KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • nwt 2 Samwel 1:1-24:25
  • 2 Samwel

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • 2 Samwel
  • Biblia—Lok mi ng’om ma nyen
Biblia—Lok mi ng’om ma nyen
2 Samwel

SAMWEL MIR ARIO

1 I ng’ey tho pa Saul, kinde ma Daudi udwogo m’eai eloyo* Juamalek, ebedo i Ziklag pi nindo ario. 2 I nindo mir adege, ng’atu moko utundo m’eai i kagonjo pa Saul ma bongu pare uyec man kud utur i wiye. Kinde m’etundo i bang’ Daudi, erum piny man epodho arieba wang’e i ng’om.

3 Daudi upenje kumae: “Iai kani?” Edwoko kumae: “Aringo kud i kagonjo mir Israel.” 4 Daudi upenje kendo kumae: “Lembe ukadhu nenedi? Akweyi kekor ira.” E edwoko ire kumae: “Dhanu uringo kud i lwiny, man ju dupa gipodho man githo. Kadok Saul ku wode ma Yonathan de githo.” 5 I ng’eye, Daudi upenjo jalawobi maeno m’ukelo ire kwenda kumae: “Ing’eyo nenedi nia Saul giku wode ma Yonathan githo?” 6 E jalawobine udwoko kumae: “Mbwang’ kumeni anwang’ara iwi got Gilboa, man aneno Saul ujengere iwi tong’ pare, e ju ma ringo ku magali man kana gibino ceng’ini i vute. 7 Kinde m’elokere man enena, elwong’a, e ayii nia, ‘anuti!’ 8 Epenja nia, ‘in i ng’a?’ Adwoko ire nia, ‘an a Jaamalek.’ 9 E eyero kumae: ‘Akweyi, cor ceng’ini i kuma man inega, kum an’i litho ma dit, ento fodi akwo.’* 10 Pieno acoro i vute man anege, pilembe ang’eyo nia ebiboth ungo; kum nwang’u epodho m’etie ku ret ma lee. I ng’eye, ating’o jamker mi wic m’ubino i wiye man mangil m’ubino i cinge, e akelogi eni i bang’ rwoth para.”

11 Daudi ugam umaku bongu pare man eyece; dhanu ceke ma gibino karacelo kude de gitimo kumeno. 12 E gigoyo nduru, giwak man gikwiro cam de nitundo uthieno pi Saul, pi wode ma Yonathan, pi dhanu pa Yehova, man pi ot mir Israel, kum junegogi ku palamularu.

13 Daudi upenjo jalawobi m’ukelo ire lemkwendane kumae: “In i dhanu ma kani?” Edwoko kumae: “An a wod umondo ma Jaamalek.” 14 I ng’eye, Daudi upenje kumae: “Pirang’o lworo unegi ngo niting’o cingi pi ninego ng’atu ma Yehova uwiro?” 15 E Daudi ulwong’o ng’atu acel m’i kind awobi ma ni kude man eyero kumae: “Kadh i kume man inege.” E egoye man enege. 16 Daudi uyero ire kumae: “Rimbi n’i wii giri, pilembe dhogi giri re m’utuco lembe i kumi kinde m’iyero nia, ‘an re m’anego ng’atu ma Yehova uwiro.’”

17 I ng’eye, Daudi uwero wer wak ma e pi Saul giku wode ma Yonathan, 18 man eyero nia ukwayu juponj dhanu mi Yuda ku wer ma julwong’o “Athero.” Man jukiewo werne i buku pa Yacar kumae:

19 “E Israel, leng’o peri uvuto ni avu kaka m’uting’ere.

Aka, jurukara gipodho maa!

20 Kud wukor lembene i Gath;

kud wutwong’e i gengi mi Ackelon,

maru anyong’a binego anyira mi Jufilisti,

maru mutoro binego anyira mi ju ma jutimo ngo yaa i kumgi.

21 Wun wu gudi mi Gilboa,

dong’ thoi kud ung’ier i wiwu, kadok koth de kud ucwii i wiwu,

kadi podho m’i wiwu de kud uceg giramiya ma leng’,

kum jucido ban mi jurukara i wiwu,

man ban pa Saul dong’ jubiwiro ngo kendo ku mo.

22 Athero pa Yonathan ubed udok ungo ku ng’eye

kud i wang’ rimb avu kadi kud i wang’ miyo mi jurukara,

palamularu pa Saul ubed udwogo ngo mananu.

23 Saul giku Yonathan gibino dhanu ma ber* man ma jumaru i kwo migi,

man kinde ma githo gipokiri ngo.

Kumgi ubino rep ma sagu kum acur,

gibino tek ma sagu umvor.

24 E nyi Israel, wuwag Saul

m’ubed uronyowu ku kendi ma kwar ngbo man ma juruko ma ber,

m’ubed uketho jamruko mi mola ma kwar iwi kendi mwu.

25 E Israel, jurukara gipodho i lwiny!

Yonathan uvuto ni avu iwi kaka m’uting’ere peri!

26 Can ubenega lee piri umira Yonathan;

piri ubino tek akeca i iya.

Mer m’imara ko ubino lee ira nisagu mer ma mon umara ko.

27 Aka, jurukara gipodho

man jamlwiny ginyothiri!”

2 I ng’eye, Daudi upenjo Yehova kumae: “Nyo ukwayu acidh abed i adhura acel m’i kind adhura mi Yuda?” Yehova udwoko ire kumae: “Cidhi.” Daudi udok upenjo kumae: “I adhurane ma kani?” Edwoko kumae: “I Hebron.” 2 E Daudi uidho i Hebron ku mon pare ario, niwacu Ahinoam mi Yezreel gikud Abigail ma dhatho pa Nabal mi Karmel. 3 Daudi udok bende ku dhanu ma gibino karacelo kude, ng’atuman ku juruot pare; giwok gibedo i adhura m’utieko Hebron. 4 E dhanu mi Yuda gibino, man giwiro Daudi keca kara ebed ni ubimo iwi suru pa Yuda.

Giyero ni Daudi kumae: “Dhanu mi Yabec-gilead re ma gikunyo Saul.” 5 Pieno Daudi uoro jukwenda ucidh uyer ni dhanu mi Yabec-gilead kumae: “Yehova umii iwu mugisa, pilembe wunyutho mer ma lokere ngo ni rwoth mwu ma Saul man wukunye. 6 Dong’ Yehova unyuth iwu mer ma lokere ngo man bedoleng’. An bende abinyutho iwu bero pi lembe maeni ma wutimo. 7 Kawoni dong’ cingwu bed tek man cwinywu de bed tek kadok nwang’u rwoth mwu ma Saul utho de; man an ke suru mi Yuda udaru wira nibedo ubimo i wigi.”

8 Ento Abner ma wod Ner ma jadit mir udul askari pa Saul uting’o Ic-boceth ma wod Saul, ekadhu kude loka i Mahanaim. 9 E ekethe ni ubimo iwi Gilead, iwi Juacur, iwi Yezreel, iwi Efraim, iwi suru pa Benjamin, man iwi Israel ceke. 10 Ic-boceth ma wod Saul ubino ku oro pier ang’wen kinde m’edoko ubimo iwi Israel, man ecamu ker pi oro ario. Ento suru pa Yuda ubedo i the bimobim pa Daudi. 11 Wend nindo ma Daudi ucamu iye ker iwi suru pa Yuda i Hebron ubino oro abiro ku dwi abusiel.

12 I ng’ey kare, Abner ma wod Ner ku jutic pa Ic-boceth ma wod Saul giai kud i Mahanaim gicidho i Gibeon. 13 Yoab ma wod Zeruya ku jutic pa Daudi bende gicidho man giwok girombo kugi i dhu kut mi pii mi Gibeon. Ungu acel ubedo i ng’et kutne acel, ungu ma kucelo ke i ng’et kutne ma kucelo. 14 E Abner uwacu ni Yoab kumae: “Wek awobi giai malu man gigoyiri* i wang’wa kae.” Yoab udwoko ire kumae: “Wek giai ya.” 15 E giai malu gicidh girombo; wendgi zoo ubino rom rom, ju mi suru pa Benjamin man ju pa Ic-boceth ma wod Saul wendgi ubino apar ario man jutic pa Daudi de wendgi ubino apar ario. 16 E ng’atuman umaku wi wagi man ng’atuman ucobo palamularu pare i ng’et jadhoge, e gin ceke gipodho karacelo. Pieno julwong’o kabedo maeno ma nwang’ere i Gibeon nia Helkath-hazurim.

17 Lwiny m’udok ulubo cing’ nica ubino lieth magwei, e jutic pa Daudi gigam giloyo Abner ku dhanu mir Israel. 18 Nwang’u wot Zeruya adek gibino nuti keca: Yoab, Abicai, man Asahel. Tiend Asahel ubino yot i ng’wec calu tiend ruda m’i lum. 19 Asahel uriemo tok Abner, man ewiro ngo yor acwic kadi yor acam saa m’eberiemo tok Abner. 20 Kinde m’Abner uneno ng’eye, epenjo kumae: “Asahel, eno ini?” Edwoko kumae: “Eyo, eni an.” 21 E Abner uyero ire kumae: “Kadh yor acwic kunoke yor acam man imak jalawobi acel, may iri gin moko ci m’etie ko.” Ento Asahel umito ngo ewek niriemo tok Abner. 22 Abner uyero kendo ni Asahel kumae: “Wek niriemo toka, kan ungo abinegi. Dong’ i ng’eye ke abineno wang’ umeru ma Yoab nenedi?” 23 Ento Asahel ukwero pare asu nicungo, e Abner udhuyo iye ku the tong’, man tong’ ukadhu plu i ng’eye; egam epodho keca, man etho de keca. Ng’atu moko ci ma tek utundo kaka m’Asahel upodho man etho i iye kewok cungo nya ngbaa.

24 E Yoab gikud Abicai gicidho pi niriemo tok Abner. Saa ma ceng’ ubemwony, nwang’u gitundo iwi ungulu got* mi Ama m’ubeneno Gia i gengi m’ucidho i langa mi Gibeon. 25 Man dhanu mi suru pa Benjamin gicokiri karacelo i tok Abner man gin zoo gidoko ni ungu acel, e gicungo iwi ungulu got* moko. 26 Abner ugam ukok i bang’ Yoab kumae: “Nyo palamularu binego dhanu nja? Nyo ing’eyo de nia matoke mi lembe maeni bibedo raci? Ibikuro nitundo awene kan ibiyero ni dhanu nia giwek niriemo tok umego migi?” 27 E Yoab uwacu kumae: “Tek andha Mungu mandha ubedo kwo, ka nwang’u iweco ngo, nwang’u urwo kugweno ka dhanu gibeweko niriemo tok umego migi.” 28 Yoab ugam ukudho agwara, man dhanu pare giweko niriemo tok Israel, e lwiny ujik.

29 Abner ku dhanu pare gigam giwotho diewor maeca traka kud i Araba man gikadhu kulo Yordan, i ng’eye giwotho kud i wang’ poga* e gitundo i Mahanaim. 30 I ng’ey ma Yoab uloko m’eai eriemo tok Abner, ecoko dhu dhanu ceke. Kud i kind jutic pa Daudi dhanu apar abung’wen ubedo mbe, man Asahel de. 31 Ento jutic pa Daudi giloyo dhanu mi suru pa Benjamin ku dhanu p’Abner, man dhanu migi dak adek ku pier abusiel githo. 32 Giting’o avuj Asahel, man gikunye i kabuli pa won ma nwang’ere i Bethlehem. I ng’eye, Yoab ku dhanu pare giwotho diewor traka man gitundo i Hebron kinde ma piny ubelero.

3 Lwiny umedere asu i kind ot pa Saul ku ot pa Daudi; Daudi umedere nidoko tek nisagu, ento ot pa Saul ubino kwiyo akwiya.

2 I saa ma rom eno, awiya ma co unyoliri ni Daudi kinde ma en’i Hebron. Wode ma kayu ubino Amnon m’enyolo kud Ahinoam mi Yezreel. 3 Wode mir ario ubino Kileab m’enyolo kud Abigail ma dhatho pa Nabal mi Karmel. Wode mir adek ubino Absalom m’enyolo ku Maaka ma nyaku pa Thalmai m’ubimo mi Gecur. 4 Wode mir ang’wen ubino Adoniya m’enyolo kud Hagith. Wode mir abic ubino Cefathia m’enyolo kud Abital. 5 Wod Daudi mir abusiel ubino Ithream m’enyolo ku dhaku pare ma Egla. Eni tie awiya m’unyoliri ni Daudi kinde m’ebino i Hebron.

6 Kinde ma lwiny ubemedere i kind ot pa Saul ku ot pa Daudi, Abner umedere nibedo ku tego lee i ot pa Saul. 7 Nwang’u Saul ubino ku dhaku m’araga moko ma nyinge Rizpa, ma nyaku pa Aia. I ng’eye, Ic-boceth upenjo Abner kumae: “Pirang’o itimo ribiri ku dhaku m’araga pa vwa?” 8 E kwinyo uopo i Abner lee pi lembe ma Ic-boceth uyero man ewacu ire kumae: “Nyo an a wi gwok m’i ng’om mi Yuda? Nitundo i nindo ma tin, anyutho mer ma lokere ngo ni ot pa wuru ma Saul, ni umego pare, man ni jurimbe. Man in de acibi ngo i cing’ Daudi; re lundo tin ibekelo adote i wiya pi kosa m’atimo ku dhaku. 9 Dong’ Mungu umii ira matira an a Abner man emede lee, tekene atimo ngo ni Daudi tap calu ma Yehova ukwong’o ire. 10 Ekwong’o ire nia ebiting’o ker cen kud i ot pa Saul man ebiketho komker pa Daudi udok tek iwi Israel man iwi Yuda, niai i Dan nitundo i Ber-ceba.” 11 E Ic-boceth uyero ngo lembe moko kendo dong’ acel de ni Abner, pilembe lworo ubino nege pire.

12 E ndhu ndhu Abner uoro jukwenda i bang’ Daudi ewacu kumae: “Ng’om maeni zoo tie pa ng’a?” Emedo kumae: “Tim lembariba kuda, man abitimo gin moko ci m’acopo* pi nidwoko Juisrael ceke i thenge peri.” 13 E Daudi udwoko kumae: “Ber! Abitimo lembariba kudi. Ento gin acel m’abekwayu i beng’i ni e: Kud ipim nibino neno wang’a kan ibino ngo ku Mikal ma nyaku pa Saul kinde m’ibebino i bang’a.” 14 I ng’eye, Daudi uoro jukwenda i bang’ Ic-boceth ma wod Saul, eyero ire kumae: “Mii Mikal ma dhaku para, m’anyomo ku dendkum mi yom co dak acel mi Jufilisti.” 15 E Ic-boceth uoro jucidh jugamu Mikal kud i bang’ cware ma Palthiel ma wod Laic. 16 Ento cware umedere nilubo toke m’ebewak; elubo toke nitundo i Bahurim. E Abner uwacu ire kumae: “Lok idoki!” E eloko.

17 I saa maeno, Abner uoro kwenda i bang’ judongo mir Israel, ewacu kumae: “Nindo udaru ton niai ma wubemito nia Daudi ubed ubimo i wiwu. 18 Dong’ wukethe eni, kum Yehova uyero ni Daudi kumae: ‘Nikadhu kud i cingi in i jatic para Daudi, abibodho dhanu para Israel kud i cing’ Jufilisti man kud i cing’ judegi migi ceke.’” 19 E Abner uweco ku dhanu mi suru pa Benjamin. Ecidh eweco bende ku Daudi i amung’ i Hebron; ekoro ire lembe ma dhanu mir Israel man ma dhanu ceke mi suru pa Benjamin giripo dhoggi i wiye.

20 Kinde ma Abner ku dhanu pier ario gibino i bang’ Daudi i Hebron, Daudi utimo foc pi Abner man pi dhanu ma gibino kude. 21 Abner uyero ni Daudi kumae: “Wek acidhi man acok Juisrael ceke karacelo ni rwoth para ubimo, kara gitim lembariba kudi man idok ubimo iwi gin moko ci m’imito.” E Daudi uweko Abner ucidho, ecidho i kwiyocwiny.

22 Tap i saa maeno, Yoab ku jutic pa Daudi giloko ma giai giyaku piny, gidwogo ku jambayeki lee dit. Nwang’u dong’ Abner umbe karacelo ku Daudi i Hebron, pilembe Daudi uweke ecidho i kwiyocwiny. 23 Kinde ma Yoab man juaskari ceke ma gibino karacelo kude gitundo, juyero ni Yoab kumae: “Abner ma wod Ner ubino i bang’ ubimo, ento eweke ecidho i yo pare ku kwiyocwiny.” 24 E Yoab umondo i bang’ ubimo man ewacu ire kumae: “Itimo ang’o eni? Abner ubino i beng’i. Pirang’o iweke ecidho ma cwinye kwiyo? 25 Ing’eyo Abner ma wod Ner! Ebino keni kara ewondi, man kara eng’ey wotho peri ku gin moko ci m’ibetimo.”

26 Yoab ugam uwok kud i bang’ Daudi man eoro jukwenda giriemo tok Abner. E giwok ginwang’e i bang’ pii m’atong’a mi Sira man giloko kude ku keca; ento Daudi ung’eyo ngo lembene nyanok de. 27 Kinde m’Abner utundo i Hebron, Yoab uting’e kende pi niciweco kude ang’et i ng’et dhugola. Ento kuca, Yoab uwok udhuyo pala i iye, e etho; etimo kumeno pilembe Abner ugam unego* umin ma Asahel. 28 Kinde ma Daudi udok uwinjo lembe maeno, eyero kumae: “An ku ker para lembe bibedo mbe i wiwa i wang’ Yehova pi nja, pi dubo mi nek ma junego ko Abner ma wod Ner. 29 Dong’ lembene ubed iwi Yoab man iwi ot pa won ceke. Pi rondo ku rondo, ng’atu m’ubetwoyo twoyo mi yom co kud ukos i ot pa Yoab, ng’atu m’ubetwoyo dhobu, kadi ng’atu ma timo tic ku dund yen mi riwo wuzi,* kadi ng’atu ma tho ku palamularu, kadi ng’atu ma can cam ubenego!” 30 E Yoab gikud umin m’Abicai ginego Abner pilembe egam enego Asahel m’umeggi i lwiny i Gibeon.

31 I ng’eye, Daudi uyero ni Yoab man ni dhanu ceke ma ni karacelo kude kumae: “Wuyec kendi mwu, wutwii kendi mi saki man wuwag Abner.” Ubimo Daudi en gire de ebedo wotho i tok pem ma juyeyo avu i wiye. 32 Gikunyo Abner i Hebron; ubimo uwak ku dwande ma tek iwi kabuli pa Abner, man dhanu ceke de giwak lee mandha. 33 Ubimo uwero wer mi can pir Abner, eyero kumae:

“Maku ndhu andha Abner utho nyapang’ pang’ kumeni?

34 Cingi ubino ngo atwiya,

man tiendi de jugoyo ngo ku kongo.

Ento ipodho calu ma ng’atini podho ko i wang’ junek.”*

E dhanu ceke giwagu Abner kendo.

35 I ng’eye, ma fodi ceng’ umwony ungo, dhanu ceke gibino pi nimiyo mukathi mi jukocwiny* ni Daudi, ento Daudi ukwong’ere kumae: “Dong’ Mungu umii ira matira man emede lee, tek abilo kum mukathi kunoke gin moko ci ma fodi ceng’ umwony ungo!” 36 Dhanu ceke gineno lembene man lembene ufoyo igi. Calu ma gin moko ci m’ubimo timo befoyo i dhanu, lembe maeno de ufoyo i dhanu ceke. 37 Pieno, cing’ nica dhanu ceke man Israel ceke ging’eyo nia tie ngo ubimo re m’uketho junego Abner ma wod Ner. 38 I ng’eye, ubimo uyero ni jutic pare kumae: “Wung’eyo ngo nia tin eni jadit ma wijo man ng’atu ma dit utho i Israeli? 39 Kadok nwang’u juwira ni ubimo, ento tin a ng’ic; man dhanu maeni, niwacu wot Zeruya gi ger dit ira. Dong’ Yehova ucul ni jatimrac nimakere ku racu pare.”

4 Kinde ma wod Saul ma Ic-boceth* uwinjo nia Abner udaru tho i Hebron, amora uthum* kud i kume man Juisrael ceke cwinygi ung’abere. 2 Nwang’u Ic-boceth ubino ku jutic ario ma gibed gineno wi udul mi weg ayeki: Ng’atu acel nyinge ubino Baana man ma kucelo ke Rekab. Gibino wot Rimon ma Jabeeroth, mi suru pa Benjamin. (Kum Beeroth de ubino i kind ng’om mi suru pa Benjamin. 3 Jubeeroth giringo i Githaim, man gibedo kuca ni umondo nitundo tin.)

4 Nwang’u Yonathan ma wod Saul ubino ku wode moko ma tiende abala.* Ebino ku oro abic kinde ma jutundo ku rwonglembe mi tho pa Saul giku Yonathan niai kud i Yezreel; japidi pare ugam uting’e man uringo kude, ento kinde m’eberingo ma ndiri ubenege, e nyathinne podho man tiende doko abala. Nyinge ubino Mefiboceth.

5 Rekab giku Baana ma gi wot Rimon ma Jabeeroth gimondo i ot pa Ic-boceth ku dieceng’ kinde ma lak ceng’ tek magwei, saa ma nwang’u ebeyom ku dieceng’. 6 Gimondo i ot ma gitimiri ve nia giciwodho nganu, e giwok gidhuyo Ic-boceth i iye; i ng’eye Rekab gikud umin ma Baana giringo. 7 Kinde ma gigam gimondo i ot, nwang’u Ic-boceth uvuto iwi kavuto pare i kusika, e gidhuye man ginege, i ng’eye, githumo wiye cen. Giting’o wiyene man giwotho ko diewor traka i gengi mir Araba. 8 Gitero wi Ic-boceth i bang’ Daudi i Hebron man giyero ni ubimo kumae: “Wi Ic-boceth ma wod Saul ma jadegi peri m’ubino yenyo kwo* peri ni e. Tinuni Yehova uculo kwor i kum Saul karacelo ku nyikwaye pi rwoth mwa.”

9 Ento Daudi udwoko lembe ni Rekab gikud umin ma Baana ma gi wot Rimon ma Jabeeroth kumae: “Calu andha Yehova ubedo kwo, en m’ebodha* kud i masendi ceke, 10 kinde ma ng’atu moko ubin unyutho ira nia ‘Saul utho,’ man eparu nia ebekelo ira lembanyong’a, amake man anege i Ziklag. Eno ubino sukulia ma jakwenda maeno unwang’u kud i bang’a! 11 Dong’ ebibedo rac magwei ni dhanu ma reco ma ginego ng’atu m’ukoso ngo i ot pare gire iwi kavuto pare! Nyo umaku ngo akway rimbe i cingwu man akabwu cen kud iwi ng’omi?” 12 E Daudi ung’olo ni awobi pare nia gineggi cen. Githumo cing’gi ku tiendgi man gilierogi i dhu kut i Hebron. Ento giting’o wi Ic-boceth man giyike i kabuli pa Abner i Hebron.

5 I ng’ey kare, suru ceke mir Israel gibino i bang’ Daudi i Hebron, giwacu ire kumae: “Nen! watie cogoni man ring’ kumi.* 2 Nindo m’ukadhu kinde ma Saul ubino ubimo mwa, in re m’ibed itelo wi Israel i lwiny.* Man Yehova uwacu iri kumae: ‘Ibibedo jakwac mi dhanu para Israel, man ibidoko jatela iwi Israel.’” 3 Pieno judongo ceke mir Israel gibino i bang’ ubimo i Hebron, man Ubimo Daudi utimo kugi lembariba i wang’ Yehova i Hebron. I ng’eye, giwiro Daudi ubed ubimo iwi Israel.

4 Daudi ubino ku oro pier adek kinde m’edoko ubimo, man ecamu ker pi oro pier ang’wen. 5 I Hebron ecamu ker pi oro abiro ku dwi abusiel iwi suru pa Yuda, i Yeruzalem ke ecamu ker iwi Israel ceke man iwi suru pa Yuda pi oro pier adek wi adek. 6 Nindo moko, ubimo ku dhanu pare gigam gicidho i kum Yeruzalem pi nikiedo i dhu Juyebusi ma gibedo i ng’ombe. Juyebusi ginywaru Daudi kumae: “Ibimondo keni tak de ngo! Kadok abinga man abala de biriemi cen.” Giparu nia, ‘Daudi bimondo ngo i adhurane.’ 7 Ento Daudi umaku ot ma tek mi Sayuni, ma kawoni utie Adhura pa Daudi. 8 E cing’ nica Daudi uyero kumae: “Ju ma gibekiedo i dhu Juyebusi gicidh kud i yo mi pii ma juroko i ng’om pi nicinego ‘weg abala kud abinga’ ceke ma Daudi udagu!”* Eno re m’uketho jucaku yero kumae: “Weg abinga kud abala gibimondo ngo i ot.” 9 E Daudi ucaku bedo i ot ma tekne, man julwong’e* Adhura pa Daudi; man Daudi ucaku giero giedo i ng’ete ceke, niai i kum Milo* nicidho i iye. 10 E tego pa Daudi uwotho medere ameda, man Yehova Mungu mir udul ubino karacelo kude.

11 Hiram m’ubimo mi Turo uoro jukwenda i bang’ Daudi, eoro bende yend tido, jubodho mi bau, jubodho mi giedo ma ku kidi pi nigiero gang’, man gicaku giero ot* ni Daudi. 12 E Daudi unyang’ nia Yehova uketho ker pare ucungo nging’ nging’ iwi Israel man nia edodo ker pare pi bero mi dhanu pare Israel.

13 I ng’ey ma Daudi uai kud i Hebron edok i Yeruzalem, egamu mon m’araga mange ku mon mange de; man awiya ma co ku ma nyir unyoliri dupa ni Daudi. 14 Awiya m’unyoliri ire i Yeruzalemne nying’gi ni e: Camua, Cobab, Nathan, Suleman, 15 Ibhar, Elicua, Nefeg, Yafia, 16 Elicama, Eliada, man Elifelet.

17 Kinde ma Jufilisti giwinjo nia juwiro Daudi ni ubimo iwi Israel, gin ceke gibino pi nisayu kaka Daudi. Saa ma Daudi uwinjo lembene, eloro piny i ka ma tek. 18 Kinde ma Jufilisti gitundo, gimoyiri i poga* mi Jurefaim. 19 Daudi ugam upenjo Yehova kumae: “Nyo ukwayu acidh i kum Jufilisti? Nyo ibiwok miyogi i cinga?” E Yehova udwoko ni Daudi kumae: “Cidhi, kum abimiyo Jufilisti i cingi andha.” 20 Pieno, Daudi ucidho i Baal-perazim man ewok eloyogi kuca. E eyero kumae: “Yehova ukaku kind judegina i wang’a, calu pii ma kaku piny.” Eno re m’uketho elwong’o nying’ kabedone nia Baal-perazim.* 21 Jufilisti giweko ayi gin m’acwiya migi keca, e Daudi karacelo ku dhanu pare gicokogi man ginyothogi.

22 I ng’eye, Jufilisti giidho kendo man gimoyiri i poga* mi Jurefaim. 23 E Daudi upenjo Yehova, ento edwoko ire kumae: “Kud iidh atira i wigi. Ento kadh ku yor i ng’eygi man icor i wigi ku yor i wang’ luli mi baka. 24 Saa m’iwinjo ba tielo iwi luli mi baka ma calu ba tiend udul dhanu ma gibewotho, cak lwiny wang’ acel, kum nwang’u Yehova udaru kadhu i weng’i pi ninego udul askari mi Jufilisti.” 25 Pieno Daudi utimo tap calu ma Yehova ung’olo ire, man enego Jufilisti niai i Geba nicidho i Gezer.

6 Daudi ucoko dhu juaskari ceke ma beco mir Israel kendo; gibino dhanu elufu pier adek (30 000). 2 E Daudi ku dhanu ceke ma gini karacelo kude gicoko woth gicidho i Bale-yuda pi nigamu Sanduku pa Mungu mandha ku kuca; i wang’ Sanduku maeno re ma dhanu gibed gilwong’o nying’ Yehova mir udul, m’ujany malu iwi* jukerubi. 3 Ento giketho Sanduku pa Mungu mandha iwi magali ma nyen pi niyeye niai i ot p’Abinadab, m’ubino iwi ungulu got; man Uza gikud Ahio ma gi wot Abinadab gibino telo wi magaline.

4 E giyeyo Sanduku pa Mungu mandha niai kud i ot p’Abinadab m’ubino iwi ungulu got, man Ahio utelo yo i wang’ Sandukune. 5 Daudi ku Juisrael ceke gibino timo foc i wang’ Yehova ku kwond jamgoyo wer ceke ma juyiko ku yend jenevriye,* kud adungu, ku jamgoyo wer mange ma juthondhe, ku nyithi vul, ku sasi, man jamgoyo wer ma woy awoya. 6 Ento kinde ma gitundo i lela mi fwodo cam pa Nakon, dhieng’ uyenyo redho Sanduku pa Mungu mandha, e Uza urieyo cinge man emaku Sandukune. 7 Ng’eicwiny pa Yehova ugam uopo i kum Uza, man Mungu mandha ugoye keca pi koso woro pare, e etho keca i ng’et Sanduku pa Mungu mandha. 8 Ento ng’eicwiny umaku* Daudi pilembe kwinyo pa Yehova ucorere iwi Uza; man julwong’o kabedo maeno nia Perez-uza* cil tin. 9 E lworo umaku Daudi i kum Yehova cing’ nica man ewacu kumae: “Eni ke dong’ Sanduku pa Yehova bidwogo i bang’a nenedi?” 10 Pieno Daudi umito ngo eter Sanduku pa Yehova kaka m’ebekwo i iye i Adhura pa Daudi. Ento eketho jutere i ot pa Obed-edom ma Jagath.

11 Sanduku pa Yehova ubedo i ot pa Obed-edom ma Jagath pi dwi adek, man Yehova ubed umiyo mugisa ni Obed-edom ku juruot pare ceke. 12 Jugam judwoko ni Ubimo Daudi kumae: “Yehova upoko mugisa iwi ot pa Obed-edom man iwi gin ceke m’etie ko nikum Sanduku pa Mungu mandha.” E ku mutoro ma dit, Daudi ucidh ugamu Sanduku pa Mungu mandha kud i ot pa Obed-edom man etere i Adhura pa Daudi. 13 Kinde ma ju m’uyeyo Sanduku pa Yehova gidagu tiendgi wang’ abusiel, Daudi ugam uthiero thwon dhiang’ acel ku lei mange acel ma fulful.

14 Daudi ubino dhokere ku miel ku tego pare ceke i wang’ Yehova; i saa maeno nwang’u ekendo* efodh* mi bongu ma nwang’.* 15 Daudi ku Juisrael ceke gibino cidho ku Sanduku pa Yehova ma gibekok kud anyong’a man gibekudho agwara. 16 Ento saa ma Sanduku pa Yehova utundo i Adhura pa Daudi, Mikal ma nyaku pa Saul ukemo kud i wang’ madhirisa man eneno Ubimo Daudi ubepor malu man ebedhokere ku miel i wang’ Yehova; e ecaku caye i adundene. 17 Gigam giroyo Sanduku pa Yehova i hema ma Daudi uguro pire man gikethe kakare. I ng’eye, Daudi uthiero lam m’awang’a ku lam mi kwiyocwiny i wang’ Yehova. 18 Saa ma Daudi udaru nithiero lam m’awang’a man lam mi kwiyocwiny, emiyo mugisa ni dhanu ku nying’ Yehova mir udul. 19 Bende, epoko mukathi ma ngulu ngulu, mukathi ma juyiko ku nying ngasi, man mukathi ma juyiko ku nying ulok acel acel ni dhanu ceke, ni udul Juisrael ceke, man ni jumaco ceke ku jumamon ceke; i ng’eye, ng’atuman udok i pacu pare.

20 Kinde ma Daudi udok kara emii mugisa ni juruot pare, Mikal ma nyaku pa Saul uwok pi nibino rombo kude. Ewacu ire kumae: “Tin ubimo mir Israel ufodwokere dwong’ andha, m’eyenyo dong’ ko muneru kinde m’ebemiel i wang’ anyira ma ng’eca mi jutic pare, tap calu ma ng’atu ma wiye mbe dong’ ko muneru i wang’ dhanu!” 21 E Daudi uwacu ni Mikal kumae: “Atimo foc* maeni i wang’ Yehova m’ung’iyo an kakare ning’iyo wuru ku juruot pare ceke man m’uketha ni jatela iwi Israel ma dhanu pa Yehova. Dong’ an abitimo para foc i wang’ Yehova 22 man abijwigara gira kadok nisagu maeni, man abidoko ni gin moko ngo kadok i wang’a gira. Ento anyira ma ng’eca m’iweco pigi no, gin re ma gibiyunga.” 23 E Mikal ma nyaku pa Saul unyolo ngo awiya nitundo etho.

7 Kinde ma dong’ ubimo ubedo i ot* pare gire man Yehova umiyo ire yom kud i cing’ judegi pare ceke m’utieke, 2 ubimo uyero ni jabila Nathan kumae: “An abekwo i ot mi yend tido ma kun ke Sanduku pa Mungu mandha n’i die hema mi bongu.” 3 Nathan udwoko ni ubimo kumae: “Cidhi man itim gin moko ci ma n’i adundeni, kum Yehova ni kudi.”

4 Diewor nica, lembe pa Yehova ubino i bang’ Nathan, m’uwacu kumae: 5 “Cidh i bang’ jatic para Daudi man iyer ire nia, ‘Yehova uwacu kumae: “Nyo in re m’ukwayu igier ira ot m’abed i iye? 6 Kum akwo ngo i ot niai i nindo m’awodho iye dhanu mir Israel kud i Misiri nitundo tin, ento abed awotho awotha i hema man i hema mi thier. 7 I kind nindo ceke m’awotho karacelo ku Juisrael* ceke, nyo kud i kind jutela mi suru mir Israel m’ang’iyo nia gikway dhanu para Israel, ayero ni ng’atu moko de nia, ‘pirang’o igiero ngo ira ot mi yend tido?’”’ 8 Kawoni yer ni Daudi ma jatic para nia, ‘Yehova mir udul uwacu kumae: “Agemi kud i luba, ku kaka m’ibino kwayu iye rombe kara idok jatela mi dhanu para Israel. 9 Abibedo kudi kaka moko ci m’ibecidho i iye, man abikabu judegi peri ceke kud i weng’i; abiketho bende nyingi uyiki calu nying’ dhanu ma dongo mi ng’om. 10 Abimiyo kabedo ni dhanu para Israel man abiketho gibibedo i iye. Gibikwo i iye keca ma gin moko mbe ma bisendogi kendo, man jutimrac de bisendogi ngo kendo calu ma gibed gitimo i wang’e, 11 niai i nindo m’aketho jupoklembe iwi dhanu para Israel. Man abimiyo iri yom kud i cing’ judegi peri ceke.

“‘“Bende, Yehova uyero iri nia Yehova bimiyo ker ni ot peri. 12 Kinde ma nindo peri utundo i ajikine man ivuto pi niyom* karacelo ku kwaru peri, abiketho kodhi peri, niwacu wodi ma buu* ni ubimo i ng’eyi, man abiketho ker pare bicungo ma tek. 13 En re m’ebigiero ot pi nyinga man abiketho komker* pare bicungo ma tek pi nja. 14 Abidoko won man ebidoko woda. Kan etimo lembe ma rac, abitwinye* man abimiyo ire matira ku del calu ma dhanu* timo. 15 Abikabu ngo mer para ma lokere ngo kud i bang’e calu m’akabe ko kud i bang’ Saul, m’acoro cen kud i weng’i. 16 Ker mi ot peri man bimobim peri bicungo pi nja; komker peri bicungo ma tek rondo ku rondo.”’”

17 Nathan ukoro lembe maeni ceke ku gin ma wok i wang’ maeni ceke ni Daudi.

18 E Ubimo Daudi umondo man ebedo i wang’ Yehova, eyero kumae: “E Rwoth Ubimo ma Malu ngbir Yehova, an a ng’a? Kadi ot para en ang’o m’itimo ko ira lembe lee rukeni e? 19 E Rwoth Ubimo ma Malu ngbir Yehova, udong’ ubedo ve maeni de fodi uromo ngo, iweco bende pi ot pa jatic peri nitundo i anyim ma bor; man maeni utie telowic* ni thek dhanu ceke, E Rwoth Ubimo ma Malu ngbir Yehova. 20 E Rwoth Ubimo ma Malu ngbir Yehova, dong’ an a jatic peri Daudi acopo yero iri ang’o mange ma in ing’eya cuu dit e? 21 Itimo gin ma dongo maeni ceke man inyuthogi ni jatic peri, pilembe gitie yeny peri man lembe m’ing’olo. 22 Pieno, in i dwong’ andha, E Rwoth Ubimo ma Malu ngbir Yehova. Ng’atu moko mbe ma calu in; kadok nwang’u wawinjo pi mungu mange dupa de, re Mungu moko mbe m’uweko in. 23 Man thek mange ma kani iwi ng’om ma tie ve dhanu peri Israeli? E Mungu, icidho man iwarugi kara gibed dhanu peri. Iketho nyingi ung’eyere nikadhu kud i gin ma dongo man ma wang’u ijo m’itimo pigi. Pi dhanu peri m’iwaru iri giri niai kud i Misiri, iriemo thek man mungu migi cen. 24 Iketho Israel udoko dhanu peri pi nja; man in, E Yehova, idoko Mungu migi.

25 Kawoni, E Yehova Mungu, pong’ lembe m’ing’olo pi jatic peri man pi ot pare pi nja, man dong’ itim tap calu m’ing’olo. 26 Dong’ jupak nyingi pi nja kara dhanu giyer nia, ‘Yehova mir udul tie Mungu mir Israel,’ man dong’ ot pa jatic peri Daudi ucung ma tek i weng’i. 27 Kum in, Yehova mir udul, Mungu mir Israel, inyutho ni jatic peri nia ibimiyo ker* ni ot pare. Eno re m’uketho jatic peri unwang’u tegocwiny* mi rwo i beng’i kumeni. 28 Man kawoni, E Rwoth Ubimo ma Malu ngbir Yehova, in i Mungu mandha man lembe peri de e lemandha, man ing’olo lembe ma beco maeni ni jatic peri. 29 Dong’ enyay mutoro i ii nimiyo mugisa iwi ot pa jatic peri, man otne umedere pi nja i weng’i; kum in, E Rwoth Ubimo ma Malu ngbir Yehova, ing’olo, man dong’ ipok mugisa iwi ot pa jatic peri pi nja.”

8 I ng’ey nindo moko, Daudi ukiedo ku Jufilisti man eloyogi, e Daudi umayu Metheg-ama kud i cing’ Jufilisti.

2 Eloyo bende Jumoab man eketho givuto i ng’om, e epimogi ku thol. Epimo thol ario man eketho junegogi, man thol acel ma boo ke ewekogi kwo. E Jumoab gidoko jutic pa Daudi man gibed gikelo ire ajok.

3 Daudi uloyo bende Hadadezer ma wod Rehob m’ubimo mi Zoba, ma nwang’u ubecidho pi nidwoko bimobim pare kendo iwi ng’om mi dhu Kulo Efrath. 4 Daudi umaku juaskari pare elufu acel dak abiro (1 700) ma giringo ku riuni* man elufu pier ario (20 000) ma giwotho ku tiendgi. I ng’eye Daudi utong’o ler mi tok tiend riuni mange ceke, ento eweko dak acel kende ma ringo ku magali.

5 Kinde ma Jusiria mi Dameski gibino konyo Ubimo Hadadezer mi Zoba, Daudi unego Jusiria elufu pier ario wi ario (22 000). 6 I ng’eye, Daudi uketho nyithi kagonjo i Siria mi Dameski, man Jusiria gidoko jutic pa Daudi man gibed gikelo ire ajok. Yehova umiyo aloci* ni Daudi kaka moko ci m’ecidho i iye. 7 Bende, Daudi umayu ban ma ngulu ngulu mi mola ma kwar kud i bang’ jutic pa Hadadezer man edwogo kugi i Yeruzalem. 8 Ubimo Daudi ucoko mola lee dit kud i Betha man Berothai ma gin adhura pa Hadadezer.

9 Ubimo Thoi mi Hamath ugam uwinjo nia Daudi uloyo udul mony pa Hadadezer ceke. 10 Pieno Thoi ugam uoro wode ma Yoram i bang’ Ubimo Daudi pi nipenje nia etie nenedi man pi nifoye pilembe ekiedo kud Hadadezer man eloye (kum Hadadezer ubed ukiedo wang’ ma pol i dhu Thoi), ekelo ire bende jamtic ma juyiko ku mola ma tar, ku mola ma kwar, man ku mola. 11 Ubimo Daudi uthiero* piny maeni de ni Yehova, tap calu m’elar ethiero mola ma tar ku mola ma kwar m’egam eyaku i bang’ thek ceke m’eloyo: 12 Kud i Siria man Moab, kud i bang’ Juamon, Jufilisti, man Juamalek, man kud i bang’ Hadadezer ma wod Rehob m’ubimo mi Zoba. 13 Nying’ Daudi uyik bende lee kinde m’eai enego Juedom elufu apar abora (18 000) i Poga mi kadu. 14 Eketho nyithi kagonjo i Edom. Eketho nyithi kagonjone i ng’ombe ceke, man Juedom ceke gidoko jutic pa Daudi. Yehova umiyo aloci* ni Daudi kaka moko ci m’ecidho i iye.

15 Daudi umedere nibimo wi Israel ceke, man ebed epoko lembe mi dhanu pare ceke atira man pwe. 16 Yoab ma wod Zeruya ubino jadit mir udul askari, man Yehocafath ma wod Ahilud ubino jagor lemkei. 17 Zadok ma wod Ahitub gikud Ahimelek ma wod Abiathar gibino julam, man Seraya ubino jagor. 18 Benaya ma wod Yehoyada ubino jatel wi Jukerethi man Jupelethi. Man wot Daudi gidoko judongo mi ker.*

9 I ng’eye, Daudi upenjo kumae: “Nyo fodi ng’atu moko tie asu m’udong’ i ot pa Saul m’acopo nyutho ire mer ma lokere ngo pi Yonathani?” 2 Nwang’u jatic moko bino nuti i ot pa Saul ma nyinge Ziba. E jutere i bang’ Daudi, man ubimo wok upenje kumae: “Nyo in re m’itie Ziba?” Edwoko kumae: “Tie an a jatic peri.” 3 Ubimo umedo kumae: “Nyo ng’atu moko udong’ de i ot pa Saul m’aromo nyutho ire mer ma lokere ngo pa Mungu?” Ziba udwoko ni ubimo kumae: “Wod Yonathan moko re m’utie; etie abala i tiende ario zoo.” 4 E Ubimo upenje kumae: “Eni kani?” Ziba udwoko ni ubimo kumae: “Eni yo pa Makir ma wod Amiel i Lo-debar.”

5 Ndhu ndhu ubimo Daudi uoro jucidh jugame ku yo pa Makir ma wod Amiel i Lo-debar. 6 Kinde ma Mefiboceth ma wod Yonathan ma wod Saul umondo i bang’ Daudi, wang’ acel erum piny man ekulo wiye i ng’om. E Daudi uyero kumae: “Mefiboceth!” Edwoko kumae: “An a jatic peri ani eni.” 7 Daudi uwacu ire kumae: “Lworo kud unegi, kum abinyutho iri mer ma lokere ngo andha pi wuru ma Yonathan, man abidwoko iri ng’om pa kwaru ma Saul ceke, man ibibecamu* nja i dhu meza para.”

8 E ekulo wiye kendo i ng’om man eyero kumae: “Jatic peri en e ng’a, m’inyutho ko bero ira* an m’a ve avuj gwok e?” 9 Ubimo ugam uoro jucidh julwong’o Ziba ma jatic pa Saul, man ewacu ire kumae: “Piny pa Saul ceke ku gin ceke ma n’i ot pare amiyo ni nyakwar jadit peri. 10 Wubifuro ire podho in karacelo ku woti man jutic peri, man wubicoko dhu cam m’ucek i podhone pi nigwoko ju pa nyakwar jadit peri. Ento Mefiboceth ma nyakwar jadit peri bibecamu nja i dhu meza para.”

Nwang’u Ziba utie kud awiya ma co apar abic man jutic pier ario. 11 E Ziba uwacu ni ubimo kumae: “An a jatic peri abitimo gin ceke ma rwoth para ubimo ung’olo ira nia atim.” Pieno Mefiboceth ubed ucamu i dhu meza pa Daudi* calu ng’atu acel m’i kind wot ubimo. 12 Nwang’u Mefiboceth de ubino ku wode moko ma nok ma nyinge Mika; man dhanu ceke ma gikwo i ot pa Ziba gidoko jutic pa Mefiboceth. 13 E Mefiboceth ukwo i Yeruzalem, kum ebed ecamu nja i dhu meza p’ubimo; tiende ario zoo ubino abala.

10 I ng’eye, ubimo mi Juamon ugam utho, man wode ma Hanun udoko ubimo kakare. 2 E Daudi uyero kumae: “Abinyutho mer ma lokere ngo ni Hanun ma wod Nahac, tap calu ma won de unyutho ira mer ma lokere ngo.” Pieno Daudi uoro jutic pare nicijuko cwinye pi tho pa won. Ento kinde ma jutic pa Daudi gitundo i ng’om mi Juamon, 3 judongo ma wijo mi Juamon giyero ni Hanun ma rwoth migi kumae: “Iparu nia Daudi ubeyungo wuru ayunga m’uketho eoro dhanu ubin ujuk cwinyi? Nyo eoro ngo jutic pare i beng’i nibino yenyo lembe mir adhura man nilibe kara ginyothe ceni?” 4 E Hanun umaku jutic pa Daudi, enyaru yir tikgi thenge acel acel, man ethumo bongu migi puu kud i diere iwi adhiggi, e eriemogi gidok. 5 Saa ma jukoro lembene ni Daudi, e wang’ acel eoro dhanu ucidh uromb kugi, pilembe nwang’u junyayu lewic i wigi lee mandha; man ubimo uyero igi kumae: “Wubed i Yeriko nitundo ma yir tikwu bidongo kendo, ka wubidwogo.”

6 I ng’ey kare, Juamon gineno nia ng’wicgi udoko tik ni Daudi, e Juamon gioro jukwenda man giculo juaskari elufu pier ario (20 000) ma wotho ku tiendgi mi Jusiria mi Beth-rehob ku Jusiria mi Zoba; giculo bende ubimo mi Maaka ku dhanu elufu acel (1 000), man dhanu mi Ictob* elufu apar ario (12 000). 7 Saa ma Daudi uwinjo lembene, eoro Yoab i kumgi karacelo kud udul askari ceke, uketho i iye bende jurumony pare ma tek nisagu. 8 Juamon gigam giwok woko man gikperiri pi lwiny i kamondo mi dhugang’ mir adhura migi, i saa ma rom eno Jusiria mi Zoba ku mi Rehob, karacelo ku ju mi Ictob* man mi Maaka gilund gikperiri migi i lum.

9 Kinde ma Yoab uneno nia judhoggi ubebino i kume ku yor i wang’e man ku yor i ng’eye, eng’iyo juaskari moko ma tek mir Israel man ekperogi pi nikiedo i dhu Jusiria. 10 Emiyo dong juaskari mange i cing umin ma Abicai kara ekpergi pi nikiedo i dhu Juamon. 11 Eyero ire kumae: “Tek Jusiria gidoko tek nisaga, e ibin ilara; ento tek Juamon gidoko tek nisegi, abibino leri. 12 Ubekwayu wabed tek man cwinywa de ubed tek pi dhanu mwa man pir adhura pa Mungu mwa, e Yehova bitimo gin ma ber i wang’e.”

13 Pieno Yoab karacelo ku dhanu pare gicoro pi nikiedo i dhu Jusiria, ento Jusiria giringo kud i wang’e. 14 Kinde ma Juamon gineno nia Jusiria giringo, gin bende giringo kud i wang’ Abicai man gidok i adhura. I ng’ey lembe maeno, Yoab uloko kud i bang’ Juamon man edwogo i Yeruzalem.

15 Saa ma Jusiria gineno nia Juisrael uloyogi, gicoko dhoggi kendo. 16 E Hadadezer uoro kwenda i bang’ Jusiria ma bedo i ng’om mi dhu Kulo,* man i ng’eye gibino i Helam. Cobak ma jadit mir udul askari pa Hadadezer re m’ubino telo wigi.

17 Kinde ma judwoko lembene ni Daudi, e ndhu ndhu ecoko dhu juaskari mir Israel ceke, gikadhu kulo Yordan man gitundo i Helam. E Jusiria gikperiri pi lwiny pi nibino rombo ku Daudi man nikiedo i dhoge. 18 Ento Jusiria giringo kud i wang’ Juisrael; man Daudi unego juaskari mi Jusiria dak abiro ma giringo ku magali, man juaskari elufu pier ang’wen (40 000) ma giringo ku riuni. Egoyo bende Cobak ma jadit mir udul askari migi man etho keca. 19 Kinde ma jubim ceke ma gi jutic pa Hadadezer gineno nia Juisrael uloyogi, gitimo kwiyocwiny pio pio ku Israel man gitimo igi; e lworo unego Jusiria nikonyo Juamon kendo.

11 I caku pa oro,* i nindo ma jubim gibed gicidho i iye i lwiny, Daudi uoro Yoab man jutic pare ku juaskari mir Israel ceke kara gicidh ginyoth Juamon, e gicidh gitieko Raba; saa maeno nwang’u Daudi udong’ i Yeruzalem.

2 Nindo moko ku dhu uthieno,* Daudi uai malu ku wi kavuto pare man ecidh ewotho iwi ot mi kal* p’ubimo. Kud iwi ot kuca, eneno dhaku moko m’ubejom, dhakune ubino leng’ dit. 3 Daudi uoro ng’atu moko ucidh unyang’ i kum dhakune, man edwog eyero ire kumae: “Dhakune nyinge Bath-ceba, etie nyaku pa Eliam man etie dhaku p’Uria ma Jahithi.” 4 I ng’eye, Daudi uoro jukwenda ucidh ugame. E jukele i bang’e man evuto kude. (Lembe maeno utimere kinde m’ebino dwokere leng’ nikum cilo* pare.) I ng’eye, edok yo pare.

5 Dhakune ugam unwang’u ic, man eoro jucidh juwac ni Daudi kumae: “Iya nuti.” 6 Daudi ugam uoro kwenda i bang’ Yoab, ewacu kumae: “Or ira Uria ma Jahithi.” E Yoab uoro Uria i bang’ Daudi. 7 Kinde m’Uria utundo i bang’ Daudi, epenje nia Yoab utie nenedi, nia juaskari gitie nenedi, man nia lwiny ubewotho nenedi. 8 I ng’eye, Daudi uwacu ni Uria kumae: “Lor piny yo peri man iyom.”* Kinde m’Uria uweko ot p’ubimo, juoro giramiya* moko m’uai i bang’ ubimo i toke. 9 Ento Uria uvuto i dhugola mi ot p’ubimo ku jutic pa rwoth pare mange ceke, eloro ngo piny i pacu pare. 10 E juwacu ni Daudi kumae: “Uria uloro ngo i pacu pare.” Daudi ugam uyero ni Uria kumae: “Fodi iai i woth itundo atunda ngo? Pirang’o iloro ngo i pacu peri?” 11 Uria udwoko ni Daudi kumae: “Sanduku man Israel ku Yuda ceke gin’i the otbak, man Yoab ma rwoth para ku jutic pa rwoth para gigonjo i wang’ lum. Dong’ an alund acidh i pacu para acam, amadhi, man avut ku dhaku para? Tek andha ibedo kwo man ibeyuyo,* abitimo ngo gin maeni!”

12 I ng’eye, Daudi uwacu ni Uria kumae: “Bed keni tin bende, man urwo abiweki icidho.” E Uria ubedo i Yeruzalem cing’ nica man urwonde bende. 13 I ng’eye, Daudi uoro jucidh jugamu Uria, e gicamu, gimadhu gikude, man Daudi uketho emer. Ento uthieno, Uria ucidh uvuto iwi kavuto pare karacelo ku jutic pa rwoth pare, eloro ngo i pacu pare. 14 Kugweno Daudi ukiewo barua ni Yoab man eore i cing Uria. 15 I baruane ekiewo kumae: “Keth Uria i leni ma kwong’a kaka ma lwiny ubogere i iye. E ilok kud i ng’eye, kara jugoye man junege.”

16 Nwang’u Yoab uneno adhurane cuu mandha, man eng’eyo kaka ma jurumony ma tek n’i iye, e eketho Uria keca. 17 Kinde ma dhanu mir adhurane giwok man gikiedo i dhu Yoab, juaskari pa Daudi moko githo, Uria ma Jahithi de ubino i kindgi. 18 Yoab ugam uoro jucidh jukor ni Daudi kite ma lwiny ukadhu ko. 19 Eng’olo ni jakwendane kumae: “Kinde m’ibidaru nikoro ni ubimo lembe ceke m’ukadhu i lwiny, 20 copere nia ng’eicwiny bimaku ubimo man ebiyero iri kumae: ‘Pirang’o wucoro ceng’ini i kum adhura? Wung’eyo ngo nia giromo kilowu ku wi gang’i? 21 Ng’a m’ugam unego Abimelek ma wod Yerubecethi? Nyo utie ngo dhaku moko re m’ubolo kidi rego i tatu wiye ku wi gang’, uketho etho i Thebezi? Dong’ pirang’o wucoro ceng’ini akeca i kum gang’i?’ E i ng’eye iyer kumae: ‘Jatic peri m’Uria ma Jahithi de utho.’”

22 E jakwendane ucidho man ekoro lembe ceke ma Yoab uore ecidh ekor ni Daudi. 23 I ng’eye, jakwendane ukoro ni Daudi kumae: “Juaskari migi ubino tek nisaguwa, giwok nikiedo i dhogwa i lum, ento wariemogi nitundo i kamondo mi dhugang’ mir adhura. 24 Man weg athero gibino kilo juaskari peri ku wi gang’, juaskari peri moko de githo E ubimo; jatic peri m’Uria ma Jahithi de utho.” 25 E Daudi uyero ni jakwendane kumae: “Wok iyer ni Yoab kumae: ‘Kud iwek lembe maeno upid cwinyi, kum palamularu nego ng’a de. Mediri nikiedo i kum adhurane man imake.’ Wok itiel bende cwinye.”

26 Kinde ma dhaku p’Uria uwinjo nia cware m’Uria utho, e ecaku wagu cware. 27 Saa ma nindo mi wak uthum tap, Daudi uoro jucidh jugamu Bath-ceba man jukele i ot pare, e edoko dhaku pare man enyolo ire nyathin ma nico. Ento lembe ma Daudi utimo uwok rac dit i wang’ Yehova.

12 E Yehova uoro Nathan i bang’ Daudi. Nathan umondo i bang’e man ewacu ire kumae: “Dhanu moko ario gibino i adhura acel. Ng’atu acel ubino jalonyo, ma kucelo ke ubino jacan. 2 Jalonyo ubino ku rombe man dhieng’ lee dit; 3 ento jacan ubino mbe ku piny moko, ndhu nyathin urombo moko ma vong’ m’eng’iewo ang’iewa. Egwoke man etunge i bang’e karacelo ku wote. Urombone ubed ucamu kum piny ma nyanok ma ng’atune ubecamu, ebed emadhu kud i kopo pare, man ebed evuto i kore. Edoko ve nyare buu. 4 Nindo moko welo uwendo jalonyo, ento eting’o ngo urombo acel de kud i kind rombe pare kadi dhiang’ acel kud i kind dhieng’ pare pi nithumo ni welo m’ubino i bang’e. Elund eting’o pare urombo pa jacan re m’ethumo ni welo pare.”

5 E kwinyo uopo lee mandha i Daudi i kum ng’atuno, man eyero ni Nathan kumae: “Calu andha Yehova ubedo kwo, ng’atu m’utimo lembe maeno uromo ku tho! 6 Man ecikere niculo kawang’ urombone wang’ ang’wen pi gin maeni m’etimo man pilembe enyutho ngo kisa.”

7 E Nathan uyero ni Daudi kumae: “Ng’atu maeno tie in! Yehova Mungu mir Israel uwacu kumae: ‘An re m’awiri ni ubimo iwi Israel, man abodhi kud i cing’ Saul. 8 Amiyo ot pa rwoth peri iri man amiyo mon pare i cingi, amiyo iri bende ot mir Israel man mi Yuda. Ka nwang’u fodi maeno uromo ngo, abino ayika nimedo iri nisagu. 9 Pirang’o icayu lembe pa Yehova man itimo gin ma rac i wang’e? Inego Uria ma Jahithi ku palamularu! E igamu dhaku pare iri i ng’ey m’idaru nege ku palamularu mi Juamon. 10 Kawoni dong’ palamularu biai ungo kud i ot peri pilembe icaya, kum igamu dhaku p’Uria ma Jahithi ubed dhaku peri.’ 11 Yehova uwacu kumae: ‘Nen, abekelo peko i kumi niai kud i ot peri giri; abiting’o mon peri abimiyogi ni nico mange* ma in de ibeneno, man ebivuto ku mon peri ku dieceng’.* 12 In itimo i aponda, ento an abilund time i wang’ Israel ceke man ku dieceng’.’”*

13 E Daudi uyero ni Nathan kumae: “Adubo ni Yehova.” Nathan udwoko ni Daudi kumae: “Yehova de uweko dubo peri.* Ibitho ngo. 14 Ento nyathin ma juai junyolo iri bitho andha, pilembe ikoso woro lee dit ni Yehova i lembe maeni.”

15 Nathan ugam udok i pacu pare.

Man Yehova ugoyo nyathin ma dhaku p’Uria unyolo ni Daudi, e twoyo umake. 16 Daudi ukwayu Mungu mandha pi nyathinne. Man ecaku kwiro cam m’umbe nibilo piny moko nyanok de, man kan edok i ot pare ebed evuto traka i ng’om. 17 E judongo mi kal* pare gibin gicungo i vute man gimito giting’e malu kud i ng’om, ento ekwero; ekwero bende nicamu karacelo kugi. 18 I nindo mir abirone nyathin utho, ento lworo ubino nego jutic pa Daudi ninyutho ire nia nyathinne udaru tho. Giyero kumae: “Kinde ma fodi nyathin ubino kwo waweco i bang’e, ento emito ngo ewinjwa. Dong’ wabinyutho ire nenedi nia nyathin udaru tho? Eromo timo lembe ma rac dit.”

19 Saa ma Daudi uneno nia jutic pare gibemung’ i kindgi, enyang’ nia nyathin udaru tho. E Daudi upenjo jutic pare kumae: “Nyathinne tho?” Gidwoko ire kumae: “Eyo, etho.” 20 E Daudi uai malu kud i ng’om. Ejom, ewiro mo i kume, eloko bongu pare, man ecidho i ot pa Yehova, e etimo thier.* I ng’eye, edok i pacu* pare man ekwayu jukel ire cam, e ecamu. 21 Jutic pare gigam gipenje kumae: “Pirang’o ibetimiri kumeno? Kinde ma fodi nyathin ubino kwo, ikwiro cam man ibed iwak; ento saa ma nyathin utho ci, ilund iai malu man icamu cam.” 22 Edwoko igi kumae: “Kinde ma fodi nyathin ubino kwo, akwiro cam man abed awak pilembe aparu yor i iya nia, ‘ng’a m’ung’eyo ka nyo Yehova copo nyutho ira bero man eweko nyathinne bedo kwo?’ 23 Kawoni ma dong’ etho, pirang’o akwir cami? Nyo acopo dwoke kwo kendo? An re m’abilubo toke i liel, ento en ebidwogo ngo i bang’a.”

24 I ng’eye, Daudi ujuko cwiny Bath-ceba ma dhaku pare. Emondo i bang’e man evuto kude. I ng’ey kare enyolo nyathin ma nico, man jucaku nyinge Suleman.* Yehova umare, 25 man eoro lembe i bang’ jabila Nathan, man ecaku nyinge Yedidia, kum Yehova umare.

26 Yoab umedere nikiedo i kum Raba mi Juamon, man emaku adhura mi ker.* 27 E Yoab uoro jukwenda ucidh uyer ni Daudi kumae: “Akiedo i kum Raba man amaku adhura mi pii.* 28 Kawoni dong’ cok dong juaskari m’udong’, wubin wugonj i kum adhurane man imake. Kan ungo, abimake an man alocine bimiyo yung ira.”*

29 E Daudi ucoko dhu juaskari ceke ecidho kugi i Raba, ekiedo i kum adhurane man emake. 30 Eting’o jamker mi wic kud iwi Malkam. Pek mi jamker mi wicne ubino talanto* acel mi mola ma kwar, juruke bende ku kidi ma pigi tek, e jukethe iwi Daudi. Bende, ecoko jambayeki lee kud i adhurane. 31 Ecoko bende dhanu m’ubino i adhurane man ekethogi nitimo tic ku sii mi thumo kidi, ku jamtic mi cuma ma lakgi bith, ku ley mi cuma, man eketho gigoy briki. Eno ubino gin m’etimo i kum adhura ceke mi Juamon. Tokcenne, Daudi kud udul askari ceke gidok i Yeruzalem.

13 Nwang’u wod Daudi ma Absalom ubino ku nyamin moko ma leng’ akeca ma nyinge Thamar, e wod Daudi mange ma nyinge Amnon ugam umare lee. 2 Can umondo lee i Amnon uketho ecaku twoyo pi nyamin ma Thamar, kum ebino nyaku ma sumba* man ubino nen ni Amnon nia lembe moko mbe m’eromo timo i kume. 3 Nwang’u Amnon ubino ku jarimbe moko ma nyinge Yehonadab ma wod Cimea m’umin Daudi. Yehonadab ubino dhanu ma riek lee. 4 Pieno Yehonadab upenje kumae: “In i wod ubimo, dong’ pirang’o itie ku can kumeno kubang’ kugweno? Nyo icopo kekoro ira ngo?” Amnon udwoko ire kumae: “Amaru Thamar ma nyamin Absalom m’umira.” 5 Yehonadab uyero ire kumae: “Vut iwi kavuto peri man ipengiri nia ibetwoyo. Kinde ma wuru bibino nineni, yer ire nia, ‘akweyi, wek nyamira ma Thamar ubin man emii ira cam moko. Tek etedo cam ma jubed jumiyo ni ng’atu m’ubetwoyo* i wang’a man emiye ira, e abicamu.’”

6 Amnon ugam uvuto man epangere nia ebetwoyo, e ubimo ubin unene. Amnon uwok uyero ni ubimo kumae: “Akweyi, wek nyamira ma Thamar ubin uted ira mukathi ario mir ayi mir adunde i wang’a, kara acam cam m’uai i cinge.” 7 E Daudi uoro kwenda ni Thamar ma nwang’u n’i pacu, eyero kumae: “Ka copere, cidh i ot p’umeru ma Amnon man ited ire cam.”* 8 Thamar ugam ucidho i ot p’umin ma Amnon, kaka ma nwang’u evuto i iye. Eting’o kwend mukathi, ebinye eyiko ko mukathi i wang’ Amnon man etede. 9 I ng’eye, Thamar uwodho mukathine man emiyogi ni Amnon. Ento ekwero nicamu man eyero kumae: “Dhanu ceke ukeuwok woko!” E dhanu ceke ugam uwok.

10 E Amnon uyero ni Thamar kumae: “Ter camne* i kusika m’avuto i iye, kara imiye ira ku kuca.” Thamar ugam uting’o mukathi mir ayi mir adunde m’eyiko man eterogi ni umin ma Amnon i kusika m’evuto i iye. 11 Kinde m’etero camne kara ecam, Amnon umake man eyero ire kumae: “Bin avut kudi, nyamira.” 12 Ento eyero ire kumae: “Ungo, umira! Kud icida, kum gin maeni timere ngo i Israel. Kud itim lembe maeni mir acidi. 13 Abikabu lewic m’i wiya nenedi? Man in ke jubineni ni jakasegu i Israel. Dong’ akweyi, wec kud ubimo, kum ebicera ngo iri.” 14 Ento ekwero niwinje, e emake ku tego evuto kude man ecide. 15 I ng’eye, Amnon ucaku dagu Thamar ku dag ma rac dit, man adegi m’edage kone udoko dit nisagu mer m’elar emare ko. E Amnon uyero ire kumae: “Ai malu icidh cen!” 16 Thamar ugam uyero ire kumae: “Ungo, umira, kum kan iriema kawoni bibedo rac magwei nikadhu lembe m’iai itimo i kuma e!” Ento ekwero niwinje.

17 Egam elwong’o jalawobi ma jatic pare man eyero ire kumae: “Akweyi, wodh ng’atu ma e cen kud i wang’a, man twii dhugola i ng’eye.” 18 (Nwang’u Thamar ukendo robe ma segi,* ma en e bongu ma jumanyir ma sumba p’ubimo re ma gibed gikendo.) Pieno jatic pa Amnon uwodhe woko man etwiyo dhugola i ng’eye. 19 E Thamar ugam uvuko vuru i wiye, man eyeco robe ma leng’ ma nwang’u ekendo; egwaku cinge i wiye man ecidho m’ebewak.

20 E umin ma Absalom upenje kumae: “Umeru ma Amnon re m’utimo lembe maeni i kumi? Kawoni dong’ bed ling’ nyamira. Etie umeru. Kud iketh adundeni iwi lembe maeni.” E Thamar ukwo kende i ot p’umin ma Absalom. 21 Kinde m’Ubimo Daudi uwinjo lembe maeni ceke, ng’eicwiny umake lee mandha. Ento emito ngo enyay can i Amnon ma wode, pilembe egam emare lee, kum ebino wode ma kayu. 22 Absalom uyero ngo lembe moko acel de ni Amnon, nik’ebed ma rac kadi ma ber; kum Absalom udagu Amnon pilembe ecido nyamin ma Thamar.

23 Oro ario i ng’eye, dhanu moko gibino nyaru yuk rombe pa Absalom i Baal-hazor, ceng’ini kud Efraim; e Absalom ugam ulwong’o wot ubimo ceke. 24 Pieno Absalom umondo i bang’ ubimo man eyero ire kumae: “Jatic peri uketho jubenyaru yuk rombe pare. Ka copere, dong’ wacidhu wakudwu E ubimo, man jutic peri bende.” 25 Ento ubimo uyero ni Absalom kumae: “Ungo, woda, tek wan ceke wacidho, wabibedo ni ter iri.” Kadok nwang’u emedere asu nikwaye de, re ubimo uyiyo ngo nicidho, ento emiyo ire mugisa. 26 E Absalom uyero kumae: “Tek in iromo cidho ngo, akweyi, dong’ wek wacidh karacelo kud umira ma Amnongi.” Ubimo udwoko ire kumae: “Pirang’o ecidh karacelo kudwu ke?” 27 Ento Absalom ukwaye asu, uketho eoro Amnon ku wot ubimo mange ceke gicidho kude.

28 E Absalom ung’olo ni jutic pare kumae: “Wukii Amnon; kinde ma pigulok unyayu mutoro i adundene, abiyero iwu nia, ‘wugoy Amnon!’ E wunege cen. Lworo kud unegwu. Nyo en e an ungo m’ang’olo iwu lembe maeni? Wubed tek man cwinywu de ubed tek.” 29 Pieno jutic pa Absalom gitimo tap gin m’eng’olo gitim i kum Amnon. E wot ubimo mange ceke giai malu, man ng’atuman uidho iwi kana pare, e giringo. 30 Kinde ma fodi gin’i gengi, kwenda utundo i bang’ Daudi kumae: “Absalom unego wot ubimo ceke, ng’atu moko acel de mbe m’i kindgi m’uboth.” 31 Ubimo ugam uai malu, eyeco bongu pare man evuto i ng’om. Jutic pare ceke gicungo i ng’ete ma giyeco bongu migi.

32 Ento Yehonadab ma wod Cimea m’umin Daudi uyero kumae: “Rwoth para ubimo, kud ipar nia junego awobi peri ceke, kum Amnon kende re m’utho. Absalom re m’ung’olo lembe maeno, kum ekeco nitimo kumeno niai i nindo ma Amnon ucido nyamin ma Thamar. 33 Dong’ rwoth para ubimo kud iwinj* lembe ma jubedwoko nia, ‘wot ubimo ceke gidaru tho.’ Amnon kende re m’utho.”

34 I saa maeno, Absalom uringo. I ng’eye, jakur mir adhura uting’o wang’e man eneno dhanu dupa gibebino yor i ng’eye kud i gengi ma n’i kum got. 35 E Yehonadab uyero ni ubimo kumae: “Nen! wot ubimo giloko. Etie tap calu ma jatic peri uyero.” 36 Kinde m’ebedaru niweco, wot ubimo gimondo ma gibewak ma tek; bende ubimo karacelo ku jutic pare ceke giwak akeca. 37 Absalom ke uringo nitundo i bang’ Thalmai ma wod Amihud m’ubimo mi Gecur. Daudi uwagu wode pi nindo ma dupa. 38 I ng’ey ma Absalom uringo i Gecur, ebedo kuca pi oro adek.

39 Tokcenne, ava cineno Absalom unego Ubimo Daudi lee dit, kum nwang’u cwinye udaru jukere* pi tho pa Amnon.

14 Yoab ma wod Zeruya ugam uwinjo nia ava neno Absalom ubenego ubimo. 2 E Yoab uoro jucidh julwong’o dhaku moko ma riek mandha kud i Tekoa man ewacu ire kumae: “Akweyi, timiri ve ng’atu ma lemcan uwok i wiye man ikend bongu mi wak, kud iwir mo i kumi. Bed ve dhaku moko ma dong’ nindo uton i wiye m’ebewagu ng’atu moko m’utho. 3 I ng’eye cidh i bang’ ubimo man ikor ire kumae, kumae.” E Yoab unyutho ire lembe m’ecopo yero.*

4 Dhaku maeno ucidho i bang’ ubimo, ewok erum i ng’om man epodho arieba wang’e, eyero kumae: “Aka e ubimo, konya!” 5 Ubimo upenje kumae: “Lembang’o?” Edwoko kumae: “Kayo, an a dhatho; cwara tho. 6 Man an a jatic peri abino kud awiya ma co ario, man gin arione gidhau i kindgi i lum. Ng’atu moko ubino mbe m’upok kindgi, e ng’atu acel ugoyo wagi man enege. 7 Kawoni wedi mwa ceke gicokiri i kuma an a jatic peri, man giwacu kumae: ‘Mii nyathin m’unego umin, kara wanege cen pi kwo* p’umin m’enego; kadok nwang’u ng’atu ma bilagu pacu mbe, eno uneno wan ungo!’ Ka gitimo kumeno, nwang’u ginego cugimac acel m’adong’ ko* man gibiweko ngo ni cwara kadi nying’, kadi ng’atu moko ma kwo* iwi ng’om.”

8 E ubimo uyero ni dhakune kumae: “Dok i beng’i i pacu, abiyiko lembuno.” 9 E dhaku mi Tekoane uyero ni ubimo kumae: “E rwoth para ubimo, wek kosa ma woda utimo ubed i wiya man iwi ot pa vwa, ento ubimo ku komker pare gibed ma lembe mbe i wigi.” 10 I ng’eye, ubimo uwacu kumae: “Tek ng’atu moko uyero iri lembe moko kendo, kele i bang’a, e ebisendi ngo kendo nyanok de.” 11 Ento ewacu kumae: “Akweyi, E ubimo, poy i kum Yehova Mungu peri, kara jaculkwor kud uneg woda man ekabe cen.” Ubimo uyero ire kumae: “Calu andha Yehova ubedo kwo, yuk wi wodi moko acel de mbe ma bipodho i ng’om.” 12 Dhakune uwacu kumae: “Akweyi, wek jatic peri uyer lembe moko ni rwoth para ubimo.” E eyero kumae: “Weci!”

13 Dhakune udok uwacu kumae: “Dong’ pirang’o iparu nitimo lembe ma kumeno i kum dhanu pa Mungu? Kinde m’ubimo uweco i ayi maeno, edwokere en gire jakosa, kum ubimo uriemo wode gire ento edwoge ngo i pacu. 14 Andha wabitho man wabibedo calu pii m’uoy iwi ng’om ma jucopo coko ngo. Ento Mungu kabu kwo* ngo, man eyenyo thelembe m’uketho kwayu edwog ng’atu moko ma juriemo kud i bang’e. 15 Abin ayero lembe maeni ni rwoth para ubimo pilembe dhanu ginyayu lworo i iya. Pieno an a jatic peri aparu kumae: ‘Timba acidh ayer lembe maeni ni ubimo. Saa moko nyo ubimo bitimo lembe ma ng’eca pare ubekwayu. 16 Nyo ubimo biwinja an a jatic pare man ebibodha kud i cing’ ng’atu m’ubeyenyo nikabuwa waku woda kud i ng’om* ma Mungu umiyo iwa.’ 17 I ng’eye, an a jatic peri awacu kumae: ‘Dong’ wec pa rwoth para ubimo ukwii cwinya,’ kum rwoth para ubimo utie calu malaika pa Mungu mandha ma koyo kind gin ma ber ku gin ma rac. Dong’ Yehova Mungu peri ubed kudi.”

18 Ubimo udwoko ni dhakune kumae: “Akweyi, kud ikan ira gin moko acel de m’apenjo i beng’i.” Dhakune udwoko ire kumae: “Weci rwoth para ubimo.” 19 E ubimo upenjo kumae: “Nyo Yoab re m’uwacu ibin iyer lembe maeni ceke? Dhakune udwoko kumae: “E rwoth para ubimo, calu ibedo kwo,* tie tap calu ma* rwoth para ubimo uwacu, kum jatic peri Yoab re m’ung’olo nia abin man m’uwacu lembe maeni ceke ira* a jatic peri. 20 Jatic peri Yoab utimo lembe maeni pi niloko nen peri, ento rwoth para riek calu malaika pa Mungu mandha, man eng’eyo lembe ceke m’ubekadhu i ng’om.”

21 I ng’eye, ubimo uwacu ni Yoab kumae: “Ber, abitimo lembe maeno. Dong’ cidh igam jalawobi Absalom idwog kude.” 22 E Yoab ugam urum i ng’om, epodho arieba wang’e man epaku ubimo. Yoab uwacu kumae: “E rwoth para ubimo, tin an a jatic peri ang’eyo andha nia anwang’u bero i weng’i, pilembe ubimo utimo lembe ma jatic pare ukwayu.” 23 I ng’eye, Yoab ucidho i Gecur man egamu Absalom edwogo kude i Yeruzalem. 24 Ento ubimo uyero kumae: “Ekadh edok de i ot pare, kum ebineno wang’a ngo nyanok de.” Pieno Absalom udok i ot pare, man eneno ngo wang’ ubimo.

25 Nwang’u i Israel ceke ng’atu ma co moko mbe ma jubed juyungo akeca pi leng’o pare calu Absalom. Kum mulima moko de ubino mbe i kume niai i the tiende nitundo i tatu wiye. 26 Kan enyaru yuk wiye, ubed ukwayu enyare kubang’ thum pa oro, kum nwang’u edoko pek. Pek pa yuk wiyene ubed ubedo cekel* dak ario calku jampor p’ubimo ma juyiko ku kidi.* 27 Absalom unyolo awiya ma co adek ku nyathin ma nyaku acel, nying’ ma nyakune ubino Thamar. Ebino nyaku ma leng’ dit.

28 Absalom ukwo i Yeruzalem pi oro ario zoo, ento eneno ngo wang’ ubimo. 29 E Absalom uoro jucidh julwong’ Yoab kara eore ecidh i bang’ ubimo, ento Yoab ubino ngo i bang’e. Eoro kwenda kendo wang’ mir arionde i bang’ Yoab, re asu ekwero nibino. 30 Tokcenne Absalom uyero ni jutic pare kumae: “Podho pa Yoab moko n’i ng’et para, man epidho nganu ma juyuke i iye. Wucidh wuwang’e ku mac.” E jutic p’Absalom gicidho man giwang’u podhone ku mac. 31 Yoab ugam uai man ecidho yo pa Absalom, ewok epenje kumae: “Pirang’o jutic peri giwang’u podho para ku maci?” 32 Absalom udwoko ni Yoab kumae: “Nen! aoro kwenda i beng’i nia, ‘bin man wek aori icidh ipenj ubimo kumae: “Pirang’o iketho adwogo kud i Gecuri? Nwang’u ecopo bedo ber nia iwek abed kuca. Dong’ kawoni wek anen weng’i, E ubimo, man tekene atimo kosa moko, e inega cen.”’”

33 Pieno Yoab umondo i bang’ ubimo man ekoro ire lembene. I ng’eye ubimo ugam ulwong’o Absalom i bang’e. Absalom uwok urum man epodho arieba wang’e i wang’ ubimo, e ubimo ucwiyo limbe.

15 I ng’ey lembe maeni ceke, Absalom uketho juyiko ire magali man enwang’u ire riuni ku dhanu pier abic ma gibiberingo i wang’e. 2 Absalom ubed uai kugweno con man ecidh ecungo i dhu ndaki m’ucidho i dhugang’ mir adhura. Tekene ng’atu moko utie ku lemkesi m’ubekwayu eter i bang’ ubimo kara ubimo upok lembene, Absalom lwong’e man epenje kumae: “Iai i adhura ma kani?” E ng’atune dwoko kumae: “Jatic peri uai kud i suru acel m’i kind suru mir Israel.” 3 E Absalom yero ire kumae: “Lembe peri e tie lembe m’atira man ma kakare, ento ubimo uketho ngo ng’atu moko ma copo winjo adote peri.” 4 I ng’eye, Absalom yero kumae: “Ka nwang’u ndhu juketha ni japoklembe i ng’ombuni ba! Nwang’u ng’atu moko ci ma tie ku lemkesi ma kwayu jupok lembe pare ubebino i bang’a, man nwang’u aii nipoko lembe pare atira.”

5 Bende, ka ng’atu moko ucoro ceng’ini ekulo kore i wang’ Absalom, emaku cinge eting’e malu man ecwiyo limbe. 6 Absalom ubed utimo kumeno ni Juisrael ceke ma gibebino i bang’ ubimo kara jupok lembe migi; kumeno re ma Absalom umedere nikwalu adunde dhanu mir Israel.

7 Kinde ma oro ang’wen* uthum, Absalom uwacu ni ubimo kumae: “Akweyi, wek acidh i Hebron kara apong’ lembang’ola para m’atimo ni Yehova. 8 Kum kinde ma fodi an’i Gecur i ng’om mi Siria, an a jatic peri ang’olo kumae: ‘Calu andha Yehova bidwoka i Yeruzalem, abithiero lam ni* Yehova.’” 9 Pieno ubimo uwacu ire kumae: “Cidh ma cwinyi kwiyo.” Egam eai man ecidho i Hebron.

10 E Absalom uoro julib i kind suru ceke mir Israel, ewacu igi kumae: “Kinde ma wuwinjo jukudho agwara ci, wukok kumae: ‘Absalom udoko ubimo i Hebron!’” 11 Nwang’u dhanu dak ario ma giai kud i Yeruzalem gicidho kuca karacelo kud Absalom; elwong’ogi man gicidho m’umbe niparu nia lembe moko copo timere, man nwang’u ging’eyo de ngo gin ma Absalom upangu. 12 M’umedo maeno, kinde ma Absalom ubethiero lam, eoro jucidh julwong’ Ahithofel ma Jagilo man ma jamii juk pa Daudi kud i adhura ma thugi i Gilo. Nwang’u gamba ma gibecamu ubemew amewa, man dhanu m’ubecwaku Absalom de wendgi ubino medere ameda.

13 I ng’eye, jakwenda moko ucidho i bang’ Daudi, man eyero ire kumae: “Adunde jumaco mir Israel udaru lokere i bang’ Absalom.” 14 E wang’ acel Daudi uyero ni jutic pare ceke ma gini karacelo kude i Yeruzalem kumae: “Wuai waringu, kum ng’atu moko mbe ma biboth kud i cing’ Absalom! Wutim pio, maru ebirubowa nyapio pio man ebikelo nyoth i wiwa, ebinego dhanu mir adhura maeni ceke ku palamularu!” 15 Jutic p’ubimo gidwoko ni ubimo kumae: “Gin moko ci ma rwoth mwa ubimo ukwayu, wa jutic peri watie ayika nitimo.” 16 E ubimo ucidho man juruot pare ceke gilubo toke, ento ubimo uweko mon m’araga* pare apar gidong’ gikur ot.* 17 Ubimo umedere ku woth karacelo ku dhanu ceke ma gibelubo toke, man giwok gicungo i Beth-merhak.

18 Jutic p’ubimo ceke ma gicidho kugi* man Jukerethi zoo, ku Jupelethi, ku dhanu mi Gath, niwacu dhanu dak abusiel ma gilubo toke niai kud i Gath gikadhu i wang’ ubimo, e eneno nia ng’atu moko mbe m’urem. 19 E ubimo uwacu ni Itai ma dhanu mi Gath kumae: “Pirang’o ibelubo tokwa? Lok idok ibed karacelo kud ubimo ma nyen, kum in i umondo man iringo de ng’wec ku kaka m’iai i iye. 20 Fodi itundo ndhu nyaworo ci tin aketh icak wotho swa kudwa, ma an de ang’eyo ngo kaka m’abecidho i iye e? Ting’ umego peri man wulok wudoki. Dong’ Yehova unyuth iri mer ma lokere ngo man ebed kudi!” 21 Ento Itai udwoko ni ubimo kumae: “Calu andha Yehova ubedo kwo, man tek andha rwoth para ubimo ubedo kwo, kaka moko ci m’ibecidho i iye, e rwoth para ubimo, nik’ebed pi tho kadi pi kwo, jatic peri de bicidho!” 22 E Daudi uyero ni Itai kumae: “Dong’ cidhi man ikadh lokaca.” Pieno Itai ma Jagath ukadhu lokaca karacelo ku dhanu pare ceke man awiya pare bende.

23 Kinde ma dhanu maeno zoo gibekadhu lokaca, dhanu ceke m’i ng’ombe giwak ma tek, nwang’u ubimo ucungo i dhu poga mi Kidron, dhanune ceke gibino kadhu lokaca i gengi m’ucidho i langa. 24 Zadok de ubino keca man Julawi ceke ma giyeyo sanduku mi lembariba pa Mungu mandha gibino karacelo kude. Giwok giloro Sanduku pa Mungu mandha i ng’om; man saa ma dhanu zoo ma giai kud i adhura gidaru kadhu lokaca, Abiathar de utundo. 25 Ento ubimo uwacu ni Zadok kumae: “Dwok Sanduku pa Mungu mandha i adhura. Tek anwang’u bero i wang’ Yehova, ebidwoga kendo man ebiketho abineno kum Sandukune ku kaka m’ebedo i iye de. 26 Ento tek eyero nia ‘aveni mbe i kuma,’ e dong’ etim gin moko ci ma ber i wang’e i kuma.” 27 Ubimo udok uyero ni Zadok ma jalam kumae: “Nyo in i janenlembe ngo? Wukud Abiathar wulok wudok ku kwiyocwiny i adhura, man wuting’ wotwu ario, niwacu Ahimaaz ma wodi man Yonathan ma wod Abiathar. 28 An abibelangu wiya i langa ceng’ini ku kaka ma kulo mwomere i iye cil m’abiwinjo kwenda m’uai i beng’wu.” 29 E Zadok gikud Abiathar gidwoko Sanduku pa Mungu mandha i Yeruzalem, man gibedo kuca.

30 Kinde ma Daudi ubeidho got* mir Oliv, ebino wak; eumo wiye auma man ebino wotho ma tiende nanu. Dhanu ceke ma gibino karacelo kude de giumo wigi man giidho ma gibewak. 31 Jugam judwoko ni Daudi kumae: “Ahithofel de n’i kind ju ma gibecamu gamba kud Absalom.” E Daudi uyero kumae: “E Yehova, akweyi, dwok juk p’Ahithofel ni lemkasegu!”

32 Saa ma Daudi utundo iwi got kaka ma dhanu berum i iye i wang’ Mungu, nwang’u Hucai ma Jaarki ubino kure keca pi nirombo kude, ma kendi pare ma lorlor uyec man kud utur i wiye. 33 Ento Daudi uwacu ni Hucai kumae: “Tek wakadhu karacelo kudi, ibikonya ngo akeca. 34 Re tek idok i adhura man iyero ni Absalom kumae: ‘An a jatic peri, E Ubimo. I wang’e alar abedo jatic pa wuru, ento kawoni dong’ an a jatic peri,’ e ibilund nyotho ira juk p’Ahithofel. 35 Zadok gikud Abiathar ma gi julam gini karacelo kudi kuca ngo? Ibikoro igi gin ceke m’iwinjo niai kud i ot p’ubimo. 36 Nen! gitie ku wotgi ario kuca: Ahimaaz ma wod Zadok man Yonathan ma wod Abiathar; gin ceke ma tek iwinjo, ibinyutho ira nikadhu kud i bang’gi.” 37 E Hucai ma jarimb Daudi* udok i adhura, man i saa maeno nwang’u Absalom ubemondo i Yeruzalem.

16 Saa ma Daudi ukadhu wi got nyanok, enwang’u Ziba ma jatic pa Mefiboceth ubekure keca. Zibane uwotho ku kana ario m’uyeyo lungu mukathi dak ario, mukathi dak acel mi nying ulok, mukathi dak acel ma juyiko ku nying yen mi cir,* man pigulok agulu acel ma dit. 2 Ubimo ugam upenjo Ziba kumae: “Pirang’o ikelo piny maenigi?” Ziba udwoko kumae: “Akelo kana kara juruot p’ubimo giring ko, mukathi karacelo ku nying yen mi cir ke ni awobi kara gicam, man pigulok ke kara ju ma giol i langa gimadhi.” 3 Ubimo upenjo kendo kumae: “Wo* jadit peri ke ni kani?” E Ziba udwoko ni ubimo kumae: “Edong’ i Yeruzalem, kum eyero nia, ‘tin ot mir Israel bidwoko ker pa vwa ira.’” 4 Ubimo ugam uyero ni Ziba kumae: “Nen! piny pa Mefiboceth ceke tie peri.” Ziba udwoko kumae: “Akulo wiya piny i weng’i. Dong’ anwang’ bero i weng’i, rwoth para ubimo.”

5 Kinde m’Ubimo Daudi utundo i Bahurim, jalwo moko ma wat pa Saul ma nyinge Cimei ma wod Gera ubino m’ebekok kud alam kinde m’ebecoro i bang’e. 6 Ebino ng’uro kidi iwi Ubimo Daudi man iwi jutic pare ceke, iwi dhanu ceke, man iwi dhanu ma gi jurukara ma gibino yor i cinge mir acwic man yor i cinge mir acam. 7 Cimei ulame m’ebeyero kumae: “Cidh cen, cidh cen, in i dhanu ma jacwir rimo! Itie dhanu ma thelembe peri de mbe! 8 Yehova udwoko rimo mi dhanu ceke m’i ot pa Saul m’inego man m’ibebimo kakare i wii, ento Yehova ubemiyo ker i cing’ Absalom ma wodi. Kawoni masendi maeni utundo i wii pilembe in i dhanu ma jacwir rimo!”

9 E Abicai ma wod Zeruya uyero ni ubimo kumae: “Pirang’o avuj gwok maeni ubelamu rwoth para ubimo? Akweyi, wek akadh i bang’e man ang’ond wiye cen!” 10 Ento ubimo uyero ire kumae: “Lembang’o i kindwa wakudwu, e wot Zeruya? Wek elama, kum tek Yehova uyero ire nia, ‘lam Daudi!’ Dong’ ng’a ma copo yero nia, ‘pirang’o ibetimo gin maeni?’” 11 I ng’eye, Daudi uyero ni Abicai ku jutic pare ceke kumae: “Ka woda ma buu, m’uai i iya de ubeyenyo nia enega, dong’ Jabenjamin bitimo ma sagu ngo? Wuwek elama, kum Yehova uyero ire nia etim kumeno! 12 Saa moko nyo Yehova bineno can para, man Yehova bidwoko ira bero kakar alam ma jubelama ko tin eni.” 13 E Daudi karacelo ku dhanu pare gimediri ku woth migi i gengi, i saa maeno Cimei ke ubino wotho ceng’ini kude iwi got, m’ebeng’uro kidi man ebedhenyo utur.

14 Ubimo karacelo ku dhanu ceke ma ni kude gigam gitundo kaka ma nwang’u gibecidho i iye ma giol, e gicungo man giyom.

15 I saa maeno, Absalom karacelo ku dhanu ceke mir Israel gitundo i Yeruzalem, man Ahithofel de ubino kude. 16 Kinde ma Hucai ma Jaarki ma jarimb Daudi* umondo i bang’ Absalom, eyero ni Absalom kumae: “Ubimo kwo nja! Ubimo kwo nja!” 17 E Absalom uyero ni Hucai kumae: “Nyo eno re ma tie mer ma lokere ngo m’inyutho ni jarimbi? Pirang’o icidho ngo karacelo ku jarimbi?” 18 Hucai udwoko ni Absalom kumae: “Ungo, an an’i thenge pa ng’atu ma Yehova ung’iyo, man ng’atu ma dhanu maeni ku dhanu mir Israel ceke ging’iyo. An abibedo para i thenge pare. 19 Abeyero kendo kumae: Ukwayu atim ni ng’a? Ni wode ngo? Calu m’atimo ni wuru, abitimo iri de kumeno.”

20 I ng’eye, Absalom uwacu ni Ahithofel kumae: “Kemii ira paru* peri. Ukwayu watim ang’o?” 21 E Ahithofel uyero ni Absalom kumae: “Vut ku mon m’araga* pa wuru m’eweko nia gidong’ gigwok ot.* E Israel ceke gibiwinjo nia idwoko ng’wici tik ni wuru, man ju ma gibecweki gibinwang’u tego.” 22 Pieno juyiko hema iwi ot ni Absalom, man Absalom uvuto ku mon m’araga* pa won i wang’ Israel ceke.

23 I nindo maeca, kan Ahithofel umiyo juk moko, junene ni* wec m’uai i bang’ Mungu mandha. Kumeno re ma Daudi gikud Absalom zoo gibed gineno juk pa Ahithofel.

17 E Ahithofel uwacu ni Absalom kumae: “Akweyi, wek alond dhanu elufu apar ario (12 000) man wariem kugi tok Daudi diewor ma tin. 2 Abicoro i wiye saa m’eol man evoc,* e abinyayu ndiri i iye; man dhanu ceke ma gini karacelo kude gibiringo, e abinego ubimo kende. 3 I ng’eye abidwogo dhanu ceke i beng’i. Tekene ng’atu m’ibeyenyo no utho, dhanu ceke gibidwogo i beng’i. E dhanu zoo bibedo ku kwiyocwiny.” 4 Paru maeno uwok ber i wang’ Absalom man i wang’ judongo mir Israel ceke.

5 Ento Absalom uyero kumae: “Wukewulwong’ Hucai ma Jaarki bende man wakewawinj paru pare de.” 6 E Hucai umondo i bang’ Absalom. Absalom uwacu ire kumae: “Ahithofel umiyo juk ma e. Dong’ nyo ukwayu watii kude? Kan ungo, wac iwa gin m’ukwayu watim.” 7 E Hucai uyero ni Absalom kumae: “Juk m’Ahithofel umiyo wang’uni e re tie cuu ngo!”

8 Hucai umedo kumae: “Ing’eyo cuu nia wuru man dhanu ma gini karacelo kude gi tek, man gidoko kwiny* ve urudi ma nyithindhe urwinyo. M’umedo maeno, wuru tie jaramony; diewor ebivuto ngo karacelo ku dhanu. 9 I saa ma wabeweco eni epondo i vur* moko kunoke i kabedo mange; man kan elar etugo lwiny en, dhanu ma gibiwinjo lembene gibiyero kumae: ‘Judaru voyo co pa Absalom!’ 10 E kadok dhanu ma cwinygi tek, m’adundegi calu adunde umvor de ndiri ma lee bing’oy i igi, kum Israel ceke ung’eyo nia wuru tie jarukara man nia dhanu ma gini karacelo kude de gitie dhanu ma cwinygi tek. 11 An amiyo paru ma e: Wek Juisrael ceke gicokiri i beng’i niai i Dan nitundo i Ber-ceba ma wendgi kwanere ngo calu nying’ kwiyo mi dhu nam, man in ke itel wigi i lwiny. 12 Wabicidho i kume kaka moko ci m’enwang’ere i iye, man wabicoro i wiye calu thoi ma oy iwi ng’om; e ng’atu moko acel de mbe m’i kindgi ma biboth, dok ebed en kadi ng’atu moko ma ni kude. 13 Kan elokere ecidh epondo i adhura moko, Juisrael ceke gibibino ku thol i kum adhurane man wabiwaye i poga nitundo ma kidi acel ma nok de bidong’ ungo.”

14 E Absalom ku dhanu ceke mir Israel giyero kumae: “Juk ma Hucai ma Jaarki umiyo utie ber ma sagu juk p’Ahithofel!” Kum nwang’u Yehova ukeco* ninyotho juk ma ber m’Ahithofel umiyo, kara Yehova ukel nyoth iwi Absalom.

15 I ng’eye Hucai uwacu ni Zadok man ni Abiathar ma gi julam kumae: “Ahithofel umiyo juk ma e ni Absalom man ni judongo mir Israel, an ke amiyo juk ma e. 16 Kawoni wuor kwenda pio pio i bang’ Daudi man wupoye, wuyer ire kumae: ‘Uthieno ma tin kud ibed i langa ceng’ini ku kaka ma kulo mwomere i iye,* kadh kulo m’umbe galu maru jubinego* ubimo ku dhanu ceke ma gini karacelo kude.”

17 Nwang’u Yonathan gikud Ahimaaz gibekuro kud i En-rogel, e jatic moko ma nyaku ucidh ukoro igi lembe, gin ke gicidh ginyutho lembene ni Ubimo Daudi. Gipimo ngo apima de nimondo i adhura maru jubinenogi. 18 Ento jalawobi moko unenogi man ecidh eyero lembene ni Absalom. E gimayiri pio pio man gitundo yo pa jalwo moko i Bahurim. Jalwone ubino ku vuj pii m’atong’a i lela pare. Gigam gimondo i vuje, 19 man dhaku pa jalwone upedho bongu eumo ko wi vurne man emoyo nying cam ma juodo i wiye; ng’atu moko acel de mbe m’ung’eyo. 20 Jutic p’Absalom gitundo i bang’ dhakune yo pare, e gipenje kumae: “Ahimaaz giku Yonathan gini kani?” Dhakune udwoko igi kumae: “Gikadhu ku keni gicidho yor i kulo.” E dhanune gisayugi ento ginwang’ugi ngo, pieno gigam giloko gidok i Yeruzalem.

21 Kinde ma dhanune gicidho, Ahimaaz giku Yonathan giwok kud i vuj piine man gicidh ginyutho lembe ni Ubimo Daudi. Giyero ire kumae: “Ai malu man kadh kulo pio pio mandha, kum Ahithofel uyero nia jutim i kumi kumae, kumae.” 22 E ndhu ndhu Daudi ku dhanu ceke ma gini karacelo kude giai malu man gikadhu kulo Yordan. Saa ma piny uberuu, nwang’u ng’atu moko acel de mbe m’udong’ ma fodi ukadhu ngo kulo Yordan.

23 Kinde m’Ahithofel uneno nia jutiyo ngo ku juk pare, egam etwiyo kabedo iwi kana man edok i pacu pare i adhura ma thugi. I ng’ey m’emiyo telowic ni juruot pare, edeyere cen. Pieno etho, man juyike kaka ma juyiko kwaru pare i iye.

24 I kind saa maeno, Daudi ucidho i Mahanaim, man Absalom ku dhanu ceke mir Israel gikadhu kulo Yordan. 25 Absalom uketho Amasa re m’ubed jadit mir udul askari pare kaka Yoab. Amasa ubino wod jalwo moko ma nyinge Ithra ma Jaisrael, enyole kud Abigail ma nyaku pa Nahac, man ma nyamin Zeruya ma min Yoab. 26 Juisrael man Absalom giwok gigonjo i ng’om mi Gilead.

27 Saa ma Daudi utundo i Mahanaim, Cobi ma wod Nahac m’uai kud i Raba i ng’om mi Juamon, Makir ma wod Amiel m’uai kud i Lo-debar, man Barzilai ma Jagilead m’uai kud i Rogelim 28 gikelo kavuto, jamlogo, agulu, nganu, nganu ma juyuke, mogo, nying cam m’acela, amul, ralang’, nying cam m’uthwo, 29 miyokic, cak m’umakere, rombe, man lungu cak m’utal. Gikelo piny maeni ceke ni Daudi man ni dhanu ma gini karacelo kude kara gicam, kum giwacu kumae: “Dhanu maeni kec ubenegogi, giol, man rieu pii de ubenegogi i langa.”

18 I ng’eye, Daudi ukwanu dhanu ma gibino karacelo kude man eketho judongo mi dhanu elufu, man mi dhanu dak i wigi. 2 Daudi upokogi ni ungu adek: Ungu mi kwong’o emiyo i the telowic pa* Yoab, ungu mir ario i the telowic p’umin Yoab ma Abicai ma wod Zeruya, man ungu mir adek ke i the telowic pa Itai ma Jagath. I ng’eye Daudi uwacu igi kumae: “An de abicidho karacelo kudwu.” 3 Ento giyero ire kumae: “In ukwayu ngo icidhi, kum tek waringo, gibidieng’ ungo* kudwa; man ka nusu m’i kindwa utho de gibidieng’ ungo, pilembe in piri tek ma sagu dhanu elufu apar m’i kindwa (10 000). Pieno in idong’ peri i adhura man iwoth oro iwa kony.” 4 E ubimo uyero igi kumae: “Abitimo gin moko ci ma wuneno nia tie ber.” Pieno ubimo ucidh ucungo i ng’et dhugang’ mir adhura, man juaskarine ceke gicidho i ungu mi dhanu dak man elufu. 5 Ubimo ung’olo ni Yoab, ni Abicai, man ni Itai kumae: “Kud wutim lembe ma rac i kum jalawobi Absalom pira.” Dhanu ceke giwinjo kinde m’ubimo ubeng’olo lembe maeno pir Absalom ni jutelwic ceke.

6 Dhanune gigam gicidho i lum pi nicirombo ku Juisrael, man gikiedo kugi i luli mir Efraim. 7 Jutic pa Daudi giwok giloyo dhanu mir Israel kuca man ginegogi ku nek ma lee dit; ginego dhanu elufu pier ario (20 000). 8 Lwiny umew uromo ng’ombuca zoo. Bende, cing’ nica luli unego dhanu lee nisagu dhanu ma junego ku palamularu.

9 Tokcenne Absalom urombo ku jutic pa Daudi. Kinde m’enenogi, egam eringo. Nwang’u Absalom uberingo ku kana, man kanane ucidh ukadhu kud i the jang yen moko ma dit, e wi Absalom umoko i kind jang yenne, pieno elierere i kor yamu;* kana m’ebino ringo ko ke umedere ku ng’wec. 10 Ng’atu moko ugam unene man ecidh eyero ni Yoab kumae: “Nen! aneno Absalom umoko ebelierere i kind jang yen moko ma dit.” 11 Yoab udwoko ni ng’atune kumae: “Kan inene ke pirang’o inege ngo keca wang’ aceli? E nwang’u abedo ku mutoro nimiyo iri tongolo mi mola ma tar apar man mukaba bende.” 12 Ento ng’atune uwacu ni Yoab kumae: “Kadok nwang’u jumiyo ira* tongolo mi mola ma tar elufu acel (1 000) de, nwang’u acopo ting’o ngo cinga pi ninego wod ubimo, kum wawinjo ubimo ung’olo iri, ni Abicai, man ni Itai nia, ‘wubed ku weng’wu kara ng’atu moko kud utim jalawobi Absalom rac.’ 13 Ka nwang’u aworo ngo dwand ubimo man akabu kwo* pa wode, nwang’u lembene ubemung’ere ngo ni ubimo man in de nwang’u icero ngo bang’a.” 14 E Yoab uyero kumae: “Abenyotho saa para mananu niweco kudi!” Pieno eting’o yend tong’* adek i cinge man edhuyogi i adunde Absalom kinde m’elierere i jang yen ma dit, re nwang’u fodi ekwo. 15 E jutic apar ma giyeyo jamlwiny pa Yoab gibino man gidaru dong Absalom adara. 16 Yoab ugam ukudho agwara, e juaskari ma nwang’u uberiemo tok dhanu mir Israel giloko; kum Yoab uwacu giwek niriemo tokgi. 17 Giting’o avuj Absalom gicidh gibolo i vur moko ma dit i luli keca, e gipangu kidi udhurere lee mandha i wiye. Man dhanu mir Israel ceke giringo gidok i pacu migi.

18 Nwang’u kinde ma fodi Absalom ubino kwo, ecomo kidi moko pire gire i poga* p’Ubimo, kum ewacu kumae: “Nyathin para ma nico umbe ma jubibepoy pi nyinga nikume.” E ecaku nyinge i kum kidine, man julwong’e nia Jampoy pa Absalom nitundo tin eni.

19 Ahimaaz ma wod Zadok ugam uyero ni Yoab kumae: “Akweyi, wek aring ater kwenda maeni ni ubimo, pilembe Yehova upoko lembe pare i atira, kum elare kud i cing’ judegi pare.” 20 Ento Yoab udwoko ire kumae: “Ungo, copere ngo. Ibitero ire kwenda macen, tin ibitero kwenda in ungo, pilembe wod ubimo ma buu re m’utho.” 21 E Yoab uwacu ni Jakuci moko kumae: “Cidh ikor lembe m’ineno ni ubimo.” Jakucine ukulo wiye i wang’ Yoab e eringo. 22 Ahimaaz ma wod Zadok uwacu kendo ni Yoab kumae: “Kadok ang’o ma bitimere de, akweyi, wek an de aring i tok Jakuci.” Ento Yoab uyero kumae: “Woda, pirang’o imito iringi ma kwenda mange de mbe m’ibetero e?” 23 Re asu ewacu kumae: “Kadok ang’o ma bitimere de, wek aringi.” Pieno Yoab uyero ire kumae: “Ringi!” E Ahimaaz uringo kud i gengi m’i theng ng’om mi Yordan,* man tokcenne ekadhu Jakuci.

24 Nwang’u Daudi ubedo i kind dhugang’ ma yo woko ku ma yor i iye; jakur ugam uidho iwi dhugang’ ma n’i kum gang’. Eneno ng’atu moko m’ubering’ini en kende. 25 E jakurne ulwong’o ubimo man enyutho ire. Ubimo uwacu ire kumae: “Tek etie en kende, nen nia etie ku lemkwenda moko.” Kinde ma ng’atune utundo ceng’ini magwei, 26 jakur maeno uneno ng’atu mange ubering’ini. E elwong’o jakur dhugang’, eyero ire kumae: “Kenen ca! Ng’atu mange ubering’ini en kende!” Ubimo ugam uyero kumae: “Ng’atu maeca de ubekelo lemkwenda.” 27 E jakur uyero kumae: “Abeneno ng’atu ma kwong’a uberingo ve Ahimaaz ma wod Zadok.” Pieno ubimo uwacu kumae: “En etie dhanu ma ber, eno ebekelo lembanyong’a.” 28 Kinde m’Ahimaaz utundo, ekok ni ubimo kumae: “Lembe zoo tie ma ber!” E erum man epodho arieba wang’e i wang’ ubimo. I ng’eye, ewacu kumae: “Rwoth para ubimo, pak ubed ni Yehova Mungu peri, m’umiyo ju ma gijai i kumi i cingi!”

29 Ento ubimo upenje kumae: “Nyo lembe ceke ubewotho ma ber ni woda ma Absalomi? Ahimaaz udwoko kumae: “Kinde ma Yoab ubeora a jatic peri karacelo ku jakwenda ma kucelo, woy ubino lee; ento anyang’ ungo nia lembang’o m’ubino timere.” 30 E ubimo uyero ire kumae: “Kadh icung i ng’eta kae.” E ekadhu i ng’ete man ecungo keca.

31 I ng’eye, Jakuci tundo man ewacu kumae: “Wek rwoth para ubimo ujol lemkwenda maeni: Tin Yehova upoko lembe peri atira, kum ebodhi kud i cing’ dhanu ceke m’ujai iri.” 32 Ento ubimo upenjo Jakucine kumae: “Nyo lembe ceke ubewotho ma ber ni woda ma Absalomi?” Jakucine udwoko kumae: “Wek judegi peri zoo, e rwoth para ubimo, ku dhanu ceke ma gijai i kumi pi nitimi rac gidok ve jalawobi maeno!”

33 Rwonglembe maeno unyayu can lee i ubimo, e eidho i kusika ma malu iwi dhugang’ man ewak; ebino wotho m’ebeyero kumae: “Aka Absalom woda, woda, woda Absalom! Nwang’u timba an re m’atho kakeri, Absalom woda, woda!”

19 Judwoko ni Yoab kumae: “Ubimo ubewak man can ubenege pir Absalom.” 2 E anyong’a mir aloci* ma cing’ nica udoko ni lemcan ni dhanu ceke, pilembe giwinjo nia can ubenego ubimo pi wode. 3 Cing’ nica dhanu udok ling’ ling’ i adhura calu ju ma lewic ubenego pilembe giringo kud i lwiny. 4 Ubimo uumo wang’e man emedere niwak ma tek kumae: “Absalom woda! Absalom woda, woda!”

5 E Yoab umondo i ot i bang’ ubimo man eyero ire kumae: “Tin inyayu lewic iwi jutic peri ceke, ma i ceng’ maeni gibodho kwo* peri, kwo mir awiya peri ma co, mir awiya peri ma nyir, mi mon peri, man mi mon peri m’araga.* 6 Imaru ju m’udegi man idagu ju m’umeri. Tin inyutho kamaleng’ nia judongo mi juaskari peri man jutic peri tijgi de mbe i weng’i, kum ang’eyo nia ka nwang’u wan e zoo watho ento Absalom kende re m’udong’ kwo, nwang’u lembene cibedo ber dit iri. 7 Kawoni ai iwok woko man ijuk cwiny jutic peri, kum abekwong’o ku nying’ Yehova nia tek iwok ungo woko, ng’atu moko mbe ma bidong’ kudi diewor ma tin. Ebibedo rac iri nikadhu peko ceke m’utundo i wii niai ma fodi in aradu nitundo tin.” 8 E ubimo uai malu man ecidh ebedo i dhugang’ mir adhura; jugam junyutho ni dhanu ceke kumae: “Kawoni ubimo ubedo i dhugang’.” Pieno gin ceke gibino i wang’ ubimo.

Ento dong’ Juisrael mange giringo, ng’atuman i pacu pare. 9 Nwang’u i suru mir Israel zoo dhanu ceke gibino dhaw kumae: “Ubimo ubodhowa kud i cing’ judegi mwa, man elaruwa kud i cing’ Jufilisti; ento kawoni eringo kud i ng’ombuni pir Absalom. 10 Man Absalom ma wang’iyo ubed ubimo i wiwa de utho i lwiny. Dong’ kawoni pirang’o wubetimo ngo gin moko pi niketho ubimo udwogi?”

11 Ubimo Daudi uoro kwenda i bang’ Zadok gikud Abiathar ma gi julam kumae: “Wuwec ku judongo mi Yuda man wupenjgi nia, ‘pirang’o wun kendwu re ma fodi wutimo ngo lembe moko pi nidwoko ubimo i ot pare, ma ke dong’ wec mir Israel ceke udaru tundo i bang’ ubimo i ot pare e? 12 Wutie umego para, wutie cogona man ring’ kuma.* Dong’ pirang’o wun kendwu re ma fodi wutimo ngo lembe moko pi nidwoko ubimo?’ 13 Man wuyer ni Amasa kumae: ‘Nyo itie ngo cogona man ring’ kuma? Dong’ Mungu umii ira matira man emede lee tek aketho idoko ngo jadit mir udul askari para kaka Yoab niai tin.’”

14 Kumeno re m’ubimo Daudi uloko adunde* dhanu mi Yuda ceke i bang’e calu ng’atu acel, e gioro ire kwenda kumae: “In karacelo ku jutic peri wudwogi.”

15 Ubimo ugam ucoko woth pi nidok man etundo i Yordan, e dhanu mi Yuda gibino i Gilgal pi nirombo kud ubimo man nigame kara gikadh kude kulo Yordan. 16 E Cimei ma wod Gera ma Jabenjamin m’uai kud i Bahurim uloro pio pio karacelo ku dhanu mi Yuda pi nirombo kud Ubimo Daudi, 17 man dhanu elufu acel (1 000) mi Benjamin de giloro kude. Ziba ma jatic m’i ot pa Saul ku wote apar abic man jutic pare pier ario de giloro pio pio i Yordan pi nijolo ubimo. 18 Ekadhu* kulo kaka m’emwomere i iye pi niketho juruot p’ubimo ukadh lokaca man pi nitimo gin moko ci m’ubimo uyenyo. Ento kinde m’ubimo ubecikadhu kulo Yordan, Cimei ma wod Gera upodho piny i wang’e. 19 Eyero ni ubimo kumae: “Rwoth para, kud iketh dubo asu i wiya man kud ipoy pi racu ma an a jatic peri atimo i nindo ma in i rwoth para ubimo iwok i iye kud i Yeruzalem. Dong’ ubimo kud ukwan ku lembene, 20 kum an a jatic peri ang’eyo cuu mandha nia adubo; pieno tin alar abino ni dhanu ceke m’i ot pa Yozefu pi nirombo ku rwoth para ubimo.”

21 E wang’ acel Abicai ma wod Zeruya uyero kumae: “Nyo ubekwayu ngo juneg Cimei cen pilembe elamu ng’atu ma Yehova uwiro?” 22 Ento Daudi uyero kumae: “Nyo eni tie lembe mwu, e wot Zeruya, ma nia wulokuru i kuma tin e? Nyo andha jucikiri ninego ng’atu moko i Israel tin e? Nyo an ang’eyo ngo nia atie ubimo i Israel tini?” 23 E ubimo uyero ni Cimei kumae: “Ibitho ngo.” Ubimo ugam ukwong’o lembene ire.

24 Mefiboceth ma nyakwar Saul de uloro pi nibino rombo kud ubimo. Nwang’u ewenjo tiende, enyaru ngo yir m’i wi dend dhoge man elwoko ngo bongu pare, niai i nindo m’ubimo uwok nitundo i nindo m’eloko i kwiyocwiny. 25 Kinde ma Mefiboceth ubino* i Yeruzalem pi nirombo kud ubimo, ubimo upenje kumae: “Mefiboceth pirang’o ilubo ngo toka?” 26 Edwoko kumae: “Rwoth para ubimo, jatic para uwonda. Kum an a jatic peri ayero nia, ‘dong’ jutwii kabedo iwi kana kara aring kude man acidh karacelo kud ubimo,’ kum an a jatic peri a won abala. 27 Ento rwoth para ubimo, ecwayu vupo i wiya iri. Re rwoth para ubimo tie calu malaika pa Mungu mandha, pieno dong’ tim gin ma ber i weng’i. 28 Nwang’u rwoth para ubimo romo nego juruot pa vwa ceke, re ilund iketha an a jatic peri i kind ju ma gicamu i dhu meza peri. Dong’ nyo atie ku twero mi kwayu gin mange ma sagu i bang’ ubimo?”

29 Ento ubimo uyero ire kumae: “Pirang’o ibemediri niweco kumeni? Adaru ng’iyo nia wuku Ziba wupok podho i kindwu.” 30 E Mefiboceth uyero ni ubimo kumae: “Wek egame kpo ire, kawoni ma dong’ rwoth para ubimo udaru dwogo i ot pare i kwiyocwiny.”

31 E Barzilai ma Jagilead uai i Rogelim pi nibino lwoko tok ubimo i kulo Yordan. 32 Nwang’u Barzilai utii akeca man oro pare pier abora. Egam ekonyo ubimo ku cam kinde m’ubimo ubino i Mahanaim, kum ebino ng’atu m’ulony dit. 33 E ubimo uyero ni Barzilai kumae: “Kadh karacelo kuda man ibicamu i dhu meza para i Yeruzalem.” 34 Ento Barzilai uyero ni ubimo kumae: “Eni ke an e adong’ ku nindo* adi m’aromo kwo i iye ma nia aidh karacelo kud ubimo i Yeruzalem e? 35 Oro para pier abora tin, nyo acopo ng’eyo nikoyo kind gin ma ber ku gin ma raci? Nyo an a jatic peri aromo bilo mido mi gin m’abecamu kadi m’abemadhu? Nyo asu acopo winjo dwand juruwer ma co man ma jumamoni? Dong’ pirang’o an a jatic peri amed ter ni rwoth para ubimo? 36 Ira an a jatic peri, nilwoko ubimo nitundo i dhu kulo Yordan ci uromo. Dong’ ubimo ulund umii ira sukulia ma kumeni mi thelembang’o? 37 Akweyi, wek an a jatic peri adoki man atho i adhura ma thuwa ceng’ini ku kabuli pa vwa man pa maa. Ento Kimham ma jatic peri ni e. Wek ekadh karacelo ku rwoth para ubimo man itim ire gin ma ber i weng’i.”

38 Pieno ubimo uyero kumae: “Wabikadhu karacelo ku Kimham, man abitimo ire gin ma ber i weng’i; gin ceke ma tek ikwayu i bang’a abitimo iri.” 39 Dhanu ceke gicaku kadhu kulo Yordan, man kinde m’ubimo ubecikadhu, ubimo ucwiyo limb Barzilai man emiyo ire mugisa; e Barzilai udok i pacu pare. 40 Kinde m’ubimo ukadhu kulo pi nicidho i Gilgal, Kimham de ukadhu karacelo kude. Dhanu mi Yuda ceke ku ng’et dhanu mir Israel giketho ubimo ukadhu lokaca.

41 E dhanu mir Israel ceke gicoro i bang’ ubimo man giyero ire kumae: “Pirang’o umego mwa ma gi dhanu mi Yuda gikweli man giketho in ku juruot peri man dhanu peri wukadhu loka kulo Yordani?” 42 Dhanu mi Yuda ceke gidwoko lembe ni dhanu mir Israel kumae: “Pilembe ubimo tie wat mwa. Pirang’o ng’eicwiny ubenegowu pi lembe maeni? Nyo wacamu cam p’ubimo moko de, kadi ke nyo ubimo umiyo iwa giramiya moko de?”

43 Ento dhanu mir Israel gidwoko lembe ni dhanu mi Yuda kumae: “Wan watie suru apar, pieno Daudi tie ubimo mwa wang’ apar nisagu wun. Dong’ pirang’o wucayuwa? Nyo nwang’u ukwayu wan ungo re ma wabed dhanu ma kwong’a nidwogo ubimo mwa?” Ento lak wec mi dhanu mi Yuda ubino tek* nikadhu wec mi dhanu mir Israel.

20 Nwang’u janyay yakini moko ubino nuti ma nyinge Ceba ma wod Bikri ma Jabenjamin. Ekudho agwara man ewacu kumae: “Gin moko mbe m’udiko kindwa ku Daudi, man wabilagu ngo gin moko i bang’ wod Yese. Ng’atuman udok i bang’ mungu* pare, E Israel!” 2 E dhanu ceke mir Israel giweko lubo tok Daudi, gicaku lubo tok Ceba ma wod Bikri; ento dhanu mi Yuda gimoko asu i kum ubimo migi niai i Yordan nitundo i Yeruzalem.

3 Kinde m’ubimo Daudi utundo i pacu* pare i Yeruzalem, eting’o mon m’araga* pare apar m’eweko gibed gikur ot, ekethogi i ot acel man eketho jukur bang’gi. Ebed emiyo igi cam, ento etimo ngo kugi ribiri nyanok de. Gibedo i ot nitundo i tho migi. Gibed gikwo calu montho kadok nwang’u coggi ubino kwo.

4 Ubimo ugam uwacu ni Amasa kumae: “I kind nindo adek, cok dhu dhanu mi Yuda i bang’a, man in de kwayu ibed unuti keni.” 5 Pieno Amasa ucidho nilwong’o dhanu mi suru pa Yuda kara gicokiri, ento edwogo i ng’ey saa ma jumiyo ire. 6 E Daudi uyero ni Abicai kumae: “Ceba ma wod Bikri romo timowa rac nisagu Absalom. Dong’ ting’ jutic pa rwoth peri man wuriem toke, maru ebinwang’u adhura ma jugiero ma tek man ebiboth kud i cingwa.” 7 E dhanu pa Yoab, Jukerethi, Jupelethi, man dhanu ceke ma tek gilubo toke; giwok kud i Yeruzalem man giriemo tok Ceba ma wod Bikri. 8 Kinde ma gitundo i kum kidi ma dit mi Gibeon, Amasa ubin urombo kugi. Nwang’u Yoab ukendo bongu pare mi lwiny man eroyo palamularu pare m’ubino i ukorone i dire. Saa m’ecoro i bang’ Amasa, palamularune ugam upodho.

9 Yoab uyero ni Amasa kumae: “Umira, itie ma beri?” I ng’eye Yoab umaku yirtik Amasa ku cinge mir acwic ve nia emito cwiyo limbe. 10 Amasa ubino dieng’ ungo ku palamularu ma n’i cing’ Yoab. E Yoab ucobe ku palamularune i iye, man cindi iye udhwolere i ng’om. Ecobe ngo wang’ ario, ecobe wang’ acel kende ci etho. I ng’eye, Yoab gikud umin ma Abicai giriemo tok Ceba ma wod Bikri.

11 Jalawobi acel m’i kind dhanu pa Yoab ucungo i ng’et avuj Amasa man ewotho yero kumae: “Ng’atu ma n’i thenge pa Yoab man ng’atu m’ubecero bang’ Daudi, wek elub tok Yoab!” 12 I saa maeno, Amasa ubino fwodere i rimbe i die gengi. Kinde ma jalawobine uneno nia dhanu ceke giwotho cungo, ewayu Amasa kud i gengi etere i lum. I ng’eye eumo bongu i wiye, kum eneno nia dhanu ceke uwotho cungo kinde ma gitundo i bang’e. 13 I ng’ei m’eting’e cen kud i gengi, dhanu ceke gilubo tok Yoab pi niriemo tok Ceba ma wod Bikri.

14 Ceba ukadhu i kind suru mir Israel ceke nitundo i Abel mi Beth-maaka. Jubikri gicokiri karacelo man gin de gilubo toke.

15 Yoab ku dhanu pare gibino man gitieko Ceba i Abel mi Beth-maaka; gigiero gang’ ma tek i kum adhurane kara gimake, kum nwang’u judhuro ng’om utieko adhurane tingili. E dhanu ceke ma gini karacelo ku Yoab gicaku mugo gang’kidi mir adhurane pi nirwombe. 16 Dhaku moko ma riek ugam ukok kud i adhura, ewacu kumae: “Wukewinji, wukewinji! Akwayu wuyer ni Yoab nia ekeebin, kum amito weco i bang’e.” 17 E Yoab ucidho ceng’ini i bang’ dhakune, man dhakune upenje kumae: “Nyo in re m’itie Yoabi?” Yoab udwoko ire kumae: “Eyo.” E dhakune uyero ire kumae: “Kewinj lembe ma jatic peri ubemito yero.” Yoab uyero ire kumae: “Abewinjo.” 18 Dhakune umedo kumae: “Yang’ con jubed juyero nia, ‘ka dhanu gitie ku lembe moko ma gimito yiko, wek gikway juk i adhura mir Abel,’ e lembe migi ubed uyikere. 19 Abeweco kaka dhanu ma giweg kwiyocwiny man m’atira i Israel. Ibemito nyotho adhura ma calu mego i Israel. Pirang’o imito kabu cen* giralaga pa Yehova?” 20 Yoab udwoko kumae: “Etie lembe ma copere ngo ira nikabu adhurane cen man ninyothe cen. 21 Tie kumeno ngo. Jalwo moko ma nyinge Ceba ma wod Bikri m’uai kud i ng’om gudi pa Efraim re m’ujai* i kum Ubimo Daudi. En’i adhura mwu keni. Tekene wumiye i cinga, abiweko adhura maeni.” E dhakune uwacu ni Yoab kumae: “Winji! Wabibolo wiye i beng’i ku wi gang’kidi!”

22 E wang’ acel dhaku ma riekne ucidho i bang’ dhanu ceke mir adhura, man githumo wi Ceba ma wod Bikri gibole i bang’ Yoab. Yoab ugam ukudho agwara man gilal kud i kum adhurane ng’atuman udok i pacu pare; Yoab ke udok i bang’ ubimo i Yeruzalem.

23 I saa maeca Yoab ubino jadit mir udul askari mir Israel ceke, Benaya ma wod Yehoyada ke ubino jatel wi Jukerethi ku Jupelethi. 24 Adoram ubino jadit mi ju m’ubimo uketho gitim tic mir adici, Yehocafath ma wod Ahilud ke ubino jagor lemkei. 25 Ceva ubino jagor, Zadok gikud Abiathar ke gibino julam. 26 Man Ira ma Jayair bende udoko jadit mi ker* pa Daudi.

21 I rundi pa Daudi kec upodho man etimo oro adek, e Daudi upenjo Yehova, man Yehova uyero ire kumae: “Dubo mi nek n’iwi Saul ku ot pare, kum enego Jugibeon.” 2 E ubimo ulwong’o Jugibeon man eweco kugi. (Nwang’u Jugibeon gibino Juisrael ungo, ento gibino dong Juamor m’udong’. Juisrael gigam gikwong’o nia gibinegogi ngo, ento amora m’akeca ma Saul ubino ko pi dhanu mir Israel man pi Yuda uketho emito edargi cen.) 3 E Daudi upenjo Jugibeon kumae: “Dong’ ukwayu atim ang’o iwu man acopo kabu dubo* maeni nenedi kud i wiwa kara wumii mugisa iwi dhanu* pa Yehova?” 4 Jugibeon giyero ire kumae: “Wan wambe ku yeny mi mola ma tar kadi mi mola ma kwar pi niculo kawang’ lembe ma Saul ku juruot pare gitimo i kumwa; wacopo nego ngo bende ng’atu moko i Israel.” E Daudi uwacu igi kumae: “Gin moko ci ma tek wuyero, abitimo iwu.” 5 Giwacu ni ubimo kumae: “Ng’atu m’ugam umito eneg the thek mwa man edarwa cen kara kud wakwo kaka moko ci i ng’om mir Israel, 6 wek jumii wote abiro i cingwa. Wabiliero avujgi i wang’ Yehova i Gibea ma thugi Saul m’ubino ng’atu ma Yehova ung’iyo.” E ubimo udwoko igi kumae: “Abimiyogi i cingwu.”

7 Ento kisa unego ubimo Daudi i kum Mefiboceth ma wod Yonathan ma wod Saul, nikum kwong’ ma gikwong’o i kindgi i wang’ Yehova giku Yonathan ma wod Saul. 8 E ubimo uting’o Armoni giku Mefiboceth ma gin awiya ma co ario ma Rizpa ma nyaku pa Aia unyolo ni Saul. Eting’o bende awiya abic pa Mikal* ma nyaku pa Saul m’enyolo ni Adriel ma wod Barzilai ma dhanu mi Mehola. 9 Emiyogi i cing’ Jugibeon, e giliero avujgi iwi got i wang’ Yehova. Gin abiro zoo githo karacelo; junegogi i kind nindo ma kwong’a mi kayucam, i acaki mi kayu nganu ma juyuke. 10 E Rizpa ma nyaku pa Aia uting’o kendi mi saki ecidh epedho iwi cana, niai i acaki mi kayucam nitundo ma koth ucwii iwi avujgi niai kud i polo; ku dieceng’ ebed eweko ngo winyo mi polo upiey i wigi, kud uthieno ke ebed eweko ngo yedi mi lum ucor ceng’ini kugi.

11 Daudi ugam uwinjo lembe ma Rizpa ma dhaku m’araga* pa Saul, ma nyaku pa Aia utimo. 12 E Daudi ucidh ugamu cogo Saul man cogo Yonathan ma wode kud i bang’ judongo* mi Yabec-gilead. Nwang’u gikwalu cogogine kud i akarayo mi Beth-can, kaka ma Jufilisti gigam gilierogi i iye i ceng’ ma ginego Saul iwi got Gilboa. 13 Egamu cogo Saul man cogo Yonathan ma wode ku kuca edwogo ko. Jucoko bende cogo dhanu ma junego. 14 E jukunyo cogo Saul man cogo Yonathan ma wode i Zela i ng’om mi suru pa Benjamin i kabuli pa Kic ma won Saul. I ng’ey ma jutimo gin ceke m’ubimo ung’olo, Mungu ugam uwinjo kwac ma Juisrael gikwaye ko pi ng’om migi.

15 Lwiny utuk kendo i kind Jufilisti ku Juisrael. Pieno Daudi ku jutic pare giloro piny man gikiedo i dhu Jufilisti, ento Daudi uwok uvoc. 16 E nyakwar Jurefaim moko ma nyinge Icbi-benob umito eneg Daudi. Ebino ku tong’ mi mola ma pekne cekel* dak adek, ebino bende ku palamularu ma nyen. 17 Wang’ acel Abicai ma wod Zeruya ubin ulare; egoyo Jafilistine man enege. I saa maeno dhanu pa Daudi giyero ire ku kwong’ kumae: “Ibicidho ngo kudwa kendo i lwiny, maru thala mir Israel bitho!”

18 I ng’ey lembe maeno, lwiny utuk kendo ku Jufilisti i Gob. I saa maeno Sibekai ma dhanu mi Huca* unego Saf m’ubino nyakwar Jurefaim.

19 Lwiny udok utuk kendo ku Jufilisti i Gob, man Elhanan ma wod Yare-oregim ma Jabethlehem unego Goliath ma Jagath, m’ubino ku tong’ ma yende dit ve yen pa jacwii kendi.

20 I ng’eye, lwiny utuk kendo i Gath, kaka ma jalwo moko m’udongo lazangara mandha ubino i iye; nyig cinge ubino abusiel abusiel man nyig tiende de abusiel abusiel, ceke wendgi ubino pier ario wi ang’wen; en de ebino nyakwar Jurefaim. 21 Ebed eroko Israel saa ceke. Pieno Yonathan ma wod Cimei m’umin Daudi unege cen.

22 Juang’wen maeno gibino nyikway Jurefaim mi Gath. Daudi man jutic pare re ma ginegogi.

22 E Daudi uwero wer maeni ni Yehova i nindo ma Yehova ubodhe kud i cing’ jukwor pare ceke man kud i cing’ Saul. 2 Eyero kumae:

“Yehova en e cana para, ot ma tek para man Ng’atu ma bodha.

 3 Mungu para en e cana para m’apondo i iye,

ban para man tung’* para mi both,* kapondo para ma museme,*

karingo para man jalarna; in re m’ibodha kud i cing’ dhanu ma jurop.

 4 Abekwayu Yehova m’uromo ku pak,

man ebibodha kud i cing’ judegina.

 5 Mujanga mi tho ucorere i ng’eta gbur;

angongo mi pii mi dhanu ma kony migi mbe unyayu ndiri i iya.

 6 Thol mi Liel* udhoka;

tho uketho uwic i wang’a.

 7 I can para, akwayu Yehova,

amedara nilwong’o Mungu para.

E kud i hekalu pare, ewinjo dwanda,

man wak para m’akwayu ko kony utundo i ithe.

 8 Ng’om ucaku yengere man emiel,

kathere mi polo umiel krr

man eyengere kun ku kun pilembe junyayu ng’eicwiny i Mungu.

 9 Yiro uidho malu kud i odi ume,

man mac m’ubegegini uwok kud i dhoge;

cugimac m’ubogere uwok kud i iye.

10 Kinde m’ebeloro, elung’o polo piny,

man mudho ma col bii ubino i the tiende.

11 Eidho iwi jakerubi man eringo.

Junene ebebino iwi vomb malaika.*

12 Egam eketho mudho ubed ni hema i ng’ete gbur,

eumere kud afuru m’upong’ ku pii i iye man ma col bii.

13 Kud i der ma n’i wang’e, cugimac m’ubogere uwotho kilere.

14 E Yehova ucaku mor kud i polo;

Ng’atu ma Malu ngbir uketho dwande uwinjere.

15 Ekilo athero man elalu judegi pare;

eketho lukoth umil man enyotho wigi.

16 The nam unen terere,

kathere mi ng’om uwok kamaleng’ nikum kwinyo pa Yehova,

nikum lietho mi yuyo m’uwok kud i odi ume.

17 Erieyo cinge ku malu;

emaka man epeya kud i pii ma thuc.

18 Ebodha kud i cing’ jadegina ma tek,

kud i cing’ ju m’udaga, ma gibino tek nisaga.

19 Gicokiri i wiya i nindo mi masendi para,

ento Yehova utiela.

20 Etera kaka ma tie museme;*

ebodha pilembe anyong’a unege i kuma.

21 Yehova umiyo ira sukulia nimakere ku bedopwe para;

eculo ira pilembe cinga unyotho ngo lembe moko.*

22 Kum saa ceke awotho i yo pa Yehova,

man adubo ngo, niwacu aweko ngo Mungu para.

23 Lembapoka pare ceke n’i wang’a;

abilokara cen ungo kud i kum cik pare.

24 Abibedo ma kosa mbe i wiya i wang’e,

man abigwokara kara kud apodh i dubo.

25 Dong’ Yehova ucul ira nimakere ku bedopwe para,

man pilembe anyotho ngo lembe moko i wang’e.

26 Ni ng’atu m’ugwoko bedoleng’ pare, inyutho bedoleng’;

ni ng’atu ma tek ma kosa mbe i wiye, itimo m’umbe kosa;

27 ni ng’atu ma leng’, inyuthiri giri leng’,

ento ni ng’atu m’ugondere, itimo ku rieko.*

28 Kum ibodho ju ma gijwigiri,

ento weng’i n’i kum jukuhaya, man ijwigogi.

29 Kum in i thala para, E Yehova;

tie in i Yehova re m’ilero mudho ma an’i iye.

30 Ku kony peri, acopo cidho i kum udul mi weg ayeki;

nikum tego pa Mungu, aromo piey ku wi gang’kidi.

31 Yo pa Mungu mandha tie leng’;

lembe pa Yehova tie tetete.

Mungu en e ban ni dhanu ceke ma gibesayu kapondo i bang’e.

32 Kum ng’a ma tie Mungu, tung’ ku Yehova?

Man ng’a ma tie cana, m’uweko Mungu mwa?

33 Mungu mandha en e ot ma tek para ma nging’ nging’,

man ebidwoko yo para atira.

34 Edwoko tienda rep calu tiend ruda;

eketho acungo kaka m’uting’ere.

35 Eponjo cinga pi lwiny;

bota copo gomo atumb athero mi mola.

36 Imiyo ira ban peri mi both,

man jwigiri peri doda.

37 Iyabu gengi ma lac kara awoth i iye,

tienda* bikier ungo.

38 Abiriemo tok judegina man abinegogi ceke;

abiloko ngo ka fodi adarugi ceke ngo.

39 Abidarugi cen man abirungo igi ma dong’ gicopo ai malu kendo ngo;

gibipodho i the tienda.

40 Ibimiyo ira tego pi nikiedo lwiny;

ibiketho jukwor para gibirwombiri i the tienda.

41 Ibiketho judegina gibiloko kud i wang’a;*

abijigo* wi ju ma gidaga.

42 Gibewak nia jukonygi, ento ng’atu moko mbe ma romo larugi;

gibewak kadok i bang’ Yehova, ento ebedwoko ngo igi lembe moko.

43 Abirego igi ma yom calu utur mi ng’om;

abirungo igi man abinyono igi calu ucodho mi gengi.

44 Ibilara kud i cac mi dhanu para.

Ibigwoka kara abed jatelwic mi thek;

dhanu ma nwang’u ang’eyo ngo gibitimo ira.

45 Juwirok gibibino rum i wang’a ma kumgi ubemiel;

lembe ma giwinjo pira biketho gibiwora.*

46 Tegocwiny mi juwirok bithum;

gibiwok kud i udi ma tek migi ma kumgi ubemiel.

47 Yehova tie kwo! Pak ubed ni Cana para!

Dong’ Mungu para ma tie cana ma bodha unwang’ yung.

48 Mungu mandha culo kwor pira;

eketho dhanu doko wor i the loc para;

49 Ebodha kud i cing’ judegina.

Iting’a malu iwi ju ma gibino i kuma;

ibodha kud i cing’ jarop.

50 Pieno re m’abidwoko foyofoc iri i kind dhanu mi thek mange, E Yehova,

man abipaku* nyingi ku wer.

51 Etimo tic ma dongo pi nibodho* ubimo pare;

enyutho mer ma lokere ngo ni ng’atu pare ma juwiro,

ni Daudi man ni nyikwaye* pi nja.”

23 Maeni en e lembe ma tokcen ma Daudi uyero:

“Wec pa Daudi ma wod Yese,

en e wec pa ng’atu ma judodo malu,

ng’atu ma Mungu pa Yakobo uwiro,

jagoy wer ma mit mir Israel.

 2 Tipo pa Yehova uweco nikadhu kud i bang’a;

lembe pare ubino iwi leba.

 3 Mungu mir Israel uweco;

Cana mir Israel uwacu ira kumae:

‘Ka ng’atu m’ubimo wi dhanu tie ng’atu m’atira,

man ebebimo m’elworo Mungu,

 4 e bimobim pare bedo calu der mi kugweno kinde ma ceng’ ucaru piny,

calu piny m’uruu m’umbe afuru.

Ebedo calu der i ng’ey koth

ma ketho lum twii kud i ng’om.’

 5 Nyo ot para utie ngo kumeno i wang’ Mungu?

Kum etimo lembariba ma rondo ku rondo kuda,

jupangu lembaribane tie ayika man elokere ngo.

Lembaribane tie both para ma ceke man gin ma nyayu anyong’a i iya;

nyo pi thelembe maeno ngo re m’eketho emedere?

 6 Jubicoro dhanu ma kony migi mbe ceke calu yend ukudho m’udinyo,

kum jucopo cokogi ngo ku cing’.

 7 Kinde ma ng’atu moko ubemulo kumgi,

ukwayu ebed ku jamlwiny mi cuma i cinge man yend tong’,

man jucikiri niwang’ugi pet ku mac i kakagi.”

8 Maeni gi nying’ jurumony adek ma gi jurukara pa Daudi: Yoceb-bascebeth ma Jatakemoni. Etie jatelwic mi jurumony adek ma gi jurukara. Nindo acel enego dhanu dak abora ku tong’ pare. 9 M’ulube ubino Eleazar ma wod Dodo ma wod Ahohi; ebino i kind jurumony adek ma gi jurukara ma gicidh giroko Jufilisti giku Daudigi. Jufilisti gigam gicokiri pi nikiedo lwiny kuca, man saa ma dhanu mir Israel giloko ku ng’eygi, 10 ecungo asu i dhu Jufilisti man emedere asu ninegogi, nitundo ma cinge ujony man cinge utal nikum palamularu m’emaku. E cing’ nica Yehova ukelo aloci* ma dit, man Juisrael giloko i tok Eleazar pi niciyaku avu.

11 M’ulube ubino Cama ma wod Age ma Jaharari. Jufilisti gigam gicokiri i Lehi, keca podho moko ubino nuti ma ralang’ bik i iye; man juaskari giringo Jufilisti. 12 Ento Cama ucungo i die podhone man ecero bang’ podhone. Emedere ninego Jufilisti, e Yehova umiyo aloci* ma dit.

13 Dhanu adek m’i kind jutelwic pier adek giloro i bang’ Daudi i saa mi kayucam kinde m’ebedo i oding’om mir Adulam, man nwang’u ungu* moko mi Jufilisti gigonjo i poga* mi Jurefaim. 14 Nwang’u Daudi ubedo i ka ma tek, man Jufilisti giketho kagonjo migi moko ma nok i Bethlehem. 15 I ng’eye, Daudi unyutho ava m’etie ko, ewacu kumae: “Aka, nwang’u akeamadh ndhu pii mi kulo m’atong’a m’i dhugang’ mi Bethlehem!” 16 E jurumony adek ma jurukara gikakiri i kagonjo mi Jufilisti man gitwomo pii kud i kulo m’atong’a ma n’i dhugang’ mi Bethlehem gidwogo ko ni Daudi. Ento ekwero nimadhe man eoye i ng’om ni Yehova. 17 Eyero kumae: “E Yehova, etie lembe ma copere ngo ira nitimo gin maeni! Nyo acikara nimadhu rimb dhanu ma giketho kwo* migi i ariti pi nicitwomo pii maeni?” Pieno, ekwero nimadhe. Eno tie lembe ma jurumony ma gi jurukara adek pa Daudi gitimo.

18 Abicai m’umin Yoab ma wod Zeruya ubino jadit mi jurumony ma gi jurukara adek mange; enego dhanu dak adek ku tong’ pare, man en de pire ung’eyere nia e calu juadek ma kwong’a. 19 Kadok nwang’u pire ung’eyere lee nisagu juadek m’ebino jadit migi de, re etundo ngo ka tiend juadek ma kwong’a.

20 Benaya ma wod Yehoyada ubino ng’atu ma cwinye tek,* man etimo lembe dupa ma dongo i Kabzeel. Enego awiya ma co ario pa Ariel mi Moab, eloro bende i vuj pii ecidh enego umvor i nindo mi pei. 21 Enego bende Jamisiri moko m’udongo lazangara mandha. Nwang’u Jamisirine ubino ku tong’ i cinge, re ecidho i dhoge kud uluth man emayu tong’ pa Jamisirine kud i cinge, e enege ku tong’ parene. 22 Eno tie lembe ma Benaya ma wod Yehoyada utimo, man en de pire ung’eyere nia etie calu jurumony adek ma gi jurukara. 23 Kadok nwang’u pire ung’eyere nisagu dhanu pier adek de, ento etundo ngo ka tiend jurumony adek ma jurukara. Re Daudi ukethe ni jadit mi jukur kume.

24 Asahel m’umin Yoab ubino i kind juaskari pier adek ma e: Elhanan ma wod Dodo mi Bethlehem, 25 Cama ma Jaharod, Elika ma Jaharod, 26 Helez ma Japalthi, Ira ma wod Ikec ma Jatekoa, 27 Abiezer ma Jaanathoth, Mebunai ma Jahuci, 28 Zalmon ma Jaahohi, Maharai ma Janetofa, 29 Heleb ma wod Baana ma Janetofa, Itai ma wod Ribai mi Gibea m’i ng’om mi suru pa Benjamin, 30 Benaya ma Japirathon, Hidai mi poga* mi Gac, 31 Abi-albon mi Beth-araba, Azmaveth mi Bahurim, 32 Eliaba ma Jacalbim, wot Yacen, Yonathan, 33 Cama ma Jaharari, Ahiam ma wod Carar ma Jaharari, 34 Elifelet ma wod Ahasbai ma wod Jamaakath, Eliam ma wod Ahithofel mi Gilo, 35 Hezro ma Jakarmel, Parai mir Arabia, 36 Igal ma wod Nathan mi Zoba, Bani ma Jagad, 37 Zelek ma Jaamon, Naharai ma Jaberoth m’ubino jayey jamlwiny pa Yoab ma wod Zeruya, 38 Ira ma Jaithri, Gareb ma Jaithri, 39 man Uria ma Jahithi; ceke gibino dhanu pier adek wi abiro.

24 Kwinyo pa Yehova uopo kendo i kum Israel kinde ma ng’atu moko ucwayu wang’ Daudi i kumgi, ewacu kumae: “Cidh ikwan wend dhanu mir Israel man mi Yuda.” 2 E ubimo uwacu ni Yoab ma jadit mir udul askari pare m’ubino karacelo kude kumae: “Akweyi, cidh i suru ceke mir Israel, niai i Dan nicidho i Ber-ceba man ikwan dhanu kara ang’ey wendgi.” 3 Ento Yoab uyero ni ubimo kumae: “Wek Yehova Mungu peri unyay wend dhanu wang’ dak acel, man dong’ weng’i unen lembe maeni, e rwoth para ubimo. Re rwoth para ubimo, pirang’o ibemito timo lembe ma kumeni?”

4 Ento ubimo ukwero niwinjo Yoab ku judongo mange mi juaskari. E Yoab ku judongone giwok kud i wang’ ubimo man gicidho pi nikwanu dhanu mir Israel. 5 Gikadhu loka Yordan man gigonjo i Aroer yo piny* mir adhura ma nwang’ere i diere mi poga, man gicidho yor i bang’ ng’om mi suru pa Gad, man i ng’eye gicidho i Yazer. 6 I ng’ey maeno, gicidho nitundo i Gilead man i ng’om mi Tatim-hodci, gimediri ku woth nitundo i Dan-yan man gicidh gidhokiri yor i kum Sidon. 7 I ng’eye, gicidho i kum ot ma tek mi Turo man i adhura ceke mi Juhivi ku mi Jukanan; tokcenne gidaru i Negeb mi Yuda i Ber-ceba. 8 Kumeno re ma giwotho i ng’ombe zoo man gidwogo i Yeruzalem i ng’ey dwi abung’wen ku nindo pier ario. 9 Yoab ugam udwoko wend dhanu ma gikwanu i bang’ ubimo. Wend jurumony mir Israel ma giweg palamularu ubino elufu dak abora (800 000), man wend jumaco mi Yuda ke ubino elufu dak abic (500 000).

10 Ento i ng’ey ma Daudi ukwanu dhanu, cwinye ucaku pido.* E Daudi uwacu ni Yehova kumae: “Atimo dubo ma dit m’akwanu ko dhanu. Dong’ kawoni Yehova akweyi, wek kosa pa jatic peri, kum atimo lemkasegu ma lee dit.” 11 Urwonde kugweno kinde ma Daudi uai malu, Yehova uweco i bang’ Gad ma jabila man ma jaewlembe pa Daudi, ewacu kumae: 12 “Cidh iyer ni Daudi nia, ‘Yehova uwacu kumae: “Abeketho matira adek i weng’i. Ng’ii nia akel ma kani i wii.”’” 13 E Gad umondo i bang’ Daudi man eyero ire kumae: “Nyo ukwayu ndru upodh i ng’om peri pi oro abiro? Kunoke nyo iring jukwor peri pi dwi adek ma nwang’u giberiemi? Kunoke nyo thong’om re m’upodh i ng’om peri pi nindo adeki? Kawoni ng’ii cuu lembe m’ukwayu adwok ni Ng’atu m’uora.” 14 E Daudi uwacu ni Gad kumae: “Cwinya ung’abere lee dit. Timba wapodh i cing’ Yehova kum kisa pare tie dit, ento kud apodh i cing’ dhanu ki.”

15 Yehova ugam uoro thong’om iwi Israel niai kugweno nitundo i saa m’ukethere, e dhanu elufu pier abiro (70 000) ma niai i Dan nitundo i Ber-ceba githo. 16 Kinde ma malaika urieyo cinge yor i bang’ Yeruzalem kara enyothe, can umaku Yehova* pi thong’om m’ekelo iwi dhanu, man eyero ni malaika ma nwang’u ubenyotho dhanune kumae: “Eromo! Kawoni lor cingi.” Nwang’u malaika pa Yehova ne ubino ceng’ini ku lela mi fwodo cam pa Aruna ma Jayebusi.

17 Saa ma Daudi uneno malaika m’ubenego dhanu, eyero ni Yehova kumae: “An re m’adubo man an re m’atimo lembe ma rac; ento rombe maeni e ke gitimo ang’o? Akweyi, wek cingi ubin i wiya an man iwi ot pa vwa.”

18 E Gad umondo i bang’ Daudi cing’ nica man eyero ire kumae: “Idh malu i lela mi fwodo cam pa Aruna ma Jayebusi man igier pemlam ni Yehova keca.” 19 Pieno Daudi uidho malu calu ma Gad uyero, nimakere ku lembe ma Yehova ung’olo. 20 Kinde ma Aruna uloko wang’e man eneno ubimo ku jutic pare gibebino yor i bang’e, ndhu ndhu Aruna ucidh urombo kugi man ewok erum, epodho arieba wang’e i ng’om i wang’ ubimo. 21 E epenjo Daudi kumae: “Pirang’o rwoth para ubimo ibino i bang’ jatic peri?” Edwoko kumae: “Abino ng’iewo lela mi fwodo cam peri kara agier pemlam ni Yehova i iye, man kara thong’om m’ubenego dhanu ujiki.” 22 Ento Aruna uyero ni Daudi kumae: “Rwoth para ubimo, gam lelane iri man ithier gin ma ber i weng’i i iye. Dhieng’ ni e m’iromo thiero ni lam m’awang’a, man jamfwodo cam ku mberembere mi dhieng’ de ni e, iromo tiyo kugi ni yen mi mac. 23 An a Aruna amiyo gin maeni ceke iri, E ubimo.” I ng’eye Aruna uyero ni ubimo kumae: “Dong’ Yehova Mungu peri umii iri mugisa.”

24 Ento ubimo udwoko ni Aruna kumae: “Ungo, ukwayu ang’iewe ang’iewa i beine. Abithiero ngo lam m’awang’a m’ucamu ngo jamcinga ni Yehova Mungu para.” Pieno Daudi ung’iewo lela mi fwodo camne man dhieng’ ku cekel* mi mola ma tar pier abic. 25 E Daudi ugiero pemlam keca ni Yehova man ethiero lam m’awang’a ku lam mi kwiyocwiny i wiye. I ng’eye, Yehova uwinjo kwac ma Daudi ubekwayu pi dhanu, e thong’om ma nwang’u ubenego Juisrael ujik.

Kunoke “eai enego.”

Kunoke “pilembe ng’eyong’ec para zoo fodi n’i iya.”

Kunoke “ma nyang’ujo.”

Kunoke “gifwodiri mi kwaya.”

Kunoke “nyathi got.”

Kunoke “nyathi got.”

Kunoke nyo “kud i Bithron ceke.”

I dhu Juebrania: “man nen! cinga ni karacelo kudi.”

I dhu Juebrania: “pi rimb umin.”

Saa moko nyo eno ubenyutho ng’atu ma goro, ma dong’ ukwayu nia etim tic ma mon timo gin.

I dhu Juebrania: “nyithindho mi kier.”

Kunoke “mukathi mi wak.”

I dhu Juebrania: “wod Saul.”

I dhu Juebrania: “cinge kwiyo.”

Kunoke “m’abala.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

Kunoke “m’ewaru ng’eyong’ec para.”

I dhu Juebrania: “watie rimo acel.”

I dhu Juebrania: “ng’atu ma wodho Israel woko man edwogogi.”

Kunoke “ma ng’eyong’ec pa Daudi udagu.”

Kunoke nyo “Daudi ulwong’e.”

Etie wec mi dhu Juebrania ma thelembene tie “ng’om ma judhuro.”

Kunoke “kal.”

Kunoke “pambu mi poga.”

Thelembene tie “Rwoth ma kaku yo.”

Kunoke “pambu mi poga.”

Kunoke nyo “i kind.”

Eno tie yen m’uyenyo rombo ku sipre.

Kunoke “can umondo i.”

Thelembene tie “Matira ni Uza.”

I dhu Juebrania: “etwiyere kud.”

Nen Thelembe mi wec.

Kunoke “bongu mi lin.”

Kunoke “feth.”

Kunoke “kal.”

I dhu Juebrania: “nyithindho mir Israel.”

Niwacu etho man jukunye.

I dhu Juebrania: “ng’atu ma biai kud i ii.”

I dhu Juebrania: “komker mi ker pare.”

I dhu Juebrania: “abitwinye kud uluth mi dhanu.”

Kunoke nyo “Adamu.”

Kunoke “cik.”

I dhu Juebrania: “ibigiero ot.”

I dhu Juebrania: “unwang’u adunde.”

Kunoke “kana mi lwiny.”

Kunoke “both.”

I dhu Juebrania: “edwoko leng’.”

Kunoke “both.”

I dhu Juebrania: “gidoko julam.”

I dhu Juebrania: “Ibibecamu mukathi.”

I dhu Juebrania: “Ilok weng’i i bang’a.”

Kunoke nyo “para.”

Kunoke “dhanu mi Tob.”

Kunoke “dhanu mi Tob.”

Niwacu Efrath.

Niwacu i ng’ey nindo pa koth i Israel. Ebino i kind dwi mir adek kunoke mir ang’wen. Nen Thenge ma jumedo B15.

Kunoke “ma ceng’ ubemwony.”

I dhu Juebrania: “ot.”

Copere nia i ng’ey m’eai eneno nindo.

I dhu Juebrania: “lwok tiendi.”

Kunoke “ng’et piny p’ubimo,” niwacu ng’et piny ma ng’atu m’ujolo welo oro ni welo mir awora.

Kunoke “man tek ng’eyong’ec peri kwo.”

Kunoke “wedu.”

I dhu Juebrania: “i wang’ ceng’ maeni.”

I dhu Juebrania: “i wang’ ceng’ maeni.”

Kunoke “uweko dubo peri kadhu cen.”

I dhu Juebrania: “ot.”

I dhu Juebrania: “erum piny ekulo wiye i ng’om.”

Kunoke “kal.”

Eai kud i wec mi dhu Juebrania ma thelembene tie “Kwiyocwiny.”

Kunoke “adhura ma kal n’i iye.”

Copere eno ubenyutho kaka ma jupoko pii kud i igi i adhura.

I dhu Juebrania: “jubilwong’o adhurane ku nyinga.”

Talanto acel ubino kilo 34,2. Nen Thenge ma jumedo B14.

Kunoke “ma fodi ung’eyo co ngo; ma fodi utimo ngo ribiri ku co.”

Kunoke “mukathi mi jukocwiny.”

Kunoke “mukathi mi jukocwiny.”

Kunoke “mukathi mi jukocwinyne.”

Kunoke “ma juruko ku dheyo.”

I dhu Juebrania: “kud iketh lembe maeni i adundeni.”

Kunoke “cwinye ai.”

I dhu Juebrania: “uketho wec i dhoge.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

Niwacu genogen ma tokcen mi neno nyikwayu.

I dhu Juebrania: “donge.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

I dhu Juebrania: “giralaga.”

Kunoke “ng’eyong’ec peri bedo kwo.”

Kunoke “ng’atu moko mbe ma copo lokere yor i cinge ma yor acam kadi ma yor acwic kud i kum gin ma.”

I dhu Juebrania: “m’uketho lembe maeni ceke i dhoga.”

Kago kilo 2,3. Nen Thenge ma jumedo B14.

Copere nia eno ubino jam pimo piny ma jubed jutiyo ko i kal p’ubimo, kunoke cekel “p’ubimo” m’ukoc ku cekel ma dhanu mange ubed utiyo ko.

Kunoke nyo “oro pier ang’wen.”

Kunoke “abitimo thier ni.” I dhu Juebrania: “abitimo ni.”

Kunoke “mon mange.”

Kunoke “kal.”

Kunoke “ma gikadhu yor i ng’ete.”

Kunoke “kaidho.”

Kunoke “ng’atu ma Daudi geno.”

Akecane nying ulam man saa moko nyo nying ngasi.

Kunoke “nyakwar.”

Kunoke “ng’atu ma Daudi geno.”

Kunoke “juk.”

Kunoke “mon mange.”

Kunoke “kal.”

Kunoke “mon mange.”

Kunoke “ubed ubedo ve ng’atune upenjo.”

Kunoke “tego uthum kud i cinge ario zoo.”

Kunoke “ng’eyong’ec migi udoko kec.”

Kunoke “longoro.”

Kunoke “ung’olo.”

Kunoke nyo “langa m’upoto.”

I dhu Juebrania: “jubimaru mwonyo.”

I dhu Juebrania: “i cing’.”

I dhu Juebrania: “gibiketho ngo adundegi iwi.”

I dhu Juebrania: “i kind polo ku ng’om.”

I dhu Juebrania: “jupimo i die cinga.”

Kunoke “ka nwang’u atimo kud abombi i kum ng’eyong’ec pare.”

Kunoke nyo “tong’.” I dhu Juebrania: “uluth.”

Kunoke “pambu mi poga.”

I dhu Juebrania: “theng ng’om.”

Kunoke “both.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

Kunoke “mon peri mange.”

Kunoke “rimona.”

I dhu Juebrania: “uketho adunde urum.”

Kunoke nyo “gikadhu.”

Kunoke nyo “uai kud.”

I dhu Juebrania: “nindo mi oro.”

Kunoke “ubino kwiny.”

Kunoke nyo “hema.”

Kunoke “kal.”

Kunoke “mon mange.”

I dhu Juebrania: “imito mwonyo.”

I dhu Juebrania: “m’uting’o cinge malu.”

I dhu Juebrania: “udoko jalam.”

Kunoke “acopo timo adunya.”

I dhu Juebrania: “giralaga.”

Kunoke nyo “Merab.”

Kunoke “dhaku mange.”

Kunoke nyo “weg ng’om.”

Kago kilo 3,42. Nen Thenge ma jumedo B14.

Kunoke nyo “nyakwar Huca.”

Nen Thelembe mi wec.

Kunoke “jalarna ma tek.”

Kunoke “kaka ma malu.”

Kunoke “Ceol,” niwacu liel mi dhanu ceke. Nen Thelembe mi wec.

Kunoke “tipo; yamu.”

Kunoke “kaka ma lac.”

I dhu Juebrania: “cinga leng’.”

Kunoke nyo “itimo calu jakasegu.”

Kunoke “ufuny tienda.”

Kunoke “ibimiyo ira ng’ey judegina.”

I dhu Juebrania: “abifungo dhoggi.”

I dhu Juebrania: “kinde ma gibiwinjo ku ithgi, gibiwora.”

Kunoke “abigoyo mizik.”

Kunoke “emiyo aloci ma dongo.”

I dhu Juebrania: “kodhine.”

Kunoke “both.”

Kunoke “both.”

Kunoke “pacu mi hema.”

Kunoke “pambu mi poga.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

I dhu Juebrania: “wod ng’atu ma jarukara.”

Nen Thelembe mi wec.

I dhu Juebrania: “yor acwic.”

Kunoke “pidocwiny pare ucaku sende.”

Kunoke “cwinye udieng’.”

Cekel acel ubino grama 11,4. Nen Thenge ma jumedo B14.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini