Ceng’ yenga, nindo 5, dwi mir 10
Jatic pa Rwoth ucikere ngo nidhau, ento ukwayu ebed yoo ku dhanu ceke.—2 Tim. 2:24.
Ng’atu ma mol utie ngo ng’atu ma ng’ic, ento ma tek. Ukwayu ng’atini utim kero ma lee kara ekwii kume kinde m’ebenwang’ere i lembe ma tek. Molcwiny utie acel m’i kind “nying tipo.” (Gal. 5:22, 23) Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “molcwiny,” saa moko jubed jutiyo kude pi niweco pi kana mi lum ma judwogo i pacu man ma judwoko wor. Kepar nia ibeneno kana ma kumeno. Andha e wor, re asu tego pare nuti. Dong’ wan wa dhanu ke wacopo cego molo man i saa ma rom eno wabedo tek, nenedi? Wan giwa, wacopo ngo. Mito warwo i bang’ Mungu kara emii iwa tipo pare ma leng’ ukonywa waceg kite ma ber maeno. Lapor utie dupa m’unyutho nia lembuno copere. Jumulembe ma pol gidwoko lembe ku molo kinde ma gin’i wang’ jujai. Eno ukonyo dhanu mange nibedo ku paru ma cuu iwi Jumulembe pa Yehova.—2 Tim. 2:24, 25. w23.09 mba. 15 udu. 3
Kas’acel, nindo 6, dwi mir 10
Arwo . . . e Yehova umiyo ira gin m’akwayu i bang’e.—1 Sam. 1:27.
I ginmawokiwang’ moko ma wang’u ijo, jakwenda Yohana uneno judongo 24 gibeworo Yehova i polo. Gipaku Mungu kum ging’eyo nia eromo ku “dwong’, ku yung man tego.” (Nyu. 4:10, 11.) Jumalaika ma gigwoko bedoleng’ migi bende gitie ku thelembe dupa mi paku Yehova man mi yunge. Gibekwo karacelo kude i polo man ging’eye cuu dit. Gibeneno kite pare ma tung’ tung’ nikadhu kud i gin m’ecwiyo. Ka gineno gin ma Yehova ubetimo, eno cwalugi nipake. (Yob 38:4-7) Wan bende wamito wapak Yehova i rwo mwa, ma nwang’u wanyutho ko gin ma wamaru man ma wabefoyo i bang’e. Saa m’ibesomo man ibeponjo Biblia, keii nineno kite ma tung’ tung’ pa Yehova ma nyeng’i. (Yob 37:23; Rum. 11:33) I ng’eye kor ni Yehova ayi m’ibewinjiri ko pi kite parene. Wacopo paku bende Yehova pi gin m’ebetimo iwa man pi gin m’ebetimo ni umego ku nyimego mwa ceke ma Jukristu.—1 Sam. 2:1, 2. w23.05 mba. 3-4 udu. 6-7
Kas’ario, nindo 7, dwi mir 10
Wuwoth i ayi m’uromo ku Yehova.—Kol. 1:10.
I oro 1919, Babeli ma dit ubayu tego pare m’ebino ko iwi dhanu pa Mungu. I oro maeno, “jamiru mandha man ma riek” ucaku timo tic pi nikonyo dhanu m’adundegi cuu kara giwoth i ‘Yo mi leng’o.’ (Mat. 24:45-47; Isa. 35:8) Tic ma jumange utimo i wang’e pi niyiko yo, ukonyo dhanu ma gicaku wotho i yoje nimedo ng’eyong’ec migi iwi Yehova man iwi lembakeca pare. (Rie. 4:18) Gicopo bende nikwo nimakere ku gin ma Yehova ubekwayu i bang’gi. Yehova ubed ukwayu ngo i bang’ dhanu pare nia gitim alokaloka ceke m’ukwayere wang’ acel. Ento ebed elilo dhanu pare nok nok. Mutoro binegowa lee kinde ma wabibedo ku copo mi nyayu anyong’a i Mungu mwa i lembe ceke ma wabetimo! Kara yo ubed ma leng’, bekwayu jubed juyike wang’ ma pol. Niai i oro 1919, tic mi yiko ‘Yo mi leng’o’ umedere ameda, ma lembakecane ke utie nia emii kaka ni dhanu dupa, ma giwok ko kud i Babeli ma dit. w23.05 mba. 17 udu. 15; mba. 19 udu. 16