Ceng’ soko, nindo 4, dwi mir 10
Abetimo gin ceke pi lembanyong’a kara atuc nitwong’e ni jumange.—1 Kor. 9:23.
Wacikara nipoy nia pire tie tek nimediri nikonyo jumange, asagane nikadhu kud i tic mwa mi rweyo lembanyong’a. I tic mwa mi lembanyong’a, ukwayu wabed watim alokaloka. Warombo ku dhanu ma tie ku yiyoyic man kura ma tung’ tung’, ma karamlembe ma gidongo i iye de ukoc. Jakwenda Paulo ubed uwilo bodho pare man wan de wacopo lubo lapor parene. Yesu uketho Paulo ni “jakwenda mi dhanu mi thek mange.” (Rum. 11:13) Pieno, Paulo urweyo ni Juyahudi, Jugiriki, ju m’uponjiri, ju m’uponjiri ngo, judongo pa gavmenti man jubim. Pi nimulo adunde juwinj mi kwonde ma tung’ tung’ maeno ceke, Paulo udoko “gin ceke ni kwond dhanu ceke.” (1 Kor. 9:19-22) Ebed eketho wiye i kum suru, karamlembe, i kum yiyoyic mi juwinj pare man ebed erweyo igi nimakere ku lembe m’eng’eyo i wigi. Wan de wacopo nwang’u adwogi ma ber i tic mi lembanyong’a tek wawilo bodho mwa man warweyo ni ng’atuman nimakere ku kite m’etie ko. w23.07 mba. 23 udu. 11-12
Ceng’ yenga, nindo 5, dwi mir 10
Jatic pa Rwoth ucikere ngo nidhau, ento ukwayu ebed yoo ku dhanu ceke.—2 Tim. 2:24.
Ng’atu ma mol utie ngo ng’atu ma ng’ic, ento ma tek. Ukwayu ng’atini utim kero ma lee kara ekwii kume kinde m’ebenwang’ere i lembe ma tek. Molcwiny utie acel m’i kind “nying tipo.” (Gal. 5:22, 23) Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “molcwiny,” saa moko jubed jutiyo kude pi niweco pi kana mi lum ma judwogo i pacu man ma judwoko wor. Kepar nia ibeneno kana ma kumeno. Andha e wor, re asu tego pare nuti. Dong’ wan wa dhanu ke wacopo cego molo man i saa ma rom eno wabedo tek, nenedi? Wan giwa, wacopo ngo. Mito warwo i bang’ Mungu kara emii iwa tipo pare ma leng’ ukonywa waceg kite ma ber maeno. Lapor utie dupa m’unyutho nia lembuno copere. Jumulembe ma pol gidwoko lembe ku molo kinde ma gin’i wang’ jujai. Eno ukonyo dhanu mange nibedo ku paru ma cuu iwi Jumulembe pa Yehova.—2 Tim. 2:24, 25. w23.09 mba. 15 udu. 3
Kas’acel, nindo 6, dwi mir 10
Arwo . . . e Yehova umiyo ira gin m’akwayu i bang’e.—1 Sam. 1:27.
I ginmawokiwang’ moko ma wang’u ijo, jakwenda Yohana uneno judongo 24 gibeworo Yehova i polo. Gipaku Mungu kum ging’eyo nia eromo ku “dwong’, ku yung man tego.” (Nyu. 4:10, 11.) Jumalaika ma gigwoko bedoleng’ migi bende gitie ku thelembe dupa mi paku Yehova man mi yunge. Gibekwo karacelo kude i polo man ging’eye cuu dit. Gibeneno kite pare ma tung’ tung’ nikadhu kud i gin m’ecwiyo. Ka gineno gin ma Yehova ubetimo, eno cwalugi nipake. (Yob 38:4-7) Wan bende wamito wapak Yehova i rwo mwa, ma nwang’u wanyutho ko gin ma wamaru man ma wabefoyo i bang’e. Saa m’ibesomo man ibeponjo Biblia, keii nineno kite ma tung’ tung’ pa Yehova ma nyeng’i. (Yob 37:23; Rum. 11:33) I ng’eye kor ni Yehova ayi m’ibewinjiri ko pi kite parene. Wacopo paku bende Yehova pi gin m’ebetimo iwa man pi gin m’ebetimo ni umego ku nyimego mwa ceke ma Jukristu.—1 Sam. 2:1, 2. w23.05 mba. 3-4 udu. 6-7