KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • nwt 1 Ubimo 1:1-22:53
  • 1 Ubimo

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • 1 Ubimo
  • Biblia—Lok mi ng’om ma nyen
Biblia—Lok mi ng’om ma nyen
1 Ubimo

UBIMO MI KWONG’O

1 Nwang’u Ubimo Daudi udaru tii man oro* pare ucidho lee; kadok jubed jukunje ku balangiti, re kume ubed ubedo mor ungo. 2 Jutic pare gigam giyero ire kumae: “Rwoth mwa ubimo, wek junwang’ iri nyaku moko ma sumba ma bibekuro wii, man ma bibedo jagwok peri. Ebibevuto i kori kara kumi udok mor, E rwoth mwa ubimo!” 3 E gisayu nyaku moko ma leng’ i ng’om mir Israel ceke, man ginwang’u Abicag ma Nyacunem; gigam gikele i bang’ ubimo. 4 Nyakune ubino leng’ dit, e ecaku gwoko ubimo man ebed ekuro wiye, ento ubimo utimo ngo ribiri kude.

5 I kind saa maeno, Adoniya ma wod Hagith ubino ting’ere m’ebewacu kumae: “An re m’abidoko ubimo!” Eketho juyiko ire magali man enwang’u ire juring riuni* ku dhanu pier abic ma gibiberingo i wang’e. 6 Ento won ujuke ngo* nyanok de m’ewac ko kumae: “Pirang’o itimo lembe maeni?” En de ebino leng’ dit man elubo ng’ey Absalom. 7 Adoniya uporo lembe karacelo ku Yoab ma wod Zeruya man Abiathar ma jalam, e gikonye man gidok i thenge pare. 8 Ento Zadok ma jalam, Benaya ma wod Yehoyada, Nathan ma jabila, Cimei, Rei, man jurumony ma gi jurukara pa Daudi gidok ungo i thenge p’Adoniya.

9 I ng’eye, Adoniya uthiero lam; ethiero rombe, dhieng’, man lei ma fulful ceng’ini ku kidi mi Zoheleth, ma nwang’ere kago ku En-rogel. E elwong’o umego pare ceke ma gi wot ubimo ku dhanu mi Yuda zoo ma gi jutic p’ubimo. 10 Ento elwong’o ngo Nathan ma jabila, Benaya, jurumony ma jurukara, kadi Suleman m’umin de. 11 E Nathan uyero ni Bath-ceba ma min Suleman kumae: “Iwinjo de nia Adoniya ma wod Hagith udoko ubimo, man rwoth mwa Daudi ung’eyo ngo lembene nyanok de? 12 Dong’ kawoni akweyi, bin man anyuth iri gin m’umaku itim, kara ibodh kwo peri man kwo pa* wodi ma Suleman. 13 Mond i bang’ Ubimo Daudi man iyer ire kumae: ‘Rwoth para ubimo, nyo in ungo m’igam ikwong’o ira a jatic peri kumae: “Wodi ma Suleman bidoko ubimo i ng’eya, man en re m’ebibedo iwi komker para”? Dong’ pirang’o ke Adoniya udoko ubimo?’ 14 Kinde ma fodi ibeweco kud ubimo, abimondo i toki man abicwaku lembe m’iyero.”

15 E Bath-ceba umondo i bang’ ubimo i kusika pare m’evuto i iye. Nwang’u ubimo utii kobo kobo, man Abicag ma Nyacunem ubino kuro wiye. 16 Bath-ceba ugam urum i ng’om man epodho arieba wang’e i wang’ ubimo, e ubimo upenje kumae: “Ibemito ang’o?” 17 Edwoko kumae: “Rwoth para, in re m’igam ikwong’o ira a jatic peri ku nying’ Yehova Mungu peri kumae: ‘Wodi ma Suleman bidoko ubimo i ng’eya, man en re m’ebibedo iwi komker para.’ 18 Ento nen! Adoniya udoko ubimo, man in, E rwoth para ubimo, ing’eyo ngo lembene nyanok de. 19 Ethiero thwoni dhieng’, lei ma fulful, man rombe wel ma lee dit; elwong’o wot ubimo ceke, Abiathar ma jalam, man Yoab ma jadit mir udul askari, ento elwong’o ngo jatic peri ma Suleman. 20 Man kawoni, E rwoth para ubimo, wang’ Israel ceke n’i beng’i ma gibekuro ko nia inyuth igi ng’atu ma bibedo iwi komker peri i ng’eyi, E rwoth para ubimo. 21 Kan ungo, kinde ma in i rwoth para ubimo ibivuto pi niyom* ku kwaru peri ci, e waku woda ma Suleman jubinenowa ni jukwor.”

22 Kinde ma fodi ebeweco kud ubimo, jabila Nathan ugam umondo. 23 E ndhu ndhu juyero ni ubimo kumae: “Jabila Nathan utundo!” E emondo i bang’ ubimo man erum, epodho arieba wang’e i ng’om i wang’ ubimo. 24 I ng’eye, Nathan upenjo kumae: “Rwoth para ubimo, nyo igam iyero nia, ‘Adoniya bidoko ubimo i ng’eyi, man en re m’ebibedo iwi komker peri’? 25 Kum tin eni eloro piny pi nicithiero thwoni dhieng’, lei ma fulful, man rombe wel ma lee dit; elwong’o wot ubimo ceke ku judongo mir udul askari man bende Abiathar ma jalam. Gibecamu man gibemadhu karacelo kude kuca, man gibekok kumae: “Ubimo Adoniya kwo nja!” 26 Ento elwong’a ngo, an a jatic peri, kadi Zadok ma jalam, kadi Benaya ma wod Yehoyada, kadi jatic peri ma Suleman de. 27 Rwoth para ubimo, nyo in re m’iyiyo lembe maeni utimere m’umbe niyero ira an a jatic peri, nia ng’a ma bidong’ bedo wi komker peri i ng’eyi, E rwoth para ubimo?”

28 E Ubimo Daudi udwoko kumae: “Wukelwong’ Bath-ceba umond i bang’a.” E emondo man ecungo i wang’ ubimo. 29 Ubimo ugam ukwong’o kwong’ kumae: “Calu andha Yehova ubedo kwo, en m’ebodha* kud i masendi ceke, 30 tap calu m’agam akwong’o iri ku nying’ Yehova Mungu mir Israel, awacu nia, ‘wodi ma Suleman bidoko ubimo i ng’eya, man en re m’ebibedo iwi komker para kakara!’ eno tie tap gin m’abecitimo tin eni.” 31 E Bath-ceba urum piny man epodho arieba wang’e i ng’om i wang’ ubimo, eyero kumae: “Rwoth para Ubimo Daudi kwo nja!”

32 Ndhu ndhu Ubimo Daudi uwacu kumae: “Wulwong’ Zadok ma jalam, jabila Nathan, man Benaya ma wod Yehoyada gibin i bang’a.” E gimondo i bang’ ubimo. 33 Ubimo uwacu igi kumae: “Wucok jutic para, man wuketh Suleman uidh iwi kana* para, e wulor kude i Gihon. 34 Zadok ma jalam giku jabila Nathan gibiwire ni ubimo iwi Israel kuca; i ng’eye wukudh agwara man wukok kumae: ‘Ubimo Suleman kwo nja!’ 35 E wulwok toke wudwog kude, ebimondo man ebibedo iwi komker para; e ebibedo ubimo kakara, man abikethe ni jatela iwi Israel man iwi Yuda bende.” 36 Ndhu ndhu Benaya ma wod Yehoyada uwacu ni ubimo kumae: “Amen! Wek Yehova Mungu pa rwoth para ubimo uketh ebed kumeno. 37 Dong’ Yehova ubed ku Suleman tap calu m’egam ebedo kudi, E rwoth para ubimo, man dong’ eketh komker pare ubed dwong’ ma sagu peri, rwoth para Ubimo Daudi.”

38 E Zadok ma jalam, jabila Nathan, Benaya ma wod Yehoyada, man Jukerethi ku Jupelethi giloro piny man giketho Suleman uidho iwi kana p’Ubimo Daudi, e giloro kude piny i Gihon. 39 Zadok ma jalam ugam uting’o tung’ mi mo kud i hema man ewiro ko Suleman, e gicaku kudho agwara man dhanu ceke ucaku kok kumae: “Ubimo Suleman kwo nja!” 40 I ng’ey lembe maeno, dhanu ceke gilubo toke man giidho malu ma gibekudho usegu man gibekok kud anyong’a ma dit, uketho ng’om uyengere ayenga* nikum woy migine.

41 Adoniya ku dhanu ceke m’elwong’o gigam giwinjo dwal maeno kinde ma gidaru nicamu. Saa ma Yoab uwinjo dwand agwara ma jubekudho, epenjo kumae: “Pirang’o woy utie lee kumeni i adhura?” 42 Kinde ma fodi ebeweco, Yonathan ma wod Abiathar ma jalam utundo. E Adoniya uwacu ire kumae: “Mondi, kum itie dhanu ma ber* man ibekelo de rwonglembe ma ber.” 43 Ento Yonathan udwoko ni Adoniya kumae: “Ungo! Rwoth mwa Ubimo Daudi udaru ketho Suleman ni ubimo. 44 Ubimo uoro Zadok ma jalam, jabila Nathan, Benaya ma wod Yehoyada, man Jukerethi ku Jupelethi gicidho karacelo kude; e giketho eidho iwi kana p’ubimo. 45 Zadok ma jalam giku jabila Nathan giwire ni ubimo i Gihon. I ng’eye giloko kud anyong’a ma dit man adhura zoo uyengere ayenga. Woy mi lembe maeno re ma wuwinjo. 46 M’usagu maeno, Suleman ujany iwi komker. 47 Lembe mange de ni e: Judongo mi ker p’ubimo gimondo pi nifoyo rwoth mwa Ubimo Daudi, giwacu kumae: ‘Dong’ Mungu uketh nying’ Suleman unwang’ yung nisagu nyingi, man dong’ eketh komker pare ubed dwong’ nisagu komker peri!’ E ubimo ukulo wiye piny iwi kavuto pare. 48 Man ubimo uwacu kumae: ‘Pak ubed ni Yehova Mungu mir Israel, ma tin eni ung’iyo ng’atu moko ubed iwi komker para man m’uketho aneno lembene ku wang’a!’”

49 E lworo ma dit umaku dhanu ceke m’Adoniya ulwong’o, man ng’atuman uai ucidho i yo pare. 50 Lworo unego Adoniya de i kum Suleman, e eai malu man ecidh emaku tung pemlam. 51 Jugam judwoko ni Suleman kumae: “Lworo umaku Adoniya i kumi Ubimo Suleman; man emaku tung pemlam m’ebeyero kumae: ‘Ubimo Suleman ular ukwong’ ira nia ebinego ngo jatic pare ku palamularu.’” 52 E Suleman uwacu kumae: “Tek e dhanu m’atira, kadok yuk wiye acel de bipodho ngo i ng’om; ento tek etimo lembe ma rac, ebitho.” 53 Pieno Ubimo Suleman uoro jucidh julore kud i kum pemlam. I ng’eye emondo man erum i wang’ Ubimo Suleman. E Suleman uyero ire kumae: “Dok i ot peri.”

2 Kinde ma nindo mi tho pa Daudi udhingo, eciko Suleman ma wode kumae: 2 “An adhingo tho.* Dong’ bed tek, man inyuthiri giri nia i co. 3 Icikiri niworo lembe ma Yehova Mungu peri ubekwayu i beng’i, ma nwang’u ibewotho i yo pare, man ibeworo cik pare, lembang’ola pare, lembapoka pare, man poyowic pare calku gin m’ugorere i Cik pa Musa; e lembe biwotho iri miero* i gin ceke m’ibetimo man kakare ceke m’icidho i iye. 4 Man Yehova bipong’o lembe m’eng’olo ira kumae: ‘Tek woti gibedo ku wang’gi i kum timo migi man gilubo yo para cuu mandha kud adundegi man ku ng’eyong’ec* migi ceke, e saa ceke kodhini bikoso ngo* nibedo iwi komker mir Israel.’

5 “Ing’eyo bende ma ber gin ma Yoab ma wod Zeruya utimo ira, man gin m’etimo i kum Abner ma wod Ner man i kum Amasa ma wod Yether, ma gin ario zoo gibino judongo mir udul askari mir Israel. Enegogi, ecwiro rimo mi lwiny i nindo mi kwiyocwiny, man eketho rimo mi lwiny i kum mukaba ma n’i piere man i kum wara ma n’i tiende. 6 Icikiri nitimo nimakere ku rieko peri man kud iwek wiye ma julwar ulor i Liel* ku kwiyocwiny.

7 “Ento inyuth mer ma lokere ngo ni wot Barzilai ma Jagilead, man wek gibed i kind ju ma gicamu i dhu meza peri, kum gikonya kinde m’aberingo kud i wang’ umeru ma Absalom.

8 “Ng’atu mange m’udong’ karacelo kudi utie Cimei ma wod Gera ma Jabenjamin m’i ng’om mi Bahurim. En re m’elama kud alam ma rac i nindo m’abecidho i Mahanaim; ento kinde m’ebin erombo kuda i kulo Yordan, akwong’o ire ku nying’ Yehova kumae: ‘Abinegi ngo ku palamularu.’ 9 Kud iweke m’imiyo ngo ire matira, kum in i ng’atu ma riek man ing’eyo gin m’ukwayu itim i kume; keth wiye ma julwar ulor i Liel* ku rimo.”

10 E Daudi ugam uvuto pi niyom karacelo ku kwaru pare man juyike i Adhura pa Daudi. 11 Daudi ucamu ker iwi Israel pi oro pier ang’wen. I Hebron ecamu ker pi oro abiro, man i Yeruzalem ke ecamu ker pi oro pier adek wi adek.

12 E Suleman ubedo iwi komker pa Daudi ma won, man yoo yoo ker pare ucungo ma tek.

13 I ng’ey kare, Adoniya ma wod Hagith ubino i bang’ Bath-ceba ma min Suleman. Bath-ceba upenje kumae: “Nyo ibino ma beri?”* E edwoko kumae: “Eyo, abino ma ber.” 14 Adoniya udok uyero ire kumae: “Atie ku lembe moko m’umito ayer iri.” E edwoko ire kumae: “Weci.” 15 Egam emedo kumae: “Ing’eyo ma ber nia ker nwang’u utie para, man Israel ceke gibino kuro* nia an re m’adok ubimo; ento ker uvuth kud i cinga man edok ni umira, kum Yehova re m’umito nia edok pare. 16 Dong’ kawoni abekwayu lembe acel kende i beng’i. Kud ikwer kwac parane.” Bath-ceba uyero ire kumae: “Weci.” 17 Ewacu kumae: “Akweyi, yer ni ubimo Suleman nia emii ira Abicag ma Nyacunem ni dhaku, kum ebikwero ngo kwac peri.” 18 E Bath-ceba uyero kumae: “Ber dit! Abicikoro lembene ni ubimo.”

19 Pieno Bath-ceba umondo i bang’ Ubimo Suleman pi niweco kude pir Adoniya. E wang’ acel ubimo uai malu pi nicirombo kude man ekulo kore piny i wang’e. I ng’eye, ebedo iwi komker pare man eketho jukelo komker mange ni min kara ebed i wiye yor i cinge mir acwic. 20 E eyero ire kumae: “Atie ku nyathi lembe moko ma nyanok m’abemito kwayu i beng’i. Kud ikwer ira.” E ubimo uyero ire kumae: “Maa, kwac perine tie ang’o? Abikwero ngo iri.” 21 Bath-ceba uwacu kumae: “Wek jumii Abicag ma Nyacunem ni dhaku ni Adoniya m’umeru.” 22 E Ubimo Suleman udwoko ni min kumae: “Pirang’o ibekwayu nia jumii Abicag ma Nyacunem kende ni Adoniya? Kway ire ker de, kum en e umira ma jadit, man Abiathar ma jalam giku Yoab ma wod Zeruya de gin’i thenge pare.”

23 I ng’eye, Ubimo Suleman ukwong’ere ku nying’ Yehova kumae: “Dong’ Mungu umii ira matira man emede lee tek Adoniya utho ngo pi gin maeni m’ekwayu.* 24 Man kawoni, calu andha Yehova ubedo kwo, en m’eketho acungo ma tek, eketho abedo iwi komker pa Daudi ma vwa, man en m’emiyo ker ni ot para tap calu m’eng’olo, Adoniya bitho tin eni.” 25 E ndhu ndhu Ubimo Suleman uoro Benaya ma wod Yehoyada ucidh uneg* Adoniya, e enege.

26 Ubimo uyero ni Abiathar ma jalam kumae: “Dok i Anathoth kaka ma podho peri n’i iye! Nwang’u iromo ku tho, ento tin abinegi ngo pilembe iyeyo Sanduku pa Rwoth Ubimo ma Malu ngbir Yehova i wang’ Daudi ma vwa, man pilembe idikiri i masendi man can ma vwa unwang’ere ko.” 27 Pieno Suleman uwodho Abiathar cen kud i tic mi bedo jalam ni Yehova, man eno upong’o lembe ma Yehova ugam uyero i kum ot pa Eli i Cilo.

28 Kinde ma rwonglembene utundo i bang’ Yoab, eringo i hema pa Yehova man ecidh emaku tung pemlam, kum nwang’u Yoab udiko cinge kud Adoniya, ento ebino ngo i thenge pa Absalom. 29 E juyero ni Ubimo Suleman kumae: “Yoab uringo i hema pa Yehova man en’i ng’et pemlam kuca.” Pieno Suleman uoro Benaya ma wod Yehoyada, man eyero ire kumae: “Cidh inege cen!” 30 E Benaya ucidho i hema pa Yehova man eyero ire kumae: “Ubimo uyero nia iwok ku keni!” Ento Yoab uyero kumae: “Ungo! An abitho para keni.” E Benaya ucidh udwoko ni ubimo lembe ma Yoab uyero man m’edwoko ire. 31 I ng’eye, ubimo uwacu ire kumae: “Tim tap calu m’eyero eno; nege cen man iyike, kara an ku ot pa vwa wabed agonya ni rimo ma Yoab ucwiro ma thelembene mbe. 32 Yehova biketho rimbe i wiye gire, kum egoyo man enego ku palamularu dhanu ario ma gi pwe man ma gi ber nisage, ma vwa ma Daudi ung’eyo ngo. Enego Abner ma wod Ner m’ubino jadit mir udul askari mir Israel man Amasa ma wod Yether m’ubino jadit mir udul askari mi Yuda. 33 Rimbgi bibedo iwi Yoab man iwi nyikwaye* mi nja; ento kwiyocwiny m’uai i bang’ Yehova ubed iwi Daudi, iwi nyikwaye, iwi ot pare, man iwi komker pare pi nja.” 34 E Benaya ma wod Yehoyada ucidho, egoyo Yoab man enege; e juyiko Yoab ceng’ini ku ot pare i langa. 35 I ng’eye, ubimo uketho Benaya ma wod Yehoyada ni jadit mir udul askari kaka Yoab, man eketho Zadok ni jalam kakar Abiathar.

36 Ubimo ugam ulwong’o Cimei man eyero ire kumae: “Gom iri ot i Yeruzalem man ibed keca; kud iai ku keni pi nicidho i kabedo moko mange. 37 Nindo m’ibiwok kud i adhura eni man ibikadhu poga mi Kidron, ing’ey nia ibitho andha. Rimbi bibedo i wii giri.” 38 Cimei udwoko ni ubimo kumae: “Lembe m’iyero tie ber. An a jatic peri abitimo tap calu ma rwoth para ubimo uyero.” E Cimei ubedo i Yeruzalem pi nindo ma dupa.

39 Ento i ng’ey oro adek, ng’eca pa Cimei ario giringo i bang’ Akic ma wod Maaka m’ubimo mi Gath. Saa ma juyero ni Cimei kumae: “Nen! ng’eca peri gin’i Gath,” 40 e ndhu ndhu Cimei utwiyo kabedo iwi kana pare man ecidho i bang’ Akic i Gath pi nigamu ng’eca pare. Kinde ma Cimei uloko karacelo ku ng’eca pare kud i Gath, 41 juyero ni Suleman kumae: “Cimei uwok kud i Yeruzalem ecidho i Gath man edwogo.” 42 E ubimo uketho julwong’o Cimei man eyero ire kumae: “Aketho ikwong’o kwong’ ku nying’ Yehova ngo, man acimi kumae: ‘Nindo m’ibiwok ku kakeni pi nicidho kaka mange ci, ing’ey nia ibitho andha’? Man idwoko ira ngo nia, ‘gin m’iyero tie ber; abiworo’? 43 Dong’ pirang’o iworo ngo kwong’ m’ikwong’o i wang’ Yehova man lembe m’ang’olo iri?” 44 I ng’eye ubimo uyero ni Cimei kumae: “Ing’eyo cuu i adundeni racu ceke m’itimo ni Daudi ma vwa; Yehova bidwoko racune i wii giri. 45 Ento Yehova bimiyo mugisa ni Ubimo Suleman man ebiketho komker pa Daudi bicungo ma tek mi nja.” 46 E ubimo ung’olo ni Benaya ma wod Yehoyada nia ecidh eneg Cimei cen, e enege.

Kumeno re ma ker ugam ucungo ma tek i cing’ Suleman.

3 Suleman utimo lembariba mi gamiri ku Farao m’ubimo mi Misiri. Enyomo* nyaku pa Farao man etere i Adhura pa Daudi. Ekethe ebedo kuca nitundo m’edaru nigiero ot pare, ot pa Yehova, man gang’kidi m’utwodo Yeruzalem. 2 Ento nwang’u fodi asu dhanu gibethiero lam kaka ma malu, pilembe nitundo i saa maeno nwang’u fodi jugiero ngo ot moko pi nying’ Yehova. 3 Suleman umedere nimaru Yehova man niworo cik ma Daudi ma won uweko, ento ebed ethiero lam man ebed eketho yiro migi uduny i kaka ma malu.

4 Ubimo Suleman ucidho i Gibeon pi nithiero lam kuca, kum kaka ma malu ma dit ubino kuca. Ethiero lam elufu acel (1 000) iwi pemlam ma ni keca. 5 Yehova uwok ni Suleman i lek ku diewor kinde ma en’i Gibeon, man Mungu uwacu ire kumae: “Kway gin m’imaru amii iri.” 6 E Suleman udwoko kumae: “Inyutho mer ma lokere ngo ma lee dit ni jatic peri Daudi ma vwa, kinde m’ebino wotho i weng’i m’ebegwoko bedoleng’ ku bedopwe pare, man kud adunde m’atira. Imediri ninyutho ire mer ma lokere ngo ma dit maeno nitundo tin eni, kum imiyo ire nyathin ma nico m’ubedo iwi komker pare. 7 Dong’ kawoni, Yehova Mungu para, iketha a jatic peri adoko ubimo kaka Daudi ma vwa, kadok nwang’u atie aradu* man fodi ang’eyo ngo lembe akeca.* 8 Jatic peri n’i kind dhanu peri m’ing’iyo, dhanu ma wendgi lee dit ma copo kwanere de ngo kadi ng’eyere de ngo. 9 Dong’ mii adunde ma wor ni jatic peri pi nipoko lembe mi dhanu peri, man pi ning’iyo kind gin ma ber ku gin ma rac. Kum ng’a ma copo poko lembe mi dhanu peri maeni ma wendgi dit* kumeni?”

10 Anyong’a ugam unego Yehova pilembe Suleman ukwayu lembe maeno. 11 I ng’eye Mungu uwacu ire kumae: “Calu ikwayu gin maeni, ikwayu ngo nia ikwo lee,* ikwayu ngo lonyo kadi tho* mi judegi peri, ento ikwayu nia amii iri copo mi luro i lemkesi, 12 abitimo gin m’ikwayu. Abimiyo iri adunde mi rieko man mi nyang’ i lembe; e tap calu ma ng’atu moko mbe m’ubino calu in yor i weng’i, i ng’eyi bende ng’atu moko mbe ma bibedo calu in. 13 M’umedo maeno, gin m’ikwayu ngo de abimiyo iri, dok ebed lonyo kadi dwong’, e ubimo moko mbe ma bibedo calu in i nindo mi kwo peri.* 14 Man tek ibiwotho i yo para m’ibeworo telowic para ku lembang’ola para, calu ma Daudi ma wuru de uwotho, e abiketho ibikwo bende lee.”*

15 Kinde ma Suleman ucew, enyang’ nia eca ubino lek. I ng’eye, ecidho i Yeruzalem man ecungo i wang’ sanduku mi lembariba pa Yehova, man ethiero lam m’awang’a ku lam mi kwiyocwiny; i ng’eye eyiko foc* ni jutic pare ceke.

16 I saa maeno, mon moko ario ma gi weg asara gimondo i bang’ ubimo man gicungo i wang’e. 17 Dhaku ma kwong’a uyero kumae: “Kayo rwoth para, waku dhaku maeni wakwo i ot acel; aoy kinde ma nwang’u en e n’i ot. 18 Nindo adek i ng’ey m’aoy, dhaku maeni bende uoy. Wabino karacelo wan ario kende, ng’atu moko mange mbe m’ubino karacelo kudwa i ot. 19 Wod dhaku eni ugam utho ku diewor, pilembe evuto i wiye. 20 E eai malu ku diewor ma ling’,eting’o nyathin para kud i ng’eta kinde ma an a jatic peri abenindo, man epiele i dhu kore; elund eting’o nyathin pare m’utho re m’epielo i dhu kora. 21 Kinde m’aai malu kugweno pi niketho woda dhothi, anwang’u nia etho. E ang’iyo kume cuu kugweno nica man anwang’u nia etie ngo woda m’anyolo.” 22 Ento dhaku ma kucelo uwacu kumae: “Ungo, woda tie ma kwo e, wodi re ma tie m’utho!” Ento dhaku ma kwong’a uyero kumae: “Ungo, wodi re ma tie m’utho, an woda tie ma kwo e!” Kumeno re ma gibino teliri i wang’ ubimo.

23 Tokcenne ubimo uwacu kumae: “Ng’atu ma e ubewacu nia, ‘woda tie ma kwo e, ento in wodi tie m’utho!’ ng’atu ma kucelo ke ubewacu nia, ‘ungo, wodi tie m’utho e, ento an woda tie ma kwo e!’” 24 Ubimo ugam uyero kumae: “Wukel ira palamularu.” E jukelo palamularu i bang’ ubimo. 25 Ubimo uwacu kumae: “Wukak i nyathin ma kwo e bwa i diere, man wumii ng’ete acel ni dhaku acel, ng’ete ma kucelo ke ni dhaku ma kucelo.” 26 E wang’ acel dhaku ma wode ubino kwo ukwayu ubimo, kum kisa umake lee i kum wode. Eyero kumae: “Akweyi, rwoth para! Mii ire nyathin ma kwone! Timba anega re kud inege!” Ento dhaku ma kucelo ubino wacu kumae: “Ebibedo para de ngo, peri de ngo! Wukak iye bwa ni ario!” 27 Ubimo ugam uwacu kumae: “Wumii nyathin ma kwo no i bang’ dhaku ma kwong’a e! Kud wunege, pilembe en re m’etie min.”

28 E Israel ceke giwinjo kite m’ubimo upoko ko lembe maeno, man igi uwang’ lii* i kum ubimo, pilembe gineno nia etie ku rieko pa Mungu pi nipoko lembe atira.

4 Ubimo Suleman ucamu ker iwi Israel ceke. 2 Ju maeni gibino judongo ma wijo pare: Azaria ma wod Zadok ubino jalam; 3 Elihoref gikud Ahiya ma gi wot Cica gibino jugor; Yehocafath ma wod Ahilud ubino jagor lemkei; 4 Benaya ma wod Yehoyada ubino jadit mir udul askari; Zadok gikud Abiathar gibino julam; 5 Azaria ma wod Nathan ubino jadit mi jutela;* Zabud ma wod Nathan ubino jalam man jarimb ubimo; 6 Ahicar ubino janen wi kal man Adoniram ma wod Abda ubino jadit mi ju ma juketho gitim tic mir adici.

7 Suleman uketho jutela* apar ario iwi Israel ceke. Gibed gimiyo cam ni ubimo man ni dhanu ceke ma gibedo i kal pare. Ng’atuman ubed umiyo cam pi dwi acel i oro acel. 8 Nying’ jutelane* ni e: wod Hur ubed uneno wi ng’om gudi pa Efraim; 9 wod Deker ubed uneno wi Makaz, Calbim, Beth-cemec, man Elon-beth-anan; 10 wod Hesed ubed uneno wi Aruboth (man bende Soko ku ng’om mi Hefer zoo); 11 wod Abinadab ubed uneno wi ng’om gudi ceke mi Dor (egamu Tafath ma nyaku pa Suleman ni dhaku); 12 Bana ma wod Ahilud ubed uneno wi Tanak, Megido, ku ng’om mi Beth-cean zoo, ng’ombene nwang’ere i ng’et Zarethan yo piny mi Yezreel, ecaku niai i Beth-cean nicidho i Abel-mehola man nikadhu i ng’om mi Yokmeam; 13 wod Geber ubed uneno wi Ramoth-gilead (man bende wi pacu ma thindho thindho pa Yair ma wod Manase ma ginwang’iri i Gilead; ebed eneno bende wi ng’om mi Argob ma nwang’ere i Bacan: adhura pier abusiel ma dongo ma jugiero gang’kidi i kumgi man ma jubed jutwiyo dhoggi ku riu mi mola); 14 Ahinadab ma wod Ido ubed uneno wi Mahanaim; 15 Ahimaaz ubedo jatela mi Nafthali (egamu Basemath ma nyaku mange pa Suleman ni dhaku ire); 16 Bana ma wod Hucai ubed uneno wi Acer man Bealoth; 17 Yehocafath ma wod Parua ubino jatela mi Isakar; 18 Cimei ma wod Ela ubed uneno wi ng’om mi Benjamin; 19 Geber ma wod Uri ubino jatela mi ng’om mi Gilead m’ular ubino ng’om pa Sihon m’ubimo mi Juamor man pa Og m’ubimo mi Bacan. Jatela mange de ubedo nuti i ng’ombe m’ubino jadit mi jutela maeno ceke.

20 Wend dhanu mi Yuda man mir Israel ubino lee mandha calu nying kwiyo mi dhu nam; gibed gicamu, gibed gimadhu, man gikwo kud anyong’a.

21 Suleman ubimo iwi ker ceke ma niai i Kulo* nicidho i ng’om mi Jufilisti man nitundo i kieu mi Misiri. Gibed gikelo ajok ni Suleman man gitimo ire i nindo ceke m’ekwo i iye.

22 Cam ma jubed jutedo ni Suleman man ni dhanu ma n’i kal pare kubang’ nindo ubino mogo ma yom mukero pier adek mi kor,* man mogo mukero pier abusiel mi kor, 23 dhieng’ apar m’ucwey, dhieng’ pier ario m’i luba, rombe dak acel, man bende thil, ruda, fura, ku winyo m’ucwey. 24 Ebimo wi ng’om ceke ma loka Kulo* yo kuni, niai i Tifsa nicidho i Gaza, uketho i iye jubim zoo ma loka Kulo yo kuni; man ng’om ukwiyo ire kakare ceke i ng’ete kun ku kun. 25 I nindo pa Suleman ceke, dhanu mi Yuda ku mir Israel zoo niai i Dan nicidho i Ber-ceba gikwo ku bedomoth; ng’atuman ubed ubedo i the yend ulok pare man i the yend ulam pare.

26 Suleman ubino ku kusika elufu ang’wen (4 000)* ma jugwoko iye riuni* ma peyo magali pare man ebino ku riuni* elufu apar ario (12 000).

27 Jutela* maeno gibed gikelo cam ni Ubimo Suleman man ni dhanu ceke ma gicamu i dhu meza pare. Ng’atuman ubed ukelo camne i dwi pare man ebed eii kara gin moko kud urem. 28 Gibed gitero bende nganu ma juyuke ku lum ni riuni* man ni ungu riuni kaka moko ci ma yeny utie i iye, ng’atuman ubed utero kadhiri ma juketho i wiye.

29 Mungu umiyo rieko ku copo mi ng’iyo i lembe i kadhiri ma lee dit ni Suleman, man emiyo ire adunde mi nyang’ i lembe lee dit calu kwiyo m’i dhu nam. 30 Rieko pa Suleman ukadhu rieko mi dhanu ceke ma yo Nyangu man rieko mi Misiri zoo. 31 Ebino riek nisagu dhanu ceke, nisagu Ethan ma Jaezrahi man Heman, Kalkol man Darda ma gi wot Mahol. Nyinge uyik i kind thek ceke m’udhokogi. 32 Ekiewo* lembabola elufu adek (3 000) man wend wer pare ubino elufu acel kud abic (1 005). 33 Ebed eweco pi yen niai i kum yend tido mi Lebanon cil i kum hizop* ma twii i kor gang’kidi; ebed eweco bende pi lei, winyo,* giracwiya ma mol ku korgi,* man rec. 34 Dhanu gibed giai kud i thek ceke pi nibino winjo rieko pa Suleman; kadok jubim de gibed gibino niai i kabedo ceke m’i ng’om pilembe giwinjo pi rieko pare.

5 Kinde ma Hiram m’ubimo mi Turo uwinjo nia juwiro Suleman ni ubimo kaka won, eoro jutic pare i bang’ Suleman, kum Hiram ubino jarimb Daudi* saa ceke. 2 Suleman uoro kwenda ni Hiram kumae: 3 “Ing’eyo ma ber nia egam ecopere ngo ni vwa ma Daudi nia egier ot pi nying’ Yehova Mungu pare, nikum lwiny ma judegi pare gibino kiedo i dhoge niai kud i thenge ceke nitundo ma Yehova ukethogi i the tiende. 4 Ento kawoni Yehova Mungu para uketho ng’om ukwiyo i ng’eta kun ku kun. Ng’atu moko acel de mbe m’ubejai ira man lembe ma rac de mbe m’ubetimere. 5 Pieno abemito giero ot pi nying’ Yehova Mungu para, tap calu ma Yehova ung’olo ni Daudi ma vwa, eyero kumae: ‘Wodi m’abiketho iwi komker peri kakeri re ma bigiero ot pi nyinga.’ 6 Kawoni ng’ol ni dhanu peri nia gitong’ ira yend tido mi Lebanon. Jutic para bitimo tic karacelo ku jutic peri, man abiculo jutic peri nimakere ku wend piny m’ibing’olo, kum ing’eyo ma ber nia ng’atu acel de mbe i kindwa m’ung’eyo tong’o yen calu Jusidon.”

7 Saa ma Hiram uwinjo wec pa Suleman, anyong’a nege lee mandha man eyero kumae: “Dong’ pak ubed ni Yehova tin eni, kum emiyo wod ma riek ni Daudi kara ubim wi dhanu pare ma dit* maeni!” 8 Pieno Hiram uoro kwenda ni Suleman kumae: “Awinjo rwonglembe m’ioro ira. Abimiyo iri yend tido ku yend jenevriye* ceke m’ibibedo ku yenyne. 9 Jutic para gibiyeyogi niai kud i Lebanon gibiloro kugi i dhu nam, man abitwiyo dhoggi karacelo, e abiketho gibicidho ku yo mi pii nitundo kaka m’ibinyutho ira. Abigonyo dhoggi kuca man ibiyeyogi. In ibilund miyo ira cam kawang’e pi dhanu m’i kal para.”

10 Pieno, Hiram uoro yend tido ku yend jenevriye* ceke ma Suleman ubino ku yenyne. 11 E Suleman umiyo cam ni Hiram pi nitungo dhanu m’i kal pare; emiyo nganu mukero elufu pier ario (20 000) mi kor* man moj oliv m’alili mukero pier ario mi kor. Eno re m’utie gin ma Suleman ubed umiyo ni Hiram kubang’ oro. 12 Yehova umiyo rieko ni Suleman tap calu m’egam eng’olo ire. Man kwiyocwiny ubedo nuti i kind Hiram giku Suleman, e gin ario zoo gitimo lembariba i kindgi.

13 Ubimo Suleman ucoko dhanu kud i Israel ceke man ekethogi i tic mir adici; ecoko jumaco elufu pier adek (30 000). 14 Kubang’ dwi, ebed eorogi elufu apar apar i Lebanon. Gibed gitimo dwi acel i Lebanon man dwi ario i udi migi; Adoniram re m’ubino jadit mi ju ma gibetimo tic mir adicine. 15 Suleman ubino ku juyey ter elufu pier abiro (70 000), man ju ma payu kidi elufu pier abora (80 000) ma gitimo tic iwi gudi, 16 man bende junen wi tic elufu adek ku dak adek (3 300) ma gibed gitelo wi dhanu m’ubetimo tic. 17 Calu m’ubimo ung’olo, giwodho kidi ma dongo kud i ng’om, kidi ma bei migi tek, man gibed gipayu kumgi kara jugier kugi kathere mi ot. 18 Pieno jurugiedo pa Suleman ku jurugiedo pa Hiram man Jugebal ging’enyo kidi, gicoko dhu yen man dhu kidi pi nigiero ot.

6 I oro dak ang’wen ku pier abora i ng’ey ma Juisrael* giwok kud i ng’om mi Misiri, i oro mir ang’wende i ng’ey ma Suleman udoko ubimo iwi Israel, i dwi mi Ziv* (niwacu dwi mir ario), Suleman ucaku giero ot pa Yehova.* 2 Kabor mi ot m’Ubimo Suleman ugiero ni Yehova ubino bot* pier abusiel, kalacne bot pier ario, kadongone bot pier adek. 3 Pond ot m’ubino yor i wang’ Kamaleng’* borne ubino bot pier ario, emaku kalac mi ode. Kalac pare ke ubino bot apar niai i kum ot.

4 Eyiko madhirisa* mi ode ku kadhruma ma iye uwotho diyere adiya. 5 M’umedo maeno, egiero ot moko umaku kor ot mir hekalune, ode udhoko kor hekalu, niwacu kor ot mi Kamaleng’* man mi Kamaleng’ m’usagu;* man epoko kusika i ode. 6 Ethaj ma yo piny mi otne lacne ubino bot abic, ethajne m’i diere lacne ubino bot abusiel, man ethajne mir adege lacne ubino bot abiro, kum egiero kor hekalune dhoge ubed ujwik ajwika kubang’ ethajman, kara yen kud uwoki i kor hekalu.

7 Jugiero ode ku kidi ma jular juyiko ma ber kaka ma jugoyo iye kidi, uketho juwinjo ngo dwand nyondo,* dwand ley, kadi dwand jamtic moko mi cuma acel de i ode kinde ma jubegiere. 8 Dhugola mir ethaj ma piny ubino yor acwic* mir hekalune, man kaidho m’udhokere adhoka terojo i ethaj m’i diere, man niai kud i ethaj m’i diere niidho i ethaj mir adege. 9 Suleman umedere nigiero hekalune man edare, eronyo kume zoo ku riu mi yend tido man ku bau mi yend tido m’urieyo arieya. 10 Egiero kusika i ng’et hekalune ceke, kusikaneman dongone ubino bot abic, man juthubogi i kum hekalu ku riu mi yend tido.

11 I saa maeno, lembe pa Yehova ubino i bang’ Suleman kumae: 12 “Tek iwotho calku cik para, calku lembapoka para, man iwotho i lembang’ola para ceke, iworogi de, e abitimo gin m’ang’olo ni Daudi ma wuru pi ot maeni; 13 abibedo i kind Juisrael, man abiweko ngo dhanu para Israel.”

14 Suleman umedere ku giedo mir hekalu nitundo m’edare. 15 Eronyo kor hekalune yor i iye ku bau mi yend tido. Eronye ku yen niai i ng’om nitundo i kum riu m’i dwand otne, man eumo* die ode ku bau mi yend jenevriye.* 16 Epoko kaka moko bot pier ario i ajiki mir hekalune pi nibedo kusika m’upondo, egiere ku yend tido niai i ng’om nitundo i wang’ ot, man kusika maeno re m’ubino Kamaleng’ m’usagu. 17 Man Kamaleng’ne,* niwacu ng’et ode ma n’i wang’e ubino bot pier ang’wen. 18 I kum yend tido ma juronyo ko i ode, jung’iko ayi mir upoko man mi thiwe m’uyepo. Juronyo ode ceke ku yend tido; kum kidi ubino nen ungo.

19 Eyiko Kamaleng’ m’usagu* i hekalune pi niketho sanduku mi lembariba pa Yehova. 20 Kamaleng’ m’usagune* bor pare ubino bot pier ario, lac pare bot pier ario, man kadongo pare bot pier ario; eumo kume ku mola ma kwar m’alili; eumo kum pemlam ku yend tido. 21 Suleman uumo i hekalune ku mola ma kwar m’alili, man etwiyo nyoro mi mola ma kwar i wang’ Kamaleng’ m’usagu* m’eumo kume ku mola ma kwar. 22 Eumo kum hekalune ceke ku mola ma kwar nitundo m’edare zoo; bende eumo kum pemlam m’ubino ceng’ini ku Kamaleng’ m’usagu* ceke ku mola ma kwar.

23 I Kamaleng’ m’usagune* eyiko jukerubi ario ku yend fathula,* jakerubineman dongo pare ubino bot apar. 24 Vomb jakerubine mi kwong’o ubino bot abic, vombe ma kucelo de ubino bot abic. Niai i dhu vombe acel nitundo i dhu vombe ma kucelo ubino bot apar. 25 Jakerubi mir ario de ubino bot apar. Jukerubine ario zoo gibino kadhiri ma rom man juyikogi de ayi ma rom. 26 Jukerubine ario zoo kadongo migi ubino bot apar apar. 27 I ng’eye eketho jukerubine i Kamaleng’ m’usagu.* Vomb jukerubine giyariri ayara uketho vomb jakerubine acel umulo kor ot i ng’ete acel, vomb jakerubine ma kucelo umulo kor ot i ng’ete ma kucelo, man vombgi m’i diere giyariri yor i die ot man dhu vombgine gigudiri i kindgi. 28 Man eumo kum jukerubine ku mola ma kwar.

29 I kum kor hekalune tingili, niwacu i kum Kamaleng’ m’usagu man i kum kusika ma leng’,* eng’iko ayi mi jukerubi, ayi mi ngasi, man ayi mi thiwe m’uyepo. 30 Eumo die i Kamaleng’ m’usagu man die i kusika ma leng’ mir hekalune ku mola ma kwar. 31 Man pi kamondo mi Kamaleng’ m’usagu, eyiko dhugola ario ku bau mi yend fathula,* mbegi, man ng’et dhugola ni ng’ete mir abije.* 32 Dhugola arione zoo eyikogi ku yend fathula* man eng’iko ayi mi jukerubi, mi yend ngasi, man mi thiwe m’uyepo i kumgi, man eumo kumgi ku mola ma kwar; man emwono mola ma kwar iwi jukerubi man iwi yend ngasi, i ng’eye efwodo wigi ku nyondo.* 33 Dhugola mi Kamaleng’* de kumeno, eyiko ng’ete ku yend fathula ma tie kum mir ang’wende.* 34 Eyiko dhugola ario ku bau mi yend jenevriye.* Dhugolane ario zoo gibino ku ng’etgi ario ario ma giwiriri wi tiendgi. 35 Eng’iko ayi mi jukerubi, mi yend ngasi, man mi thiwe m’uyepo i kum dhugolane, man eumo kumgi ku mola ma kwar ma dhoge rebe rebe.

36 Egiero lela ma yor i iye ku kidi ma jupayu m’urieyo leni adek man ku yend tido m’urieyo leni acel.

37 I oro mir ang’wende, i dwi mi Ziv,* juketho kathere mi ot pa Yehova; 38 man i oro mir apar acende, i dwi mi Bul* (niwacu dwi mir abora), judaru nigiero otne ku zubezubene ceke man nimakere kud ayine.* Pieno Suleman ugiero ode pi oro abiro.

7 E Suleman ugiero ot* pare. Giedone zoo ucamu oro apar adek.

2 Egiero ot ma julwong’o Ot mi luli mi Lebanon; bor pa ode ubino bot* dak acel, lac iye bot pier abic, man kadongone bot pier adek. Egiere iwi mbegi mi yend tido m’urieyo leni ang’wen man iwi mbegine juketho riu mi yend tido. 3 Juumo kum riu ma juketho iwi mbegine ku bau mi yend tido; wend riune ubino pier ang’wen wi abic, man leniman ubino apar abic. 4 Ode ubino ku madhirisa leni adek ma jugiero ku kadhruma, man leniman ubino yor iwi wadi. Madhirisaman ubeneno wadi ma n’i ng’et ode ma lokaca. 5 Dhugola ku ng’et dhugolane ceke ubino ku kadhruma ma ng’etgi ang’wen ang’wen, tap calu madhirisa m’ubino leni adek iwi wadi man wi wadi, ma man ubeneno wadi ma lokaca.

6 Man egiero Ot* mi mbegi; kabor pa ode ubino bot pier abic, lac iye bot pier adek; ode ubino ku ponde yor i wang’e m’ucungo iwi mbegi man wiye ubino nuti.

7 Egiero bende Ot* mi komker ma julwong’o bende Ot mi pokolembe; keca re m’ebed epoko lembe, man juronyo ode ku yend tido niai i ng’om nitundo i kum riu m’i wang’ ode.

8 Ot* ma Suleman bibedo i iye ubino i lela mange, ebedo bor nyanok ku Ot mi pokolembe, man jugiere calu udi mange. Suleman ugiero bende ot m’urombo ku Ot mi pokolembe ni nyaku pa Farao m’egamu ire ni dhaku.

9 Jugiero udi maeno ceke ku kidi ma bei migi tek ma jupayu kumgi calku mukero ma juketho, man ma juyiko kumgi ceke ku sii mi payu kidi. Jutiyo ku kidi ma kumeno niai i kathere nitundo i wiye, man woko ke nitundo i lela ma dit. 10 Jugiero katherene ku kidi ma dongo mandha ma bei migi tek; kidine moko bor migi ubedo bot apar, mange ke bot abora. 11 Iwi kidi maeno jugiero kidi mange ma bei migi tek, ma jupayu kumgi calku mukero ma juketho, man bende yend tido. 12 Judhoko lela ma dit tingili ku kidi m’apaya ma jugiero leni adek iwi wadi man yend tido leni acel i wiye, tap calu m’i lela ma yor i iye mi ot pa Yehova ku pond ode de.

13 Ubimo Suleman uoro jucidh julwong’o Hiram kud i Turo, e ebino. 14 Hiramne ubino wod dhatho moko mi suru pa Nafthali, won ke ubino Jaturo man jabodho mi mola. Hiram ubino ku bodho ma lee, ebino ng’atu ma riek man eng’eyo kwond tic ceke mi mola. Pieno ebino i bang’ Ubimo Suleman man etimo tic pare zoo.

15 Eyiko mbegi ario mi mola; mbegiman kadongo pare ubino bot apar abora man ugam ukwayu thol ma borne bot apar ario pi nidhoko mbegineman* tingili. 16 Man eyiko uthac m’i wi mbegi ario mi mola ma jubiketho iwi mbegine. Uthacne acel kadongone ubino bot abic, ma kucelo de kadongone bot abic. 17 Uthac m’i wi mbegineman ubino ku jamruko m’ukadere ve voi man nyoro; jamrukoneman ubino ku thenge abiro. 18 Bende eyiko nying ulemo leni ario udhoko jamruko acel m’ukadere ve voi pi niumo wi uthac acel ma n’i wi mbeginegi; etimo kumeno pir uthac ario m’i wi mbegine zoo. 19 Juyiko uthac maeno m’ubino iwi mbegi m’i kum pond hekalu calu thiwe man kadongone ubino bot ang’wen. 20 Uthacne ubino iwi mbegi ario zoo tap kaka m’uludo ma jamruko m’ukadere ve voi n’i iye; man nying ulemo dak ario urieyo leni ario tingili i ng’et uthac m’i wi mbegiman.

21 E ecomo mbegi mi pond hekalune.* Ecomo mbegi ma yor i cing’ mir acwic* man ecaku nyinge Yakin,* i ng’eye ecomo mbegi ma yor i cing’ mir acam* man ecaku nyinge Boaz.* 22 Man tatu wi mbegine juyikogi ve thiwe. E tic mi yiko mbegi ugam uthum.

23 I ng’eye, eyiko Nam* ku cuma m’atwaga. Juyike nyangulu ngulu man ebino bot apar niai i dhoge acel nicidho i dhoge ma kucelo; dongone ubino bot abic, man ngulu ngulu pare ubino bot pier adek.* 24 Juyiko jamruko mir ayi p’upoko utieko dhu Namne tingili; i bot acel juketho apar man jutherogi leni ario. Juthiedho jamruko mir ayi p’upokone karacelo ku Namne. 25 Namne ucungo iwi thwoni dhieng’ apar ario: adek ubeneno yo malu, adek ubeneno yo reto, adek ubeneno yo piny, man adek ubeneno yo nyangu; jukethe iwi dhieng’ne man giloko ng’eygi zoo yor i diere. 26 Dhoge ma thuthuru ubino wang’ cing’* acel; juyiko dhoge calu dhu kopo man calu thiwe. Ebed eroyo pii agulu* elufu ario (2 000).

27 I ng’eye, eyiko burwethi mi cwalu pii apar mi mola. Burwethiman kaborne ubino bot ang’wen, lac iye bot ang’wen, man kadongone bot adek. 28 Juyiko burwethine kumae: gin ceke juguro mola ma dhoge rebe rebe ve bau i ng’etgi man jugoyo riu utieko dhu molane. 29 Man jukubo cal mir umvor, mi thwoni dhieng’, man mi jukerubi iwi mola ma dhoggi rebe rebe ve dhu bau ma juguro i ng’etgi; cal ma rom eno ubino bende iwi riu. Yor iwi umvor ku thwoni dhieng’ man yor i thegi juyiko jamruko m’atangala. 30 Burwethiman ubino ku pine ang’wen mi mola man cuma mi mola m’udiko kindgi, gin zoo jutwiyogi i kum gunde ang’wen m’utielogi. Man i the base, juthiedho akara ku piny m’atangala i dhoggi kun ku kun pi nitiele. 31 Dhu sanine ubino i uthac, man niai i there nitundo i dhu uthacne ubino bot acel; dhu uthacne ubino nyangulu ngulu man karacelo kud akara m’utiele, dongo migi ubino bot acel ku nusu, man juruko dhogene ma ber ku dheyo. Mola ma dhoggi rebe rebe ve dhu bau ma juguro i ng’etgi ubino ku gundgi ang’wen, ento ebino ngo ngulu ngulu. 32 Pine ang’wen mi burwethine ubino yor i the mola ma dhoge rebe rebe ve dhu bau ma n’i yor i ng’ete, man jutwiyo piny m’utielo pinene i kum burwethine. Kadongo pa pineman ubino bot acel ku nusu. 33 Juyiko pine maeno calu pine mi magali. Piny m’utielogi, jantre, reyo, man mayone de ceke juyikogi ku cuma m’athiedha. 34 I gund burwethine ang’wen ceke juketho jamtiel ang’wen; juthiedho jamtielne umoko i kum* burwethine. 35 I tatu wi burwethine uthac moko ubino nuti ma kadongone nusu bot, man burwethine karacelo ku piny ma jurieyo i ng’ete ku gin m’umaku uthacne juthiedho gimakiri karacelo.* 36 Eng’iko cal mi jukerubi, mir umvor, man mi yend ngasi iwi piny ma jurieyo i ng’ete man iwi mola ma dhoge rebe rebe ve dhu bau ma n’i ng’ete; nimakere ku kaka m’udong’ i wigi, jung’iko bende dheyo m’atangala utwodogi tingili. 37 Kumeno re m’eyiko burwethi apar; gin ceke juthiedhogi i ayi ma rom, kadhiri migi man ayi migi de rom.

38 Eyiko base apar mi mola; baseneman royo pii agulu pier ang’wen. Man gin ceke gibino bot ang’wen ang’wen.* Iwi burwethi apar zoo base ubino acel acel. 39 I ng’eye, eketho burwethi abic i ng’et hekalu mir acwic, man burwethine mange abic ke i ng’et hekalune mir acam. Man eketho Nam yor acwic mir hekalune ku yo piny ma yo nyangu.

40 Hiram uyiko bende base mange, lupau, man tabu.

E Hiram udaru tic ceke m’Ubimo Suleman ukwayu etim pi ot pa Yehova. Eyiko gin ma e: 41 mbegi ario man uthac m’i wi mbegi ma juyiko ve kibakuli m’ubino iwi mbegi arione; jamruko ma ve voi ario pi niumo wi uthac ario ma juyiko ve kibakuli m’ubino iwi mbegi; 42 nying ulemo dak ang’wen pi jamruko ma ve voi ario, nying ulemo leni ario pi jamrukoneman, pi niumo wi uthac ario ma juyiko ve kibakuli iwi mbegi ario; 43 burwethi mi cwalu pii apar ku base apar m’i wigi; 44 Nam man thwoni dhieng’ apar ario ma Namne ubedo i wigi; 45 tabu mi vuru, lupau, tabu, man ajeni ceke ma Hiram uyiko ku mola m’afoda ni Ubimo Suleman pi ot pa Yehova. 46 Ubimo uthiedhogi i mul mir ulobo i theng ng’om mi Yordan, i kind Sukoth ku Zarethan.

47 Suleman upimo ngo ajeni zoo pi ning’eyo pek migi pilembe gibino kadhiri ma lee dit. Jupimo ngo pek mi mola de. 48 Suleman uyiko ajeni ceke pi ot pa Yehova: pemlam mi mola ma kwar, meza mi mola ma kwar ma jubiketho mukathi m’anyutha i wiye; 49 tiend thala mi mola ma kwar m’alili abic yor acwic man abic yor acam i wang’ Kamaleng’ m’usagu;* man thiwe, thala, pensi mi mola ma kwar pi ng’wenyo piny; 50 base, jamnego mac, tabu, kikombe,* tabu mi mac mi mola ma kwar m’alili; man kathere mi mola ma kwar pi dhugola mi kusika m’upondo, niwacu Kamaleng’ m’usagu, man pi dhugola mi ot mir hekalu.

51 E Ubimo Suleman udaru tic ceke m’ukwayu etim pi ot pa Yehova. Suleman ugam uroyo piny ma won ma Daudi udwoko leng’ i ode, man eketho mola ma tar, mola ma kwar, ku jamtic mange i kakanpiny mi ot pa Yehova.

8 I saa maeno, Suleman ucoko dhu judongo mir Israel, niwacu jutelwic ceke mi suru, man judongo mi thepacu mir Israel. Gibino i bang’ Ubimo Suleman i Yeruzalem pi nigamu sanduku mi lembariba pa Yehova kud i Adhura pa Daudi, niwacu Sayuni. 2 Jumaco ceke mir Israel gicokiri i wang’ Ubimo Suleman pi nitimo foc* i dwi mir Ethanim,* niwacu dwi mir abiro. 3 E judongo ceke mir Israel gibino, man julam gigam giting’o Sanduku. 4 Giyeyo Sanduku pa Yehova, hema mi rombo, man ajeni ceke ma leng’ m’ubino i hemane. Julam ku Julawi re ma giyeyogi. 5 Ubimo Suleman karacelo ku cokiri ceke mir Israel ma juwaku pi nibino rombo kude gibino i wang’ Sanduku. Pieno, juthiero rombe ku dhieng’ ma wendgi lee dit ma copo kwanere de ngo.

6 I ng’eye, julam gitero sanduku mi lembariba pa Yehova kakare, i kusika m’upondo mi ot, niwacu i Kamaleng’ m’usagu i the vomb jukerubi.

7 E vomb jukerubi uyarere iwi ka ma Sandukune n’i iye, kumeno re ma tipo jukerubine uumo wi Sanduku man wi ramak ma juyeye ko. 8 Ramakne gibino bor lee uketho dhoggi ubed unen niai kud i Kamaleng’ ma nwang’ere i wang’ kusika m’upondo, ento gibed ginen ungo ku woko. Man gitie keca nitundo tin. 9 Piny mange ubino mbe i Sandukune, ndhu bankidi ario ma Musa ugam uketho i iye i Horeb, kinde ma Yehova utimo lembariba ku dhanu pare Israel saa ma giwok kud i ng’om mi Misiri.

10 Kinde ma julam giwok kud i kamaleng’, afuru ugam upong’o ot pa Yehova. 11 Afurune uketho ecopere ngo ni julam nicungo pi nitimo tic migi, kum dwong’ pa Yehova upong’o ot pa Yehova bik. 12 I saa maeno, Suleman uwacu kumae: “E Yehova, igam iyero nia ibibedo i mudho ma col bii. 13 Adaru giero iri ot ma dwong’, ma en e kaka acel kara ibed i iye mi nja.”

14 I ng’eye, ubimo ulokere i bang’ dhanu ceke mir Israel ma gicungo man ecaku miyo mugisa iwi cokiri ceke mir Israel. 15 Eyero kumae: “Pak ubed ni Yehova Mungu mir Israel, ma ku dhoge gire ung’olo ni Daudi ma vwa, man ku cinge gire uketho lembene utimere; kum ewacu kumae: 16 ‘Niai i nindo m’awodho dhanu para Israel kud i Misiri, ang’iyo ngo adhura moko kud i suru ceke mir Israel ma nia jugier ot i iye pi nyinga kara juyung nyinga keca, ento ang’iyo Daudi utel wi dhanu para Israel.’ 17 Daudi ma vwa ubino kud ava ma lee i adundene nigiero ot pi nying’ Yehova Mungu mir Israel. 18 Ento Yehova uyero ni Daudi ma vwa kumae: ‘Imito niai kud i adundeni nigiero ot pi nyinga, tie rac ungo nibedo kud ava maeno i adundeni. 19 Re ibigiero ode in ungo, ento wodi ma binyolere iri* re ma bigiero ot pi nyinga.’ 20 Yehova upong’o lembe m’eng’olo, kum acamu ker kaka vwa ma Daudi, man abedo iwi komker mir Israel tap calu ma Yehova ung’olo. Agiero bende ot pi nying’ Yehova Mungu mir Israel, 21 man ayiko kaka i iye ni Sanduku ma tie ku bankidi mi lembariba ma Yehova utimo karacelo ku kwaruwa, kinde m’ebewodhogi kud i ng’om mi Misiri.”

22 I ng’eye, Suleman ucungo i wang’ pemlam pa Yehova i wang’ cokiri ceke mir Israel, man ethang’u cinge malu i polo, 23 ewacu kumae: “E Yehova Mungu mir Israel, Mungu moko mbe ma calu in malu i polo, kadi piny iwi ng’om. Igwoko lembariba man inyutho mer ma lokere ngo ni jutic peri ma gibewotho i weng’i kud adundegi ceke. 24 Ipong’o lembe m’ing’olo ni jatic peri ma Daudi ma vwa. Itimo lembang’ola ku dhogi giri, man tin iketho epong’o ku cingi giri. 25 Man kawoni, E Yehova Mungu mir Israel, pong’ lembe m’ing’olo ni jatic peri ma Daudi ma vwa kinde m’iyero kumae: ‘Saa ceke kodhini bikoso ngo nibedo iwi komker mir Israel, tek ndhu woti gibedo ku wang’gi i kum timo migi man giwotho i yo para, tap calu m’iwotho i yo para.’ 26 Dong’ kawoni, E Mungu mir Israel, akweyi, wek lembe m’ing’olo ni jatic peri Daudi ma vwa ubed lembe ma jugeno.

27 “Ento nyo andha Mungu bibedo iwi ng’omi? Nen! polo, eyo, polo i dwong’ne zoo* de copo romi ngo; dong’ ot maeni m’agiero iri tie nok rukani! 28 Kawoni cik ithi iwinj rwo pa jatic peri man kwac m’ebekweyi ko pi ninwang’u bero i weng’i, E Yehova Mungu para, man winj wak para m’abekwayu ko kony i beng’i, man rwo para an a jatic peri, m’aberwo ko i weng’i tin eni. 29 Dong’ weng’i bed ayaba yor i bang’ ot maeni dieceng’ ku diewor, man yor i bang’ kabedo maeni m’iyero pire nia, ‘jubilwong’o nyinga keca,’ kara iwinj rwo ma jatic peri uberwo ko yor i bang’ kabedo maeni. 30 Dong’ iwinj kwac pa jatic peri m’ebekwayu kara enwang’ bero i weng’i man kwac mi dhanu peri Israel ma gibekwayu yor i bang’ kabedo maeni, man dong’ iwinj kud i kabedo peri i polo; eyo, dong’ iwinji man iwek igi.

31 “Tek ng’atu moko udubo ni wadi man juketho ekwong’o kwong’,* e en’i the kwong’* maeno, man i saa ma en’i the kwong’ne ebino i wang’ pemlam peri i ot maeni, 32 dong’ iwinj niai kud i polo man itim; ipok lembe mi jutic peri, m’inyuth ko nia ng’atu ma rac kosa n’i wiye,* man ikel racu pare i wiye gire, ento inyuth nia ng’atu ma pwe lembe mbe i wiye,* man imii ire sukulia nimakere ku bedopwe pare.

33 “Kinde ma judegi mi dhanu peri Israel uloyogi pilembe gimediri nidubo iri, ento gilokiri i beng’i giyungo nyingi man girwo, gikweyi kara ginwang’ bero i weng’i i ot maeni, 34 dong’ iwinji kud i polo man iwek dubo mi dhanu peri Israel, man idwokgi i ng’om m’ilar imiyo ni kwarugi.

35 “Kinde ma dhu polo ucikere man koth ubecwii ngo pilembe gimediri nidubo iri, ento girwo yor i bang’ kabedo maeni man giyungo nyingi man gilokiri kud i dubo migi pilembe ijwigogi,* 36 dong’ iwinji kud i polo man iwek dubo mi jutic peri, mi dhanu peri Israel, kum ibiponjogi pi yo ma ber m’ukwayu giwoth i iye; man ikel koth iwi ng’om peri m’imiyo ni dhanu peri calu giralaga.

37 “Tek ndru upodho i ng’om, kadi thong’om, yamu ma thwoyo cam, laimo, udul bonyo kadi ungulu ma nyotho cam; kunoke tek judegi migi gitiekogi i adhura moko ci m’i ng’om maeni,* kadi tek kit masendi moko ci mange kunoke tho uwok, 38 e rwo moko ci man kwac moko ci ma ng’atu moko kadi dhanu peri Israel zoo gibikwayu (kum ng’atuman ung’eyo masendi mir adundene gire) kinde ma githang’u cing’gi yor i bang’ ot maeni, 39 dong’ iwinji kud i polo ma tie kabedo peri, man iwek igi man ikonygi; man imii sukulia ni ng’atuman calku yo pare ceke, kum ing’eyo adundene (in kendi m’ing’eyo adunde ng’atuman cuu mandha), 40 kara gilwori i nindo ceke ma gibikwo i iye iwi ng’om m’imiyo ni kwaruwa.

41 “Bende pi jawirok ma tie ngo ng’atu m’i kind dhanu peri Israel man m’uai kud i ng’om ma bor pi nyingi* 42 (kum gibiwinjo pi nyingi ma dwong’, pi tego mi cingi, man pi boti m’irieyo), tek ebino man erwo yor i bang’ ot maeni, 43 dong’ iwinj kud i polo, ma tie kabedo peri, man itim gin ceke ma jawirokne ukwayu i beng’i, kara dhanu ceke m’i wi ng’om ging’ey nyingi man gilwori calu ma dhanu peri Israel gibetimo, man kara ging’ey nia nyingi ulwong’ere i kum ot maeni m’agiero.

44 “Tek dhanu peri gicidho nikiedo lwiny i dhu judegi migi kaka moko ci m’iorogi i iye, man girwo i beng’i Yehova yor i bang’ adhura m’ing’iyo man yor i bang’ ot m’agiero pi nyingi, 45 dong’ iwinj rwo migi kud i polo man kwac migi ma gikwayu pi ninwang’u bero i weng’i man ikonygi.

46 “Tek gidubo iri (kum ng’atu moko mbe ma dubo ngo), man ng’eicwiny umeki i kumgi, man iwekogi i cing’ judegi, e ju m’umakugi uterogi i ng’eca i ng’om mi judegi migi, bor kunoke ceng’ini; 47 man kud i ng’om ma juterogi ng’eca i iye kuca rieko migi dwogo man gilokiri i beng’i, gikweyi kara ginwang’ bero i weng’i i ng’om mi dhanu m’umakugi ma giyero nia, ‘wadubo, wakier man watimo lembe ma rac dit,’ 48 man gilokiri i beng’i kud adundegi ceke, ku ng’eyong’ec* migi ceke kud i ng’om mi judegi migi m’uterogi i ng’eca, man girwo i beng’i ma gilokiri yor i bang’ ng’om migi m’imiyo ni kwarugi man i bang’ adhura m’ing’iyo man yor i bang’ ot m’agiero pi nyingi, 49 e niai kud i polo ma tie kabedo peri, winj rwo migi man kwac migi ma gikwayu pi ninwang’u bero i weng’i man ikonygi; 50 man iwek dubo ma dhanu peri gitimo iri, wek kier ceke ma gitimo iri. Ibiketho ju m’umakugi unen kisa i kumgi, e kisa binegogi i kumgi 51 (kum gitie dhanu peri man giralaga peri m’iwodho kud i Misiri, kud i die uka mi lenyo cuma). 52 Dong’ weng’i bed ayaba yor i bang’ kwac ma jatic peri ubekwayu pi ninwang’u bero i weng’i, man yor i bang’ kwac mi nwang’u bero mi dhanu peri Israel, man iwinjgi saa ceke ma gibelwong’i.* 53 Kum ikoyogi segi ni giralaga peri kud i kind dhanu ceke m’i wi ng’om, tap calu m’iyero nikadhu kud i bang’ Musa ma jatic peri kinde m’ibino wodho kwaruwa kud i Misiri, E Rwoth Ubimo ma Malu ngbir Yehova.”

54 Ndhu ndhu i ng’ey ma Suleman udaru rwo maeni ceke m’ebino rwo i bang’ Yehova man kwac m’ebekwayu pi ninwang’u bero, eai malu kud i wang’ pemlam pa Yehova kaka ma nwang’u erum i iye m’ethang’u cinge i polo. 55 I ng’eye ecungo man emiyo mugisa ni cokiri ceke mir Israel ku dwal ma dit, eyero kumae: 56 “Pak ubed ni Yehova, m’umiyo kaka mi yom ni dhanu pare Israel tap calu m’egam eng’olo. Wec acel de mbe m’utimere ngo kud i kind lembe ceke ma beco m’eng’olo nikadhu kud i bang’ Musa ma jatic pare. 57 Dong’ Yehova Mungu mwa ubed karacelo kudwa tap calu m’ebino karacelo ku kwaruwa. Dong’ kud ewekwa ki kadi kud ekunwa. 58 Dong’ ecor adundewa ceng’ini kude, kara wawoth i yo pare ceke man wawor lembang’ola pare, cik pare, lembapoka pare m’egam eng’olo ni kwaruwa giwor. 59 Dong’ Yehova Mungu mwa upoy dieceng’ ku diewor i kum wec para maeni m’abekwayu ko bero i wang’e, man dong’ Yehova ukony jatic pare man dhanu pare Israel nimakere ku yeny ma kubang’ ceng’, 60 kara dhanu ceke m’i ng’om ging’ey nia Yehova en e Mungu mandha. Mange mbe! 61 Dong’ wutim ni Yehova Mungu mwa kud adundewu acel* ma nwang’u wubewotho calku telowic pare man wubeworo lembang’ola pare calu ma tin eni.”

62 E ubimo ku Juisrael ceke ma gibino karacelo kude githiero lam ma dit i wang’ Yehova. 63 Suleman uthiero lam mi kwiyocwiny ni Yehova: ethiero dhieng’ elufu pier ario wi ario (22 000) man rombe elufu dak acel pier ario (120 000). Kumeno re m’ubimo man Juisrael ceke giyabu dhu* ot pa Yehova. 64 Cing’ nica, ubimo udwoko die lela ma n’i wang’ ot pa Yehova udoko leng’, kum keca re m’egam ethiero lam m’awang’a, girathiera mi nying cam, man miyo mi lam mi kwiyocwiny, pilembe pemlam mi mola m’ubino i wang’ Yehova ubino nok dit m’ecopo romo ngo lam m’awang’a, lam mi kwiyocwiny, girathiera mi nying cam, man miyo mi lam mi kwiyocwiny. 65 I nindo nica, Suleman utimo foc karacelo ku Israel ceke; ebino cokiri ma dit mi dhanu m’uai i Lebo-hamath* niloro piny i ndaba* mi Misiri. Gitimo focne i wang’ Yehova Mungu mwa pi nindo abiro man pi nindo abiro mange, ceke nindo apar ang’wen. 66 I nindo m’ulubo,* elalu dhanu, man gimiyo mugisa ni ubimo, e gidok i pacu migi ma gitie ku mutoro man m’anyong’a ubenego adundegi pi bero ceke ma Yehova utimo ni Daudi ma jatic pare man ni Israel ma dhanu pare.

9 Ndhu ndhu i ng’ey ma Suleman udaru nigiero ot pa Yehova, ot* p’ubimo, man gin moko ci ma Suleman umito nitimo, 2 Yehova ugam uwok ni Suleman wang’ mir arionde, tap calu m’egam ewok ire i Gibeon. 3 Yehova uwacu ire kumae: “Awinjo rwo peri man kwac m’ikwaya ko. Adwoko ot maeni m’igiero leng’, man abiketho nyinga ubed keni mi nja, man wang’a kud adundena bibedo i wiye saa ceke. 4 Man in, tekene iwotho i wang’a calu ma wuru ma Daudi uwotho, kud adunde m’atira man bedopwe, m’itimo gin moko ci m’ang’olo iri man iworo telowic para ku lembapoka para, 5 e abiketho komker peri bicungo nging’ nging’ iwi Israel mi nja, tap calu m’ang’olo ni Daudi ma wuru, ayero kumae: ‘Saa ceke kodhini bikoso ngo nibedo iwi komker mir Israel.’ 6 Ento tek wun karacelo ku wotwu wuweko niluba man wuworo ngo lembang’ola man cik m’aketho i weng’wu, ento wucaku timo ni mungu mange man wurum i wang’gi, 7 abikabu Israel cen kud i ng’om m’amiyo igi, man abinyotho ot maeni m’adwoko leng’ pi nyinga cen kud i wang’a, e Israel bidoko ni jamcac* man jamng’iero i kind dhanu ceke. 8 Man ot maeni bidoko ni uvuru. E ng’atu moko ci m’ubekadhu kud i ng’ete binene ku zungo man ebilwiyo alwiya m’ewacu kumae: ‘Pirang’o Yehova utimo lembe ma kumeni i kum ng’ombuni man i kum ot maeni?’ 9 E jubidwoko ire kumae: ‘Etie pilembe giweko Yehova Mungu migi m’uwodho kwarugi kud i ng’om mi Misiri man gimoko i kum mungu mange, girum i wang’gi, man gitimo igi. Pi thelembe maeno re ma Yehova ukelo peko maeni ceke i wigi.’”

10 Suleman uting’o oro pier ario pi nigiero ot ario, niwacu ot pa Yehova man ot* p’ubimo. 11 Hiram m’ubimo mi Turo ubed umiyo ni Suleman yend tido man yend jenevriye* ku mola ma kwar lee mandha i kadhiri m’eyenyo, e Ubimo Suleman umiyo adhura pier ario i ng’om Galilaya ni Hiram. 12 Pieno Hiram uai kud i Turo ecidh eneno adhura ma Suleman umiyo ire, ento ewok efoyogi ngo.* 13 Ewacu kumae: “Umira, eni tie adhura ma nenedi m’imiyo ira e?” Pieno julwong’ogi nia ng’om mi Kabul* nitundo tin eni. 14 I saa ma rom eno, Hiram uoro mola ma kwar talanto* dak acel ku pier ario ni ubimo.

15 Maeni en e lembe ma jukoro iwi ju m’Ubimo Suleman uketho gitim tic mir adici pi nigiero ot pa Yehova, ot* pare gire, got Milo,* gang’kidi mi Yeruzalem, Hazor, Megido, man Gezer. 16 (Farao m’ubimo mi Misiri uidho malu emaku Gezer man ewang’e ku mac, enego Jukanan ma bedo i adhurane. Pieno emiye ni giramiya mi pokiri* ni nyare ma dhaku pa Suleman.) 17 Suleman ugiero* Gezer, Beth-horon ma Piny, 18 Baalath, man Thamar i langa i ng’om pare, 19 kud adhura ceke ma Suleman kanu piny i igi, adhura mi magali, adhura mi juring riuni* ku gin moko ci ma Suleman uyenyo nigiero i Yeruzalem, i Lebanon, man i ng’om ceke ma n’i the bimobim pare. 20 Man dhanu ceke ma gidong’ kud i kind Juamor, Juhithi, Juperizi, Juhivi, man Juyebusi ma gibino ngo i kind dhanu mir Israel, 21 nyikwaygi ma gidong’ i ng’ombe, niwacu ju ma Juisrael gibino mbe ku copo mi nyothogi, Suleman ukethogi nitimo tic mir adici calu ng’eca nitundo tin eni. 22 Ento Suleman uketho ngo Jaisrael moko acel de udoko ng’eca pilembe gibino jurumony pare, jutic pare, judongo ma wijo, jutelwic, judongo mi juring magali pare, man mi juring riuni* pare. 23 Judongo ma gibino iwi juwitic ma gibeneno wi dhanu m’ubetimo tic pa Suleman gibino dak abic ku pier abic; gibino telo wi dhanu ma gibetimo tic.

24 Nya Farao ugam uai kud i Adhura pa Daudi edok i ot pare gire ma Suleman ugiero ire; i ng’eye Suleman ugiero got Milo.*

25 Wang’ adek kubang’ oro, Suleman ubed uthiero lam m’awang’a man lam mi kwiyocwiny iwi pemlam m’egiero ni Yehova, kumeno re m’ebed eketho yiro mi lam ubed uduny iwi pemlam m’ubino i wang’ Yehova. Egam edaru nigiero ot.

26 Ubimo Suleman uyiko bende udul meli i Ezion-geber ma n’i ng’et Eloth i dhu wat mi Nam ma kwar i ng’om mir Edom. 27 Hiram uoro jutic pare ma gi junam ma ging’eyo lemnam cuu kud udul meli maeno pi nicitimo karacelo ku jutic pa Suleman. 28 Gicidho i Ofir, man ku kuca giyeyo mola ma kwar talanto dak ang’wen ku pier ario gitero ni Ubimo Suleman.

10 Ubimo ma dhaku mi Ceba ugam uwinjo rwong Suleman man kite ma rwongene ubemiyo ko yung ni nying’ Yehova, e ebino kara emul iye ku penji ma tek.* 2 Etundo i Yeruzalem ku piro mi dhanu ma yerere ngo man ku ngamia m’uyeyo moj balsam ku mola ma kwar i kadhiri ma lee dit man kidi ma pigi tek. Emondo i bang’ Suleman man eweco kude iwi lembe ceke m’ubino i adundene. 3 E Suleman udwoko wang’ penji pare ceke. Gin moko acel de mbe ma koro iye ire ubino tek* ni ubimo.

4 Kinde m’ubimo ma dhaku mi Ceba uneno rieko pa Suleman ceke, ot m’egiero, 5 cam m’i wi meza pare, kite ma judongo pare gibedo ko i dhu meza, kite ma jutic pare ma gitimo i dhu meza gimiyo ko cam man kendi migi, ju ma gimiyo ire giramadha, man lam m’awang’a m’ebed ethiero i ot pa Yehova, e dhoge thwo kaw.* 6 Egam ewacu ni ubimo kumae: “Rwonglembe m’awinjo kinde m’an’i ng’om para iwi lembe m’itimo* man iwi rieko peri ubino lemandha. 7 Ento ayiyo ngo lembe ma jukorone nitundo m’abino an gira man aneno ku wang’a. Re kenen! karaman jukoro ngo ira kadok nusune de. Rieko peri ku lonyo peri ukadhu rwonglembe m’awinjo swa. 8 Dhanu peri gi jumutoro, man jutic peri ma gicungo i weng’i saa ceke man giwinjo rieko peri de gi jumutoro! 9 Pak ubed ni Yehova Mungu peri m’ukethi iwi komker mir Israel pilembe anyong’a unege i kumi. Mer ma rondo ku rondo ma Yehova umaru ko Israel uketho eng’iyi nibedo ubimo, kara ipok lembe atira man iketh bedopwe utimere.”

10 I ng’eye, emiyo mola ma kwar talanto* dak acel ku pier ario ni ubimo man moj balsam kadhiri ma lee dit man bende kidi ma pigi tek. Jukelo ngo kendo moj balsam kadhiri ma lee rom ku m’ubimo ma dhaku mi Ceba ukelo ni Ubimo Suleman.

11 Udul meli pa Hiram m’uyeyo mola ma kwar niai kud i Ofir ukelo bende yend algum i kadhiri ma lee dit niai kud i Ofir kuca, man kidi ma pigi tek. 12 Ubimo uyiko mbegi mi ot pa Yehova man mi ot* pare ku yend algumne, man eyiko ko bende adungu ku jamgoyo wer ma juthondhe ni juruwer. Jukelo ngo yend algum ma kumeca kendo man junene de ngo nitundo tin.

13 Ubimo Suleman bende umiyo ni ubimo ma dhaku mi Ceba piny ceke m’emito man m’ekwayu, m’uweko piny m’emiyo ire ku berocwinye.* I ng’ey lembe maeno, eloko edok i ng’om pare karacelo ku jutic pare.

14 Mola ma kwar m’ubed umondo ni Suleman kubang’ oro pekne ubed utundo talanto dak abusiel ku pier abusiel wi abusiel, 15 m’uweko piny m’uai i bang’ jukuloka ma wotho awotha man ajok m’uai i bang’ jukuloka ku piny m’uai i bang’ jubim ceke mir Arabia man i bang’ jubim* ma tung’ tung’ m’i ng’ombe.

16 Ubimo Suleman uyiko ban ma dongo dak ario ku mola ma kwar m’ajeba (banman ucamu mola ma kwar cekel* dak abusiel). 17 Eyiko bende nyithi ban* dak adek mi mola ma kwar m’ajeba (nyathi banman ucamu mola ma kwar mina* adek). I ng’eye ubimo ukethogi i ot ma julwong’o Ot mi luli mi Lebanon.

18 Ubimo uyiko bende komker ma dit mi lak liec man eumo kume ku mola ma kwar ma julilo ku mac. 19 Pi nitundo i bang’ komkerne, mangasi ubino abusiel, man yor iwi komkerne jugiero piny ma ngulu ngulu. Cing’ komne ubino nuti kun ku kun, man umvor ario ucungo i ng’et cingeman. 20 Umvor apar ario ucungo iwi mangasi abusiel zoo, umvor acel acel i dhu mangasi abusiel ceke. Ker mange mbe m’uyiko piny ma kumeca.

21 Kikombe* mi giramadha p’Ubimo Suleman ceke ubino mi mola ma kwar, man ajeni ceke m’i ot ma julwong’o Ot mi luli mi Lebanon ubino mi mola ma kwar m’alili. Piny moko ma juyiko ku mola ma tar ubino mbe, pilembe i nindo pa Suleman jubed juneno mola ma tar ni gin moko ngo. 22 Kum ubimo ubino kud udul meli mi Tharsis ma wotho iwi nam karacelo kud udul meli pa Hiram. Wang’ acel i ng’ey oro adek, udul meli mi Tharsis ubed udwogo ma nwang’u giyeyo mola ma kwar, mola ma tar, lakliec, way, man weliweli.

23 Pieno, lonyo man rieko p’Ubimo Suleman ubino dit nisagu mi jubim mange ceke mi ng’om. 24 Man dhanu mi ng’om zoo gibed gisayu giwec ku* Suleman kara giwinj rieko pare ma Mungu uketho i adundene. 25 Ng’atuman ubed ubino ku giramiya; gibed gikelo piny ma juyiko ku mola ma tar, piny ma juyiko ku mola ma kwar, bongu, jamlwiny, moj balsam, riuni,* man kit kana mange.* Jubed jutimo kumeno kubang’ oro.

26 Suleman umedere nicoko magali man riuni;* ebino ku magali elufu acel ku dak ang’wen (1 400), man riuni elufu apar ario (12 000), ebed egwokogi i adhura mi magali ceng’ini ku kaka m’ebedo i iye i Yeruzalem.

27 Ubimo uketho mola ma tar unyamere i Yeruzalem calu kidi, man yend tido unyamere calu yend duru mi Cefela.

28 Riuni* pa Suleman ubed uai kud i Misiri, man jukuloka p’ubimo gibed ging’iewo udul* riuni i bei ma rom. 29 Magaliman ma gibed giroyo niai kud i Misiri beine ubino tongolo mi mola ma tar dak abusiel, man riuni acel ke beine ubino dak acel ku pier abic; gin lundo gidok gibed gilworogi* ni jubim ceke mi Juhithi man ni jubim mi Siria.

11 Ento m’uweko nyaku pa Farao, Ubimo Suleman ugam umaru mon ma juwirok dupa: emaru nyir mi Moab, mir Amon, mir Edom, mi Sidon, man mi Juhithi. 2 Gibino i kind thek ma Yehova uyero pigi ni Juisrael kumae: “Wucikuru ngo nidikuru kugi,* man gin de gicikiri ngo nidikiri kudwu; kum andhandha gibiloko adundewu pi nilubo mungu migi.” Ento Suleman utwiyere kugi man emarugi. 3 Man egamu mon dak abiro ma gibino monker man mon m’araga* dak adek, e yoo yoo mon pare giloko adundene.* 4 Kinde ma Suleman utii, mon pare giloko adundene nilubo mungu mange, man adundene ubino ngo zoo i bang’ Yehova Mungu pare calu adunde Daudi ma won. 5 E Suleman ulubo tok Actoreth ma mungu ma dhaku mi Jusidon, man mungu ma Milkom ma en e gin ma judagu mi Juamon. 6 Suleman utimo lembe ma rac i wang’ Yehova, man elubo ngo Yehova kud adundene ceke calu ma Daudi ma won ugam utimo.

7 E Suleman ugiero kaka ma malu ni mungu ma Kemoc ma en e gin ma judagu mi Jumoab iwi got yor i wang’ Yeruzalem, man ni mungu ma Molek ma tie gin ma judagu mi Juamon. 8 Etimo kumeno ni mon pare ma juwirok ceke ma gibed githiero lam ni mungu migi man giketho yirone idho igi.

9 Kwinyo pa Yehova ugam uopo i kum Suleman, pilembe adundene ulokere cen kud i bang’ Yehova Mungu mir Israel m’uwok ire wang’ ario, 10 man ucime de tap iwi lembe maeni, nia ecikere ngo nilubo tok mungu mange. Ento eworo ngo lembe ma Yehova ung’olo. 11 Yehova ugam uyero ni Suleman kumae: “Calu m’itimo lembe maeni man iworo ngo lembariba para man cik m’ang’olo iri, andhandha abimayu ker cen kud i beng’i man abimiye ni ng’atu acel m’i kind jutic peri. 12 Ento pi wuru ma Daudi, abitime ngo kinde ma fodi ikwo. Abimaye cen kud i cing’ wodi, 13 re abimayu ngo kerne ceke. Abimiyo suru acel ni wodi pi Daudi ma jatic para, man pi Yeruzalem ma tie adhura m’ang’iyo.”

14 I ng’eye, Yehova uketho jajai moko uwok i dhu Suleman, en e Hadad ma Jaedom, m’i ot mi ker mir Edom. 15 Kinde ma Daudi uloyo Juedom, Yoab ma jadit mir udul askari uidho pi nicikunyo avu, man emito eneg jumaco ceke mir Edom. 16 (Yoab ku Israel ceke gibedo keca pi dwi abusiel nitundo m’enego* jumaco ceke mir Edom.) 17 Ento Hadad uringo karacelo ku jutic pa won moko ma gi Juedom, gicidho i Misiri; i saa maeno nwang’u Hadad ubino nyathi jalawobi. 18 Giringo kud i ng’om mi Midian man gitundo i Paran. Gicoko jumaco mi Paran, e gicidho i Misiri i bang’ Farao m’ubimo mi Misiri. Farao uwok umiyo ire ot, eng’olo nia jubed jumii ire cam, man emiyo bende ire podho. 19 Hadad unwang’u bero lee i wang’ Farao, uketho emiyo ire yore ma nyamin dhaku pare ma Tapenes ma dhaker* ni dhaku ire. 20 I ng’ey kare, nyamin Tapenes unyolo nyathin ma nico ni Hadad; nyinge ubino Genubath, man Tapenes utere malu* i ot pa Farao, e Genubath ubedo i ot pa Farao i kind wot Farao.

21 Hadad ugam uwinjo kud i Misiri nia Daudi uvuto pi niyom karacelo ku kwaru pare, man nia Yoab ma jadit mir udul askari de udaru tho. Pieno Hadad uyero ni Farao kumae: “Wek acidhi, kara adok i ng’om para ma dhe.” 22 Ento Farao uyero ire kumae: “Ang’o m’urem iri i bang’a keni m’uketho ibemito idoki i ng’om peri ma dhe e?” Edwoko kumae: “Gin moko mbe, ento akweyi, wek adoki.”

23 Mungu uketho jajai mange uwok i dhu Suleman, en e Rezon ma wod Eliada, m’uringo kud i bang’ Hadadezer ma rwoth pare, m’ubimo mi Zoba. 24 Ecoko ire dhanu man edoko jadit mir udul mi weg ayeki saa ma Daudi uloyo* dhanu mi Zoba. Pieno, gicidho i Dameski man gibedo kuca, e gicaku bimo i Dameski. 25 Edoko jajai mir Israel i nindo ceke ma Suleman ukwo i iye; lembe ma rac m’etimo umedo kum racu ma Hadad utimo, man edagu Israel kinde m’ebino bimo iwi Siria.

26 Ng’atu mange ubino Yeroboam ma wod Nebat ma Jaefraim mi ng’om m’i Zereda. Ebino jatic pa Suleman man nying’ min ubino Zerua man ebino dhatho. En de ecaku jai* i dhu ubimo. 27 Gin m’uketho ejai i kum ubimo ni e: Suleman ugiero got Milo* man egiero dong’ gang’ m’udong’ i kum Adhura pa Daudi ma won. 28 Nwang’u Yeroboam ubino ng’atu ma tek. Kinde ma Suleman uneno nia jalawobi maeni timo tic ma tek, ekethe ni jadit mi dhanu ceke mi suru pa Yozefu ma gitimo tic mir adici. 29 I saa maeno, Yeroboam uwok kud i Yeruzalem, man jabila Ahiya ma Jacilo uwok unwang’e i gengi. Nwang’u Ahiya ukendo bongu ma nyen man gibino gin ario kendgi. 30 Ahiya umaku bongu ma nyen ma nwang’u ekendo man eyeco iye ni apar ario. 31 I ng’eye, eyero ni Yeroboam kumae:

“Gam iri thenge apar, kum Yehova Mungu mir Israel uwacu kumae: ‘Abemayu ker cen kud i cing’ Suleman, man abimiyo iri suru apar. 32 Ento suru acel bidong’ ire pi jatic para ma Daudi man pi Yeruzalem ma tie adhura m’ang’iyo kud i kind suru ceke mir Israel. 33 Abitimo lembe maeni pilembe giweka man giberum i wang’ Actoreth ma mungu ma dhaku mi Jusidon, i wang’ Kemoc ma mungu mi Moab, man i wang’ Milkom ma mungu mi Juamon; giwotho ngo i yo para man gitimo ngo lembe ma ber i wang’a, man giworo ngo cik para ku lembapoka para calu ma Daudi ma won Suleman utimo. 34 Re abimayu ngo kerne ceke kud i cinge, ento abiweko ebed jadit ma wijo i nindo ceke mi kwo pare pi Daudi ma jatic para m’ang’iyo, pilembe eworo lembang’ola para man cik para. 35 Ento abimayu ker kud i cing’ wode man abimiye iri, niwacu ibibimo wi suru apar. 36 Abimiyo suru acel ni wode, kara saa ceke Daudi ma jatic para ubed ku thala i wang’a i Yeruzalem, ma tie adhura m’ang’iyo ira kara aketh nyinga ubed i iye. 37 In re m’abing’iyi man ibibimo wi gin ceke m’imito,* man ibidoko ubimo iwi Israel. 38 Tek iworo lembe ceke m’ang’olo iri man iwotho i yo para, man itimo gin ma ber i wang’a m’iworo ko cik para ku lembang’ola para tap calu ma Daudi ma jatic para utimo, abibedo bende karacelo kudi. Abimiyo ker* ma bigalu ni ot peri tap calu m’atimo ni Daudi, man abimiyo iri Israel. 39 Man abinyayu lewic iwi kodhi pa Daudi pi lembe maeni, ento pi nja ngo.’”

40 Pieno, Suleman umito eneg Yeroboam cen, ento Yeroboam uringo i Misiri i bang’ Cicak m’ubimo mi Misiri, man ebedo i Misiri nitundo ma Suleman utho.

41 Dong kpawa mi kwo pa Suleman, lembe ceke m’etimo man rieko pare, jukiewogi i buku mi kpawa pa Suleman. 42 Wend nindo ma Suleman ubimo i iye i Yeruzalem iwi Israel ceke ubino oro pier ang’wen. 43 I ng’eye, Suleman ugam uvuto pi niyom karacelo ku kwaru pare man jukunye i Adhura pa Daudi ma won; e wode ma Rehoboam udoko ubimo kakare.

12 Rehoboam ugam ucidho i Cekem, kum nwang’u Juisrael ceke gicidho i Cekem pi nikethe ebed ubimo. 2 Yeroboam ma wod Nebat ugam uwinjo lembene (nwang’u fodi asu en’i Misiri pilembe egam eringo Ubimo Suleman man nwang’u fodi ebekwo asu i Misiri), 3 e jucidh julwong’e. I ng’eye, Yeroboam man cokiri ceke mi Juisrael gibino i bang’ Rehoboam man giwacu ire kumae: 4 “Wuru udwoko mberembere mwa udoko pek. Ento in tekene idwoko tic ma pek ma wabed watimo ni wuru udoko yot, man idwoko mberembere ma pek* m’eketho i wiwa udoko yot, e wabitimo iri.”

5 Man eyero igi kumae: “Wukewudoki man wudwog i bang’a i ng’ey nindo adek.” E dhanu gidok. 6 Ubimo Rehoboam ugam ukwayu juk i bang’ judongo* ma gitimo ni Suleman ma won kinde ma fodi ebino kwo, ewacu kumae: “Wuparu nia kwayu adwok lembe nenedi ni dhanu maeni?” 7 Gidwoko ire kumae: “Ka tin idoko jatic mi dhanu maeni man itimo lembe ma gikwayu, idwoko wang’ lembe migi i ayi ma ber, e saa ceke gibibedo jutic peri.”

8 Ento ekwero juk ma judongo* umiyo ire, re elund epenjo paru mir aradu ma gidongo kugi ma i saa maeno gibino jutic pare. 9 Epenjogi kumae: “Wuparu nia kwayu adwok lembe nenedi ni dhanu maeni ma giyero ira nia, ‘dwok mberembere ma wuru uketho i wiwa udok yot’ e?” 10 Aradu ma gidongo kugi giwacu ire kumae: “Ni dhanu maeni ma giwacu iri nia, ‘wuru udwoko mberembere mwa udoko pek, ento in dwoke edok yot,’ wac kumae: ‘Nyig cinga ma nyanok bibedo dit nisagu pier vwa. 11 Vwa uketho mberembere ma pek i wiwu, ento an abiketho ebidoko pek nisagu. Vwa umiyo iwu matira ku del, ento an abimiyo iwu matira ku del ma lake bith.’”

12 Yeroboam man dhanu ceke gidwogo i bang’ Rehoboam i nindo mir adege, tap calu m’ubimo ular uwacu kumae: “Wudwog i bang’a i nindo mir adek.” 13 Ento ubimo udwoko lembe ni dhanu ku gero, ekwero juk ma judongo* umiyo ire. 14 Eweco i bang’gi nimakere ku juk m’aradu umiyo ire, ewacu kumae: “Vwa udwoko mberembere mwu udoko pek, ento an abiketho ebidoko pek nisagu. Vwa umiyo iwu matira ku del, ento an abimiyo iwu matira ku del ma lake bith.” 15 E ubimo uwinjo ngo dwand dhanu, kum Yehova re m’uketho lembe ulokere kumeno, kara lembe ma Yehova ular uyero ni Yeroboam ma wod Nebat ku dhu Ahiya ma Jacilo utimere kakare.

16 Kinde ma Juisrael ceke gineno nia ubimo ukwero niwinjogi, dhanu dwoko ni ubimo kumae: “Girang’o m’udiko kindwa ku Daudi? Gin ma wabilagu de mbe i bang’ wod Yese. Ng’atuman udok i bang’ mungu pare, E Israel. Kawoni gwok ot peri giri, E Daudi!” E Juisrael gidok i pacu* migi. 17 Ento Rehoboam umedere nibimo wi Juisrael ma gikwo i adhura mi Yuda.

18 I ng’eye, Ubimo Rehoboam uoro Adoram m’ubino jadit mi ju ma gitimo tic mir adici, ento Juisrael ceke ging’ure ku kidi nitundo etho. Ubimo Rehoboam unwang’u yore m’eidho ko iwi magali pare man eringo i Yeruzalem. 19 Niai cing’ nica, Juisrael gijai i kum ot pa Daudi nitundo tin.

20 Ndhu ndhu kinde ma Juisrael ceke giwinjo nia Yeroboam udwogo, gilwong’e ebino i kind dhanu m’ucokiri man gikethe edoko ubimo iwi Israel ceke. Ng’atu moko acel de mbe m’i kind dhanu m’ulubo tok ot pa Daudi, ndhu suru pa Yuda kende.

21 Kinde ma Rehoboam utundo i Yeruzalem, e wang’ acel ecoko dhu dhanu mi suru pa Yuda man mi suru pa Benjamin ceke, kara gicidh gikied i dhu dhanu mir Israel pi nidwoko ker i cing’ Rehoboam ma wod Suleman. Gibino jurumony elufu dak acel ku pier abora (180 000) ma ging’eyo lwiny cuu.* 22 E lembe pa Mungu mandha ubino i bang’ Cemaya ma dhanu pa Mungu mandha, m’uwacu kumae: 23 “Yer ni Rehoboam ma wod Suleman m’ubimo mi Yuda man ni dhanu ceke mi suru pa Yuda, mi suru pa Benjamin, man ni dong dhanu nia, 24 ‘Yehova uwacu kumae: “Wucikuru ngo niidho pi nicikiedo i dhu Juisrael m’umegwu. Ng’atuman udok i pacu pare, kum an re m’aketho lembe maeno utimere.”’” E giworo lembe pa Yehova man gidok i pacu calu ma Yehova uyero igi.

25 I ng’eye, Yeroboam ugiero* adhura mi Cekem i ng’om gudi pa Efraim man ebedo keca. Ku keca eai man ecidh egiero adhura mi Penuel.* 26 Yeroboam uwacu i adundene kumae: “Ker maeni romo dok i ot pa Daudi. 27 Ka dhanu maeni gimediri asu nicithiero lam i ot pa Yehova i Yeruzalem, adundegi bende bilokere i bang’ rwoth migi, niwacu Ubimo Rehoboam mi Yuda. Eyo, gibinega man gibidok i bang’ Ubimo Rehoboam mi Yuda.” 28 I ng’ey m’ubimo uwinjo paru mi jumii juk pare, eyiko nyithi dhieng’ mi mola ma kwar ario man ewacu ni dhanu kumae: “Kud wubed wusenduru nicidho i Yeruzalem. Mungu peri ni eni, E Israel, m’uwodhi woko kud i ng’om mi Misiri.” 29 Eketho acel i Bethel, ma kucelo ke i Dan. 30 Lembuno uketho dhanu udubo, gibed gicidho nitundo i Dan pi niworo* nyathi dhiang’ ma ni kuca.

31 Egiero udi ma jutimo iye thier kaka ma malu, man eng’iyo julam kud i kind udul dhanu ma gi Julawi de ngo. 32 Yeroboam ucaku bende the foc ma rom ku m’i Yuda ma jubed jutimo i dwi mir abora i nindo apar abic mi dwije. Ethiero lam ni nyithi dhieng’ m’eyiko iwi pemlam m’egiero i Bethel, man i Bethel keca eketho julam gitim i kaka ma malu m’egiero. 33 Pieno, ecaku nithiero lam iwi pemlam m’eyiko i Bethel i nindo apar abic mi dwi mir abora, ma tie dwi m’eng’iyo de en. Ecaku the foc maeno ni dhanu mir Israel, eidho iwi pemlam pi nithiero lam man pi niketho yiro mi lam uduny.

13 Lembe pa Yehova ugam ubino i bang’ dhanu pa Mungu moko, e eai kud i Yuda ecidho i Bethel kinde ma Yeroboam ucungo i ng’et pemlam ebeketho yiro mi lam uduny. 2 E ekok ma tek ni pemlam calku lembe pa Yehova, eyero kumae: “E pemlam, pemlam! Yehova uwacu kumae: ‘Nen! nyathin ma nico ma nyinge Yosiya binyolere i ot pa Daudi! Ebithiero julam mi kaka ma malu i wii, gin ma giketho yiro mi lam uduny i wii, man ebiwang’u cogo dhanu i wii.’” 3 Cing’ nica emiyo giranyutha moko, eyero kumae: “Maeni en e giranyutha ma Yehova uweco pire: Nen! pemlam bing’eny bwa man vuru* ma n’i wiye bioy.”

4 Ndhu ndhu kinde m’ubimo Yeroboam uwinjo lembe ma dhanu pa Mungu mandha ukogo i kum pemlam m’i Bethel, erieyo cinge kud i dhu pemlam man ewacu kumae: “Wumake!” E wang’ acel cinge m’erieyo ebecime kone utal* man nidwoke ujai ire. 5 E pemlam ung’eny dra man vuru uoy kud i wiye calku giranyutha ma Yehova uketho dhanu pa Mungu mandha umiyo.

6 Ubimo ulund uwacu ni dhanu pa Mungu mandha kumae: “Ka copere, kway Yehova Mungu peri utim ira bero, man rwo pira kara cinga udok kakare.” E dhanu pa Mungu mandha ukwayu Yehova man cing ubimo udok kakare calu m’ebino ko. 7 I ng’eye, ubimo uyero ni dhanu pa Mungu mandha kumae: “Wakedoki i bang’a i pacu kara icam cam moko, man kara amii iri giramiya moko.” 8 Ento dhanu pa Mungu mandha uyero ni ubimo kumae: “Kadok nwang’u imiyo ira nusu mi ot peri, abibino ngo i toki man abicamu ngo mukathi kadi abimadhu ngo pii i kabedo maeni. 9 Kum Yehova ung’olo ira kumae: ‘Kud icam mukathi kadi kud imadh pii, man kud idok kud i yo m’ibino kud i iye.’” 10 E ekwanyu yo mange, edok ungo kud i yo m’ebino kud i iye i Bethel.

11 Nwang’u jabila moko m’utii ubino nuti i Bethel. Kinde ma wote gitundo i pacu, gikoro ire lembe ceke ma dhanu pa Mungu mandha utimo cing’ nica i Bethel man wec m’eyero ni ubimo. Saa ma gikoro lembene ni weggi, 12 epenjogi kumae: “Ekwanyu yo ma kani?” E wote ginyutho ire gengi ma dhanu pa Mungu mandha m’uai i Yuda ung’olo. 13 E ewacu ni wote kumae: “Wutwii ira kabedo iwi kana.” Gigam gitwiyo ire kabedo iwi kana man eidho i wiye.

14 Pieno elubo tok dhanu pa Mungu mandha man ewok enwang’e ebedo i the yen moko ma dit. E epenje kumae: “Nyo in re m’itie dhanu pa Mungu mandha m’uai kud i Yuda?” Edwoko kumae: “Eyo, tie an.” 15 Jabilane uwacu ire kumae: “Wakedok kudi i pacu kara icam mukathi moko.” 16 Ento edwoko ire kumae: “Acopo dok ungo kudi, kadi acopo yiyo ngo lwong’o peri, man acopo camu ngo mukathi, kadi aromo madhu ngo pii karacelo kudi i kabedo maeni. 17 Kum Yehova ung’olo ira kumae: ‘Kud icam mukathi kadi kud imadh pii kuca. Kud idok kud i yo m’ibino kud i iye.’” 18 Ento ewacu ire kumae: “An de a jabila calu in, man Yehova uyero ira nikadhu kud i bang’ malaika kumae: ‘Cigame wudwog kude i ot peri, kara ecam mukathi man emadh pii.’” (Ebino wonde awonda.) 19 Pieno eloko ku jabilane pi nicamu mukathi man pi nimadhu pii i ot pare.

20 Saa ma fodi gibedo i dhu meza, lembe pa Yehova ubino i bang’ jabila m’udwogo kude 21 man ekok ni dhanu pa Mungu mandha m’uai kud i Yuda, ewacu kumae: “Yehova uyero kumae: ‘Calu m’ijai i kum lembe ma Yehova ung’olo man iworo ngo cik ma Yehova Mungu peri umiyo iri, 22 ento ilund iloko ku ng’eyi idok icamu mukathi man imadhu pii kaka ma juwacu iri nia, “kud icam mukathi kadi kud imadh pii i iye,” avuji bidok ungo i liel pa kwaru peri.’”

23 I ng’ey ma dhanu pa Mungu mandha ucamu mukathi man emadhu, jabila m’utii ugam utwiyo kabedo iwi kana ni dhanu pa Mungune.* 24 Egam ecidho, ento kinde ma en’i yo, umvor moko ucoro i wiye man unege. Avuje uvuto i yo man kana ucungo i ng’ete; umvor de ucungo i ng’et avujene. 25 Dhanu moko ma gibino kadhu ku keca gineno avuje uvuto i gengi man umvor ucungo i ng’ete. E gimondo i adhura ma jabila m’utii bedo i iye man gikoro lembene.

26 Kinde ma jabila m’udwogo kude kud i gengi uwinjo lembe maeno, e ndhu ndhu ewacu kumae: “Eno tie dhanu pa Mungu mandha m’ujai i kum lembe ma Yehova ung’olo. Pieno Yehova umiye i cing umvor m’uyeco iye man unege, calku lembe ma Yehova ular uwacu ire.” 27 I ng’eye, ewacu ni wote kumae: “Wutwii ira kabedo iwi kana.” E gitwiyo kabedone. 28 Egam ecidho man ewok enwang’u avuj ng’atune uvuto i gengi, man kana kud umvor gicungo i vute. Umvor ucamu ngo avujene man eyeco de ngo i kana. 29 E jabila maeno uting’o avuj dhanu pa Mungu mandha eketho iwi kana, man edok kude i adhura ma thugi pi niwage man pi nikunye. 30 Pieno eroyo avune i liel pare gire, man giwage ma gibeyero kumae: “Akayo, umira do!” 31 I ng’ey ma jukunye, jabilane uyero ni wote kumae: “Cing’ m’abitho, wukunya kaka ma jukunyo dhanu pa Mungu mandha i iye. Wuketh cogona i ng’et cogone. 32 Lembe ma Yehova uketho ekogo pi pemlam ma n’i Bethel man pi udi mi thier ma jugiero kaka ma malu i adhura ceke mi Samaria bitimere andha.”

33 Kadok i ng’ey ma lembe maeno utimere de, Yeroboam uweko ngo yo pare ma rac, ento emedere asu ning’iyo julam kud i kind udul dhanu kara gitim i kaka ma malu. Ebed eketho ng’atu moko ci m’umaru udok jalam* ma nwang’u ewacu kumae: “En de edok jalam pi nitimo i kaka ma malu.” 34 Dubo maeni ma ot pa Yeroboam utimo ukelo nyoth i wigi man uketho nying’gi ling’ kud i ng’om.

14 I nindo nica Abiya ma wod Yeroboam ucaku twoyo. 2 E Yeroboam uyero ni dhaku pare kumae: “Akweyi, ai malu man irenjiri, kara kud jung’ey nia itie dhaku pa Yeroboam man cidh i Cilo. Nen! Ahiya ma jabila ni kuca. En re m’egam eyero ira nia abidoko ubimo iwi dhanu maeni. 3 Ting’ lungu mukathi apar, mukathi ma dhoge rebe rebe ku cupa acel mi miyokic, man cidh i bang’e. E ebinyutho iri lembe ma bitimere i kum nyathin.”

4 Dhaku pa Yeroboam ugam utimo lembe ma Yeroboam uyero ire. E eai malu ecidho i Cilo, man etundo i bang’ ot pa Ahiya. Nwang’u wang’ Ahiya ucor man ecopo neno piny ungo pilembe etii akeca.

5 Ento Yehova uyero ni Ahiya kumae: “Dhaku pa Yeroboam ubebino i beng’i pi nipenji pi wode, kum ebetwoyo. Abinyutho iri lembe m’ibiyero ire.* Kinde m’ebitundo, ebimung’ere.”

6 Saa ma Ahiya uwinjo ba tiende kinde m’ebebino i dhugola, eyero kumae: “Mondi dhaku pa Yeroboam. Pirang’o ibemung’iri? Juwacu ayer iri rwonglembe ma pek. 7 Cidh iyer ni Yeroboam nia, ‘Yehova Mungu mir Israel uwacu kumae: “Ang’iyi kud i kind dhanu para Israel man akethi idoko jatela migi. 8 I ng’eye amayu ker cen kud i ot pa Daudi man amiye iri. Ento in idoko ngo calu jatic para Daudi m’uworo lembang’ola para man m’ulubo toka kud adundene ceke, m’ebed etimo kwa gin m’atira i wang’a. 9 Ento itimo lembe ma rac magwei nisagu ju ceke ma gilar gibino i weng’i, iyiko iri mungu mange man itwagu ayi gin m’acwiya mi mola pi ninyayu ng’eicwiny i iya, ento ilund iloko ng’eyi ira an. 10 Pi thelembe maeno abekelo nyoth iwi ot pa Yeroboam, man abidaru* jumaco* pa Yeroboam ceke, uketho i iye dhanu ma jukony migi mbe man ma ng’ic mir Israel; e abiweyo ot pa Yeroboam tetete, calu ma ng’atini weyo ko uweyo nitundo m’ethum ceke! 11 Ng’atu moko ci m’i ot pa Yeroboam m’utho i adhura, gwogi bicame; man ng’atu moko ci m’utho i lum, winyo m’i kor polo bicame, kum Yehova re m’uyero lembe maeni.’”

12 “Kawoni ai malu man idok i pacu peri. Kinde m’ibinyono dhu adhura tap, nyathinne bitho. 13 Juisrael ceke gibiwage man gibikunye, kum kud i ot pa Yeroboam en kende re ma jubikunye i liel, pilembe i ot pa Yeroboam en kende re m’etie ng’atu ma Yehova Mungu mir Israel unwang’u gin moko ma ber i iye. 14 Yehova bing’iyo ubimo ire gire iwi Israel ma bikabu ot pa Yeroboam cen saa ma nindone tundo, man nindone dong’ udaru tundo. 15 Yehova bijwero Israel man gibidoko calu agada m’ulekere iwi pii. Ebidoyo Israel kud i ng’om maeni ma ber m’emiyo ni kwarugi man ebilalugi loka Kulo,* pilembe giyiko igi mbegi mi thier* pi ninyayu ng’eicwiny i Yehova. 16 Man ebiwenjo Israel pi dubo ma Yeroboam utimo man m’eketho Israel utimo.”

17 E dhaku pa Yeroboam uai malu ucidho, man etundo i Tirza. Kinde m’etundo i wang’ dhugola mi ot pare, jalawobine ugam utho. 18 E giyike, man Israel ceke uwage nimakere ku lembe ma Yehova uyero nikadhu kud i bang’ jabila Ahiya ma jatic pare.

19 Dong kpawa mi kwo pa Yeroboam, kite m’ekiedo ko lwiny man kite m’ebimo ko, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mir Israel. 20 Man wend nindo ma Yeroboam ubimo i iye ubino oro pier ario wi ario, i ng’eye evuto pi niyom* karacelo ku kwaru pare; e wode ma Nadab udoko ubimo kakare.

21 I saa maeno, Rehoboam ma wod Suleman udoko ubimo mi Yuda. Nwang’u Rehoboam ubino ku oro pier ang’wen wi acel kinde m’edoko ubimo, man ebimo pi oro apar abiro i Yeruzalem ma tie adhura ma Yehova ung’iyo kud i kind suru ceke mir Israel kara eketh nyinge ubed i iye. Nying’ min Rehoboam ubino Naama ma Nyaramon. 22 Dhanu mi Yuda gibino timo lembe ma rac i wang’ Yehova, man dubo ma gitimo unyayu ng’eicwiny lee i iye nisagu ma kwarugi utimo. 23 Gin de gimediri nigiero igi kaka ma malu, gicomo kidi mi thier, man mbegi mi thier* iwi ungulu gudi ceke man i the yen ceke m’uluk. 24 Jumaco ma gitimo asara mir hekalu bende gibino nuti i ng’ombe. Dhanu mi Yuda gitimo lembe ceke ma Yehova udagu, ma thek m’eriemo kud i wang’ Juisrael ubed utimo.

25 I oro mir abije mi camuker p’ubimo Rehoboam, Ubimo Cicak mi Misiri ubin ukiedo i dhu Yeruzalem. 26 Ecoko lonyo m’i ot pa Yehova man lonyo m’i ot* p’ubimo. Ecoko piny ceke, uketho i iye ban ceke mi mola ma kwar ma Suleman ugam uyiko. 27 E Ubimo Rehoboam uyiko ban mi mola kakagi, man emiyogi i bang’ judongo mi jukur* ma gibed gikuro dhugola mi ot p’ubimo. 28 Kan ubimo ubebino i ot pa Yehova, jukur gibed gimaku banne man i ng’eye ke gidwokogi i kusika mi jukur.

29 Dong kpawa mi kwo pa Rehoboam man lembe ceke m’etimo, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mi Yuda. 30 Lwiny ugam ucok ungo i kind Rehoboam giku Yeroboam. 31 I ng’eye, Rehoboam uvuto pi niyom karacelo ku kwaru pare man jukunye karacelo ku kwaru pare i Adhura pa Daudi. Nying’ min ubino Naama ma Nyaramon. E wode ma Abiyam* udoko ubimo kakare.

15 I oro mir apar abora mi camuker p’Ubimo Yeroboam ma wod Nebat, Abiyam udoko ubimo mi Yuda. 2 Ebimo pi oro adek i Yeruzalem. Nying’ min ubino Maaka ma nyakwar Abicalom. 3 Emedere nitimo dubo ceke ma won ular utimo yor i wang’e, man adundene ubino ngo zoo i bang’ Yehova Mungu pare calu adunde Daudi ma kwarumire. 4 Ento pi Daudi, Yehova Mungu pare umiyo ire thala i Yeruzalem m’eng’iyo ko wode yor i ng’eye man eweko Yeruzalem ubed unuti asu. 5 Kum Daudi utimo gin m’atira i wang’ Yehova, man ekier ungo kud i kum gin moko ci m’eng’olo ire i kwo pare ceke, m’uweko lembe p’Uria ma Jahithi. 6 Man Rehoboam ukiedo i dhu Yeroboam i nindo ceke m’ekwo i iye.

7 Ento dong kpawa mi kwo p’Abiyam man lembe ceke m’etimo, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mi Yuda. Bende lwiny ubino i kind Abiyam giku Yeroboam. 8 I ng’eye, Abiyam ugam uvuto pi niyom ku kwaru pare, man jukunye i Adhura pa Daudi; e Asa ma wode udoko ubimo kakare.

9 I oro mi pier ario mi camuker pa Yeroboam m’Ubimo mir Israel, Asa ucaku bimo iwi Yuda. 10 Ecamu ker i Yeruzalem pi oro pier ang’wen wi acel. Nying’ wang’umire ubino Maaka ma nyakwar Abicalom. 11 Asa utimo lembe m’atira i wang’ Yehova calu Daudi ma kwarumire. 12 Eriemo jumaco ma gitimo asara mir hekalu cen kud i ng’om pare, man ekabu cen ayi gin m’acwiya ceke ma gi gin ma judagu* ma kwaru pare giyiko. 13 Emayu kadok Maaka ma wang’umire cen ku dito mi bedo min ubimo,* pilembe eyiko ayi gin m’acwiya ma rac pi woro mbegi mi thier.* Asa ung’ondo ayi gin m’acwiya pare ma racne cen man ewang’e i Poga mi Kidron. 14 Re jukabu ngo kaka ma malu. Ento adunde Asa ubino zoo i bang’ Yehova i kwo* pare ceke. 15 Eting’o piny ma en man won gigam gidwoko leng’, eterogi i ot pa Yehova: mola ma tar, mola ma kwar, man ajeni ma tung’ tung’.

16 Lwiny ucok ungo i kind Asa giku Baca m’ubimo mir Israel. 17 Pieno Baca m’Ubimo mir Israel ubino pi nikiedo i kum Yuda man ecaku giero* Rama pi nicero ng’atu moko ci kud uwoki, kadi kud umondi i bang’* Asa m’Ubimo mi Yuda. 18 E Asa uting’o mola ma tar ceke man mola ma kwar m’udong’ i kakanpiny mi ot pa Yehova man i kakanpiny mi ot* p’ubimo, emiyogi i cing’ jutic pare. Ubimo Asa uorogi i bang’ Ben-hadad ma wod Tabrimon ma wod Hezion m’ubimo mi Siria, ma nwang’u ubedo i Dameski, ewacu kumae: 19 “Lembariba tie i kindwa wakudi man i kind vwa giku wuru. Aoro iri giramiya moko eno: mola ma tar man mola ma kwar. Dong’ tur lembariba m’i kindwu wuku Baca m’Ubimo mir Israel cen, kara eloki kud i ng’om para.” 20 Ben-hadad uwinjo Ubimo Asa man eoro judongo mir askari pare gicidh gikiedo i kum adhura mir Israel, e girwombo Iyon, Dan, Abel-beth-maka, Kinereth ceke, man ng’om mi Nafthali ceke. 21 Kinde ma Baca uwinjo lembene, e wang’ acel eweko nigiero* Rama man emedere nibedo i Tirza. 22 I ng’eye, Ubimo Asa uwaku dhanu ceke mi Yuda, ng’atu moko acel de mbe m’udong’; man giyeyo kidi ku yen ma Baca ubino giero ko Rama. Ubimo Asa ugiero kugi* Geba i ng’om mi Benjamin, man Mizpa.

23 Dong kpawa mi kwo pa Asa ceke, tego pare ceke, lembe ceke m’etimo man adhura m’egiero,* jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mi Yuda. Ento kinde m’etii, tho moko umaku tiende. 24 I ng’eye, Asa uvuto pi niyom karacelo ku kwaru pare man jukunye karacelo kugi i Adhura pa Daudi ma kwarumire; e Yehocafath ma wode udoko ubimo kakare.

25 I oro mir arionde mi camuker pa Asa m’Ubimo mi Yuda, Nadab ma wod Yeroboam udoko ubimo iwi Israel, man ecamu ker iwi Israel pi oro ario. 26 Emedere nitimo gin ma rac i wang’ Yehova man elubo ba tiend won, etimo dubo ma rom ma won ucwalu Juisrael nitimo. 27 Baca ma wod Ahiya mi suru pa Isakar ucamu gamba i kume, e Baca unege i Gibethon ma tie adhura mi Jufilisti; saa maeno nwang’u Nadab ku Juisrael ceke gitieko Gibethon. 28 Baca unege i oro mir adege mi camuker pa Asa m’Ubimo mi Yuda man edoko ubimo kakare. 29 Ndhu ndhu kinde m’edoko ubimo, enego dhanu ceke mi ot pa Yeroboam. Eweko ngo ng’atu moko acel de mi ot pa Yeroboam udong’ kwo; edarugi ceke nimakere ku lembe ma Yehova ular uyero nikadhu kud i bang’ jatic pare Ahiya ma Jacilo. 30 Lembe maeno utimere nikum dubo ma Yeroboam ugam utimo man m’ecwalu Juisrael nitimo, man pilembe enyayu ng’eicwiny lee dit i Yehova Mungu mir Israel. 31 Dong kpawa mi kwo pa Nadab man lembe ceke m’etimo, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mir Israel. 32 Man lwiny ucok ungo i kind Asa giku Baca m’Ubimo mir Israel.

33 I oro mir adege mi camuker pa Asa m’Ubimo mi Yuda, Baca ma wod Ahiya udoko ubimo i Tirza iwi Israel ceke, man ecamu ker pi oro pier ario wi ang’wen. 34 Ento emedere nitimo gin ma rac i wang’ Yehova, elubo ba tiend Yeroboam man etimo dubo ma rom ma Yeroboam ucwalu Juisrael nitimo.

16 Yehova ugam unyutho pi pokolembe pare iwi Baca nikadhu kud i bang’ Yehu ma wod Hanani, ewacu kumae: 2 “Ating’i kud i utur man akethi ni jatela mi dhanu para Israel, ento imediri nilubo yo pa Yeroboam man iketho dhanu para Israel gidubo uketho ginyayu ng’eicwiny i iya ku dubo migi. 3 Pieno abeweyo Baca ku ot pare tetete, man abiketho ot pare bidoko calu ot pa Yeroboam ma wod Nebat. 4 Ng’atu moko ci m’i ot pa Baca m’utho i adhura gwogi bicame; man ng’atu moko ci m’i ot pare m’utho i lum winyo m’i kor polo bicame.”

5 Dong kpawa mi kwo pa Baca, lembe m’etimo man tego pare, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mir Israel. 6 I ng’eye Baca vuto pi niyom ku kwaru pare man jukunye i Tirza; e Ela ma wode udoko ubimo kakare. 7 Bende, Yehova unyutho pi pokolembe pare iwi Baca man iwi ot pare nikadhu kud i bang’ jabila Yehu ma wod Hanani, pi lembe ceke ma reco m’etimo i wang’ Yehova, m’enyayu ko ng’eicwiny i iye ku tic mi cinge, tap calu ma ot pa Yeroboam utimo man bende pilembe enego Nadab.*

8 I oro mi pier ario wi abusiende mi camuker p’Ubimo Asa mi Yuda, Ela ma wod Baca udoko ubimo iwi Israel i Tirza, man ecamu ker pi oro ario. 9 Zimri ma jatic pare, m’ubino jadit mi wi nusu juaskari pare ma giringo ku magali ucamu gamba i kume. Saa maeno nwang’u ebino i Tirza m’ebemadhere man emer i ot pa Arza m’ubino janen wi ot pare i Tirza. 10 E Zimri umondo, egoye man enege i oro mi pier ario wi abiro mi camuker p’Ubimo Asa mi Yuda, man edoko ubimo kakare. 11 Kinde m’edoko ubimo man ejany iwi komker pare tap ci, egam enego juruot pa Baca ceke. Eweko ngo kadok ng’atu ma nico* acel de, nik’ebed wedi* pa Baca kadi jurimbe. 12 Kumeno re ma Zimri udaru juruot pa Baca ceke, tap calu ma Yehova ular uyero pi Baca nikadhu kud i bang’ jabila Yehu. 13 Lembe maeno utimere pi dubo ceke ma Baca giku wode ma Ela gitimo, man pi dubo ma giketho Israel utimo ma ginyayu ko ng’eicwiny i Yehova Mungu mir Israel kud ayi gin m’acwiya migi ma tijgi mbe. 14 Dong kpawa mi kwo pa Ela man lembe ceke m’etimo, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mir Israel.

15 I oro mi pier ario wi abirone mi camuker p’Ubimo Asa mi Yuda, Zimri udoko ubimo man ecamu ker pi nindo abiro i Tirza. I saa maeno, nwang’u udul askari mir Israel gigonjo i kum Gibethon ma tie adhura mi Jufilisti. 16 I ng’eye, udul askari ma gigonjone giwinjo jubewacu kumae: “Zimri ucamu gamba i kum ubimo man enege.” Pieno Juisrael ceke giketho Omri ma jadit mir udul askari ni ubimo iwi Israel cing’ nica i kagonjo. 17 Omri ku Juisrael ceke ma gini karacelo kude giai kud i Gibethon gicidh gitieko adhura mi Tirza. 18 Saa ma Zimri uneno nia judaru maku adhurane, emondo i ot ma tek m’i kal* p’ubimo man ewang’u ode i wiye, e etho. 19 Lembe maeno utimere pi dubo pare gire, kum etimo lembe ma rac i wang’ Yehova m’ewotho ko i yo pa Yeroboam man pilembe eketho Juisrael udubo. 20 Dong kpawa mi kwo pa Zimri man gamba m’ecamu, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mir Israel.

21 I saa maeno re ma i dhanu mir Israel upokere ni ario. Thenge acel ubino lubo Thibni ma wod Ginath, man gimito gikethe ni ubimo; thenge ma kucelo ke ubino lubo Omri. 22 Ento dhanu m’ubino lubo Omri givoyo ju m’ubino lubo Thibni ma wod Ginath. Pieno Thibni utho man Omri udoko ubimo.

23 I oro mi pier adek wi acende mi camuker p’Ubimo Asa mi Yuda, Omri udoko ubimo iwi Israel man ecamu ker pi oro apar ario. I Tirza ecamu ker pi oro abusiel. 24 Eng’iewo got Samaria i bang’ Cemer ku talanto* ario mi mola ma tar man egiero adhura iwi gode. Ecaku nying adhura m’egierone nia Samaria* calku nying’ Cemer m’ubino won* gode. 25 Omri umedere nitimo lembe ma rac i wang’ Yehova, man kothe ubino rac magwei nisagu dhanu ceke m’ular ubino i wang’e. 26 Ewotho i yo pa Yeroboam ma wod Nebat ceke, man etimo dubo ma rom ma Yeroboam uketho Israel utimo ma ginyayu ko ng’eicwiny i Yehova Mungu mir Israel kud ayi gin m’acwiya migi ma tijgi mbe. 27 Dong kpawa mi kwo pa Omri, lembe m’etimo man aloci m’enwang’u i lwiny, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mir Israel. 28 I ng’eye, Omri ugam uvuto pi niyom ku kwaru pare man jukunye i Samaria; e wode ma Ahab udoko ubimo kakare.

29 Ahab ma wod Omri udoko ubimo iwi Israel i oro mi pier adek wi aborane mi camuker pa Asa m’Ubimo mi Yuda, man Ahab ma wod Omri ubimo wi Israel i Samaria pi oro pier ario wi ario. 30 Ahab ma wod Omri utimo lembe ma rac magwei i wang’ Yehova nisagu dhanu ceke m’ular ubino i wang’e. 31 Etimo dubo ma rom ku ma Yeroboam ma wod Nebat utimo, re calu maeno de ubedo nok i wang’e, egamu bende Yezabel ma nyaku pa Ethbaal m’ubimo mi Jusidon ni dhaku, man ecaku timo ni Baal man erumo conge i wang’e. 32 M’umedo maeno, egiero pemlam ni Baal i ot* pa Baal m’egiero i Samaria. 33 Ahab uyiko bende mbegi mi thier.* Etimo lembe dupa pi ninyayu ng’eicwiny i Yehova Mungu mir Israel nisagu jubim ceke mir Israel m’ular ubino i wang’e.

34 I nindo pa Ahab, Hiel ma Jabethel ugiero Yeriko kendo. Kinde m’eketho kathere mir adhurane, Abiram ma wode ma kayu utho, man kinde m’eroyo dhugolane, Segub ma wode ma cogo utho, calku lembe pa Yehova m’eyero nikadhu kud i bang’ Yocuwa ma wod Nun.

17 Nindo moko Eliya* ma Jaticbi mi ng’om m’i Gilead uwacu ni Ahab kumae: “Calu andha Yehova Mungu mir Israel m’abetimo ire* ubedo kwo, pi oro moko thoi kadi koth de bibedo mbe nitundo m’abiwacu an!”

2 Lembe pa Yehova ubino i bang’e, uwacu kumae: 3 “Ai ku keni, cidh yo nyangu man ipond i poga mi Kerith, yo nyangu mi Yordan. 4 Ibimadhu pii mi kulo, man abing’olo ni ungoro nia gibed gikel iri cam kuca.” 5 E ndhu ndhu ecidho man etimo calu ma Yehova uyero; ecidh ebedo i poga mi Kerith yo nyangu mi Yordan. 6 Man ungoro gibed gikelo ire mukathi ku ring’o kugweno, man mukathi ku ring’o uthieno; man ebed emadhu pii mi kulone. 7 Ento i ng’ey nindo moko kulone ugam udwono, pilembe koth ubino cwii ngo i ng’ombe.

8 I ng’eye lembe pa Yehova ubino i bang’e kumae: 9 “Ai malu, cidh i Zarefath mi Sidon man ibed kuca. Nen! abing’olo ni dhatho moko kuca ubed umii iri cam.” 10 E eai malu man ecidho i Zarefath. Kinde m’etundo i dhugang’ mir adhurane, eneno dhaku moko ubekwanyu ng’ili yen. Pieno elwong’e, ewacu ire kumae: “Akweyi, kekel ira pii moko nyanok amadhi.” 11 Kinde m’ebecigamu pii, Eliya ulwong’o toke eyero kumae: “Ka copere, kel ira bende dund mukathi moko.” 12 E dhakune uyero kumae: “Calu andha Yehova Mungu peri ubedo kwo, ambe ku mukathi, ndhu mogo pong’ cing’ acel re m’utie i agulu ma dit ku nyathi mo moko i agulu ma nyanok. Kawoni abekwanyu ng’ili yen moko nyanok eni man abicidho tedo gin moko ira man ni woda. I ng’ey ma wabicame ci, e wabitho.”

13 Eliya ugam uyero ire kumae: “Lworo kud unegi. Cidhi man itim calu m’iyero. Ento kelar ited ira nyathi mukathi moko ma ngulu ngulu ku gin m’udong’ne man ikele ira. I ng’eye, ibitedo piny moko iri man ni wodi. 14 Kum Yehova Mungu mir Israel uwacu kumae: ‘Mogo bithum ungo kud i agulu ma dit, man mo bithum ungo kud i agulu ma nyanok nitundo i nindo ma Yehova biketho koth bicwii iwi ng’om.’” 15 Pieno ecidho man etimo lembe ma Eliya uwacu. E en karacelo kud Eliya man juruot pare gicamu pi nindo dupa. 16 Mogo uthum ungo kud i agulu ma dit man mo de uthum ungo kud i agulu ma nyanok, calu ma Yehova uyero nikadhu kud i bang’ Eliya.

17 I ng’ey lembe maeno, twoyo umaku wod dhaku ma won ode, man twoyo parene doko tek mandha, e etho.* 18 E dhakune uwacu ni Eliya kumae: “E dhanu pa Mungu mandha, anyotho ang’o iri?* Ibino keni kara ipoy wiya i kum kosa para man kara ineg woda?” 19 Ento Eliya uwacu ire kumae: “Mii wodine i bang’a.” E egame kud i kore, eidho kude i kusika ma malu ka m’ebedo i iye, man epiele iwi kavuto pare. 20 Ekwayu Yehova kumae: “E Yehova Mungu para, pirang’o ibekelo lembe ma rac kadok iwi dhatho maeni m’abedo i bang’e? Pirang’o iweko wode tho?” 21 I ng’eye, eriebere iwi nyathinne wang’ adek man ekwayu Yehova eyero kumae: E Yehova Mungu para, akweyi, wek kwo* pa nyathin maeni udwog kendo i iye.” 22 Yehova uwinjo kwac pa Eliya man kwo* pa nyathinne udwogo kendo i iye, e ecer. 23 Eliya uting’o nyathinne kud i kusika ma malu man eloro kude piny i ot man emiye i bang’ min; e Eliya uwacu ire kumae: “Nen, wodi tie kwo.” 24 Dhakune uyero ni Eliya kumae: “Kawoni ang’eyo andha nia itie dhanu pa Mungu, man nia lembe pa Yehova m’iyero utie lemandha.”

18 I ng’ey nindo moko, i oro mir adege, lembe pa Yehova ubino i bang’ Eliya, m’uwacu kumae: “Cidh inyuthiri ni Ahab, man abiketho koth bicwii iwi ng’om.” 2 E Eliya ucidh unyuthere ni Ahab, man i saa maeno nwang’u lak ndru udoko tek mandha i Samaria.

3 Saa maeno, Ahab ulwong’o Obadia m’ubino janen wi ot pare. (Nwang’u Obadia ubed ulworo Yehova lee, 4 man kinde ma Yezabel ubino nego* jubila pa Yehova, Obadia uting’o jubila dak acel man ekanugi pier abic abic i oding’om, man ebed emiyo igi mukathi ku pii.) 5 E Ahab uyero ni Obadia kumae: “Wakewawoth i ng’ombuni kaka ma kulo wok kud i iye ceke man i poga ceke. Saa moko nyo waromo nwang’u lum lee ma riuni man kana mwa copo camu kara gibed kwo man kara leya mwa kud utho, kum kan ungo leya mwa bitho zoo.” 6 Pieno gipoko ng’om ma giciwotho i iye. Ahab ucidho kende i yo acel man Obadia de ucidho kende i yo mucelo.

7 Kinde ma Obadia ubecidho i yo pare, Eliya ubin urombo kude. E ndhu ndhu Obadia ung’iye man epodho arieba wang’e, ewacu kumae: “Rwoth para Eliya, eni tie ini?” 8 Edwoko kumae: “Tie an. Cidh iyer ni rwoth peri kumae: ‘Eliya ni keni.’” 9 Ento eyero kumae: “An a jatic peri atimo dubo ang’o m’uketho ibemiya i cing’ Ahab kara enega e? 10 Calu andha Yehova Mungu peri ubedo kwo, thek moko mbe kadi ker moko de mbe ma rwoth para uoro ngo jucidh juseyi i iye. I ng’ey ma giyero nia ‘imbe,’ eketho kerne man thekne gikwong’o nia andha ginweng’i ngo. 11 Ento kawoni ilund ibeyero nia acidh ayer ni rwoth para nia, ‘Eliya ni keni.’ 12 Kinde m’aweki, tipo pa Yehova biting’i man biteri kaka m’ang’eyo de ngo. Kan acidh ayero ni Ahab, ento elund enweng’i ngo, m’umbe jiji ebinega, ma an a jatic peri ke acaku lworo Yehova niai ma fodi an aradu. 13 Rwoth para, nyo jukoro iri ngo gin m’atimo kinde ma Yezabel ubino nego jubila pa Yehova, kite m’akanu ko jubila pa Yehova dak acel; akanugi pier abic abic i oding’om man abed amiyo igi mukathi ku pii? 14 Ento kawoni ilund ibeyero nia acidh ayer ni rwoth para nia, ‘Eliya ni keni.’ M’umbe jiji ebinega.” 15 Ento Eliya uyero kumae: “Calu andha Yehova mir udul m’abetimo ire* ubedo kwo, tin eni abinyuthara ire.”

16 Pieno Obadia ucidh urombo kud Ahab man enyutho ire lembene, e Ahab ucidh urombo kud Eliya.

17 Saa ma Ahab uneno Eliya, eyero ire kumae: “Eni tie in ungo m’ibekelo peko ma dit i Israeli?”

18 Edwoko kumae: “Akelo ngo peko iwi Israel, ento in ku ot pa wuru re ma wukelo, kum wuweko lembang’ola pa Yehova man wutimo ni Baal. 19 Kawoni dong’ cok dhu Israel ceke i bang’a iwi got Karmel ku jubila pa Baal dak ang’wen pier abic, man jubila dak ang’wen mi mbegi mi thier* ma gicamu i dhu meza pa Yezabel.” 20 Pieno Ahab uoro kwenda i bang’ dhanu ceke mir Israel man ecoko dhu jubila karacelo iwi got Karmel.

21 I ng’eye, Eliya ucoro i bang’ dhanu ceke man ewacu igi kumae: “Wubikomo akoma i yo ario* nitundo awene? Tek Yehova tie Mungu mandha, wutim ire, ento tek Baal re m’utie mungu mandha, wutim ire!” Ento dhanu gidwoko ngo lembe moko acel de ire. 22 I ng’eye, Eliya uyero ni dhanu kumae: “Adong’ jabila pa Yehova an kenda, ma ke jubila pa Baal gi dak ang’wen pier abic. 23 Wukel iwa nyithi thwoni dhieng’ ario man jubila pa Baal ging’ii igi acel. Githum iye unding’ unding’ man gikethgi iwi yen, ento kud gicwiny mac i kume. An abithumo thwon dhiang’ ma kucelo man abikethe iwi yen, ento abicwinyo ngo mac i kume. 24 I ng’eye, wubikwayu* mungu mwu, man an abikwayu Yehova. Mungu ma tek bidwoko lembe ku mac nwang’u etie Mungu mandha.” E dhanu ceke gidwoko kumae: “Lembe m’iyero tie ber.”

25 Eliya ugam uyero ni jubila pa Baal kumae: “Wung’ii nyathi thwon dhiang’ acel man wular wuthume, pilembe wendwu lee. I ng’eye, wukway* mungu mwu, ento kud wuketh mac i kume.” 26 Pieno giting’o nyathi thwon dhiang’ ma jumiyo igi, githume, man gikwayu* Baal niai kugweno nitundo dieceng’ ma ling’, ma giwacu kumae: “E Baal, dwok iwa lembe do!” Ento dwal moko mbe m’uwinjere kadi ng’atu moko de mbe m’udwoko igi lembe. Gimediri nidhoko pemlam ma gigiero ma gibekomo akoma. 27 I kum dieceng’ ma ling’, Eliya ucaku ng’iero dhoggi man eyero kumae: “Wukok ku dwendwu ma tek! Si etie mungu! Saa moko nyo paru unyotho wiye kunoke nyo ecidho konyere.* Kunoke saa moko nyo ebenindo man ubekwayu nia ng’atu moko ucewe!” 28 Gikok asu ku dwandgi ma tek man githumo kumgi ku palamularu man ku tong’ calku kura migi, nitundo ma rimo ucwir i kumgi ceke. 29 Dieceng’ ma ling’ ukadhu man gimediri asu nitimiri calu jubila nitundo i saa ma juthiero iye girathiera mi nying cam mir uthieno, ento dwal moko mbe m’uwinjere kadi ng’atu moko de mbe m’udwoko lembe; ng’atu moko de mbe m’uketho wiye i kum lembene.

30 Tokcenne Eliya uyero ni dhanu ceke kumae: “Wucor i bang’a.” E dhanu ceke gicoro i bang’e. E eyiko pemlam pa Yehova ma nwang’u jurwombo. 31 Eliya uting’o kidi apar ario calku wend suru mi wot Yakobo, ma lembe pa Yehova ubino ire man uwacu kumae: “Nyingi bibedo Israel.” 32 Egiero pemlam ku kidine pi yungo nying’ Yehova. I ng’eye etong’o vur ngulu ngulu i kum pemlamne m’umaku kaka ma lac ma juromo coyo iye kodhi sea* ario. 33 I ng’eye ekpero dund yen, ethumo nyathi thwon dhiang’ unding’ unding’ man ekethe iwi yen. E eyero kumae: “Wupong’ agulu ma dongo ang’wen ku pii, wucor piine iwi lam m’awang’a man iwi dund yen.” 34 I ng’eye ewacu kumae: “Wutim kumeno kendo.” Pieno gitimo kumeca kendo. Edok eyero kendo kumae: “Wutim kendo kumeno wang’ mir adege.” Pieno gitimo kumeca wang’ mir adege. 35 E pii umol i kum pemlam ceke tingili man Eliya upong’o bende vur ku pii.

36 I kum saa ma juthiero iye girathiera mi nying cam mir uthieno, jabila Eliya ucoro i kum pemlam man eyero kumae: “E Yehova, Mungu p’Abraham, pa Isak, man pa Israel; tin keth jung’ey nia itie Mungu i Israel man an a jatic peri, man nia en e nikum lembe peri re m’atimo gin maeni ceke. 37 Dwok ira lembe, E Yehova! Dwok ira lembe kara dhanu maeni ging’ey nia in, Yehova itie Mungu mandha, man nia ibeloko adundegi udwog kendo i beng’i.”

38 E mac pa Yehova upodho kud i polo man uwang’u lam m’awang’a, dund yen, kidi, man utur, enang’u bende pii ma n’i vur ceke. 39 Kinde ma dhanu ceke gineno lembe maeno, e ndhu ndhu gipodho arieba wang’gi i ng’om man giwacu kumae: “Yehova tie Mungu mandha! Yehova tie Mungu mandha!” 40 Eliya ugam uyero igi kumae: “Wumak jubila pa Baal! Kud wuwek ng’atu acel de m’i kindgi uringi!” E gimakugi man Eliya uloro kugi i kulo* Kicon man enegogi kuca.

41 Eliya ugam uyero ni Ahab kumae: “Idhi, cam man madhi, kum abewinjo dwand koth moko ma dit.” 42 Pieno Ahab uidho malu pi nimadhu man nicamu, Eliya ke uidho i die wi got Karmel man enyongo i ng’om ma wang’e n’i kind conge. 43 Eliya ugam uyero ni jatic pare kumae: “Ka copere, idh malu man inen yor iwi nam.” Pieno eidho man eneno, e ewacu kumae: “Gin moko acel de mbe.” Eliya uyero ire wang’ abiro kumae: “Dok kendo.” 44 Wang’ mir abirone jatic pare uyero ire kumae: “Nen! nyathin afuru moko ma calu cing’ dhanu ubeidho kud i nam.” Eliya ugam uwacu ire kumae: “Cidh iyer ni Ahab nia, ‘twii magali peri! Lor piny kara koth kud ung’oli!’” 45 Saa maeno polo ugam ucido kud afuru, yamu ucaku koto man koth ma dit upodho; e Ahab umedere niringo ku magali pare nitundo i Yezreel. 46 Ento cing’ Yehova ubino iwi Eliya, man etwiyo bongu pare i piere man eringo ewok ekadhu Ahab i gengi, ecidho nitundo i Yezreel.

19 I ng’eye, Ahab udok ukoro ni Yezabel lembe ceke ma Eliya utimo man kite m’enego ko jubila zoo ku palamularu. 2 E Yezabel uoro jakwenda moko ucidh uyer ni Eliya kumae: “Dong’ mungu gimii ira matira man gimede lee tek urwo unyoni aketho ngo idoko calu ng’atuman* m’i kindgi!” 3 Lworo ugam umaku Eliya, e eai man eringo pi nibodho kwo* pare. Etundo i Ber-ceba mi Yuda, man ewok eweko jatic pare keca. 4 E ewotho pi ceng’ acel nicidho i langa, man etundo i the yen moko m’udinyo, e ebedo i there man ekwayu nia etho.* Ewacu kumae: “Eromo! Kawoni, E Yehova, kab kwo* para cen, kum an a ber ma sagu kwaru para ngo.”

5 I ng’eye evuto man nindo ukadhu kude i the yen m’udinyo. Ento mbwang’ kumeni malaika moko umulo kume man uyero ire kumae: “Ai malu man icam.” 6 Kinde m’eyabu wang’e, eneno mukathi ma ngulu ngulu iwi kidi ma lieth n’i thiwiye man upoko pii. Ecamu man emadhu, e edok evuto kendo. 7 I ng’eye malaika pa Yehova udwogo kendo wang’ mir arionde man emulo kume, ewacu kumae: “Ai malu man icam, kum ibecidho i woth ma bor.” 8 Pieno eai malu ecamu man emadhu, e ku tego mi cam maeno ewotho pi nindo pier ang’wen dieceng’ ku diewor nitundo i Horeb ma tie got pa Mungu mandha.

9 Kuca ewok emondo i oding’om moko man evuto keca; man nen! lembe pa Yehova ubino i bang’e m’uwacu ire kumae: “Eliya, ibetimo ang’o keni?” 10 E edwoko kumae: “Anyutho amora ma yawe mbe pi Yehova Mungu mir udul; kum dhanu mir Israel giweko lembariba peri, gituro pemlam peri, man ginego jubila peri ku palamularu, an kenda re m’adong’. Kawoni gibemito gikab kwo* para cen.” 11 Ento ewacu kumae: “Wok woko man icung iwi got i wang’ Yehova.” Man nen! Yehova ubino kadhu kud i wang’e, man yamu ma dit man ma tek ubino ng’enyo gudi man ubino turo cana i wang’ Yehova, ento Yehova ubino mbe i yamune. I ng’ey yamu maeno, digidi uyengo ng’om, ento Yehova ubino mbe i digidine. 12 I ng’ey digidi maeno, mac ubedo nuti, ento Yehova ubino mbe i macne. I ng’ey mac maeno, dwal moko ma piny man ma yoo uwinjere. 13 Kinde ma Eliya uwinjo dwalne ci, e eumo wang’e ku kendi pare ma segi man ewok ecidh ecungo i dhu oding’om. I ng’eye dwal moko upenje kumae: “Eliya, ibetimo ang’o keni?” 14 E edwoko kumae: “Anyutho amora ma yawe mbe pi Yehova Mungu mir udul; kum dhanu mir Israel giweko lembariba peri, gituro pemlam peri, man ginego jubila peri ku palamularu, an kenda re m’adong’. Kawoni gibemito gikab kwo* para cen.”

15 Yehova uyero ire kumae: “Loki, man icidh i langa mi Dameski. Kinde m’ibitundo, wir Hazael ni ubimo mi Siria. 16 Man iwir Yehu ma nyakwar Nimci ni ubimo iwi Israel, wir bende Elica* ma wod Cafath mir Abel-mehola ni jabila kakeri. 17 Ng’atu ma tek uboth kud i lak palamularu pa Hazael, Yehu binege en; man ng’atu ma tek uboth kud i lak palamularu pa Yehu, Elica bilund nege en. 18 Bende fodi asu atie ku dhanu elufu abiro (7 000) i Israel, ma gin ceke girumo ngo cong’gi ni Baal man gicwiyo ngo limbe ku dhoggi.”

19 E ecidho ku keca man ewok enwang’u Elica ma wod Cafath ubefuro fur ku thwoni dhieng’ ma jutwiyo ario ario apar ario, man en ebino furo ku mir apar arionde. Pieno Eliya ugam ucidho i bang’ Elica man eronyo kendi pare ma segi i kume. 20 E eweko thwoni dhieng’ man eringo i tok Eliya, ewacu ire kumae: “Akweyi, kewek acidh acwii limb vwa giku maa. Kan i ng’eye abilubo toki.” Eliya udwoko ire kumae: “Cidhi, doki, nwang’u aceri?” 21 Pieno Elica uloko man eting’o thwoni dhieng’ ario ma jutwiyo karacelo ethierogi, man etedo ring’gi ku yen mi kwej dhiang’ne, e emiyo ni dhanu gicamu. I ng’eye eai malu man elubo tok Eliya, e ecaku timo ire.

20 Nindo moko Ben-hadad m’ubimo mi Siria ucoko udul askari pare ceke, karacelo ku jubim mange pier adek wi ario ku riuni* man magali migi; eidho i kum Samaria man etieke pi nikiedo i dhoge. 2 I ng’eye, eoro jukwenda i bang’ Ahab m’Ubimo mir Israel i adhura man ewacu ire kumae: “Ben-hadad uyero kumae: 3 ‘Mola ma tar ku mola ma kwar peri gi para, man bende mon peri ma beco ku woti de.’” 4 E ubimo mir Israel udwoko kumae: “Etie calu m’iyero eno, rwoth para ubimo, an ku piny para zoo wa peri.”

5 I ng’eye jukwendane giloko man giwacu kumae: “Ben-hadad uyero kumae: ‘Aoro iri kwenda ma e: “Ibimiyo ira mola ma tar peri, mola ma kwar peri, mon peri, man woti.” 6 Ento urwo i kum saa maeni abioro jutic para i beng’i. Gibikeyo i ot peri mii man i ot mi jutic peri, gibicoko piny peri ma beco ceke gibicidho ko.’”

7 E ubimo mir Israel ulwong’o judongo ceke mi ng’ombe man ewacu kumae: “Akwayuwu, wukeng’ii cuu man wunen nia ng’atu maeni ukeco nikelo lembe ma rac i wiwa, kum ekwayu nia amii ire mon para, wota, mola ma tar para, man mola ma kwar para, man akwero de ngo ire.” 8 E judongo ceke man dhanu ceke giwacu ire kumae: “Kud iwor dwande man kud iyii.” 9 Pieno eyero ni jukwenda pa Ben-hadad kumae: “Wuyer ni rwoth para ubimo nia, ‘gin ceke m’ilar ikwayu i bang’a an a jatic peri wang’ ma kwong’a abimiyo, ento gin m’ikwayu i bang’a kawoni e acopo yiyo ngo.’” E jukwendane gidok man gikoro lembene ni Ben-hadad.

10 Ben-hadad udok uoro kwenda ni Ahab kumae: “Dong’ mungu gimii ira matira man gimede lee tekene utur mi Samaria bidong’ lee m’acopo miyo pong’ cing’ acel ni dhanu ceke m’ulubo ng’eya!” 11 Ubimo mir Israel udwoko kumae: “Wuyer ire nia, ‘ng’atu m’uberonyo jamlwiny pare kud uyungere gire calu ng’atu m’ubewodhe.’” 12 Ndhu ndhu kinde ma Ben-hadad uwinjo lembe maeno ma judwoko saa ma nwang’u en ku jubim wagi gibemadhiri i hema* migi, eyero ni jutic pare kumae: “Wuyikuru pi nikiedo!” E giyikiri pi nikiedo i dhu adhurane.

13 Ento jabila moko ucidho i bang’ Ahab m’Ubimo mir Israel man ewacu ire kumae: “Yehova uyero kumae: ‘Nyo ineno udul dhanu ma dit maeni ceke? Abimiyogi i cingi tin, e ibing’eyo nia atie Yehova.’” 14 Ahab upenjo kumae: “Ebitiyo ku ng’a?” Edwoko nia, “Yehova uyero kumae: ‘Kud awobi ma gitimo i the tela mi judongo ma wijo mi theng ng’om.’” E Ahab upenjo kumae: “Ng’a ma bicaku lwinyi?” Edwoko kumae: “In!”

15 Ahab ugam ukwanu awobi ma gitimo i the tela mi judongo ma wijo mi theng ng’om, gibino dak ario pier adek wi ario; i ng’eye ekwanu jumaco mir Israel ceke, gibino elufu abiro (7 000). 16 Giwok kud i adhura ku dieceng’ ma ling’ kinde ma nwang’u Ben-hadad ku jubim pier adek wi ario ma gibino konye gibemadhiri i hema* man gimer. 17 Kinde m’awobi ma gitimo i the tela mi judongo ma wijo mi theng ng’om giwok ma kwong’a, e wang’ acel Ben-hadad uoro jukwenda ucidh unen lembe m’ubekadhu. Gidwoko ire kumae: “Dhanu moko ubino kud i Samaria.” 18 E eyero kumae: “Tek gibino mi kwiyocwiny, wumakgi ma kwo; kunoke tek gibino mi lwiny, de asu wumakgi ma kwo.” 19 Ento kinde ma giwok kud i adhura, niwacu awobi ma gitimo i the tela mi judongo ma wijo mi theng ng’om man udul askari m’ubino lubo ng’eygi, 20 ng’atuman unego jadhoge. E Jusiria giringo man Juisrael giriemo tokgi, ento Ben-hadad m’Ubimo mi Siria uidho iwi riuni* man eringo karacelo ku juring riuni moko. 21 Ento ubimo mir Israel uwok kud i adhura man emedere ninego riuni* man nitong’o i magali, e eloyo Jusiria kud aloci* ma dit.

22 I ng’eye, jabilane ugam ucidho i bang’ ubimo mir Israel man eyero ire kumae: “Cidh imed tego peri man ipar cuu pi gin m’ibitimo, kum i caku pa oro* ma cen ubimo mi Siria bibino i kumi.”

23 Jutic p’ubimo mi Siria giyero ire kumae: “Mungu migi tie Mungu mi gudi. Eno re m’uketho giloyowa. Ento tek wakiedo i dhoggi i pambu, wabiloyogi. 24 Bende tim kumae: Kab jubim ceke kud i tic migi man iketh jubim mange kakagi. 25 I ng’eye, cok* dhu udul askari ma rom ku ma junego, riuni* kawang’ riuni, magali kawang’ magali. Man wek wakied kugi i pambu, e m’umbe jiji wabiloyogi.” Ubimo mi Siria ugam uwinjo paru migi man etimo tap kumeno.

26 I caku pa oro,* Ben-hadad ucoko dhu Jusiria man giidho i Afek pi nikiedo i dhu Juisrael. 27 Dhanu mir Israel de gicokiri man gicoko cam pi nicidho nirombo ku Jusiria. Kinde ma dhanu mir Israel gigonjo yor i wang’gi, gibino nen calu udul diegi ario ma thindho, Jusiria ke gipong’o ng’om ceke. 28 E dhanu pa Mungu mandha ucidho i bang’ ubimo mir Israel man ewacu kumae: “Yehova uyero nia, ‘calu ma Jusiria giwacu kumae: “Yehova en e Mungu mi gudi, ento etie ngo Mungu mi pambu,” abimiyo udul ma dit maeni ceke i cingi, e andhandha ibing’eyo nia atie Yehova.’”

29 Gigonjo ma kagonjoman ubeneno bang’ wadi pi nindo abiro, man i nindo mir abirone lwiny ucaku. E pi nindo acel dhanu mir Israel ginego juaskari mi Siria ma giwotho ku tiendgi elufu dak acel (100 000). 30 Dong dhanu m’udong’ giringo i Afek, i adhura. Ento gang’kidi upodho iwi dhanu elufu pier ario wi abiro (27 000) m’udong’. Ben-hadad bende uringo i adhura, man ewok epondo i kusika ma yor i iye mi ot moko.

31 E jutic pare giwacu ire kumae: “Kenen, wawinjo nia jubim mir Israel gibed gibedo jubim ma jukisa.* Dong’ wakweyi, wek watwii kendi mi saki i pierwa man wadhok thol i wiwa, e wacidh i bang’ ubimo mir Israel. Saa moko nyo ebiweki* ibidong’ kwo.” 32 E gitwiyo kendi mi saki i piergi man thol i wigi, man gicidho i bang’ ubimo mir Israel giwacu kumae: “Ben-hadad ma jatic peri uwacu kumae: ‘Akweyi, wek adong’ kwo.’”* Ubimo udwoko igi kumae: “Fodi e kwo asu? En umira.” 33 Dhanune gineno nia lembe biwotho ma ber man ginyang’ nia ebeyero lemandha, e giwacu kumae: “Ben-hadad tie umeru.” Ubimo ugam uyero kumae: “Wucidh wugame.” Pieno Ben-hadad uwok i bang’e, man Ahab uketho eidho iwi magali.

34 E Ben-hadad uyero ire kumae: “Abidwoko iri adhura ma vwa umayu kud i bang’ wuru, man icopo yabu bende iri soko i Dameski, tap calu ma vwa utimo i Samaria.”

Ahab udwoko kumae: “Calu ma wawinjara* kumeni, abiweki ibicidho.”

Pieno giwinjiri gikude man eweke ecidho.

35 Nikum lembe ma Yehova ung’olo, ng’atu acel m’i kind wot jubila* uyero ni wadi kumae: “Akweyi, goya.” Ento wadine ukwero nigoye. 36 Pieno ewacu ire kumae: “Calu m’ikwero niwinjo dwand Yehova, kinde ma wabipokara wakudi ci, umvor binegi.”* E kinde ma gipokiri kude, umvor moko ucoro i wiye man unege.

37 Ewok enwang’u ng’atu mange man eyero ire kumae: “Akweyi, goya.” E ng’atune ugoye man enyayu ret i kume.

38 I ng’eye, jabilane ranjere, eriwo bongu i wang’e man ecidho i dhu gengi pi nikuro ubimo. 39 Kinde m’ubimo ubekadhu, ekok i bang’ ubimo, eyero kumae: “An a jatic peri acidho ka ma lwiny ubogere i iye, man ng’atu moko uwok, ekelo ng’atu mange i bang’a ewacu kumae: ‘Gwok ng’atu maeni. Tekene jubinwang’e ngo, ibiculo kwo pare ku kwo* peri, kunoke ibiculo talanto* acel mi mola ma tar.’ 40 Kinde ma fodi an a jatic peri abetimo tic moko kun ku kun, rek kumeni ng’atune ringo.” Ubimo mir Israel uwacu ire kumae: “Pokolembe peri bibedo kumeno; ing’olo lembene in giri.” 41 E ndhu ndhu egonyo bongu m’eriwo i wang’e, man ubimo mir Israel ung’iye nia etie acel m’i kind jubila. 42 Ewacu ni ubimo kumae: “Yehova uyero kumae: ‘Calu iweko ng’atu m’ayero nia ucikere nitho uboth kud i cingi, kwo peri biculo wang’ kwo* pare, man dhanu peri bitho kaka dhanu pare.’” 43 E ubimo mir Israel udok i Samaria ma kume konjo koyo man can umondo i iye.

21 I ng’ey gin maeni, lembe moko utimere pi podho mir ulok pa Naboth ma Jayezreel; podhone ubino i Yezreel, ceng’ini ku kal p’Ahab m’ubino ubimo i Samaria. 2 Ahab uyero ni Naboth kumae: “Mii ira podho mir ulok peri kara ebed ira ni podho mi dek ma col, kum eni ceng’ini ku ot para. E abimiyo iri podho ulok ma ber mandha kawang’e. Kunoke tek imaru, abimiyo iri sente m’uromo pire.” 3 Ento Naboth udwoko ni Ahab kumae: “Etie lem ma copere ngo ira i wang’ Yehova nia amii iri giralaga pa kwaru para.” 4 Pieno Ahab udok i pacu pare ma kume konjo koyo man can umake pi lembe ma Naboth ma Jayezreel udwoko ire kumae: “Abimiyo ngo iri giralaga pa kwaru para.” I ng’eye evuto iwi kavuto pare m’eloko wang’e yor i kum ot, man ekwero nicamu.

5 Yezabel ma dhaku pare umondo i bang’e man upenje kumae: “Pirang’o can ubenegi* kumeno m’ikwero ko cam de e?” 6 Edwoko ire kumae: “Pilembe ayero ni Naboth ma Jayezreel nia emii ang’iew podho mir ulok pare. Kunoke kan emaru amii ire podho mir ulok mange kawang’e. Ento eyero kumae: ‘Abimiyo ngo iri podho mir ulok para.’” 7 Yezabel ma dhaku pare uwacu ire kumae: “Nyo in ungo re m’itie ubimo mir Israeli? Keai malu icam piny moko, man anyong’a neg adundeni. Abimiyo iri podho mir ulok pa Naboth ma Jayezreel.” 8 Pieno Yezabel ukiewo barua ku nying’ Ahab man emwonogi kud ayi* p’ubimo, e eoro baruane ni judongo man weg yung ma gikwo i adhura ma thugi Naboth. 9 Ekiewo i baruanegi kumae: “Wutwong’ nia jukwir cam, man wuketh Naboth ubed i wang’ dhanu. 10 Wuketh dhanu ario ma kony migi mbe gibed i wang’ Naboth man gituc lembe i kume kumae: ‘Ilamu Mungu man ubimo!’ I ng’eye wuwodhe woko mir adhura man wucanye ku kidi nitundo etho.”

11 Pieno jumaco mir adhura ma thugi Naboth, judongo, man weg yung ma gikwo i adhura maeno gitimo tap calu ma Yezabel ukiewo i barua m’eoro igi. 12 Gitwong’o nia jukwir cam man giketho Naboth ubedo i wang’ dhanu. 13 E dhanu ario ma kony migi mbe gimondo man gibedo i wang’ Naboth, gicaku miyo lembatuca i kum Naboth i wang’ dhanu, giwacu kumae: “Naboth ulamu Mungu man ubimo!” I ng’eye, giwodhe woko mir adhura man gicanye ku kidi nitundo etho. 14 Gigam gioro kwenda i bang’ Yezabel kumae: “Judaru canyu Naboth ku kidi man etho.”

15 Kinde ma Yezabel uwinjo nia judaru canyu Naboth ku kidi man etho, e ndhu ndhu eyero ni Ahab kumae: “Ai malu man imak podho mir ulok pa Naboth ma Jayezreel, m’ekwero nimiyo iri nia ing’iew ku sente, kum dong’ Naboth umbe. Edaru tho.” 16 Saa m’Ahab uwinjo nia Naboth udaru tho tap, eai malu man eloro i podho mir ulok pa Naboth ma Jayezreel pi nimake.

17 Ento lembe pa Yehova ubino i bang’ Eliya ma Jaticbi, m’uwacu kumae: 18 “Ai malu ilor icidh iromb kud Ahab m’ubimo mir Israel ma n’i Samaria. En’i podho pa Naboth, ecidho kuca pi nimaku podhone. 19 Yer ire kumae: ‘Yehova uwacu kumae: “Fodi inego ng’atini re ilund imaku podho pare de?”’* I ng’eye iyer ire nia, ‘Yehova uwacu kumae: “Kaka ma gwogi unang’u iye rimb Naboth, gwogi binang’u rimbi bende keca.”’”

20 Ahab uyero ni Eliya kumae: “Ifonwang’a eni, E jadegina!” Eliya udwoko ire kumae: “Anweng’i. Mungu uwacu kumae: ‘Calu m’ikeco* nitimo lembe ma rac i wang’ Yehova, 21 abekelo nyoth i wii man abiweyo ng’eyi cuu mandha man abidaru jumaco ceke* kud i ot p’Ahab, uketho i iye ng’atu ma jakony pare mbe man ma ng’ic i Israel. 22 Man abiketho ot peri bidoko calu ot pa Yeroboam ma wod Nebat man calu ot pa Baca ma wod Ahiya, kum inyayu ng’eicwiny i iya man iketho Israel udubo.’ 23 Pi Yezabel ke Yehova uyero kumae: ‘Gwogi bicamu Yezabel i theng podho mi Yezreel. 24 Ng’atu moko ci m’i ot p’Ahab m’utho i adhura gwogi bicame en, man ng’atu m’utho i lum ke winyo m’i kor polo bicame en. 25 I andha, ng’atu moko acel de mbe m’ubedo calu Ahab, m’ukeco* kud adundene ceke nitimo lembe ma rac i wang’ Yehova, ma dhaku pare ma Yezabel ubecung’e en. 26 Etimo lembe ma reco nisagu; kum etimo ni ayi gin m’acwiya ma gi gin ma judagu,* tap calu Juamor ma Yehova uriemo kud i wang’ Juisrael gitimo.’”

27 Saa m’Ahab uwinjo wec maeno ci, eyeco bongu pare man ekendo kendi mi saki i kume; ekwiro cam man ebed evuto i kendi mi saki, ewotho bende m’etie ku can. 28 I ng’eye, Yehova uyero ni Eliya ma Jaticbi kumae: 29 “Nyo ineno kite m’Ahab ujwigere ko gire pira? Calu m’ejwigere gire i wang’a, abikelo ngo nyoth kinde ma fodi e kwo. Abikelo nyoth iwi ot pare i nindo pa wode.”

22 Lwiny ubino mbe i kind Siria ku Israel pi oro adek. 2 I oro mir adege, Yehocafath m’Ubimo mi Yuda uloro i bang’ ubimo mir Israel. 3 E ubimo mir Israel uyero ni judongo mi ker pare kumae: “Nyo wung’eyo de nia Ramoth-gilead utie adhura mwa? Dong’ pirang’o wamito ngo wamaye kud i cing ubimo mi Siria?” 4 I ng’eye, ubimo mir Israel upenjo Yehocafath kumae: “Nyo wabicidho karacelo kudi pi nikiedo i Ramoth-gileadi?” Yehocafath udwoko ire kumae: “An a calu in. Dhanu para gi calu dhanu peri. Riuni* para de gi calu riuni peri.”

5 Ento Yehocafath uyero ni ubimo mir Israel kumae: “Akweyi, kelar ipenj lembe i bang’ Yehova.” 6 Pieno ubimo mir Israel ucoko dhu jubila karacelo, dhanu ma romo dak ang’wen man epenjogi kumae: “Nyo ukwayu acidh akied lwiny i dhu Ramoth-gilead kunoke ukwayu ngo acidhi?” Gidwoko ire kumae: “Cidhi, kum Yehova bimiye i cingi, E ubimo.”

7 I ng’eye, Yehocafath uyero kumae: “Nyo jabila pa Yehova moko acel de mbe keni? Wakepenj Mungu nikadhu kud i bang’e bende.” 8 E ubimo mir Israel uyero ni Yehocafath kumae: “Moko acel fodi udong’ ma wacopo penjo Yehova nikadhu kud i bang’e; re adage, pilembe eewo ngo nyanok de lembe ma ber pira, ento ma rac kwa. Etie Mikaya ma wod Imla.” Ento Yehocafath uyero kumae: “Ubimo kud iwec kumeno.”

9 Pieno ubimo mir Israel ulwong’o jatic moko mi kal pare man ewacu ire kumae: “Kel Mikaya ma wod Imla pio i bang’a kae.” 10 Nwang’u ubimo mir Israel giku Yehocafath m’ubimo mi Yuda gibedo ng’atuman iwi komker pare ma gikendo kendi migi mi ker, gibedo i lela mi fwodo cam ma n’i ceng’ini ku kamondo mi dhugang’ mi Samaria; man jubila ceke gibino ewo i wang’gi. 11 E Zedekia ma wod Kenana uyiko ire tung’ mi cuma man ewacu kumae: “Yehova uyero kumae: ‘Ku tung’ maenigi ibicobo i* Jusiria nitundo ibidarugi.’” 12 Jubila mange ceke gibino ewo lembe ma rom, giyero kumae: “Cidh i Ramoth-gilead man ibiloyo; Yehova bimiyo adhurane i cingi, E ubimo.”

13 E jakwenda m’ucidh ulwong’o Mikaya uyero ire kumae: “Nen! jubila ceke gibeyero lembe ma ber ni ubimo. Dong’ akweyi, in de wec peri ubed calu migi man iyer lembe ma ber.” 14 Ento Mikaya uwacu kumae: “Calu andha Yehova ubedo kwo, gin ma Yehova uwacu ira re ma tie gin m’abiyero.” 15 E emondo i bang’ ubimo, man ubimo upenje kumae: “Mikaya, nyo ukwayu wacidh wakied i kum Ramoth-gilead kunoke ukwayu ngo wacidhi?” E ndhu ndhu edwoko kumae: “Cidhi, kum ibiloyo; Yehova bimiye i cingi, E ubimo.” 16 E ubimo uwacu ni Mikaya kumae: “Wang’ adi m’abiketho ikwong’ nia ibiyero ira kende kende lemandha ku nying’ Yehova?” 17 E ewacu kumae: “Aneno Juisrael ceke gilal iwi gudi calu rombe ma jakwac migi mbe. Yehova uwacu kumae: ‘Dhanu maeni jawigi mbe. Wek ng’atuman udok i pacu pare i kwiyocwiny.’”

18 Ubimo mir Israel ugam uyero ni Yehocafath kumae: “Ayero iri ngo nia, ‘lembe ma ber m’ebiewo pira mbe, ndhu lembe ma rac kende’?”

19 I ng’eye, Mikaya uwacu kumae: “Dong’ kewinj lembe pa Yehova: Aneno Yehova ubedo iwi komker pare man udul ceke m’i polo gicungo i ng’ete, yor acwic man yor acam. 20 Yehova ugam uyero kumae: ‘Ng’a ma biwondo Ahab kara eidhi man etho i Ramoth-gileadi?’ Ng’atu acel ubino yero lembe ma e, ma kucelo ubino yero lembe mange. 21 E tipo* moko ucoro man ecungo i wang’ Yehova, ewacu kumae: ‘Abiwonde.’ Yehova upenje kumae: ‘Ibitimo nenedi?’ 22 Edwoko kumae: ‘Abicidho man abidoko ni tipo mi vupo i dhu jubila pare ceke.’ E ewacu kumae: ‘Ibiwonde man bende lembe biwotho iri miero. Cidhi man itim kumeno.’ 23 Man kawoni Yehova uketho tipo mi vupo i dhu jubila peri maeni ceke, ento Yehova ung’olo nikelo nyoth i wii.”

24 Zedekia ma wod Kenana ugam ucoro man epadu theng Mikaya, ewacu kumae: “Tipo pa Yehova ne ukadhu ku kani m’eweka ko ecidh eweco i beng’i e?” 25 Mikaya udwoko kumae: “Nen! ibing’eyo yo m’ekadhu kud i iye i ceng’ m’ibimondo i kusika ma yor i iye pi nipondo.” 26 I ng’eye, ubimo mir Israel uyero kumae: “Wumak Mikaya man wutere i bang’ Amon ma jadit mir adhura man i bang’ Yoac ma wod ubimo. 27 Wuwac igi nia, ‘ubimo uyero kumae: “Wubol ng’atu maeni i kol man wumii ire kende kende mukathi ku pii kadhiri ma nok nitundo m’abidwogo i kwiyocwiny.”’” 28 Ento Mikaya uwacu kumae: “Kan idwogo i kwiyocwiny, nwang’u Yehova uweco ngo i bang’a.” Edok emedo kumae: “Wu dhanu ceke wuwinj lembe maeni.”

29 E ubimo mir Israel giku Yehocafath m’ubimo mi Yuda giidho i Ramoth-gilead. 30 Ubimo mir Israel uwacu ni Yehocafath kumae: “Abiranjara man abimondo i lwiny, ento in, kend kendi peri mi ker.” Pieno ubimo mir Israel uranjere man emondo i lwiny. 31 Nwang’u ubimo mi Siria ung’olo ni judongo mi juring magali pare pier adek wi ario kumae: “Kud wukied i dhu ng’atu mange, dok ebed ma nok kadi ma dit, wukied i dhu ubimo mir Israel kende.” 32 Kinde ma judongo mi juring magali gineno Yehocafath, giwacu i kindgi kumae: “Eni tie tap ubimo mir Israel.” Pieno gilokiri pi nikiedo i kume, e Yehocafath ucaku kok pi nikwayu kony. 33 Kinde ma judongo mi juring magali gineno nia eca tie ngo ubimo mir Israel, e ndhu ndhu giweko niriemo toke.

34 Ento ng’atu moko ukilo athero pare swa,* e atherone umaku ubimo mir Israel i kind cuma mi koti pare. Pieno ubimo uwacu ni jaring magali pare kumae: “Wir wi magali man wodha cen kud i lwiny,* pilembe anwang’u ret ma rac mandha.” 35 Lwiny ubogere cing’ nica duu, man ugam ukwayu nia jujeng ubimo ajenga iwi magali ma wang’e ubeneno yor i bang’ Jusiria. Rimo mi ret m’enwang’une ucwir i magali mi lwiny, man uthienone egam etho. 36 Kinde ma ceng’ ubemwony, jukok ni dhanu m’i kagonjo, juwacu kumae: “Ng’atuman udok i adhura pare! Ng’atuman udok i ng’om pare!” 37 Kumeno re m’ubimo utho man judwoke i Samaria; e jukunyo ubimo i Samaria. 38 Kinde ma julwoko magali mi lwinyne i kut mi pii mi Samaria, gwogi ginang’u rimbe man mon ma weg asara gijom keca,* tap calu ma Yehova ular uyero.

39 Dong kpawa mi kwo pa Ahab, lembe ceke m’etimo, ot* mi lak liec m’egiero, man adhura ceke m’egiero, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mir Israel. 40 E Ahab uvuto pi niyom* karacelo ku kwaru pare; man wode ma Ahazia udoko ubimo kakare.

41 Yehocafath ma wod Asa udoko ubimo iwi Yuda i oro mir ang’wende mi camuker pa Ahab m’Ubimo mir Israel. 42 Yehocafath udoko ubimo kinde m’ebino ku oro pier adek wi abic man ecamu ker pi oro pier ario wi abic i Yeruzalem. Nying’ min ubino Azuba m’ubino nyaku pa Cilhi. 43 Emedere niwotho i gengi ceke pa Asa ma won. Ekier ungo kud i gengine, man etimo lembe m’atira i wang’ Yehova. Ento jukabu ngo kaka ma malu, man dhanu gimediri asu nithiero lam man niketho yiro mi lam uduny i kaka ma malu. 44 Yehocafath ukwo ku kwiyocwiny kud ubimo mir Israel. 45 Dong kpawa mi kwo pa Yehocafath, tic mi tego m’etimo, man kite m’ekiedo ko lwiny, jukiewogi i buku mi kpawa mi jubim mi Yuda. 46 Bende ekabu cen kud i ng’ombe dong jumaco ma timo asara mir hekalu ma gigam gidong’ i nindo pa Asa ma won.

47 Saa maeca ubimo moko ubino mbe i Edom; jabim mi theng ng’om* re m’ubino tiyo calu ubimo.

48 Yehocafath uyiko bende meli mi Tharsis* kara ucidh i Ofir pi niyeyo mola ma kwar, ento meline gitundo ngo pilembe giwok ging’eny i Ezion-geber. 49 I saa maeno* re ma Ahazia ma wod Ahab uyero ni Yehocafath kumae: “Wek jutic para gicidh ku jutic peri ku meli,” ento Yehocafath uyiyo ngo.

50 I ng’eye, Yehocafath uvuto pi niyom karacelo ku kwaru pare, man jukunye karacelo ku kwaru pare i Adhura pa Daudi ma kwarumire; e Yehoram ma wode udoko ubimo kakare.

51 Ahazia ma wod Ahab udoko ubimo iwi Israel i Samaria i oro mir apar abirone mi camuker pa Yehocafath m’Ubimo mi Yuda, man ebimo iwi Israel pi oro ario. 52 Emedere nitimo lembe ma rac i wang’ Yehova man ewotho i yo pa won man i yo pa min, man etimo dubo ma rom ma Yeroboam ma wod Nebat utimo, m’eketho ko Israel udubo. 53 Ebed etimo ni Baal man ebed erum i wang’e, emedere ninyayu ng’eicwiny i Yehova Mungu mir Israel tap calu ma won utimo.

I dhu Juebrania: “nindo.”

Kunoke “kana mi lwiny.”

Kunoke “unyayu ngo can i iye; ukwere ngo.”

Kunoke “ng’eyong’ec peri man ng’eyong’ec pa.”

Niwacu kinde m’ebitho man jubikunye.

Kunoke “ewaru ng’eyong’ec para.”

Kunoke “min kana.”

I dhu Juebrania: “ng’om ukak.”

Kunoke “dhanu mi yung.”

I dhu Juebrania: “abecidho i yo ma ng’om ceke cidho i iye.”

Kunoke “ibitimo ku rieko.”

Nen Thelembe mi wec.

I dhu Juebrania: “dhanu peri biai ungo.”

Kunoke “Ceol,” niwacu liel mi dhanu ceke. Nen Thelembe mi wec.

Kunoke “Ceol,” niwacu liel mi dhanu ceke. Nen Thelembe mi wec.

I dhu Juebrania: “Nyo bino peri en e bino mi kwiyocwinyi?”

I dhu Juebrania: “giketho wang’gi i bang’a.”

Kunoke “tek ekwaye ngo kawang’ kwo pare.”

Kunoke “ucidh upodh iwi Adoniya.”

I dhu Juebrania: “kodhine.”

Kunoke “Egamu.”

Kunoke “nyathi jalawobi.”

I dhu Juebrania: “ang’eyo ngo niwok woko kadi nidwogo.”

Kunoke nyo “ma telo wigi tie tek.” I dhu Juebrania: “ma pek.”

I dhu Juebrania: “nindo ma dupa.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

I dhu Juebrania: “i nindo peri ceke.”

I dhu Juebrania: “abimedo bor mi nindo mi kwo peri.”

Kunoke “feth”

I dhu Juebrania: “lworo umakugi.”

Kunoke “gavna.”

Kunoke “gavna.”

Kunoke “gavnane.”

Niwacu Efrath.

Kor acel ubino litre 220. Nen Thenge ma jumedo B14.

Niwacu yo reto mi kulo Efrath.

Kwan maeni nwang’ere i gor moko ma con man bende i verse mange m’uweco iwi lembe ma rom eni. Gor mange ma con uyero nia etie 40 000.

Kunoke “kana mi lwiny.”

Kunoke “ju ma ringo ku riuni.”

Kunoke “gavna.”

Kunoke “kana mi lwiny.”

Kunoke “Eyero.”

Nen Thelembe mi wec.

Kunoke “giracwiya ma tuk atuka.”

Copere eno uketho i iye bende ukoko.

Kunoke “umaru Daudi.”

Kunoke “ma wendgi lee.”

Eno tie yen m’uyenyo rombo ku sipre.

Eno tie yen m’uyenyo rombo ku sipre.

Kor acel ubino litre 220. Nen Thenge ma jumedo B14.

I dhu Juebrania: “nyithindho mir Israel.”

Nen Thenge ma jumedo B15.

Nen Thenge ma jumedo B8.

Bot acel ubino santimetre 44,5. Nen Thenge ma jumedo B14.

I dhu Juebrania: “Hekalu.”

Kunoke “madhirisa ma wang’e kadere akada.”

I dhu Juebrania: “Hekalu.”

I dhu Juebrania: “Kusika m’upondo ma kut.”

Kunoke “martho.”

Kunoke “yo piny.”

I dhu Juebrania: “egiero.”

Eno tie yen m’uyenyo rombo ku sipre.

I dhu Juebrania: “Hekalune.” Niwacu Kamaleng’ m’ubino i wang’ Kamaleng’ m’usagu.

I dhu Juebrania: “Kusika m’upondo ma kut.”

I dhu Juebrania: “Kusika m’upondo ma kut.”

I dhu Juebrania: “Kusika m’upondo ma kut.”

I dhu Juebrania: “Kusika m’upondo ma kut.”

I dhu Juebrania: “Kusika m’upondo ma kut.”

I dhu Juebrania: “yen ma moje nuti.”

I dhu Juebrania: “Ot ma yor i iye.”

I dhu Juebrania: “yor i iye ku yo woko.”

I dhu Juebrania: “yen ma moje nuti.”

Saa moko nyo eno ubenyutho ayi ma juguro ko kadhruma kunoke kadhiri mi dhugolanegi.

I dhu Juebrania: “yen ma moje nuti.”

Kunoke “martho.”

I dhu Juebrania: “Hekalu.”

Saa moko nyo eno ubenyutho ayi ma juguro ko kadhruma kunoke kadhiri mi dhugolanegi.

Eno tie yen m’uyenyo rombo ku sipre.

Nen Thenge ma jumedo B15.

Nen Thenge ma jumedo B15.

Kunoke “plane.”

Kunoke “kal.”

Bot acel ubino santimetre 44,5. Nen Thenge ma jumedo B14.

Kunoke “Pond ot.”

Kunoke “Pond ot.”

Kunoke “Kal.”

Kunoke “ngulu ngulu mi mbegiman ubino bot 12.”

Eni ubenyutho Kamaleng’.

Kunoke “yo piny.”

Thelembene tie “Dong’ eketh [niwacu Yehova] ucung ma tek.”

Kunoke “yo malu.”

Copere thelembene tie “Ku tego.”

Kunoke “Kakonj pii ma dit.”

Kunoke “ugam ukwayu thol ma borne bot 30 pi nidhoke zoo.”

Kago santimetre 7,4. Nen Thenge ma jumedo B14.

Agulu acel ubino litre 22. Nen Thenge ma jumedo B14.

Kunoke “udoko ni acel ku.”

Kunoke “gidoko acel.”

Kunoke “ngulu ngulu migi ubino bot ang’wen ang’wen.”

I dhu Juebrania: “Kusika m’upondo ma kut.”

Kunoke “kopo, kalisi.”

Niwacu Foc mi otbak.

Nen Thenge ma jumedo B15.

I dhu Juebrania: “wodi ma biai kud i pieri.”

I dhu Juebrania: “polo mi polo.”

Kunoke “ng’atu m’edubo ire uketho ekwong’o kwong’.” Niwacu kwong’ ma ketho ng’atini lwong’o peko i wiye tek ekwong’o kwong’ne ku vupo kadi ke ewore ngo.

I dhu Juebrania: “alam.”

I dhu Juebrania: “tie rac.”

I dhu Juebrania: “tie pwe.”

Kunoke “inyayu can i kumgi.”

I dhu Juebrania: “ng’om ma dhugang’ migi n’i iye.”

Kunoke “piri m’uyik.”

Nen Thelembe mi wec.

Kunoke “iwinj lembe ceke ma gibekwayu i beng’i.”

Kunoke “wuwodhuru zoo ni.”

Kunoke “githiero; gitimo foc pi ot m’uthum.”

Kunoke “Kamondo mir Hamath.”

Nen Thelembe mi wec.

I dhu Juebrania: “I nindo mir abora,” niwacu nindo m’ulubo nindo mir abiro mir ario.

Kunoke “kal.”

I dhu Juebrania: “lembabola.”

Kunoke “kal.”

Eno tie yen m’uyenyo rombo ku sipre.

I dhu Juebrania: “giwok gimaku wang’e ngo.”

Kunoke nyo “Ng’om ma kony pare mbe.”

Talanto acel ubino kilo 34,2. Nen Thenge ma jumedo B14.

Kunoke “kal.”

Etie wec mi dhu Juebrania ma thelembene tie “ng’om ma judhuro.”

Kunoke “giramiya mi nyom; keny.”

Kunoke “udwoke tek.”

Kunoke “kana mi lwiny.”

Kunoke “kana mi lwiny.”

Etie wec mi dhu Juebrania ma thelembene tie “ng’om ma judhuro.”

Kunoke “ku koy.”

Kunoke “m’upondo ni ubimo.”

I dhu Juebrania: “tipo moko mbe m’udong’ i iye.”

Kunoke “wec peri.”

Talanto acel ubino kilo 34,2. Nen Thenge ma jumedo B14.

Kunoke “kal.”

I dhu Juebrania: “m’Ubimo Suleman umiyo calku lac cinge.”

Kunoke “gavna.”

Cekel acel ubino grama 11,4. Nen Thenge ma jumedo B14.

Eno tie nyithi ban ma thindho ma weg athero re ma gibed gimaku.

I Lembagora mi Juebrania mina acel ubino grama 570. Nen Thenge ma jumedo B14.

Kunoke “Kopo; Kalisi.”

I dhu Juebrania: “gibed gisayu wang’.”

Kunoke “kana mi lwiny.”

Wec mi dhu Juebrania ma julwong’o ko kana maeni nyutho kana ma min kana unyolo ku riuni.

Kunoke “juring riuni.”

Kunoke “Kana mi lwiny.”

Kunoke nyo “kud i Misiri man kud i Kue; jukuloka p’ubimo gibed ging’iewogi kud i Kue,” copere eno ubenyutho Kilikia.

Kunoke “giterogi.”

Kunoke “wucikuru ngo nigemuru kugi.”

Kunoke “mon mange.”

Kunoke “mon pare gibino kud atelatela ma lee i wiye.”

I dhu Juebrania: “ekabu.”

Tie ngo ubimo ma dhaku.

Kunoke nyo “ukwire ku cak.”

I dhu Juebrania: “unego.”

I dhu Juebrania: “eting’o cinge malu.”

Etie wec mi dhu Juebrania ma thelembene tie “ng’om ma judhuro.”

Kunoke “ma ng’eyong’ec peri umito.”

I dhu Juebrania: “Abigiero ot.”

Kunoke “mir adici.”

Kunoke “ju m’utii.”

Kunoke “ju m’utii.”

Kunoke “ju m’utii.”

I dhu Juebrania: “hema.”

Kunoke “ma julondo.”

Kunoke “udwoke tek.”

Kunoke “edwoko adhura mi Penuel tek.”

Kunoke “nitimo thier; nirwo ni.”

Niwacu vuru m’unweng’ere ku miyo mi lam.

Kunoke “udoko abala.”

I dhu Juebrania: “ni jabila m’ecidh egamu edwogo kude.”

I dhu Juebrania: “ebed epong’o cing’.”

Kunoke “Ibiyero ire kumae kumae.”

I dhu Juebrania: “abikabu cen.”

I dhu Juebrania: “ng’atu moko ci ma layu i kor gang’.” Etie wec mi dhu Juebrania mir acenje ma jutiyo ko pi ninyutho jumaco.

Niwacu Efrath.

Nen Thelembe mi wec.

Niwacu etho man jukunye.

Nen Thelembe mi wec.

Kunoke “kal.”

I dhu Juebrania: “ju ma ringo ku tiendgi.”

Jubed julwong’e bende nia Abiya.

Copere nia wec mi dhu Juebrania ma jutiyo ko kakeni uyenyo rombo ku wec ma juloko nia “ceth lei,” jutiyo kude pi ninyutho gin ma jubecenjo.

Kunoke “mego mir awora.”

Nen Thelembe mi wec.

I dhu Juebrania: “nindo.”

Kunoke “ecaku dwoke tek; egiere kendo.”

Kunoke “kud uai kadi kud umondi i ng’om pa.”

Kunoke “kal.”

Kunoke “eweko nidwoke tek; nigiere kendo.”

Kunoke “udwoko kugi tek; ugomo kugi kendo.”

Kunoke “m’edwoko tek; m’egiero kendo.”

Niwacu Nadab ma wod Yeroboam.

I dhu Juebrania: “ng’atu moko ci ma layu i kor gang’.” Etie wec mi dhu Juebrania mir acenje ma jutiyo ko pi ninyutho jumaco.

Kunoke “juculkwor pi rimb Baca.”

I dhu Juebrania: “ot.”

Talanto acel ubino kilo 34,2. Nen Thenge ma jumedo B14.

Thelembene tie “Mi ju pa Cemer.”

I dhu Juebrania: “rwoth.”

Kunoke “hekalu.”

Nen Thelembe mi wec.

Thelembene tie “Mungu para tie Yehova.”

I dhu Juebrania: “m’acungo i wang’e.”

I dhu Juebrania: “ejigo niyuyo.”

Kunoke “lembang’o i kindwa wakudi?”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

I dhu Juebrania: “ubino kabu.”

I dhu Juebrania: “m’acungo i wang’e.”

Nen Thelembe mi wec.

Kunoke “ku batho ario.”

I dhu Juebrania: “wubilwong’o nying’.”

I dhu Juebrania: “wulwong’ nying’.”

I dhu Juebrania: “nilwong’o nying’.”

Kunoke nyo “ecidho i woth.”

Sea acel ubino litre 7,33. Nen Thenge ma jumedo B14.

Kunoke “poga.”

Kunoke “aketho ngo ng’eyong’ec peri udoko calu ng’eyong’ec pa ng’atuman.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

Kunoke “ng’eyong’ec pare utho.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

Kunoke “ng’eyong’ec.”

Thelembene tie “Mungu en e Both.”

Kunoke “kana mi lwiny.”

Kunoke “otbak.”

Kunoke “otbak.”

Kunoke “kana mi lwiny.”

Kunoke “kana mi lwiny.”

Kunoke “nek.”

Niwacu i ng’ey nindo pa koth i Israel. Ebino i kind dwi mir adek kunoke mir ang’wen. Nen Thenge ma jumedo B15.

I dhu Juebrania: “kwan.”

Kunoke “kana mi lwiny.”

Niwacu i ng’ey nindo pa koth i Israel. Ebino i kind dwi mir adek kunoke mir ang’wen. Nen Thenge ma jumedo B15.

Kunoke “gitie jubim ma nyutho mer ma lokere ngo.”

Kunoke “ebiweko ng’eyong’ec peri.”

Kunoke “wek ng’eyong’ec para bed kwo.”

Kunoke “watimo lembariba.”

Copere nia “wot jubila” ubenyutho kalasi ma jubed juponjo jubila i iye, kunoke dikiri mi jubila.

Kunoke “bigoyi i ng’om.”

Kunoke “ng’eyong’ec peri bibedo kawang’ ng’eyong’ec pare.”

Talanto acel ubino kilo 34,2. Nen Thenge ma jumedo B14.

Kunoke “ng’eyong’ec peri bibedo kawang’ ng’eyong’ec pare.”

I dhu Juebrania: “tiponi tie ku can.”

Kunoke “kace.”

I dhu Juebrania: “imaku bende?”

I dhu Juebrania: “ilworiri giri.”

I dhu Juebrania: “ng’atu moko ci ma layu i kor gang’.” Etie wec mi dhu Juebrania mir acenje ma jutiyo ko pi ninyutho jumaco.

I dhu Juebrania: “m’ulworere gire.”

Copere nia wec mi dhu Juebrania ma jutiyo ko kakeni uyenyo rombo ku wec ma juloko nia “ceth lei,” jutiyo kude pi ninyutho gin ma jubecenjo.

Kunoke “Kana mi lwiny.”

Kunoke “ibicwalu.”

Kunoke “malaika moko.”

Kunoke “m’umbe nilibo ng’atu moko.”

I dhu Juebrania: “kagonjo.”

Kunoke nyo “kaka ma mon ma weg asara gijom i iye, gwogi ginang’u rimbe.”

Kunoke “kal.”

Niwacu etho man jukunye.

Kunoke “gavna.”

Nen Thelembe mi wec.

Copere nia giweco iwi lembe maeno i wang’e ma fodi meli ung’eny ungo.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini