KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w22 Dwi mir 12 mba. 8-13
  • “Wabibedo wakudi i Paradizo”

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • “Wabibedo wakudi i Paradizo”
  • Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2022
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • KWO BIBEDO NENEDI I PARADIZO?
  • BIMOBIM PA SULEMAN UBINO ABILA MI PARADIZO
  • JUKRISTU MA JUWIRO KU TIPO GIBIBEDO KU TIC MA KANI?
  • “ROMBE MANGE” GICIKIRI NITIMO ANG’O KARA GIKWO I PARADIZO?
  • ICOPO KWO RONDO KU RONDO I PARADIZO
  • “Wabinenu i Paradiso!”
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2018
  • Lemb’akeca pa Mungu Tie Ang’o pi Ng’om?
    Lembanyong’a m’Uai I Bang’ Mungu!
  • Yesu udwogo Paradiso man edaru tic ma jumio ire
    Yesu en e yo, lemandha, man kwo
Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2022
w22 Dwi mir 12 mba. 8-13

THIWIWEC MI 50

“Wabibedo wakudi i Paradizo”

“Andhandha abewacu iri tin, wabibedo wakudi i Paradizo.”​—LUKA 23:43.

WER 145 Mungu ng’olo iwa paradiso

I ADUNDOa

1. Yesu uyero ang’o nyanok i wang’ tho pare ni jatimrac m’ubino i ng’ete? (Luka 23:39-43)

YESU karacelo ku jutimrac ario i ng’ete gibino sendiri ku litho m’uting’o saa ma lee i wang’ nitho. (Luka 23:32, 33) Ubenen kamaleng’ nia jutimrac eno gibino ngo julub pa Yesu, kum gin ario ceke gicaye. (Mat. 27:44; Mark. 15:32) Re ng’atu acel udok uloko cwinye. Ewacu kumae: “Yesu, poy pira kinde m’ibibino i Ker peri.” Yesu udwoko ire kumae: “Andhandha abewacu iri tin, wabibedo wakudi i Paradizo.” (Som Luka 23:39-43.) Gin moko mbe m’unyutho nia jatimrac eno ugam ujolo rwonglembe mi “Ker mi polo” ma Yesu ubed urweyo. Bende, Yesu uyero ngo nyanok de nia ng’atuno bimondo i Kerne i polo. (Mat. 4:17) Yesu ubino weco pi paradizo mi nindo m’ubino iwi ng’om. Pirang’o wabeyero kumeno?

Juliero Yesu iwi yen mi can. Jatimrac ma n’i ng’ete ubeweco i bang’e.

Wacopo yero ang’o iwi jatimrac m’uweco ku Yesu man iwi lembe m’eng’eyo? (Nen udukuwec mir 2-3)

2. Ang’o m’ubenyutho nia jatimrac m’uloko cwinye ubino Jayahudi?

2 Copere nia jatimrac m’uloko cwinye ubino Jayahudi. Eyero ni jawodhe kumae: “In re ilworo ngo Mungu nyanok de, ma in de kawoni inwang’u pokolembe ma rom e?” (Luka 23:40) Juyahudi gibed giworo Mungu acel, ento dhanu mi thek mange gibed giworo mungu dupa. (Ai 20:2, 3; 1 Kor. 8:5, 6) Ka nwang’u jutimrac eno gibino dhanu mi thek mange, nang’ penji pa ng’atuno copo bedo nia, “In ilworo ngo mungu nyanok de?” M’umedo maeno, Yesu urweyo ngo ni ju m’utie ngo Juyahudi, pilembe ebino ngo pi dhanu mi thek mange ento “i bang’ rombe m’urwinyo m’i ot mir Israel.” (Mat. 15:24) Mungu ugam unyutho ni nyithindho mir Israel nia ebicero ju m’utho. Copere nia jatimrac m’uloko cwinye ung’eyo lembuno, man wec pare bende ubenyutho nia Yehova bicero Yesu kara ebim i Ker pa Mungu. Cibedo ve jatimrac eno ubino ku genogen nia en de Mungu bicere.

3. Copere nia jatimrac upoy i kum lembang’o kinde ma Yesu uweco ire pi paradizo? Kekor. (Thangambere 2:15)

3 Tek jatimrac eno utie Jayahudi, nyutho nia eng’eyo lembe iwi Adamu giku Eva man pi paradizo ma Yehova ugam ukethogi i iye. Pieno, ecopo yiyo nia paradizo ma Yesu uweco pire ire bibedo kabedo ma ber mandha iwi ng’om keni.​—Som Thangambere 2:15.

4. Wec ma Yesu uyero ni jatimrac ucikere nicwaluwa niparu pi lembang’o?

4 Wec ma Yesu uyero ni jatimrac ucikere nicwaluwa wapar pir ayi ma kwo bibedo ko i paradizo. Wacopo ponjo lembe lee iwi paradizo nikadhu kud i bimobim mi kwiyocwiny p’ubimo Suleman. Biblia uyero nia Yesu tie dit nisagu Suleman. Pieno, watie ku genogen nia en ku ju m’ebibimo kugi, gibiketho ng’om bidoko ni paradizo ma leng’ mandha. (Mat. 12:42) “Rombe mange” ke gicikiri nineno gin m’umaku gitim kara gikwo rondo ku rondo i paradizone.​—Yoh. 10:16.

KWO BIBEDO NENEDI I PARADIZO?

5. In iparu nia kwo bibedo nenedi i paradizo?

5 Kan iparu pi paradizo, lembang’o ma bino i wii? Saa moko nyo iparu pi kabedo ma leng’ ma calu ve podho Eden. (Tha. 2:7-9) Saa moko nyo ipoy i kum lembila pa Mika m’uwacu nia dhanu pa Mungu bibedo “ng’atuman the yendulok pare man the yendubolo pare.” (Mik. 4:3, 4) Kunoke nyo iparu pi wec m’i Biblia m’uwacu nia cam bibedo dit. (Zab. 72:16; Isa. 65:21, 22) Pieno, icopo neniri nia in’i kabedo ma ber mandha ku cam dupa ma mit i weng’i iwi meza. Ibeng’wiyo ng’wic thiwe ku lum m’ubeng’wi ma ber. Man saa moko nyo ibeneno wedi peri, jurimbi man ju m’ucer gibedo karacelo gibenambu man ging’iero. Lembuno ceke utie ngo lek. Ma jiji mbe, gibitimiri andha iwi ng’om. Re i paradizo, wabibedo bende ku tic ma nyayu anyong’a.

Umego m’utii ma waweco pire i thiwiwec m’ukadhu, udoko kawoni aradu i paradizo man ebeponjo jatimrac ma juguro i ng’et Yesu.

Wabibedo ku tic ma pire tek mi ponjo dhanu m’ucer (Nen udukuwec mir 6)

6. Wabitimo ang’o i paradizo? (Nen cal.)

6 Yehova ucwiyowa kara wanwang’ anyong’a i tic ma watimo. (Ekl. 2:24) Wabibedo ku tic lee i the Bimobim mi oro ulufu acel pa Kristu. Ju ma biboth kud i masendi ma dit, ku dhanu milioni dupa ma bicer, ceke gibibedo ku yeny mi kendi, mi cam, man mi kabedo ma gikwo i iye. Pi nipong’o yeny maeno bikwayu tic ma lee ma miyo anyong’a. Tap calu m’Adamu ku Eva gibed gifurofur, wan de wabibedo ku tic mi furofur pi niyiko ng’om udok ni paradizo. Kepar pir anyong’a ma wabibedo ko mi ponjo dhanu milioni dupa ma bicer, ma gitie ku ng’eyong’ec ma nok iwi Yehova ku lembakeca pare, man nikonyo weg bedopwe m’ular ukwo con i wang’ Yesu ning’eyo lembe m’udok ukadhu i ng’eygi!

7. Cwinywa tek i kum lembang’o man ke pirang’o?

7 Cwinywa tek nia kinde ma wabimondo i paradizo, wabikwo ku kwiyocwiny, wabibedo ku piny ma watie ku yenyne, man lembe ceke bipangere ma ber. Pirang’o wabeyero kumeno? Pilembe Yehova udaru nyutho iwa ayi ma kwo bibedo ko i the bimobim pa Wode. Lembene unen nikum bimobim pa Suleman.

BIMOBIM PA SULEMAN UBINO ABILA MI PARADIZO

8. Wec ma nwang’ere i Zaburi 37:10, 11, 29 upong’o nenedi i ng’ey m’ubimo Daudi ukiewogi? (Nen “Penji mi jusom” i gazeti maeni.)

8 Ku kony mi tipo ma leng’, ubimo Daudi ukiewo kite ma kwo bibedo ko i the bimobim kinde m’ubimo ma riek man ma pwe bijany iwi komker. (Som Zaburi 37:10, 11, 29.) Wang’ ma pol wabed wasomo Zaburi 37:11 ni dhanu mange ka wabeweco kugi pi paradizo. Wabetimo kumeno dre, pilembe Yesu de udwogo iwi giragorane i saa mi ponji pare ma wi got, pi ninyutho nia i nindo m’ubino lembene bitimere. (Mat. 5:5) Re lembe ma Daudi ukiewo unyutho bende kite ma kwo bidong’ bedo ko i nindo mi bim pa Suleman. Kinde ma Suleman ubimo iwi Israel, dhanu pa Mungu ukwo i kwiyocwiny ma lee man bedo moth i “ng’om ma molo cak ku kic.” Mungu uwacu igi kumae: “Tek wuwotho ku cik para . . . , abimio kwiocwiny i ng’om, e wubivuto piny, man ng’atu moko mbe ma binyayu lworo i iwu.” (Law. 20:24; 26:3, 6) Lembuno utimere i the bimobim pa Suleman. (1 Kei. 22:9; 29:26-28) Yehova ung’olo bende nia jutimrac “bibedo mbe.” (Zab. 37:10) Pieno, wec ma nwang’ere i Zaburi 37:10, 11, 29 upong’o i rundi ma con man ebipong’o bende i nindo m’ubino.

9. Ubimo ma dhaku mi Ceba uwacu lembang’o pi bimobim p’ubimo Suleman?

9 Rwong kwiyocwiny man kwo ma ber ma nyithindho mir Israel gibino i iye i the bimobim pa Suleman, ucidho bir i bang’ ubimo ma dhaku mi Ceba. Ubimo eno uai kud i ng’om ma bor ebino i Yeruzalem pi nineno ku wang’e pi gin m’ewinjo. (1 Ub. 10:1) Kinde m’ewok eneno bimobim pa Suleman, ewacu kumae: “juyero ira ng’ete kucel ungo. . . . Dhanu peri gi weg mutoro, jutic peri maeni gi weg mutoro, m’ucungo thiri thiri i weng’i, m’uwinjo rieko peri.” (1 Ub. 10:6-8) Re lembe ma ber m’ubino i the bimobim p’ubimo Suleman, ubino kende kende abila mi lembe ma Yehova bitimo ni kodhi dhanu i the bimobim pa Wode ma Yesu.

10. Yesu utie dit nisagu Suleman i yo ma kani?

10 Yesu utie dit nisagu Suleman i lembe ceke. Suleman ubino ng’atu m’utie ku kum mi dubo, man etimo dubo ma pek m’ukelo peko iwi dhanu pa Mungu. Yesu lundo utie Jabim ma leng’ m’umbe ku kum mi dubo, man etimo ngo dubo kadok nyanok de. (Luka 1:32; Ebr. 4:14, 15) Yesu ugwoko bedoleng’ pare kud i peko ma dit ma Sitani ukelo i kume. Kristu unyutho ngbeng’ nia ebitimo ngo dubo, kadi nitimo lembe moko ci ma romo miyo peko ni lwak dhanu ma pwe m’ebebimo wigi. Etie mugisa ma dit iwa nia en re m’etie Ubimo mwa.

11. Jukani ma gibibimo karacelo ku Yesu?

11 Yesu bibimo karacelo ku dhanu 144 000 ma bitimo tic kude pi nigwoko dhanu man nipong’o lembakeca pa Yehova pi ng’om. (Nyu. 14:1-3) Dhanu maeno gikadhu kud i peko man masendi dupa kinde ma gin’i wi ng’om, pieno gibibedo jubim ma nyang’ ku peko mi ju ma gibebimo wigi. Ku lemandha tic mi jubim eno bibedo ang’o?

JUKRISTU MA JUWIRO KU TIPO GIBIBEDO KU TIC MA KANI?

12. Yehova umiyo tic ma kani ni dhanu 144 000?

12 Yesu karacelo ku ju m’ebibimo kugi gitie ku tic m’usagu ma Suleman ubino ko swa. Suleman ubino ku rwom mi gwoko dhanu milioni ma lee re m’i ng’om acel kende. Ento ju ma gibibimo i Ker pa Mungu gibibedo ku rwom mi gwoko dhanu milioni swa, ke m’i ng’om ngung’. Andha dhanu 144 000 gitie ku rwom ma lee mi tuko ngo ma Yehova umiyo igi!

13. Kud i kind tic ma segi ma ju ma bibimo ku Yesu gibitimo, moko utie ma kani?

13 Calu Yesu, dhanu 144 000 de gibibedo ni jubim man julam. (Nyu. 5:10) I the Cik pa Musa, julam gibino ju ma kwong’a m’ukwayu ugwok lwak dhanu ubed ku leng’kum ma ber man niketho kindgi ubed ceng’ini ku Yehova. Cik pa Musa ubino “tipopiny mi gin ma ber ma bibino,” pieno etie lembe m’umaku piny niyero nia ju ma gibibimo karacelo ku Yesu de gibitimo tic ma segi pi nipong’o yeny mi kum ku mi tipo mi dhanu pa Mungu. (Ebr. 10:1) Wakuru wabineno kud i ng’om ma nyen, ayi ma gibiweco ko ku lwak dhanu iwi ng’om, ento pi kawoni fodi wang’eyo ngo. Kadok yub ma Yehova umaku bibedo nenedi de, re cwinywa tek nia dhanu ma gin’i ng’om i paradizo gibinwang’u telowic ma gitie ku yenyne.​—Nyu. 21:3, 4.

“ROMBE MANGE” GICIKIRI NITIMO ANG’O KARA GIKWO I PARADIZO?

14. Winjiri ma kani m’utie i kind “rombe mange” kud “udul ma nok”?

14 Yesu ulwong’o ju m’ebibimo karacelo kugi nia “udul ma nok.” (Luka 12:32) Ungu mange mir ario ke elwong’ogi nia “rombe mange.” Ungu ario eno ceke gidikiri ni udul rombe acel. (Yoh. 10:16) Ungu eno gibetimo tic karacelo, man gibimediri nitimo asu karacelo kinde ma ng’om ubedoko ni paradizo. Ceng’ini eni ju ma gitie “udul ma nok” ceke gibicidho i polo, “rombe mange” ke gibinwang’u kaka mi kwo rondo ku rondo iwi ng’om. Ento lembe moko nuti m’ukwayu “rombe mange” gitim kawoni kara gikwo i paradizo.

Umego ma rom m’utii ubetiyo ku nyathibuku “Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo!” pi niweco ku ng’atu m’ubelworo yath.

Kadok kawoni wacopo nyutho nia wabeyikara pi nikwo i paradizo (Nen udukuwec mir 15)b

15. (a) “Rombe mange” gibetimo tic karacelo nenedi kud umego pa Kristu? (b) Wacopo lubo nenedi lapor p’umego m’ucing’iewo yathi? (Nen cal.)

15 Jatimrac m’uloko cwinye ular utho ma fodi enwang’u ngo kaka mi nyutho foyofoc pare cuu pi gin ma Kristu utimo ire. Ento wan, watie ku kaka dupa kawoni mi nyutho foyofoc mwa pi gin ma Yesu utimo. Ku lapor, wanyutho nia wamare nikadhu kud i ayi ma wabediko ko cingwa kud umego pare ma juwiro ku tipo. Yesu uwacu nia ebipokolembe mi rombe nimakere ku gin ma gitimo ni umego pare. (Mat. 25:31-40) Wacopo diko cingwa kugi nwang’u wabekonyogi kud amora i tic mi lembanyong’a man mi ketho dhanu udok julub. (Mat. 28:18-20) Pi thelembe ma eno re ma wabemito watii cuu ku jamtic ma gimiyo mi ponjo Biblia ku dhanu, calu ve buku Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo!. Tek fodi kawoni inwang’u ngo ponji mi Biblia m’ibetelo wiye, tek ecopere, nyo iromo ketho ngo lembakeca mi caku ponji mi Biblia ku dhanu dupa?

16. Wacopo timo ang’o kawoni kara wabed lwak dhanu mi Ker pa Mungu?

16 Wambe ku yeny mi kuro nia wakemond i paradizo ka dong’ wacak bedo kit dhanu ma Yehova ubemito ukwo i iye. Niai kawoni wacopo timo tego nibedo dhanu m’atira i wec mwa, i timo mwa man nikwo ngo i ayi m’ukadhu mukero. Bende, wacopo gwoko bedoleng’ mwa ni Yehova, ni jadhogwa mi gamiri man ni Jukristu wadwa. Ka wabeii nikwo nimakere ku cik mir ukungu pa Mungu i ng’om ma rac maeni, ebibedo iwa yot nikwo nimakere ku cikne kadok i paradizo de. Wacopo medo bende bodho man timo ma beco pi ninyutho nia wabeyikara pi kwo mi paradizo. Nen thiwiwec “Nyo itie ayika ‘nicamu ng’om ni aba’?” i gazeti maeni.

17. Nyo wacikara nibedo ku koo koo i iwa pi dubo ma con watimo? Kekor.

17 Ukwayu watim kero wawodh adieng’acwiny cen kud i cwinywa pi dubo ma pek ma con watimo. I andha, wacikara ngo niketho lam mi jamgony ubed iwa ni thelembe mi timo “dubo akakaka.” (Ebr. 10:26-31) Cwinywa ubed tek nia kan andha wayewo dubo ma pek ma watimo, wakwayu kisa i bang’ Yehova, wasayu kony i bang’ judong cokiri, man waloko kura mwa, e nang’ eweko dubo mwa mi magwei. (Isa. 55:7; Tic. 3:19) Poy i kum wec ma e ma Yesu uyero ni Jufarisayo: “Abino ngo nilwong’o weg bedopwe, ento judubo.” (Mat. 9:13) Lam mi jamgony utie ku tego mi ruco dubo mwa ceke.

ICOPO KWO RONDO KU RONDO I PARADIZO

18. Icopo maru iwec iwi lembang’o ku jatimrac m’utho iwi yen i ng’et Yesu?

18 Kepar nia in’i paradizo, ibeweco ku jatimrac m’ugam uweco ku Yesu! M’umbe jiji wun ario ceke wucopo nyutho foyofoc mwu pi lam ma Yesu uthiero. Saa moko nyo icopo penje ekekor iri pi gin m’utimere i saa ma tokcen mi kwo pa Yesu iwi ng’om man kite m’ewinjere ko kinde ma Yesu udwoko wang’ kwac pare. I thenge ma kucelo, en de eromo penji nia ikekor ire ayi ma kwo ubino ko i nindo mi kajik ceng’ mi ng’om ma rac pa Sitani. Ebibedo rwom ma dit mandha niponjo Lembe pa Mungu ku kit dhanu ma kumeno!​—Efe. 4:22-24.

Umego ma rom eno kawoni dong’ edoko aradu i paradizo, ebekubo cal iwi ban man nyamego moko ke ubeneno. Gudi, yen, man thiwe udhokogi. I ng’etgi ceng’ini ke umvor, afoyo man ruda, ceke gibedo i kwiyocwiny.

I the bimobim mi oro elufu acel pa Kristu, umego moko ubemedo bodho pare m’ebino kuro kud ava (Nen udukuwec mir 19)

19. Pirang’o kwo bibadhu ngo cwinywa i paradizo? (Nen cal m’i ng’eye.)

19 Kwo mi paradizo bibadhu ngo cwinywa nyanok de. Saa ceke wabiberombo ku dhanu ma pigi ber man wabitimo tic ma nyayu anyong’a. M’usagu zoo, kubang’ ceng’ wabibeng’eyo lembe ma nyen iwi Wegwa m’i polo man anyong’a bibenegowa i kum gin m’emiyo iwa. Wabibedo ku lembe dupa ma wabing’eyo i wiye man iwi giracwiya pare. Kinde ma wabemedara nikwo, e mer ma wamaru ko Mungu de bimedere ameda kumeca. Wabedwoko foyofoc lee dit ni Yehova man ni Yesu pilembe ging’olo nia wacopo kwo rondo ku rondo i paradizo!

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Kwo bibedo nenedi i paradizo?

  • Umego pa Yesu ma juwiro ku tipo gibibedo ku tic ma kani pi niketho ng’om udok ni paradizo?

  • “Rombe mange” gicikiri nitimo ang’o niai kawoni kara gikwo i paradizo?

WER 22 Ker ubebimo​—Wakwayu ebin!

a Nyo ibed iparu wang’ ma pol kite ma kwo bibedo ko i paradizo? Etie lembe ma tielo cwinyjo niparu pi lembene. Ka wabemedara niparu pi gin ma Yehova bitimo iwa i nindo m’ubino, amora mwa mi ponjo jumange pi ng’om ma nyen de bimedere ameda. Thiwiwec maeni biketho yiyoyic mwa bidoko tek i lembang’ola pa Yesu pi paradizo m’ubebino.

b KORO I CAL: Umego moko m’utie ku genogen mi ponjo ju ma bicer, ucaku beponjo dhanu niai kawoni.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini