Kas’adek, nindo 16, dwi mir 7
Yehova ung’eyo nia paru mi jurieko utie gin ma tije mbe.—1 Kor. 3:20.
Wacikara niuro cen nitiyo ku paru ma reco mi dhanu. Tek waneno lembe nimakere ku nen mi dhanu ma woro ngo cik pa Yehova, wan de waromo caku wil ku Yehova man ku cik pare. (1 Kor. 3:19) Wang’ ma pol, “rieko mi ng’om maeni” cwalujo i kum awanya mi kum. Jukristu moko mi Pergamo man Thuatera gimondo i timo mi woro ayi gin m’acwiya man mi lemsasa mi tarwang’ m’ugam unyay lee i adhura maenogi. Eno uketho Yesu uoro juk ma kwiny ni cokiri ario maeno pilembe giweko timo mi lemsasa mi tarwang’ umondo i kindgi. (Nyu. 2:14, 20) Tin bende jucopo dhuro mac i kumwa nia wabed ku nen ma reco maeno. Wedi mwa ku jurimbwa romo cewo ava mwa man romo cwaluwa nituro cik pa Yehova. Ku lapor, gicopo yero nia etie rac ungo nipong’o ava mwa, man nia cik mi kurajo mi Biblia kakagi udaru kadhu. Saa moko wacopo paru nia telowic ma Yehova ubemiyo iwa uromo ngo. Waromo pimo kadok nikadhu “mupaka mi gin m’ugorere.”—1 Kor. 4:6. w23.07 mba. 16 udu. 10-11
Kas’ang’wen, nindo 17, dwi mir 7
Jarimo mandha nyutho mer saa ceke, man etie umego ma junyolo pi nindo mi can.—Rie. 17:17, NWT.
Maria ma min Yesu ubino ku yeny mi kony. Nwang’u fodi egamere ngo, kadi awiya de etungo ngo. Re ebecigwoko nyathin ma bidoko Masiya. Man calu ma fodi etimo ngo ribiri zoo de, ebikoro lembuno ceke nenedi ni Yosefu ma gibecinyomo kude? (Luka 1:26-33) Maria unwang’u tego m’ebino ku yenyne kani? Esayu kony i bang’ jumange. Ku lapor, ekwayu Gabriel ukor ire kite ma lembene bitimere ko. (Luka 1:34) Nyanok i ng’eye, ewotho “i ng’om gudi” mi Yuda pi niciliewo Elisabeti ma wat pare. Elisabeti uwok uyunge man ku kony mi tipo pa Yehova eewo lembila ma tielo cwiny iwi nyathin pa Maria ma fodi unyolere ngo. (Luka 1:39-45) Maria uyero nia Yehova ‘unyutho ire tego pare ku cinge.’ (Luka 1:46-51) Etiyo ku Gabriel man Elisabeti pi nidwoko Maria tek. w23.10 mba. 14-15 udu. 10-12
Kas’abic, nindo 18, dwi mir 7
Eketho wabed jubim man julam ni Mungu pare ma tie bende Won. —Nyu. 1:6.
Tipo ma leng’ uwiro julub pa Kristu ma wendgi nok kende, man gitie ku winjiri ma segi ku Yehova. Jukristu maeno ma wendgi elufu dak acel pier ang’wen wi ang’wen (144 000) gibibedo julam karacelo ku Yesu i polo. (Nyu. 14:1) Kamaleng’ mi hema ubenyutho rwom ma segi ma gitie ko wot mi tipo pa Mungu saa ma gin’iwi ng’om. (Rum. 8:15-17) Kamaleng’ m’usagu ke ubenyutho polo ma Yehova bedo i iye. “Ridho” m’upoko kind Kamaleng’ ku Kamaleng’ m’usagu lundo ubenyutho kum mi ring’kum ma Yesu ubino ko, m’ubed ucere nimondo i polo calu Jalam ma dit ma dwong’ mir hekalu mi tipo. Saa m’emiyo kumene ni lam pi dhanu, eyabu yo mi kwo m’i polo ni Jukristu ceke ma juwiro. Gicikiri bende niweko kumgi mi ring’kum pi ninwang’u sukulia maeno.—Ebr. 10:19, 20; 1 Kor. 15:50. w23.10 mba. 28 udu.13