-
Nyo “Jukristu ceke” gitie Jukristu andha?Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2012
-
-
Nyo “Jukristu ceke” gitie Jukristu andha?
WEND Jukristu tie adi? Buku moko (Atlas of Global Christianity) uyero nia i oro 2010, wend Jukristu ubino ma romo bilioni 2,3 i ng’om zoo. Buku ma rom eno uyero bende nia Jukristune gin’i dini ma kadhu elufu pier ang’wen wi acel (41 000). Diniman ke utie ku ponji man cik pare gire m’elubo. Calu ma dini ma gilwong’iri nia gitie ‘Jukristu’ unyamere swa, dhanu moko ma gimaru lemb dini wigi copo jebere, man cwinygi de romo tur. Gicopo penjiri kumae: ‘Nyo dhanu ceke ma giyero nia gi Jukristu e, gitie Jukristu andha?’
Wakeng’iyu i lapor moko. Wang’ ma pol ka ng’atini ubecidho yo woth i ng’om mange, tek ewok i mupaka (niwacu i dhu boda), ecikere ninyutho nia etie anyoli mi ng’om ma kani. Tek eyero nia ‘atie dhanu mi ng’om ma kumae,’ ukwayu ewodh kart m’unyutho nia andha etie dhanu mi ng’om m’eyero ca. Kumeno bende, Jakristu mandha ucikere ngo niyero ayera kende nia etie ku yiyoyic i Kristu. Ecikere niwodho ‘kart,’ niwacu, ukwayu enyuth gin m’uketho eyero nia etie Jukristu. Etie girang’o?
Wang’ ma kwong’a ma jugam jutiyo ku wec ma nia “Jakristu,” ubino oro apar ku wiye i ng’ei tho pa Yesu. Jakor kpawa mi Biblia ma nyinge Luka ukiewo kumae: “I the telowic pa Mungu, julwong’o julub wang’ ma kwong’a nia Jukristu i Antiokia.” (Tic mi Jukwenda 11:26) Poy nia ju ma jugam julwong’ogi nia Jukristu, gibino julub pa Kristu. Nibedo jalub pa Kristu uketho i iye lembang’o? Buku moko (The New International Dictionary of New Testament Theology) ukoro kumae: “Nibedo jalub pa Yesu uketho i iye nitwoniri gijo ku lembe ma tung’ tung’ . . . eno ke tie lembe ma ng’atini timo i kwo pare zoo” Pieno, Jakristu mandha utie ng’atu ma miyere ku cwinye ceke pi nilubo ponji man telowic pa Yesu ma tie Jacak the dini mi Jukristu.
Nyo ecopere ninwang’u dhanu ma kumeno i kind piro mi dhanu ma tin eni giwacu nia gi Jukristu? Yesu en gire eyero nia jubing’iyo julubne mandha nenedi? Wakweyi, kenen kite ma Biblia udwoko ko wang’ penji maeno. I thiwiwec m’ubelubo, wabineno lembe abic ma Yesu uyero, ma julubne mandha gitimo man ma ketho jung’iyogi. Wabineno nia nyo Jukristu mi rundi ma kwong’a gipong’o lembene. Wabitimo bende tego nineno nia i kind dhanu dupa ma tin giyero nia gi Jukristu, jukani ma gibelubo lembe ma Yesu yerone.
-
-
“Wubed i Lembe para”Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2012
-
-
“Wubed i Lembe para”
“Tek wubedo i lembe para, nwang’u wutie julubna andha, man wubing’eyo lemandha, e lemandha bigonyowu.”—YOHANA 8:31, 32.
Thelembe mi wec maeno: “Lembe” pa Yesu ma Biblia uweco pire utie ponji pare m’uai i bang’ Mungu. Yesu wacu kumae: “Wego m’uora en gire umiyo ira cik iwi gin m’ayer man m’aponji.” (Yohana 12:49) Kinde m’ebino rwo i bang’ Yehova Mungu ma tie Won mi polo, eyero kumae: “Lembe peri en e lemandha.” Wang’ ma pol Yesu ubed udok iwi wec ma nwang’ere i Lembe pa Mungu pi nitielo ponji pare. (Yohana 17:17; Matayo 4:4, 7, 10) Pieno, Jukristu mandha ‘gibedo i Lembe pare,’ niwacu gijolo Biblia ma tie Lembe pa Mungu ni “lemandha,” man giketho ebedo ni ukungu mi ponji migi ku timo migi zoo.
Kite ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gitimo ko: Jakwenda Paulo m’ukiewo buku ma dupa mi Biblia ubino ku woro ma lee pi Lembe pa Mungu calu Yesu. Ekiewo kumae: “Lembagora ceke Mungu yuyo i wiye en, man konyne nuti.” (2 Timoteo 3:16) Jumaco ma jung’iyogi pi niponjo Jukristu mange gicikiri “nimoko kii i kum lembe pa Mungu ma en e mandha, man ma jugeno.” (Tito 1:7, 9, The Amplified Bible) Biblia ucimo wang’ Jukristu mi rundi ma kwong’a nia gikoc cen kud i kum “rieko mi dhanu man awonde ma iye nanu m’ucungo iwi lembsuru mi dhanu man paru ku timo m’i ng’om maeni, ento m’ucungo iwi Kristu re ngo.”—Jukolosai 2:8.
Jukani ma gibelubo lapor maeno tini?: I buku moko mi Vatikan (Constitution dogmatique sur la révélation divine), ma jucaku tiyo ko i oro 1965 man ma wec moko m’i iye nwang’ere i buku mange mi Katholiki (Catéchisme de l’Église catholique), juyero kumae: “Dini [mi Katholiki] jengere ngo kende kende iwi Lembagora ma Leng’ pi niyiyo lembe ceke m’unyuthere. Pieno, jucikiri niyiyo lembsuru ma leng’ man Lembagora ma leng’ zoo, man jucikiri niworogi, nimarugi, man nimoko i kumgi gin ario ceke i ayi ma rom.” Thiwiwec moko m’ugam uwok i gazeti ma julwong’o Maclean’s, uweco pi dhaku moko ma jatel wi kanisa i Toronto, i ng’om mi Canada; dhakune penjo kumae: “Nyo watie ku yeny mi wec pa Yesu man mi Lembagora ma jukiewo con, kawoni oro kadhu doko elufu ario pi nitelo wiwa? Watie ku paru ma beco mandha, re jutiyo ngo ku parune cuu pilembe saa ceke kwayu nia watiel parune ku lembe pa Yesu man Lembagora.”
Pi Jumulembe pa Yehova ke, buku moko (New Catholic Encyclopedia) uwacu kumae: “Giketho yiyoyic migi ku timo migi ceke ucungo iwi Biblia kende.” I kind nindo moko m’ukadhu, i ng’om mi Canada, jalwo moko ukathu i wec pa nyamego moko ma Jumulembe pa Yehova kinde m’ebenyuthere ire, ewacu kumae: “Ang’eyi,” e enyutho Biblia pare man eyero ire nia, “gin mi cingi no re m’uketho ang’iyi.”
-
-
‘Gitie ngo mi ng’om’Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2012
-
-
‘Gitie ngo mi ng’om’
“Ng’om udagugi, pilembe gitie ngo dhanu mi ng’om, calu ma an de atie ngo mi ng’om.”—YOHANA 17:14.
Thelembe mi wec maeno: Yesu ubino ngo i thenge mi ng’om; emondo ngo i teliri moko ci m’ubed uwok i kind ungu mi dhanu mi rundi maeca, man emondo ngo i politik. Ekoro kumae: “Ka nwang’u Ker para ubino mi ng’om maeni, nwang’u jutic para gikiedo kara kud jumiya i cing’ Juyahudi. Ento Ker para uai keni ngo.” (Yohana 18:36) Ekwayu bende julubne nia gikoyiri cen ku timo, wec man kura ma Lembe pa Mungu ukwero.—Matayo 20:25-27.
Kite ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gitimo ko: Jagor lembe moko mi dini ma nyinge Jonathan Dymond uyero nia, Jukristu mi rundi ma kwong’a “gikwero nimondo i [lwiny], kadok ging’eyo nia jubinywarugi, jubibologi i kol, kunoke nia jubinegogi.” Ging’iyo nisendiri kakare nimondo i lembgamba. Gin mange m’uketho gikoc ku jumange ubino kura migi. Jugam juyero ni Jukristune kumae: “Calu dong’ wubedikuru ngo kugi i timo maeno ma reco, pieno igi ubewang’ lii man gibenywaruwu.” (1 Pethro 4:4) Jakor kpawa moko ma nyinge Will Durant ukiewo nia Jukristu “gigam gisendo pidocwiny mi ng’om ma con eca m’umaru anyong’a nikadhu mukero, pilembe gin gibed gilworo Mungu, man gibino ku kura ma ber.”
Jukani ma gibelubo lapor maeno tini? Pi mondo ma Jukristu gibed gimondo ko ngo i thenge moko mi lembgamba, buku moko (New Catholic Encyclopedia) uwacu kumae: “Nikwero maku atum utie timo ma jucopo cwaku ngo.” Thiwiwec m’uwok i gazeti moko (Reformierte Presse) uyero nia, rapor moko m’uay i dilo ma neno wi twero pa dhanu (African Rights) iwi nek ma lee m’ukadhu i Rwanda i oro 1994 unyutho nia, dini ceke ugam umondo i lemb nek maeno, “Jumulembe pa Yehova kende re ma gimondo ngo.”
Pi nek ma yawe mbe ma Junazi gigam ginego ko dhanu ke, profeser moko mir école secondaire uyero ku can i cwinye kumae: “Dilo kadi ungu mi nyithi ng’ombuni ma pigi yik ungo acel de m’uwodhere pi nikwero ndra, masendi man nek ma rac” ma Junazi gikelo iwi dhanu. I ng’ei m’ecidh enyang’ iwi lembene i kakanpiny ma con ma julwong’o Musée de l’Holocauste i États-Unis, ekiewo kumae: “kawoni dong’ anwang’u dwokowang’ penji para.” Ewinjo nia Jumulembe pa Yehova gicungo ma tek i yiyoyic migi kadok nwang’u jusendogi ku rac.
Ka dong’ pi kura mi Jukristu ke? Gazeti moko mi Katholiki (U.S. Catholic) uyero kumae: “Tin, aradu dupa mi Katholiki giyiyo ngo ponji mi dini iwi lembe ma calu ve nikwo karacelo m’umbe nigamiri.” Gazetine udwogo iwi wec pa japonjo moko mi dini, m’uyero kumae: “Dhanu ma wendgi lee dit m’abed aneno, kan awondara ngo dhanu ma kadhu pier abic wi dak, gibin ginyomo nang’u dong’ gibekwo karacelo.” Buku moko (The New Encyclopædia Britannica) ukoro nia Jumulembe pa Yehova lundo “giworo cik mi kurajo cuu mandha i kwo migi.”
-
-
“Wumeruru i kindwu”Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2012
-
-
“Wumeruru i kindwu”
“Abemiyo iwu cik ma nyen, nia wumeruru i kindwu; tap calu m’amaruwu, wun bende wumeruru i kindwu. Ni kum lembe maeni dhanu ceke bing’eyo nia wu julubna, tek wumeruru i kindwu.”—YOHANA 13:34, 35.
Thelembe mi wec maeno: Kristu uwacu ni julubne nia gimariri i kindgi, i ayi ma rom ma en de emaru kogi. Yesu umarugi nenedi? Egam emaru dhanu ceke, kadok nwang’u i rundi maeca jubed jucayu thek moko man jumamon bende. (Yohana 4:7-10) Mer pa Yesu ucwale niwodho saa pare, tego pare man nitwonere ku lembe dupa pi nikonyo jumange. (Marko 6:30-34) I ng’eye, Yesu Kristu unyutho mer i ayi ma lee m’usagu mange ceke. Ewacu kumae: “An a jakwac ma ber; jakwac ma ber miyo kwo pare pi rombe.”—Yohana 10:11.
Kite ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gitimo ko: Jukristu mi rundi ma kwong’a gibed gilwong’iri nia ‘umego’ kunoke ‘nyamego.’ (Filemon 1, 2) Dhanu mi thek ceke gibedo ajola i cokiri mi Jukristu, pilembe ginyang’ nia “tung’ tung’ umbe i kind Jayahudi ku Jagiriki, pilembe [gin ceke gitie] ku Rwoth ma rom.” (Jurumi 10:11, 12) I ng’ei Pentekoste mi oro 33 N.N.Y, julub mi Yeruzalem “gilworo piny migi ku jamcing’gi man gipoko sentene nimakere ku yeny ma ng’atuman utie ko.” Pirang’o? Kara ju ma giai gilimo batizo alima gibed asu i Yeruzalem, man gimediri “nimiyiri i ponji mi jukwenda.” (Tic mi Jukwenda 2:41-45) Ang’o m’ubed ucwalugi nitimo kumeno? Oro ma tundo ngo 200 i ng’ei tho mi jukwenda, jakor kpawa ma nyinge Tertulian udwogo iwi wec m’ulubo e, ma dhanu uyero pi Jukristu: “Gimariri i kindgi . . . man ng’atuman ubino ayika nitho athoa ngi pi wadi.”
Jukani ma gibelubo lapor maeno tini? Buku moko (The History of the Decline and Fall of the Roman Empire, ma juwodho i oro 1837) ukoro nia i kind oro dupa m’ukadhu, ju ma gibed giyero nia gitie Jukristu “gibed gisendo Jukristu wadigi ku send ma rac mandha, m’usagu kite ma gisendo ko jukafiri de.” Sayusac moko ma jutimo nindo ma ceng’ini eni i Amerika unwang’u nia dhanu ma dupa ma gikethiri nia gitie jurudini, asagane ke ju ma giyero nia gi Jukristu, gitie bende kud akoyakoya mi rangi. Wang’ ma pol jurudini mi ng’om moko gidieng’ de ngo nia ging’ey jurudini wadigi mi ng’om mange, uketho ka peko moko uwok iwi juwadine, cwinygi pido de ngo nia gior igi kony de.
I oro 2004, yamu ma tek mandha ukoto wang’ ang’wen i kind dwi ario kende i ng’om mi Florida. I ng’ei yamu maeno, ng’atu ma neno wi tic mi miyo kony i saa mi peko ma wok rek i Florida utimo sayusac pi ning’eyo ka nyo piny ma gipoko ni dhanu ca utundo ma ber. Eyero nia dilo mange mbe ma lembe mi iye upangere cuu calu mi Jumulembe pa Yehova; emedo nia ka Jumulembe gitie ku yeny mi piny moko ma jumii igi, ginyuth ire. Nwang’u yor i wang’e, i oro 1997, ungu mi Jumulembe pa Yehova moko gicidho i ng’om mi Congo (RDC) ku yath, ku ku cam man ku bongu, pi nikonyo umego migi ma kuca, man jumange de ma gin’i yeny. Jumulembe pa Yehova mir Europe lundo gioro piny m’ucamu dolar million acel buu.
-
-
“Anyutho nyingi kamaleng”Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2012
-
-
“Anyutho nyingi kamaleng”
“Anyutho nyingi kamaleng’ ni dhanu m’imiyo ira kud i ng’om. . . . Aketho ging’eyo nyingi man abiketho eng’eyere.”—YOHANA 17:6, 26.
Thelembe mi wec maeno: Yesu utimo nenedi kara nying’ Mungu ung’eyere? Ebed etiyo ku nying’ne saa m’ebetimo tic pare. Wang’ ma pol Yesu ubed usomo Lembagora, man m’umbe jiji, ebed esomo nying’ Mungu ma dhe bende. (Luka 4:16-21) Eponjo julubne nia girwo kumae: “Wegwa, nyingi bed leng’.”—Luka 11:2.
Kite ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gitimo ko: TJakwenda Pethro ukoro ni judongo mi Yeruzalem nia Mungu ‘ung’iyo dhanu pi nyinge’ kud i kind thek mange. (Tic mi Jukwenda 15:14) Jukwenda karacelo ku jumange de gigam girweyo nia “ng’atu moko ci ma bilwong’o nying’ Yehova biboth.” (Tic mi Jukwenda 2:21; Jurumi 10:13) Gitiyo bende ku nying’ Mungu i giragora migi ma tung’ tung’. Buku moko (The Tosefta) m’ucoko dhu cik mi Juyahudi man ma ticne uthum i kum oro 300 N.N.Y., uyero wec m’ulubo e, pi girakiewa mi Jukristu ma judegi migi gigam giwang’u: “Buku mi jugor Injili man buku mi ju minim [ma jubed juparu nia utie Jukristu ma Juyahudi] jubodho ngo kud i mac. Ento juweko giwang’ cen kaka ceke ma gibenwang’iri i iye, . . . gin, karacelo ku Nying’ Mungu ma n’i igi de.”
Jukani ma gibelubo lapor maeno tini? Biblia moko mi dhok mir Anglais (Revised Standard Version) ma juyiyo niai kud i dilo mi jukanisa (Conseil national des Églises du Christ) mir États-Unis ukoro yor i acakine kumae: “Nitiyo ku nying’ ma segi pi nilwong’o Mungu ma en e acel kende ular ukwerere i dini mi Juyahudi con, i wang’ nyoliri pa Yesu; kum [ju m’ukwerone] giparu nia nying’ne ubeketho tung’ tung’ i kindgi ku mungu mange, man e ber ungo pi yiyoyic mi Jukristu mi kanisa mi ng’om zoo.” E juwilo nying’ Mungu ku nying’ mi dito ma nia “RWOTH.” I kind nindo m’ukadhu ceng’ini eni, Vatikan uyero ni ba askofu zoo kumae: “Ubekwayu ngo jutii ku nying’ Mungu ma YHWHa ma jukiewo i ayi tetragram i wer ku rwo bende, man kud julwong’e alwong’a de.”
Tin eni jukani ma gitiyo ku nying’ Mungu ma segi man ginyuthe ni dhanu? Kinde ma Sergey ma bedo i ng’om Kirgizstan ubino aradu, egam eneno filme moko ma junyutho i iye nia nying’ Mungu tie Yehova. Pi oro apar zoo edok ewinjo ngo nying’ Mungu maeno kendo. I ng’eye, kinde ma Sergey udok États-Unis, Jumulembe pa Yehova moko ario ucidh uliewe, man giwok ginyutho ire nying’ Mungu i Biblia. Sergey ubino ku mutoro ninwang’u dhanu ma gitiyo ku nying’ ma Yehova. Lembe mange ma wang’u ijo utie nia, i diksioner moko (Webster’s Third New International Dictionary), i the thiwiwec m’uyero nia “Yehova Mungu,” jukoro nia etie “Mungu ma malu ngbir m’ung’eyere, en e acel kende, man en re ma Jumulembe pa Yehova giwore.”
[Korolembe mi there]
a I dhug Alur, wang’ ma pol juloko nying’ Mungu nia “Yehova.”
-
-
“Lembanyong’a maeni mi Ker jubirweyo”Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2012
-
-
“Lembanyong’a maeni mi Ker jubirweyo”
“Lembanyong’a maeni mi Ker jubirweyo i ng’om zoo ni lembatuca ni thek ceke, e ajiki bilund wok.”—MATAYO 24:14.
Thelembe mi wec maeno: Luka ma jagor Injili ukoro nia Yesu “cidho kubang’ adhura man kubang’ pacu m’eberweyo, man ebetwong’o pi lembanyong’a mi Ker pa Mungu.” (Luka 8:1) Yesu en gire eyero kumae: “I adhura mange de ukwayu arwey lembanyong’a mi Ker pa Mungu, kum juora pi lembe maeni.” (Luka 4:43) Egam eoro julubne gicidh girwey lembanyong’a i adhura kud i pacu bende, man i ng’eye eng’olo igi kumae: “Wubibedo jumulembe para . . . nitundo i theng ng’om ma bor m’usagu.”—Tic mi Jukwenda 1:8; Luka 10:1.
Kite ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gitimo ko: Julub pa Yesu gitimo lembe ma Yesu uyero igi pio pio. “Kubang’ ceng’ i hekalu man ot kubang’ ot, gimediri niponjo man nirweyo lembanyong’a iwi Kristu Yesu m’umbe niweko.” (Tic mi Jukwenda 5:42) Dhanu ceke mi cokiri ubed urweyo lembanyong’a, ento ungu mi dhanu moko kende ngo. Jakor kpawa moko ma nyinge Neander uyero nia, “Celsus, ma tie jagor m’ubed ukiewo lembe ma reco ku nying’ Jukristu unywarugi nia gitimo tic mi yiko yuk urombo, gitie ukwoy wara, giyiko kum adila, gitie dhanu ma gisomo ngo, dhanu ma thelembe migi de mbe, man gitie jurwey injili ma weg amora.” Jean Bernardi de ukiewo i buku pare moko (Les premiers siècles de l’Église) kumae: “[Jukristu] gibed gicidho kakare ceke, man girweyo ni dhanu ceke. I gengi ma dongo man i adhura, kaka ma dhanu bepong’ i iye man i pacu mi dhanu de. Kadok jujologi, kunoke jujologi ngo de. . . . cil i ajiki mi ng’om.”
Jukani ma gibelubo lapor maeno tini? David Watson ma tie japadri moko mir Anglikan ukiewo nia, “calu ma kanisa umiyere ngo niponjo ponji i ayi m’ukwayere man nirweyo lembanyong’a, eno re m’uketho tin dhanu gibedieng’ ungo nia gitim ni Mungu.” Ng’atu mange ma nyinge José Luis Pérez Guadalupe ukiewo buku moko (Why Are the Catholics Leaving?) iwi tic mi jurudini ma julwong’ogi ba évangéliques, man iwi dini mir Avandis ku mange de; i bukune, eyero nia dini maeno “gicidho ngo ot kubang’ ot.” Pi Jumulembe pa Yehova ke ekiewo kumae: “Gicidho ot kubang’ ot, nzii ku dhoge.”
I buku moko (Cato Supreme Court Review, 2001-2002), Jonathan Turley ukiewo lembe moko ma telo nen iwi Jumulembe pa Yehova; ekiewo kumae: “Ka julwong’o nying’ ma nia Jumulembe pa Yehova ci, e dhanu ma pol paru wang’ acel pi jurwey lembanyong’a ma gitundo i pacu mwa i saa ma nwang’u wabekurogi de ngo. Ni Jumulembe pa Yehova, nirweyo ot kubang’ ot utie ngo kende kende ayi ma ginyutho ko yiyoyic migi, ento etie tic ma pire tek dit pi yiyoyic migi.”
[Sanduku]
Kawoni dong’ inyang’ nia jukani ma gitie Jukristu mandha?
Nimakere ku lembe m’uai i Biblia ma waweco pigi i thiwiwec ma tung’ tung’ m’ukadhu ku maeni, iparu nia jukani ma gitie Jukristu mandha tin eni? Kadok nwang’u dini tie elufu swa ma gilwong’iri ni dini mi Jukristu de, re wii kud uwil i kum wec ma e ma Yesu uyero ni julubne: “Tie ngo dhanu ceke ma gibeyero ira nia, ‘Rwoth, Rwoth’, re ma gibimondo i Ker mi polo, ento kende kende ng’atu m’ubetimo yeny pa Vwa m’i polo.” (Matayo 7:21) Dong’ tim kero ning’eyo nia jukani ma gibetimo yeny pa Wego, niwacu, jukani ma gibetimo lembe m’ukwayu Jukristu mandha gitim, man dikiri kugi, e ibinwang’u mugisa ma rondo ku rondo i the Ker pa Mungu. Wabekweyi, ipenj Jumulembe pa Yehova ma gikelo iri gazeti maeni, gikor iri lembe mange dupa iwi Ker pa Mungu, man iwi mugisa ma Kerne bikelo.—Luka 4:43.
-