KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • 1 Pirang’o?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2010
    • 1 Pirang’o?

      RWO. I kind lembe dupa ma Biblia uweco pigi, ma nok re ma nyang’ujo man ma telo nen nisagu. Wakewec iwi penji abiro ma jubed jupenjiri ko wang’ ma pol iwi rwo; man wanenu bende dwokowang’gi ma Biblia umiyo. Thiwiwec mi gazeti maeni gibikonyi nirwo ma ber, niwacu pi nicaku nirwo kunoke pi niketho juwinj rwo peri.

      I NG’OM zoo, i suru ceke man i dini ceke, dhanu gibed girwo. Girwo kinde ma gitie kendgi, kunoke karacelo. Girwo i kanisa, i hekalu, i sinagog, i moske, i kaka rwo. Gitiyo ku sapuleti, buku mi sala, kunoke gikiewo rwo i kor ban ma giliero ariera.

      Rwo re m’uketho dhanu gikoc ku gin moko ci mange ma kwo wi ng’om. I andha, lembe lee dit m’urombo i kindwa ku yedi. Calu gin, watie ku yeny mi cam, yamu man pii. Calu gin, wanyolara, wakwo man watho. (Eklizia 3:19) Ento, dhanu kendgi re ma girwo. Pirang’o?

      I adundo, waromo yero nia pilembe watie ku yeny mi rwo i kwo mwa. I andha, rwo utie yore ma dhanu giweco ko ku ng’om mi tipo, ku piny moko ma gineno nia utie leng’ man ma rondo ku rondo. Biblia unyutho nia jucwiyowa kud ava mi lembe ma kumeno. (Eklizia 3:11) Nindo moko Yesu uyero kumae: “Mutoro ni ju ma ging’eyo yeny migi mi tipo.”​—Matayo 5:3.

      “Yeny mi tipo”​—dong’ jucopo yero ang’o i kum giedo ma dongo mi jurudini, i kum gin ceke ma gitiyo ko, man pi tho saa ma kwanere ngo ma girwo i iye? I andha, dhanu jengiri i wigi gigi kunoke iwi jumange pi nipong’o yeny migi mi tipo. Nyo ibeneno ngo nia dhanu girem lee nikonyo juwagi i kadhiri m’ukwayere? Wa ng’ic lee, nindo mi kwo mwa de adundo man waneno ceng’ini dit. Kendekende ndhu ng’atu moko ma riek nisagu, ma tek nisagu, man ma kwo pi nja re ma copo nipong’o yeny mwa. Dong’, yeny mi tipo ma kani ma cwaluwa nirwo?

      Kepar nyanok: Nyo saa moko idaru bedo ku yeny mi telowic, mi rieko kunoke nyo mi dwokowang’ penji moko ma ve nia ukadhu wi rieko mi dhanu? Nyo idaru bedo ku yeny mi tielocwiny kinde ma ikadhu kud i peko moko, yeny mi telowic pi nimaku yub i saa ma rac, kunoke nyo ibedo ku yeny mi kisa pi dubo moko m’ubedieng’o cwinyi?

      Nimakere ku Biblia, eno re ma gitie thelembe mandha ma jucopo nirwo pigi. Biblia utie buku ma jucopo nigeno iwi lembe maeno, man junwang’u i iye rwo dupa ma jukiewo pigi ma jurutic mandha pa Yehova ma coo ku ma mon gibed girwo. Girwo pi ninwang’u tielocwiny, telowic, wek mi dubo, man pi ninwang’u dwokowang’ penji ma tek.​—Zaburi 23:3; 71:21; Daniel 9:4, 5, 19; Habakuk 1:3.

      Rwo maeno ma tung’ tung’ gibedo ku lembe moko m’urombo i kindgi. Ng’utuman i kind ju m’urwo eno ubedo ku lembe moko ma pire tek m’eroyo i rwo pare, lembe ma tin dong’ urwinyo kunoke adieng’a re ma judieng’ kude ngo. Ging’eyo ng’atu m’umaku girwo i bang’e.

  • 2 I bang’ ng’a?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2010
    • 2 I bang’ ng’a?

      NYO Mungu winjo rwo ceke kadok nang’ ng’atini rwo i bang’ ng’a de? I ng’om ma tin, ju dupa giparu nia eyo. Paru maeno nyang’u dhanu ma dupa ma gitie i dini ma tung’ tung’, ma mito nia thier mi dini ceke uyiyere, dok nwang’u lembe mi dininegi ukoc de. Nyo ecopere nia paru ma kumeno ubed paru m’atira ngo?

      Biblia ubeponjo nia rwo ma dupa cidho i bang’ ng’atu m’atira ngo. I rundi ma jukiewo iye Biblia, dhanu gibedo ku ng’iyo mi rwo i bang’ mungu m’araga. Ento, Mungu miyo cimowang’ dupa pi timo maeno. Ku lapor, Zaburi 115:4-6 uyero pi mungu m’araga kumae: “Ithgi nuti, ento giwinjo ngo.” Lembe tie ngbeng’. Pirang’o irwo i bang’ mungu ma copo ngo niwinji?

      Uda moko ma lieth mi Biblia ukoro lembe iwi paru maeno. Jabila Eliya uketho piem i dhu jubila pa Baal nia girwo ni mungu migi, e i ng’eye en de ebirwo ni pare. Eliya yero nia Mungu mandha bidwoko wang’ rwo, man mungu m’araga ke biling’ ting’. Jubila pa Baal giyiyo piem maeno, e girwo pi saa ma dupa man aketha cwinygi, man bende ku kok ma tek, ento mananu! Udane yero kumae: “Ng’atu moko m’ulok lembe de mbe, kadi ng’atu moko m’unen bang’gi.” (1 Ubimo 18:29) Dong’ ang’o m’utimere kinde ma Eliya rwo ke?

      I ng’ey ma Eliya urwo, Mungu uloko lembe ndhundhu. Eoro mac kud i polo pi niwang’u thier ma Eliya uthiero. Tung’ tung’ ubedo ang’o? Lembe ma pire tek lee utie i rwo pa Eliya, ma juweco pire i 1 Ubimo 18:36, 37. Etie rwo m’adundo lee. Ebedo kende kende ku wec moko pier adek ku wiye kumeni i dhu Juebrania ma jukiewo iye rwone. Ento, i wec ma nok maeno, Eliya uweco i bang’ Mungu wang’ adek, m’elwong’o ko nyinge mandha ma Yehova.

      Baal, ma thelembe tie “won piny” kunoke “jadit,” ubedo mungu mi Jukanan, man ebedo kud ayine ma tung’ tung’ lee dit. Yehova ke tie nying’ ma kulong’ ma julwong’o ko Ng’atu acel kende i polo ku ng’om zoo. Mungu maeni uyero ni dhanu pare kumae: “An a Yehova. Maeno nyinga; man abimio ngo dwong’ para ni ng’atu moko acel de.”​—Isaya 42:8.

      Nyo rwo pa Eliya man rwo mi jubila pa Baal zoo cidho kaka ma romi? Woro Baal ku tarwang’ man thiero dhanu ubed ujwigo valer pa dhanu. Ento, woro Yehova umiyo yung’ ni dhanu pare Israel, man egonyogi kud i kum timo mi cac maeno. Dong’ kepar nyanok: Tek ibekiewo barua ni jarimbi moko m’imaru lee, nyo icopo kiewe ni ng’atu ma nyinge koc ku nying’ jarimbine man ma kura pare tik man ukoc ku kura ma jarimbine? Tak de ngo!

      Piem m’i kind Eliya ku jubila pa Baal unyutho nia rwo zoo ngo ma cidho kaka ma rom

      Tek iberwo i bang’ Yehova, nwang’u iberwo i bang’ Jacwic ma Wego mi kodhidhanu ceke.a Jabila Isaya urwo kumae: “In, E Yehova, in i Wegwa.” (Isaya 63:16) Eni re m’utie tap Ng’atu ma Yesu yero pire kumae kinde m’ebeweco i bang’ julub pare: “Abeidho i bang’ Vwa man i bang’ Wegwu, i bang’ Mungu para man Mungu mwu.” (Yohana 20:17) Yehova tie Won Yesu. Etie Mungu ma Yesu rwo i bang’e man Yesu ponjo julub pare nia gin de gibed girwo i bang’ Mungu maeno.​—Matayo 6:9.

      Nyo Biblia ubeponjo nia warwo i bang’ Yesu, i bang’ Maria, i bang’ ju ma leng’, kunoke nyo i bang’ jumalaika? Ungo​—ndhu i bang’ Yehova kende. Wakenen thelembene ario. Mi kwong’o, rwo tie ayi acel mi thier, man Biblia uyero nia wacikara nitimo thier kende kende ni Yehova. (Ai 20:5) Mir ario, Biblia unyutho nia julwong’e “Jawinj rwo.” (Zaburi 65:2) Kadok nwang’u Yehova bemiyo rwom dupa ni jumange ku cwinye zoo de, rwom maeni fodi emiyo ngo ni ng’atu moko acel de. Etie Mungu m’ukeco nia ebiwinjo rwo mwa en gire.

      Dong’ tek ibemito nia Mungu winj rwo peri, poy pir amora ma e ma Biblia umiyo: “Ng’atu moko ci m’ulwong’o nying’ Yehova biboth.” (Tic mi Jukwenda 2:21) Dong’ nyo Yehova winjo rwo ceke umbe cik moko? Kunoke nyo lembe moko mange de nuti ma wacikara ni ng’eyo tek wabemito nia Yehova uwinj rwo mwa?

      a Nimakere ku suru mi dini moko, etie rac nilwong’o nying’ Mungu kadok i rwo de. Ento, nying’ maeno nwang’ere wang’ ma romo 7 000 i Biblia mi dhok ma kwong’a. Wang’ ma pol junwang’u nying’ne i rwo man i zaburi mi jurutic mandha pa Yehova.

  • 3 Nenedi?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2010
    • 3 Nenedi?

      KINDE ma ka jubeweco pi rwo, dini ma pol ketho migi peko iwi lembe ma yo woko m’ugwaku kum rwo, calu ve ayi mi bedo, wec, man kodhi timo moko ma jupangu. Ento, Biblia ubekonyowa niketho ngo wiwa zoo i kum lembe maenogi, re niketho wiwa zoo i kum lembe ma pigi tek m’ugwaku kum penji ma nia “Wacikara nirwo nenedi?”

      Biblia uweco pi jurutic mandha pa Mungu ma girwo i kaka man i ayi bedo ma tung’ tung’. Girwo ling’ling’ kunoke ma tek, nimakere ku lembe ma gibedo nwang’iri i igi. Girwo kinde ma gibeneno kor polo kunoke kinde ma gibeneno piny. Kakare nitiyo kud ayi piny moko, tigo, kunoke buku mi rwo pi nikonyogi nirwo, kende kende girwo niai kud i adundegi man gitiyo ku wec migi gigi. Ang’o m’uketho Mungu winjo rwo migi?

      Calu juweco pire i thiwiwec m’ukadhu, girwo kendekende i bang’ Mungu acel​—Yehova. Thelembe moko ma pire tek mange de tie. I 1 Yohana 5:14, wasomo kumae: “Man cwinywa tek i wiye i lembe ma e: Nia gin moko ci ma tek wabekwayu i bang’e nimakere ku yeny pare, ewinjowa.” Ubekwayere nia rwo mwa ubed nimakere ku yeny pa Mungu. Eno ubenyutho ang’o?

      Pi nirwo nimakere ku yeny pa Mungu, ukwayu wakeng’ey nia yeny parene tie ang’o. Ponjo Biblia tie iwa lembe ma pire tek pi rwo. Nyo eno ubenyutho nia Mungu bikwero niwinjowa tek watie ngo juponj Biblia? Ungo, ento Mungu ubemito nia waponj ning’eyo yeny pare, ninyang’ i iye man watim yeny parene. (Matayo 7:21-23) Ukwayu warwo nimakere ku lembe ma wabeponjo.

      Mungu winjo rwo ma jurwo nimakere ku yeny pare, ma jurwo ku yiyoyic, man i nying’ Yesu

      Kinde ma wabeponjo lembe iwi Yehova man iwi yeny pare, yiyoyic mwa doko tek​—eno tie lembe mange ma pire tek pi rwo. Yesu uyero kumae: “Man gin ceke ma tek wukwayu i rwo ma wutie ku yiyoyic, wubinwang’e.” (Matayo 21:22) Nibedo ku yiyoyic ubenyutho ngo nibedo ni ng’atu ma yiyo lembe ceke ngbaku. Ento, ebenyutho niyiyo lembe moko ma kadok wanene ngo de re ma giranyuthane mandha utie. (Juebrania 11:1) Biblia pong’ ku giranyutha ma nia Yehova, ma wacopo ngo nineno, utie andha, nia wacopo gene, man nia etie kud ava mi dwoko wang’ rwo mi ju m’uyiye. M’umedo maeno, wacopo kwayu nia yiyoyic mwa umedere ameda, man Yehova umaru nimiyo iwa piny ma watie ku yenyne.​—Luka 17:5; Yakobo 1:17.

      Lembe mange ma pire tek m’ugwaku kum kite m’umaku warwo ko utie. Yesu yero kumae: “Ng’atu moko mbe ma copo bino i bang’ Wego, ndhu nikadhu kud i bang’a.” (Yohana 14:6) Niwacu, Yesu tie yo ma copo terowa i bang’ Wego ma Yehova. E Yesu nyutho nyinge ni julubne. (Yohana 14:13; 15:16) Eno nyutho ngo nia wacikara nirwo i bang’ Yesu. Ento, warwo i nying’ Yesu, ma wapoy ko nia Yesu re ma tie jamgony m’uketho wacopo coro i vut Wegwa ma leng’.

      Julub pa Yesu ma ceng’ni gikwaye ceng’ acel kumae: “Rwoth, ponjwa ku rwo.” (Luka 11:1) Ubenen nia gibedo penjo ngo lembe ma dongodongo ma ve ma waai niweco pigi e. Gimito ning’eyo lembe ma maku girwo i wiye​—ve nia gipenjo kumae: ‘Wacopo rwo pi lembang’o?’

  • 4 Pi lembang’o?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2010
    • 4 Pi lembang’o?

      JUYERO nia etie rwo ma jutero nikadhu rwo mange ceke mi Jukristu. Tek etie lemandha kunoke ngo de, rwo mi lapor ma Yesu nyutho​—ma saa moko julwong’o Rwo pa Rwoth konuke Wegwa ma n’i Polo—​tie rwo ma ju ma pol ginyang’ ungo i iye. Milion dupa mi dhanu tero wec mi iye ndhu malumalu kumeni kubang’ceng’, saa moko nyo wang’ dupa dupa kubang’ nindo. Ento Yesu mito ngo nia jutii ku rwo maeno kumeno. Wang’eyo lembuno nenedi?

      Tap i wang’ ninyutho rwo maeno, Yesu yero kumae: “Kinde m’iberwo, kud idwog iwi lembe acel wang’ dupa.” (Matayo 6:7) Nyo Yesu weco tung’ ku lembe m’etimo m’enyutho ko wec m’ulubere ma jucikiri nimaku ku wic man ma jucikiri nibedwogo i wiye? Ungo nyanok de! Ento, Yesu ponjowa ku lembe ma maku warwo i wiye, man enyutho iwa kamaleng’ gin ma pigi tek ma wacikara nipoy pigi kinde ma waberwo. Dong’ wakewec cuu iwi lembe ma eyerone. Rwone nwang’ere i Matayo 6:9-13.

      “Wegwa ma n’i polo, nyingi bed leng’.”

      Ku wec maeno Yesu poyo wi julub pare nia rwo ceke cikiri nicidho i bang’ Won ma Yehova. Nyo ing’eyo pirang’o pi nying’ Mungu tie tek lee man pirang’o ukwayu ebed leng’?

      Niai i acaki mi dhanu, nying’ Mungu ma leng’ ucidere. Jakwor pa Mungu ma Sitani uyero nia Yehova tie javupo, Jabim ma jakec m’umbe nyanok de ku twero mi bimo wi giracwiya pare. (Thangambere 3:1-6) Ju dupa giyiyo lembe ma Sitani yero, e giponjo nia Mungu tie ng’atu ma ng’ic, ma cwinye rac, man m’umaru niculo kwor kunoke gikwero magwei nia En re m’etie Jacwic. Ju mange tuc kadok ninyego i kum nyinge ngi de, ku niwodho nying’ ma Yehova cen kud i lok moko mi Biblia man gikwero nitiyo ku nying’ne de.

      Biblia ubenyutho nia Mungu bidaru lembe ma reco ceke. (Ezekiel 39:7) E ebipong’o yeny peri ceke man ebidaru peko peri de ceke. Ebitimo nenedi? Wec m’ulubo e mi rwo pa Yesu uculo wang’ penji maeno.

      “Ker peri bin.”

      I nindo ma tin, juponji mi dini ginyambiri lee dit ku ponji iwi Ker pa Mungu. Ento, calu ju m’ubino winjo Yesu ging’eyo, jubila pa Mungu ewo oro ma dupa i wang’e nia Masiya, ma Jalar ma Mungu ng’iyo, utie ku copo mi bimo wi Ker ma copo kelo alokaloka wi ng’om. (Isaya 9:6, 7; Daniel 2:44) Ebiketho nying’ Mungu dok leng’ kinde m’ebiwodho vupo pa Sitani zoo thendhere kamaleng’ man kinde m’ebikabu Sitani cen ku tic pare zoo. Ker pa Mungu bidaru lwiny, remo, ndru​—man kadok tho de. (Zaburi 46:9; 72:12-16; Isaya 25:8; 33:24) Kinde m’iberwo nia Ker pa Mungu bin, nwang’u ibekwayu nia lembakeca maeno ceke pong’.

      “Yeny peri utimere bende i ng’om, calu m’etimere i polo.”

      Wec pa Yesu eno ubenyutho nia yeny pa Mungu bitimere andhandha i ng’om calu m’ebetimere i polo ka ma Mungu ni iye. Gin moko acel de mbe m’ucero yeny pa Mungu i polo; kuca, Wod Mungu ukiedo lwiny dhu Sitani ku ju pare zoo, man ebologi piny i ng’om. (Lembanyutha 12:9-12) Kwac mir adek maeni mi rwo pa Rwoth, calu bende kwac ario m’i wang’e, ubekonyowa niketho wiwa zoo i kum piny ma pire tek​—yeny mwa giwa ngo, ento pa Mungu re. Yeny pare re ma miyo bero m’usagu zoo ni giracwiya ceke. Eno uketho kadok Yesu ma ng’atu ma leng’ de uyero ni Won kumae: “Yeny peri utimere en, para re ngo.”​—Luka 22:42.

      “Mii iwa tin cam mwa.”

      I ng’eye, Yesu nyutho nia wacopo bende nirwo pi yeny mwa giwa de. Etie rac ungo nyanok de ka wabekwayu Mungu pi piny ma watie ku yenyne pi kwo mwa ma kubang’ ceng’. I andha, tek watimo kumeno nyutho nia Yehova re m’utie ng’atu ma “miyo kwo man yuyo ku piny ceke ni dhanu zoo.” (Tic mi Jukwenda 17:25) Biblia unyutho nia etie wego ma jamer m’anyong’a nego kinde m’ebemiyo ni nyithinde piny ma gitie ku yenyne. Calu janyodo ma ber, ebimiyo ngo ni nyithinde piny ma copo ngo nikonyogi.

      “Wek iwa dubo mwa.”

      Nyo watie ku yeny mi kisa? Ju dupa tin nyang’ ungo nia dubo tie ang’o man gidwoko dubo ni lembe mi tuko kumeni. Ento Biblia ubeponjo nia dubo re m’utie acaki mi peko mwa ceke, pilembe en re m’eketho dhanu gibetho. Calu wanyolara ni judubo, wan ceke wadubo wang’ ma pol, man genogen mwa mi kwo pi nindo ma dupa ujengere ndhu i wi kisa pa Mungu. (Jurumi 3:23; 5:12; 6:23) Etie lembe mi kethocwiny ni nyang’ nia Biblia ubeyero kumae: “In, E Yehova, i ber man ibedo ayika mi weko dubo.”​—Zaburi 86:5.

      “Bodhwa kud i cing’ ng’atu ma rac.”

      Nyo ibeneno de nia itie ku yeny mi gwok pa Mungu? Ju dupa gikwero niyiyo nia “ng’atu ma rac,” niwacu Sitani, unuti. Ento Yesu ponjo nia Sitani nuti andha, man etuc nilwong’e de nia “jabim mi ng’om maeni.” (Yohana 12:31; 16:11) Sitani daru wingo wi ng’om maeni zoo m’ebetelo wiye, man ebemito ewing wii in de, pi niceri nidoko ku winjiri ma ceng’ni akeca ku Wuru ma Yehova. (1 Pethro 5:8) Ento, Yehova tek nisagu Sitani bor dit man etie kud ava mi gwoko ju ceke ma gimare.

      Korolembe maeni m’adundo iwi lembe ma dongodongo ma nwang’ere i rwo pa Yesu mi lapor, uweco ngo iwi lembe ceke ma nwang’u jucopo weco pigi niai kud i rwo maeni. Poi nia 1 Yohana 5:14 uyero iwa iwi Mungu kumae: “Gin moko ci ma tek wabekwayu i bang’e nimakere ku yeny pare, ewinjowa.” Dong’ kud ilwor nia tij peko peri mbe ma nia irwo pigi i bang’ Mungu.​—1 Pethro 5:7.

      Dong’ kawoni, wacopo yero ang’o iwi saa man kaka mi rwo? Nyo gin de pigi tie teki?

  • 5 Kakani man awene?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2010
    • 5 Kakani man awene?

      MA JIJI mbe, idaru neno nia dini dupa ma lembe migi rombo gitie ku udi mi rwo man gipangu nirwo i saa m’akoya i kind nindo. Nyo Biblia ubeponjo nia wacikara ndhu nirwo i kaka man i saa moko ma segi?

      I andha, Biblia unyutho nia saa moko tie saa ma segi pi rwo. Ku lapor, i wang’ nicamu ku julub pare, Yesu udwoko foyofoc ni Mungu nikadhu kud i rwo. (Luka 22:17) Man kinde ma julub pare gicoko dhoggi pi nitimo thier, girwo karacelo. E kumeno, gicaku the timo moko m’umedere pi nindo ma dupa i sinagog mi Juyahudi man i hekalu mi Yeruzalem. Mungu umito nia hekalu ubed ni “ot mi rwo ni thek ceke.”​—Marko 11:17.

      Kinde ma jurutic pa Yehova gibecokiri pi nirwo karacelo, Mungu copo winjo kwac migi. Tek gidikiri karacel i pidoic migi ceke, man tek rwo ma juberwo pigine utie nimakere ku cik mir ukungu mi Biblia, efoyo i Yehova. Rwo copo cwale bende nitimo lembe moko ma nwang’u ecopo timo ngo ku yore mange. (Juebrania 13:18, 19) Jumulembe pa Yehova girwo kubang’ coko migi. Watie kud anyong’a mi lwong’i pi nibino winjo ku ithi rwo migi i Ot Ker ma kago kudi.

      Ento, Biblia ubeponjo ngo nia jucikiri nirwo kende kende i saa man kaka moko ma segi. I Biblia, junwang’u lapor mi jurutic pa Yehova ma girwo i saa man kaka ma tung’ tung’ dupa. Yesu uyero kumae: “Kan iberwo, mond i kusika peri, man ing’ei m’iciko dhugola, rwo i bang’ Wuru ma n’i kaka m’upondo. Man Wuru m’ubeneno ku kaka m’upondo biculo iri.”​—Matayo 6:6.

      Wacopo rwo saa moko ci man kaka moko ci

      Nyo eno tie lwong’o ma ber ungo nia? Andhandha, icopo nicoro i vut Ng’atu ma dit i ng’om ku polo zoo saa moko ci, ku winjiri ma ceng’ni nisagu man ma cwinyi tek nia ebiwinji. Eno uketho wabenyang’ nia pirang’o Yesu ubed usayu nibedo kende pi nirwo! Nindo acel, erwo i bang’ Mungu pi diewor traka, m’ebesayu ko telowic pi nimaku yub moko ma pire tek.​—Luka 6:12, 13.

      I rundi mi Biblia, coo ku mon dupa girwo kinde ma gnwang’iri i wang’ yub moko ma pek kunoke i wang’ peko ma dongo. Saa moko gibed girwo ku dwandgi ma tek man saa moko ke nya ling’ ling’; gibed girwo kinde ma gibedo karacelo man kinde ma ng’atuman utie kende. Lembe ma pire tek utie nia girwo. Mungu ubekwayu jurutic pare ceke nia: Wurwo areri.” (1 Juthesaloniki 5:17) Etie kud ava mi winjo umbe olo ju ceke m’ubetimo yeny pare. Lwong’o maeno ubenyutho mer pa Yehova.

      I ng’om ma tin ma dhanu giyiyo ngo lembe i iye, ju dupa gipenjiri nia nyo andha tij rwo utie. Icopo penjiri ku penji ma e: ‘Nyo ebikonya andha?’

  • 6 Re nyo ecopo konyowa andha?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2010
    • 6 Re nyo ecopo konyowa andha?

      NYO RWO copo miyo iwa bero moko de? Biblia udwoko nia eyo, rwo mi jurutic mandha pa Yehova miyo igi bero dupa mandha. (Luka 22:40; Yakobo 5:13) I andha, rwo copo konyowa ninwang’u piny ma watie ku yenyne i thenge mi tipo, mi pidoic, man kadok i thenge mi kum de. Nenedi?

      Kepar nia jumiyo giramiya ni nyathin peri moko. Nyo icopo ponje nia niwinjiri kende kende nia jufoyo piny moko uromo? Kunoke nyo ibiponje niyero nia efoyo ku dhoge? Kinde ma wabenyutho kite ma wawinjara ko nikadhu kud i wec, waketho enen kamaleng’ man waketho bende nwoc iwi kite ma wawinjara kone. Nyo etie bende kumeno kinde ma wabeweco i bang’ Mungu? Eyo! Wakenen lapor moko.

      Dwoko foyofoc. Kinde ma wabefoyo Wegwa pi gin ma beco m’utimere i kwo mwa, waketho wiwa zoo i kum mugisa ma wanwang’u eno. Eno ketho wabedo ni dhanu ma nyutho foyofoc, jumutoro man wawinjara ma ber.​—Jufilipi 4:6.

      Lapor: Yesu ufoyo Won pi rwo pare m’ewinjo man pi wang’gi m’edwoko.​—Yohana 11:41.

      Kwayu kisa. Kinde ma wabekwayu kisa i bang’ Mungu, pidocwiny mwa doko tek, wadieng’ pi dubo mwa kud adundewa ceke man waneno kamaleng’ nia dubo ma watimo tie pek andha. Wanwang’u bende gony i kum adieng’a ma pek mi dubo.

      Lapor: Daudi urwo pi ninyutho lokocwiny pare man can m’ebedo winjo.​—Zaburi 51.

      Sayu telowic man rieko. Nikwayu Yehova utel wiwa man emii iwa rieko ma watie ku yenyne pi nimaku yub ma beco copo konyowa ninyutho molo mandhandha. Eno poyo wiwa nia warem man eketho wabedo ku genogen ma tek iwi Wegwa m’i polo.​—Lembrieko 3:5, 6.

      Lapor: Suleman ukwayu ku molo telowic man rieko pi nibimo ma ber wi Israel.​—1 Ubimo 3:5-12.

      I saa mi can. Tek wayabu adundewa zoo i wang’ Mungu kinde ma cwinywa ng’abere, e cwinywa bikwiyo man wabijengara iwi Yehova kakare nijengara zoo i wiwa.​—Zaburi 62:8.

      Lapor: Ubimo Asa urwo kinde m’ebino nwang’ere i wang’ jakwor pare ma tek.​—2 Lemkei 14:11.

      Kwayu pi ju m’utie ku yeny mi kony. Rwo ma kumeno biketho wabiweko nidieng’ piwa kende man wabidoko ni dhanu ma bedo ku ngisi i kum juwadgi man ma nyang’ i peko mi jumange.

      Lapor: Yesu urwo pi julub pare.​—Yohana 17:9-17.

      Rwo mi pak. Kinde ma wabepaku Yehova pi tic man kite pare ma wang’u ijo, wawore man wafoye nisagu. Rwo ma kumeno copo bende nikonyowa nicoro ceng’ni magwei ku Mungu mwa ma Wegwa.

      Lapor: Daudi upaku Yehova kud adundene zoo pi giracwiya pare.​—Zaburi 8.

      Bero mange ma rwo miyo utie “kwiyocwiny pa Mungu m’ukadhu gin ceke ma jucopo nyang’ i iye.” (Jufilipi 4:7) I ng’om ma tin ma lembe jebere i iye, kwiyocwiny utie bero ma lee. Etie bende kud adwogi ma ber iwi leng’kum mwa. (Lembrieko 14:30) Nyo etie adwogi mi tego mwa kende? Kunoke nyo lembe moko ma pire tek nisagu ubekwayere?

      Rwo miyo bero dupa​—i thenge mi kum, mi pidoic man m’usagu zoo, i thenge mi tipo

  • 7 Nyo Mungu biwinjo man bidwoko wang’e?
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova—2010
    • 7 Nyo Mungu biwinjo man bidwoko wang’e?

      PENJI ma malu e cego kumjo man etelo nen lee dit. Biblia unyutho nia Yehova winjo rwo andha. Wan re ma wacopo ketho ewinjo rwo mwa kunoke ngo.

      Yesu kogo wi judong dini mi rundi pare kum gibino nirwo kud umbili; gibed gidieng’ kende kende pi niketho dhanu nen nia gipwe. Eyero nia ju maeno “gidaru nwang’u sukulia migi,” pi niyero nia gibinwang’u kende kende piny mange ma gimito, niwacu telo nen mi dhanu, ento ngo piny ma gibedo ku yenyne, niwacu winj ma Mungu copo winjo kogi. (Matayo 6:5) Tin bende, ju dupa rwo nimakere ku yeny migi gigi, ento pa Mungu re ngo. Giwil ku cik mir ukungu mi Biblia ma waweco pigi malu e, e uketho Mungu winjogi ngo.

      Ka in ke? Nyo Mungu biwinjo rwo peri man ebidwoko wang’gi? Dwokowang’ penji maeni ujengere ngo iwi rangi peri, ng’om ma thu kunoke iwi tic m’itimo. Biblia ubeketho cwinywa kumae: “Mungu umbe kud akoyakoya, ento i thek ceke, ng’atu m’ubelwore man m’ubetimo gin m’atira, ejole.” (Tic mi Jukwenda 10:34, 35) Nyo wec maeno ukoro tap kite m’itie ko? Tek ilworo Mungu, ikethe i kabedo ma kwong’a man ilworo nitimo gin m’edagu. Nitimo bedopwe thelembene tie nisayu nitimo lembe ma Mungu uyero nia utie lembe m’atira kakare nitimo yeny mwa giwa kunoke mi dhanu wadwa. Nyo andha ibemito nia Mungu uwinj rwo peri? Biblia copo konyi nitundo i lembakeca peri maeno.a

      I andha, ju dupa bemito nia Mungu udwok wang’ rwo migi i ayi mir udu. Kadok i rundi mi Biblia de Mungu timo udu ma kumeno wang’ ma nok. Saa moko oro dak swa ubed ukadhu i kind udu moko ma juweco pire ku m’udog utimere i ng’eye. M’umedo maeno, Biblia unyutho nia rundi mir udu uthum i ng’ey nindo mi jukwenda. (1 Jukorintho 13:8-10) Nyo eno ubenyutho nia Mungu winjo ngo rwo mwa i nindo ma tin? Kumeno ngo! Wakewec iwi rwo moko m’ebed edwoko wang’gi.

      Mungu miyo rieko. Yehova tie acaki mi rieko mandha. Etie ayika nimiyo rieko ni ju ceke m’utie ku yeny mi telowic pare man m’umito nikwo nimakere ku rieko pa Mungune.​—Yakobo 1:5.

      Mungu miyo tipo pare ma leng’ ku berone ceke. Tipo ma leng’ utie tego pa Mungu m’etimo ko tic. Tego ma kadhe mbe. Ecopo konyowa niciro amulaic ceke. Ecopo miyo iwa kwiyocwiny kinde ma cwinywa ung’abere. Ecopo konyowa nicego kite mange ma beco ma dikowa ku juwadwa. (Jugalatia 5:22, 23) Yesu uketho cwiny julub pare nia Mungu miyo giramiya maeni yot yot.​—Luka 11:13.

      Mungu miyo ng’eyong’ec ni ju m’uyenye ku cwinygi zoo. (Tic mi Jukwenda 17:26, 27) I ng’om zoo, dhanu moko gibesayu lemandha aketha cwinygi. Gibemito ning’eyo lembe iwi Mungu​—nyinge, lembakeca pare pi ng’om man pi dhanu, kite ma gicopo coro ko ceng’ni kude. (Yakobo 4:8) Wang’ ma pol Jumulembe pa Yehova gibed girombo ku dhanu ma kumeno man gibedo kud anyong’a mi nyutho igi dwokowang’ penji ma kumeno ma nwang’ere i Biblia.

      Nyo eno tie thelembe m’uketho igamu girasoma maeni? Nyo ibesayu kaka Mungu? Saa moko nyo eni tie yore m’edwoko ko wang’ rwo peri.

      a Pi ninyang’ i lembe lee iwi kite m’ukwayu warwo ko man lembe m’ukwayu watim kara Mungu uwinj rwo mwane, nen wic mir 17 mi buku Biblia ubeponjowa ku lembang’o? ma Jumulembe pa Yehova re ma giwodho

Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
Woki
Mondi
  • Alur
  • Ore ni ng'atini
  • Lembe m'imaru
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Cik mi tio kude
  • Cik mi Gwoko Lembamung'a
  • Paramètres de confidentialité
  • JW.ORG
  • Mondi
Ore ni ng'atini