THIWIWEC MI 25
Jengiri iwi Yehova i saa mir ang’abacwiny
“Pidoic ma i adunde ng’atu moko nure.”—RIE. 12:25.
WER 30 Munguna, Vwa man Jarimba
I ADUNDOa
1. Pirang’o wacikara nilubo cimowang’ ma Yesu umio?
KINDE ma Yesu ubino nyutho pi lembila ma bipong’o i nindo mi kajikceng’ emio cimowang’ ma e: “wubed ku weng’wu giwu, kara adundewu kud ucid . . . ku giki mi bedo maeni,” niwacu adieng’a mi kwo maeni. (Lk. 21:34) Pirang’o wacikara nilubo cimowang’ maeno? I nindo ma wabekwo i ie eni, wabenwang’ara ku peko dupa m’ubeng’abu cwinywa calu ma jumange de ubenwang’iri ko.
2. Umego ku nyimego mwa moko gibenwang’iri ku kit peko ma nenedi?
2 Saa moko wanwang’ara ku peko dupa dupa ke i saa ma rom. Wakenen lapor moko: Umego moko ma nyinge Johnb m’ubeii ku twoyo ma rac mandha ma nyotho ng’ith, ugam unwang’ere ku can lee i cwinye kinde ma dhaku pare uweke, ma ke nwang’u gitimo oro 19 i gamiri. Nindo ma nok i ng’eye, jumanyir pare ario de uweko nitimo ni Yehova. Umego Bob giku min ot pare Linda gilund ginwang’iri ku peko dupa m’ukoc ku pa John. Gin ario zoo tic uwekogi, man ugam ukwayu nia giwek ot ma gibino kwo i ie gidog gisai ot mange ma nok. M’umedo peko maeno, dokter unwang’u nia Linda utie ku thoj adunde ma saa moko copo nege; bende, ebino ku twoyo mange de m’ucaku daru tego kud i kume.
3. Jufilipi 4:6, 7 ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova?
3 Wabed ma cwinywa tek nia Yehova ma tie Wegwa ma jamer man Jacwic mwa benyang’ i peko m’ubeng’abu cwinywa, man ebemito ekonywa kara wacir pekone. (Som Jufilipi 4:6, 7.) Biblia ukoro pi jurutic pa Mungu dupa ma gigam ginwang’iri ku peko ma dongo i kwo migi. Enyutho bende kite ma Yehova ugam ukonyo kogi niciro pekone. Wakenen lapor mi jumoko.
ELIYA UBINO “NG’ATU MA KU KUM CALU WAN”
4. Eliya unwang’ere ku peko ma kani, man ebino ku nen ma nenedi iwi Yehova?
4 Eliya utimo ni Yehova i saa ma rac mandha man egam enwang’ere ku peko dupa. Ubimo Ahab, m’ubino acel m’i kind jubim mir Israel ma giweko Yehova, ugamu Yezebel m’ubino dhaku ma kura pare rac man m’ubed urwo ni Bal. Gin ario zoo gigam gimewo thier pa Bal i ng’om mir Israel ceke, man ginego jubila pa Yehova ma pol. Ento Eliya utuc niringo pi nibodho kwo pare; bende, saa ma ndru upodho i Israel, ejengere zoo iwi Yehova, pieno Yehova umedere nimio ire cam. (1 Ub. 17:2-4, 14-16) M’umedo maeno, saa ma piem unyai i kind Eliya ku jubila pa Bal man ju ma gibino rwo ire, Eliya ujengere iwi Yehova, pieno egam ecungo i wang’gi. Bende eng’olo ni nyithindho mir Israel nia gitim ni Yehova. (1 Ub. 18:21-24, 36-38) M’umbe jiji, Eliya uneno kamaleng’ kite ma Yehova ugwoke ko man ukonye ko wang’ dupa i saa mi peko maeno.
Yehova uoro malaika moko ubin ukonyo Eliya kara enwang’ tego kendo (Nen udukuwec mir 5-6)c
5-6. Nimakere kud 1 Ubimo 19:1-4, Eliya ubino winjere nenedi, man Yehova unyutho nenedi nia emare?
5 Som 1 Ubimo 19:1-4. Kinde m’Eliya uwinjo nia Yezebel ubemito nege, lworo make lee dit, e eringo i Ber-ceba. Pieno, cwinye utur man “epenjo pire gire nia etho.” Pirang’o Eliya utuc niwinjere kumeno? Pilembe ebino dhanu ma leng’ ungo man “ng’atu ma ku kum calu wan.” (Yak. 5:17) Saa moko nyo ang’abacwiny m’umondo akeca i ie ugam udaru tego pare. Bende, copere nia Eliya uparu nia ebesendere mananu nimio amora i kum dhanu nia gitim ni Yehova. Kunoke nyo eparu nia lembe moko mbe m’ubeyikere i kind nyithindho mir Israel, man nia edong’ eni kende m’ebetimo ni Yehova. (1 Ub. 18:3, 4, 13; 19:10, 14) Saa moko wacopo penjara nia pirang’o Eliya ubino ku paru ma kumeno. Re Yehova ugam unyang’ i paru pare.
6 Yehova udhau ungo iwi Eliya nia pirang’o etie ku paru ma kumeno. Ento ekonye kara enwang’ tego. (1 Ub. 19:5-7) I ng’eye, pi nitwinyo paru pa Eliya i ayi ma ber, Yehova uketho eneno tego pare ma kaporne mbe. Bende, enyutho ni Eliya nia dhanu 7 000 udong’ i Israel ma fodi girumo cong’gi ngo ni Bal. (1 Ub. 19:11-18) I ayi maeno re ma Yehova unyutho ni Eliya nia emare.
KITE MA YEHOVA COPO KONYO KOWA
7. Kite ma Yehova ugam ukonyo ko Eliya ubetielo cwinywa nenedi?
7 Nyo in de ibekadhu kud i peko moko m’uberoyo ang’abacwiny i ii? Kite ma Yehova ugam unyang’ ko i paru pa Eliya ubetielo cwinywa nia enyang’ i peko m’uberoyo ang’abacwiny i iwa de. Bende eng’eyo mupaka mwa, paru mwa, man enyang’ i kite ma wawinjara ko kinde ma wabenwang’ara ku peko. (Zab. 103:14; 139:3, 4) Ka wajengara zoo iwi Yehova calu m’Eliya utimo, ebikonyowa kara wacir peko moko ci ma copo royo ang’abacwiny i iwa.—Zab. 55:22.
8. Yehova bikonyi nenedi kara icir peko m’uroyo ang’abacwiny i ii?
8 Ang’abacwiny copo ketho inwang’u nia peko peri bithum ungo, e cwinyi copo tur magwei. Ka lembe ma kumeno uwok iri, poi nia Yehova tie ayika nikonyi kara icir peko m’uberoyo ang’abacwiny i ii. Ebikonyi nenedi? Ebekweyi nia ikor ire adieng’acwiny peri man kite m’ibewinjiri ko. Bende etie ayika nidwoko wang’ rwo peri. (Zab. 5:3; 1 Pet. 5:7) Pieno, kwai Yehova saa ceke man kor ire peko peri. Ebiweco ngo kudi ve m’egam eweco ko kud Eliya, ento ebiweco i beng’i nikadhu kud i Biblia man dilo pare. Lembe m’ibisomo i Biblia bitielo cwinyi man bimio iri genogen. Ecopo tio bende kud umego ku nyimego mi cokiri pi nimio amora i kumi.—Rum. 15:4; Ebr. 10:24, 25.
9. Jarimo mandha copo konyowa nenedi?
9 Yehova uwacu ni Eliya nia ewek tic moko m’ebino timo i kor Elica. I ayi maeno Yehova ugam umio jarimo mandha ma copo tielo cwiny Eliya kinde m’evoc. Wan bende tekene wabekoro lembe m’ubedieng’o cwinywa ni jarimbwa ma ceng’ini, ebikonyowa niciro peko m’uberoyo ang’abacwiny i iwa. (2 Ub. 2:2; Rie. 17:17) Kan inwang’u nia imbe ku jarimo ma ceng’ini m’icopo koro ire peko man adieng’a peri, kwai Yehova ukonyi inwang’ Jakristu moko m’uteng’ini ma copo tielo cwinyi.
10. Lembe m’Eliya ukadhu kud i ie ubetielo cwinywa nenedi, lembang’ola ma nwang’ere i Isaya 40:28, 29 umio iwa kony ma kani?
10 Yehova ukonyo Eliya niciro lembe m’uroyo ang’abacwiny i ie, pieno emedere nitimo ire pi oro ma lee i ng’eye. Lembe m’Eliya ukadhu kud i ie ubetielo cwinywa lee dit. Saa moko cwinywa copo ng’abere lee mandha ma dong’ wanwang’u nia tego mwa uthum man wavoc. Re tekene wageno Yehova, ebimio iwa kero kara wamedara nitimo ire.—Som Isaya 40:28, 29.
HANA, DAUDI, MAN JAGOR ZABURI MOKO GIJENGIRI IWI YEHOVA
11-13. Ang’abacwiny ubino ku matoke ma kani iwi jurutic adek pa Yehova?
11 Dhanu mange ma Biblia uweco pigi bende gibino kud ang’abacwiny lee dit i adundegi. Ku lapor, cwiny Hana ubed upido lee dit pilembe ebino paru nia ebinyolo ngo awiya, bende nyeke ubed uroke man ubed ucaye saa ceke. (1 Sam. 1:2, 6) Hana bino kud ang’abacwiny lee dit uketho lembe ceke udoko rac ire, ebed ewak saa ceke, man cam de ugam ung’oi i dhoge.—1 Sam. 1:7, 10.
12 Saa moko cwiny ubimo Daudi bende ung’abere lee mandha. Kepar pi peko ma tung’ tung’ m’ekadhu kud i igi. Ebino ku can lee i adundene pi kosa ceke m’egam etimo. (Zab. 40:12) Absalom ma tie wode m’emaru akeca ugam ujai ire, cil ma jaine utere ko i tho. (2 Sam. 15:13, 14; 18:33) Bende, jarimbe ma ceng’ini re m’ugam ucibe. (2 Sam. 16:23–17:2; Zab. 55:12-14) Lembe ma Daudi ukiewo ma nwang’ere i buku mi Zaburi unyutho kite ma cwinye ugam utur ko, man unyutho nia ebino ku genogen ma nging’ nging’ i Yehova.—Zab. 38:5-10; 94:17-19.
Ang’o m’ukonyo jagor Zaburi moko kara edok etim kendo ni Yehova ku mutoro? (Nen udukuwec mir 13-15)d
13 Oro moko i ng’eye, jagor Zaburi moko de ucaku neno nia jutimrac gibekwo cuu nisage. Copere nia ebino nyakwar Jalawi ma nyinge tie Asaf, man ebed etimo i “kamaleng’ pa Mungu.” Jagor Zaburi maeno ubino kud ang’abacwiny lee mandha uketho anyong’a ugam uthum i ie, man piny m’ebino ko de ucaku yeng’o ngo wang’e. Bende bero m’ebino nwang’u i tic pa Mungu ucaku romo ngo wang’e.—Zab. 73:2-5, 7, 12-14, 16, 17, 21.
14-15. Ayi ma dhanu adek ma waweco pigi gijengiri ko iwi Yehova ubemio iwa ponji ma kani?
14 Jurutic pa Yehova adek maeno zoo gituc nijengiri iwi Yehova. Gin zoo gigam gikoro lembe m’ubedieng’o cwinygi ni Yehova nikadhu kud i rwo. Ginyutho ire thwolo thwolo thelembe m’uketho cwinygi ung’abere akeca. Bende gimediri nicidho kaka ma jutimo ie thier ni Yehova.—1 Sam. 1:9, 10; Zab. 55:22; 73:17; 122:1.
15 Yehova udwoko wang’ kwac pa ng’atuman m’i kindgi i ayi ma ber man ku mer. Ku lapor, Hana unwang’u kwiocwiny i adundene. (1 Sam. 1:18) Daudi ukiewo kumae: “Masendi pa won bedopwe gi dupa; ento Yehova bodhe kud i ie ceke.” (Zab. 34:19) Jagor Zaburi ke udok unwang’u nia ve Yehova ‘maku cinge ma yor acwic’ pi nitelo wie nikadhu kud i juk mi mer m’emio ire. Eyero kumae: ‘Coro ceng’ini ku Mungu e ber ira. Aketho Rwoth Yehova ni kapondo para.’ (Zab. 73:23, 24, 28) Lapor mi dhanu adek maeno ubeponjowa ku lembang’o? Saa moko wacopo nwang’ara ku peko ma lee mandha ma romo royo ang’abacwiny i iwa. Ento kara wacirgi, ubekwayu wapar cuu mandha pi kite ma Yehova ugam ukonyo ko dhanu mange con, wakor ire peko mwa i rwo, man watim lembe m’ekwayu i bang’wa.—Zab. 143:1, 4-8.
JENGIRI IWI YEHOVA KARA CWINYI KUD UNG’ABERE NISAGU
Ku kwong’a nyamego moko unwang’ere nia etie kende, ento lembe udoko ire miero kinde m’ecaku konyo jumange (Nen udukuwec mir 16-17)
16-17. (a) Pirang’o wacikara ngo nikoyara cen ku Yehova man jurutic pare? (b) Ang’o ma copo dwoko tego kendo i kumwa kinde ma wanwang’u nia cwinywa ng’abere?
16 Lapor mi jurutic pa Yehova adek ma waweco pigi ubemio iwa ponji mange ma pire tek: wacikara ngo nikoyara cen ku Yehova man ku dhanu pare. (Rie. 18:1) Nyamego Nancy ma cwinye ugam ung’abere lee mandha kinde ma won ot pare uweke uyero kumae: “Pi nindo ma dupa, abed amito ngo awec i bang’ ng’atu moko acel de, man anen ng’atu moko anena de i wang’a. Re calu m’agam akoyara ku dhanu, anwang’u nia ang’abacwiny para ubemedere ameda.” Ento kwo pa Nancy ulokere kinde m’ecaku konyo jumange ma gibenwang’iri ku peko. Ekoro kumae: “Abed aketho wiya kilili pi niwinjo jumange saa ma gibekoro ira peko migi. Anwang’u nia kinde m’abino miyara nikonyogi i peko migi, wiya gam uwil i kum peko para.”
17 Wanwang’u tego lee tekene wabecidho i coko ma tung’ tung’ mi cokiri. Kinde ma wani i cokone, nyutho nia wabemito Yehova ‘ukonywa man ejukwa.’ (Zab. 86:17) I coko, Yehova tio ku tipo maleng’ pare, ku Biblia man umego ku nyimego pi nimio tego i kumwa. Bende i coko, watuc ‘nijukara i kindwa.’ (Rum. 1:11, 12) Nyamego moko ma nyinge Sophia uyero kumae: “Yehova man umego ku nyimego gikonya niciro peko para. M’umedo maeno, coko ubino gin ma pire tek mandha i ia. Anwang’u nia kinde m’abino miyara nirweyo lembanyong’a man nitimo lembe ma tung’ tung’ i cokiri, eno ugam ujwigo ang’abacwiny para.”
18. Yehova copo mio iwa girang’o kinde ma wanwang’u nia cwinywa utur?
18 Kinde ma wabenwang’u nia cwinywa utur, ukwayu wapoi nia Yehova ung’olo nia i nindo m’ubino, ebidaru ang’abacwiny mi magwei; re tin eni bende eng’olo nia ebikonyowa niciro peko mwa ceke. Biblia uyero nia ebimio iwa “kero” kara wacir lembe m’uturo cwinywa man m’uketho wambe ku genogen.—Flp. 2:13, NWT.
19. Jurumi 8:37-39 ubetielo cwinywa nenedi?
19 Som Jurumi 8:37-39. Jakwenda Paulo utielo cwinywa nia gin moko mbe ma copo cero Mungu ku maruwa. Dong’ wacopo timang’o pi nikonyo umego ku nyimego ma gibenyego kud ang’abacwiny calu ma Yehova timo? I thiwiwec m’ulubo, wabineno kite ma wacopo nyutho ko kisa ni umego ku nyimego mwa man kite ma wacopo tielo kogi kinde ma cwinygi ng’abere.
WER 44 Rwo pa ng’atu ma cwinye tur
a Ka watie kud ang’abacwiny ma lee man m’ukwero nithum, eno copo mio peko ma tung’ tung’ i kumwa man copo ketho wavoc. I saa ma kumeno Yehova copo konyowa nenedi? I thiwiwec maeni, wabineno kite ma Yehova ukonyo ko Eliya i saa mir ang’abacwiny. Lapor mange bende mi Biblia bikonyowa ning’eyo lembe ma wacikara nitimo kara Yehova ukonywa i saa mir ang’abacwiny.
b Juloko nying’ moko.
c KORO I CAL: Malaika pa Yehova ubecewo Eliya yoo kud i wang’ nindo, man emio ire cam ku pii.
d KORO I CAL: Jagor Zaburi moko ma tie nyakwar Asaf ubekiewo wer, man gibewer ku Julawi mange.