Biblia tie ku ponji mi rieko ma tii ngo
KEPAR KUMAE: Ibeliewo kakanpiny moko m’agulu ma con upong’ lee mandha i iye. Ma pol m’i kindgi ubed utuc swa, moko ke ng’ico uketho kumgi ceke ufur, mange lundo dhoggi umvorere swa. Moko ke thenggi ma lee zoo ung’eny. Ento acel m’i kindgi ulund ugwokere i ayi mir udu, enyothere ngo kadok nyanok de; cal ma jung’iko i kume ceke ubenen ma ber mandha. E ipenjo ng’atu m’ubetelo wii kumae: “Nyo agulu maeni tie nyen niloyo jumange e zoo?” Edwoko iri nia, “ungo, en de edaru riyo nisagu mange ma dupa, man fodi juyiko ngo kume kendo kadok wang’ acel de.” Idok ipenje kendo kumae: “Nyo en jugwoke agwoka m’uketho enyothere ngo e?” Ng’atu m’ubetelo wii uyero iri nia, “ungo, en nini de edaru bithini ku ng’ico man ku koth ma rac akeca. Bende, dhanu dupa ma gi junyoth gigam gipimo dit nia ging’enye cen.” Saa moko iromo penjiri ku zungo ma lee dit kumae: ‘En ke julund juyike kud ang’o?’
I yore moko, Biblia tie ve agulu maeno m’ugwokere i ayi mi zungo. Etie buku ma con akeca, m’udaru galu lee nisagu buku ma pol. I andha, buku mange ma con de nuti. Ento gibedo ve agulu m’udaru nyothere, pilembe ma pol m’i kindgi dong’ unyothiri magwei nimakere ku oro m’ubekadhu. Ku lapor, i lembe m’uneno sians, ju ma gitie ku ng’eyong’ec ma kawoni gikoro lembe i ayi m’ukoc ku ma bukune ukoro, man ginyutho andha mi lembene de kamaleng’. I lembe pa thieth ke, wang’ ma pol juk ma bukune umiyo benen ni lembe ma ka jutiyo ko copo kelo peko kakare nikonyojo akonya. M’umedo maeno, buku dupa ma con asambagi re m’udong’ pilembe thenggi moko urwinyo kunoke unyothere ma rac mandha.
Ento Biblia ulund uwok tung’. Niai ma jukiewo bukune ma kwong’a, kawoni oro udaru kadhu elufu adek ku dak abic (3 500), re asu Biblia tie kubang’e. Bende, wang’ dupa jugam jumito nia junyothe cen ebed umbe; ku lapor, juwang’e, jukwero kud jutii kude, man jukwane ni gin ma swa, re asu lembe m’eyero ubedo pare kubang’e. I wang’ rieko ma nyen, nwang’u Biblia copo nen ni gin ma kakare daru kadhu, re elar ekoro pi lembe dupa ma nwang’u fodi utimere ngo i ayi mi zungo.
KURA M’UKWAYU WABED KO TIN ENI
Saa moko icopo penjiri nia, ‘nyo andha ponji mi Biblia utie ku kony i rundi mwa eni de?’ Pi ninwang’u dwokowang’ penji maeno, kepenjiri kumae: ‘Lembang’o ma reco akeca ma dhanu gibenwang’iri ko tin eni? Kud i kindgi zoo, ma kani m’ubenyayu lworo lee i dhanu?’ Cicopere nyo ibeparu pi lwiny, nyotho yamu, turocik, kunoke nyo kanyaka. Pi kawoni, wakeng’ii cuu i ponji moko mir ukungu mi Biblia. Kinde ma wabeng’iyo i ponjine, kewoth penjiri kumae: ‘Ka nwang’u dhanu zoo ubetiyo ku ponji maeno i kwo migi, nyo nwang’u ng’om ubecibedo ngo ni kabedo ma ber m’usagu?’
NIMARU KWIYOCWINY
“Mutoro ni ju ma giyenyo kwiyocwiny, kum jubilwong’ogi wot Mungu.” (Matayo 5:9) “Wutim lembe ceke ma wucopo kara wukwo ku kwiyocwiny ku dhanu ceke.”—Jurumi 12:18.
NIBEDO WON KISA MAN NIWEKO LEMBE
“Mutoro ni ju ma timo kisa, kum jubitimo igi kisa.” (Matayo 5:7) “Wumeduru niciruru i kindwu ng’atuman ucir wadi man ucir wadi, man wuwek lembe m’i kindwu yot yot kadok nwang’u ng’atu moko utie ku lembe i iye i kum wadi de. Tap calu ma Yehovaa bende uweko lembe mwu yot yot, wun de wucikuru nitimo kumeno.”—Jukolosai 3:13.
BEDO I ACEL I KIND THEK ZOO
‘Niai i kum ng’atu acel, Mungu timo thek ceke mi dhanu kara gibed i wang’ ng’om zoo; eng’olo bende saa ma tap man eketho kieu ma dhanu gibed i iye.’ (Tic mi Jukwenda 17:26) “Mungu umbe kud akoyakoya, ento kud i thek ceke, ng’atu m’ubelwore man m’ubetimo gin m’atira, ejole.”—Tic mi Jukwenda 10:34, 35.
NIGWOKO NG’OM
“Yehova Mungu gamu ng’atuca, man ekethe i podho mir Eden kara etim tic i ie ekure de.” (Thangambere 2:15) Mungu ‘binyotho ju m’ubenyotho ng’om.’—Lembanyutha 11:18.
NIDAGU KETHOCWINY HAI I KUM PINY MAN KURA MA RECO
“Wugwokuru i kum ayi moko ci mi kethocwiny hai i kum piny, pilembe kadok ng’atini tie ku piny dupa de, piny m’etie ko miyo ngo ire kwo.” (Luka 12:15) “Kud juwinj nyanok de pi lembsasa mi tarwang’ i kindwu, kadi pi kwond sasa moko ci kunoke pi kethocwiny hai i kum piny, kum gitie lembe m’umaku piny ungo ni jumaleng’”—Juefeso 5:3.
NIWOTHO ATIRA MAN NITIMO TIC KU TEGO
“Wabemito wawoth atira i lembe ceke.” (Juebrania 13:18) “Dong’ jakwo kud ukwal kendo; ento etim tic ma tek.”—Juefeso 4:28.
BERO MI KONYO JU MA GITIE I YENY
“Wuwec i ayi ma juko cwiny ni ju ma cwinygi tur, wutiel ju ma ng’ic, man wucir dhanu ceke.” (1 Juthesaloniki 5:14) “Nigwoko nyithikic ku montho i masendi migi.”—Yakobo 1:27.
Biblia urieyo ngo kende kende ponji m’ukwayu walubi, ento enyutho bende kite ma wacikara nitiyo ko ku ponjine i kwo mwa ma kubang’ ceng’. Ka nwang’u dhanu gibekwo calku ponji ma jurieyo malu no, nyo nwang’u lembe ma reco cibedo nok ungo iwi ng’omi? Andhandha, ponji mir ukungu mi Biblia pigi tie tek nisagu zoo i rundi mwa eni! Dong’ tin eni ponji mi Biblia copo konyi nenedi?
KITE MA PONJI MI BIBLIA COPO KONYI KO TIN ENI
Ng’atu moko ma riek nisagu dhanu zoo ugam uwacu kumae: “Rieko nyuthere pwe ni kum tic pare.” (Matayo 11:19) Nyo etie kumeno ngo? Yore ma ber mandha ma ng’atini ng’eyo ko rieko utie niketiyo kude man nineno adwogine. Pieno saa moko nyo ibepenjiri kumae: ‘Kan andhandha Biblia utie ku kony, nyo ecopo miyo adwogi ma ber i kwo para de? I wang’ lembe m’abebithini ko kawoni e, ecopo konya nenedi?’ Wakenen lapor moko.
Nyamego Delphine ubed utimo tic ma maku saa ma lee, lembe ubino bik i wang’e, man tic pare ubed uroyo ire jamcing’ lee. Ento rek kumeni ci, egam enwang’ere ku peko dupa wi wadi wi wadi. Nyare ma fodi ubethik athika utho. Gamiri pare de ulal. Sente pare ma nwang’u ubino lee de uthum mbwang’. Eyero kumae: “Wiya ugam ulal lal ma an gira de anyang’ kuda ngo; rek kumeni ci nia nyara mbe, won ot para mbe, man ot para de mbe. E anwang’u nia tija mbe. Ang’eyo ngo nia jucopo lwong’a nia ng’a, tego para thum, man anyang’ kpe nia pirang’o abekwo.”
Lembe m’utimo Delphine uketho eneno kamaleng’ nia wec ma e mi Biblia utie lemandha: “Nindo mi rundi mwa gi pier abiro, kadi ni kum tego rundi pier abora; Ento kuhaya migi tic mi muli ku can kende; kum ecidho pio, man wacidho.”—Zaburi 90:10.
l saa mi peko maeno ceke, Delphine unwang’u kony niai kud i Biblia. Kony ma Biblia umiyo ire unen kamaleng’. Tiyo ku juk mi Biblia udaru konyo dhanu ma dupa nivoyo peko migi ma tung’ tung’. Gigam ginwang’u nia Biblia urombo andha kud agulu ma juweco pire i acaki mi thiwiwec maeni. M’umbe jiji, jucopo pore ngo nyanok de ku buku mange ma tung’ tung’ ma lembe m’i igi kakare ukadhu. Nyo Biblia ukoc ku buku mange pilembe piny ma juyike ko re ma tie tek akeca? Nyo andha paru m’i iye tie pa Mungu ento pa dhanu ngo?—1 Juthesaloniki 2:13.
In de saa moko nyo idaru nyang’ nia kwo utie adundo man peko ulund unure nur mi tuko ngo. Ka peko usegi ma dong’ evoyo tego peri, ibed inwang’u tielocwiny, kony, man juk ma beco kani?
a Yehova tie nying’ Mungu ma junyutho i Biblia.—Zaburi 83:18.