KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr18 Dwi mir 11 mba. 1-8
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (11/2018)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (11/2018)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2018
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 11
  • YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 11
  • YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 11
  • YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 11–NINDO 2, DWI MIR 12
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2018
mwbr18 Dwi mir 11 mba. 1-8

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 11

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOHANA 20-21

“Imara ma sagu joni?”

(Yohana 21:​1-3) Yo ng’ei gin maeni Yesu nyuthre gire kendo ni julub dhu nam Tiberia; man enyuthre kumae, 2 Nwang’u Simon Petro man Thoma ma julwong’o Didumo, ku Nathanael ma Kana mi Galilaya, man wot Zebedayo, ku juario mange ma kind julubne gibedo karacelo. 3 Simon Petro wacu igi kumae, Acitwomo rec. Giwacu ire kumae, Wan bende wabino wakudu. Gitugo woth, giidho de i yei; ento diewor nino gikwanyu gin moko ngo.

(Yohana 21:4-14) Ento ka piny umaku ru, Yesu cungo dhu wath: ento julub ging’eyo ngo nia en e Yesu. 5 Yesu lund uwacu igi kumae, Nyithindho, giracama moko ni kudu? Giloko lembe ire kumae, Umbe. 6 Man ewacu igi kumae, Bol voi i ng’et yei ma yor acwic, e wubinwang’u. Ka kumeno gibolo, man kawono gicopo ywaye ngo ni udul rec. 7 Ka kumeno jalub maeno ma Yesu maru wacu ni Petro kumae, En e Rwoth. Kum kumeno ka Simon Petro winjo nia en e Rwoth, etwio kanzu pare i kume (kum nwang’u ekendo bongu ma yo the wagi kende), e epiei i nam. 8 Ento julub wadi gibino i yei ma nok (kum dhu wath udong’ bor ungo, ento eyenyo romo bol dak ario), gibeywayu voi pong’ ku rec i ie. 9 E ka gidaru loro dhu wath, gineno cukmac keca, ku rec ma juketho i wie, man kwen. 10 Yesu wacu igi kumae, Wukel kum rec moko ma wutwomo kawono. 11 Ka kumeno Simon Petro idho i yei man eywayu voi dhu wath, ku rec ma dongo pong’ i ie, dak acel ku pier abic wi adek: man kadok gi dupa kumeni de voine yec ungo. 12 Yesu wacu igi kumae, Wubin wucam. E ng’atu acel de mbe i kind julub ma cwinye tek m’epenje ko kumae, In i ng’a? kum ging’eyo nia en e Rwoth. 13 Yesu bino, eting’o kwen de, man emio igi, ku rec de kumeno. 14 Maeni doko wang’ adege ma Yesu nyuthre ie ni julub, yo ng’ei cer m’ecer ko ku kind ju m’utho.

(Yohana 21:15-19) Kum kumeno ka gidaru camu, Yesu wacu ni Simon Petro kumae, Simon, wod Yona, imara ma sagu joni? E eloko ire lembe kumae, Eyo, Rwoth; ing’eyo nia ameri. Ewacu ire kumae, Mi cam ni nyithi rombe para. 16 Ewacu ire kendo wang’ arionde, Simon, wod Yona, imara? Ewacu ire kumae, Eyo, Rwoth; ing’eyo nia ameri. Ewacu ire kumae, Kwai rombe para. 17 Ewacu ire wang’ adege kumae Simon, wod Yona, imara? Can unego Petro kum epenje wang’ adege kumae, Imara? Man ewacu ire kumae, Rwoth, ing’eyo gin ceke; ing’eyo nia ameri. Yesu wacu ire kumae, Mi cam ni rombe para. 18 Andhandha, ayero iri kumae, Ma fodi in i ayada, itwiri giri, iwotho de ka ma ii yenyo: endre kan ibiti, ibirieyo cingi, man ng’atu mange e ma bitwio iri, biteri de ka m’iyenyo ngo. 19 Karaman eyero maeni, m’enyutho ko maram tho m’ebiyungo ko Mungu bibedo ko. Man kan edaru yero lembuni, ewacu ire kumae, Lub ng’eya.

nwtsty nyithi korolembe iwi Yh 21:15, 17

Yesu wacu ni Simon Petro: Wec maeno ma Yesu giweco ko ku Petro, ubino i nindo ma nok i ng’ei ma Petro ukwero Yesu wang’ adek. Pi ning’eyo ka nyo andha Petro umare, Yesu upenje ku penji ma rom wang’ adek, uketho “can unego Petro.” (Yh 21:17) I buku pa Yh 21:15-17, Yohana utio ku wec ario ma tung’ tung’ mi dhu Jugiriki: a·ga·paʹo, man phi·leʹo. I dhu Alur, julokogi ceke nia nimaru. Yesu upenjo Petro wang’ adek kumae: “Imara?” Wang’ adekne ceke, Petro uwotho dwoko ni Yesu nia emare. Yesu uketho peko nia Petro unyuth merne i timo: emii cam ni rombe pare, niwacu julub pare, man ‘ekwaigi’ i thenge mi tipo. Keni, Yesu ubeweco pi nyithi rombe pare m’utie “udul ma nyanok.” (Yh 21:16, 17; 1Pe 5:1-3) Yesu uweko Petro unyuth wang’ adek nia andha emare; i ng’eye, emio ire rwom mi gwoko rombe pare. I ayi maeno re ma Yesu uketho Petro ung’eyo nia andha etimo ire kisa pi kwer m’ekwere ko wang’ adek.

imara ma sagu joni?: Jucopo nyang’ i unguwec “ma sagu joni,” i ayi ma tung’ tung’. Jururieko moko wacu ya Yesu umito penjo nia “nyo imara ma sagu mer m’imaru ko julub mange?” kunoke “nyo imara nisagu mer ma julub mange gimara ko?” Ento ubenen nia thelembe mi penji maeno utie, “nyo imara ma sagu giki maeni?” niwacu rec ma gimaku, kunoke kuloka mi rec ma gitimo. I adundo, ubenen nia thelembe mi verse maeno ni e: ‘Nyo imara ma sagu giki maeni mi kum? Kan andha, mii cam ni nyithi rombe para.’ Nimakere ku lembe ma Petro utimo i wang’e, penji maeno ubino kakare. Kadok Petro ubino i kind julub ma kwong’a ma Yesu ung’io de, re elubo ngo ndhu ndhu tok Yesu pi saa ceke (Yh 1:35-42). Ento elokere edok i dhu tic pare mi dwaru rec. Dwi moko i ng’eye, Yesu ulwong’e ku dhu tic maeno ma dwong’, man ma camu saa pi nidoko ‘jadwar dhanu.’ (Mt 4:18-20; Lk 5:1-11) Bende, nindo ma nok i ng’ei tho pa Yesu, Petro uyero nia ecidwaru rec, jukwenda mange de gicidho karacelo kude. (Yh 21:2, 3) Pieno, ubenen nia Yesu ubino telo nen pa Petro i kum ng’iong’ic m’umito etim: Ku rec m’udhurere i wang’gi, nyo ebiketho tic mi dwaru rec re m’ubed ni lem ma kwong’a i kwo pare? Kunoke nyo tic mi mio cam mi tipo ni nyithi rombe pa Yesu, niwacu julub pare, re ma bibedo ire ni lem ma pire tek nisagu?​—Yh 21:4-8.

wang’ adege: Petro ugam ukwero Rwoth pare wang’ adek; kawoni Yesu umio ire kaka m’eyii ko wang’ adek nia emare. Calu ma Petro uyio nia andha emare, Yesu uwacu ire nia enyuth merne ku timo: eketh tic pa Mungu pire bed tek ire nisagu tic mange ceke. Ku kony mir umego mange ma gitie ku rwom, Petro copo mio cam ni julub mange ma gigwoko bedoleng’ migi, ecopo mio tego i kumgi man ecopo telo wigi. Julub maeno gibino asu ku yeny ma jumii ko igi cam mi tipo, kadok nwang’u juwirogi ku tipo maleng’ de.​—Lk 22:32.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Yohana 20:17) Yesu wacu ire kumae, Kud imul kuma; kum fodi aidho ba Wego ngo; ento ci ba utumira, man iwac igi nia abecidho ba Vwa ba Wegwu de, ba Mungu para man Mungu mu.

nwtsty nyathi korolembe iwi Yh 20:17

Kud imul kuma: Wec haʹpto·mai mi dhu Jugiriki thelembene copo bedo “nimulo” kunoke “nimoko i kum; nilieriri i kum.” I Biblia moko, juloko wec maeno ma Yesu yero, nia “Kud imul kuma.” I andha, Yesu ubino kwero ngo nia Maria Magdalene kud umul kume, pilembe kinde ma jumamon mange de ginene i ng’ei cer pare, ekwerogi ngo nia ku ‘gimak tiende.’ (Mt 28:9) Ubenen nia Maria Magdalene ubino lworo nia Yesu ubeciidho i polo. Pieno, mer m’emaru ko Rwoth pare uketho emoko i kum Yesu kara kud ecidhi kaka moko. Kara Maria ung’ei nia fodi etie asu kugi, Yesu wacu ire nia kud emok i kume, ento ecidh enyuth ni julub pare nia edaru cer.

(Yohana 20:28) Thoma loko lembe ewacu ire kumae, Rwodha ku Munguna

nwtsty nyathi korolembe iwi Yh 20:28

Rwodha ku Munguna: Kunoke “Rwoth pa an ku Mungu [ho the·osʹ] pa an!” Jururieko moko wacu nia wec maeno ma juyero ni Yesu ubenyutho wang’uic, ma re i andha juyere ni Mungu ma Won. Jumange ke wacu nia wec mi dhu Jugiriki ma jutio ko, ubenyutho nia juyero lembuno atiratira ni Yesu. Kadok etie kumeno de, pi ninyang’ i unguwec “Rwodha ku Munguna,” ukwayu junen bende lembe ma Giragora mange yero. Giragora unyutho nia Yesu ular uoro dhanu ucidh uyer ni julubne kumae: “Abecidho ba Vwa ba Wegwu de, ba Mungu para man Mungu mu.” Pieno, wacopo geno ngo nia Thoma uparu apara de nia Yesu tie Mungu ma Jategokpo. (Nen nyathi korolembe iwi Yh 20:17) Thoma ugam uwinjo ma Yesu uberwo ni ‘Won,’ m’eyero ko kumae: “In m’i Mungu mandha i kendi.” (Yh 17:1-3) Pieno, ecicopere nia Thoma uyero ni Yesu nia “Munguna” pi thelembe ma e: Eneno Yesu calu “mungu,” re ni Mungu ma Jategokpo ngo. (Nen nyathi korolembe iwi Yh 1:1) Kunoke nyo eyero lembuno i ayi ma yang’ jurutic pa Mungu ma jukiewo pigi i Giragora mi dhu Juebrania, gibed giweco ko i bang’ jumalaika ma Yehova uoro. Ubenen nia Thoma ugam ung’iyo ku Lembagora m’unyutho pi dhanu moko kunoke jugor Biblia, ma gibed giweco i bang’ malaika ma Mungu uoro calu ve gibeweco i bang’ Yehova Mungu en ku kume. (Nen bende Th 16:7-11, 13; 18:1-5, 22-33; 32:24-30; Pk 6:11-15; 13:20-22) Pieno, copere Thoma ulwong’o Yesu “Munguna” i ayi maeno, pi ninyutho nia Yesu utie ng’atu ma Mungu uoro, man m’ubeweco kaka Mungu mandha.

YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 11

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | TIC MI JUKWENDA 1-3

“Tipo maleng’ uloro iwi cokiri mi Jukristu”

(Tic 2:1-8) E ka ceng’ mi Pentekote tundo, kagi ceke gibedo karacelo i ka acel. 2 E aruca ruca nica ba gin moko ai i polo pami wavuvu m’ukoto, man epong’o ot ceke ka ma gibedo i ie. 3 E leb m’ukaru pami lebmac, uwok i wang’gi; man ebedo i wigi kubang’gi nzu. 4 E kagi ceke tipo maleng’ uromogi, man gimaku weco ku dhok ma nge nge, calu wec ma tipo mio igi. 5 Nwang’u Juyahudi gibedo Yerusalem, gi dhanu ma lworo Mungu, ma giai kud i thek ceke ma the polo. 6 Man ka ba gin maeni winjre, udul dhanu gicoko dhoggi karacelo, e lembene loyogi, kum dhanu kubang’gi nzu giwinjo gibeweco ku dhu thugi ma dhe. 7 E kagi ceke gipoi igi de wang’ lii, giwacu kumae, Nen, joni ceke ma giweco gi Jugalilaya ngo? 8 Wawinjo ku dhu thuwa ma junyolo kowa kubang’wa ceke ngi nenedi?

(Tic 2:14) Ento Petro, m’ucungo giku juwagi apar wi acel, eting’o dwande malu, eyero igi kumae, Wu dhanu mi Yahudi, ku kewu ceke ma wubedo i Yerusalem de, dong’ wung’ei lembe nini, man wucik ithwu kum lem para.

(Tic 2:37, 38) Nie ka giwinjo maeni, e ecobo adundegi, man giwacu ni Petro giku jukwenda wagi de kumae, Umego, wabitimo ang’o? 38 E Petro wacu igi kumae, Wulok cwinywu, wumak baputisi kubeng’wu kubeng’wu ku nying’ Yesu Kristu ni ruc mi dubo mu; man wubijolo giramia ma tipo maleng’.

(Tic 2:41) E ju m’ujolo lembe pare gilund gimaku baputisi: man ceng’ nica dhanu ma yenyo romo rubanga adek umedogi.

(Tic 2:42-47) Man gibedo asu ku ponji mi jukwenda ku ripocwiny de, ku kwen m’angweka man ku rwo de. 43 Man Iworo makugi kubang’gi ceke: e musana ku giranyutha dupa timbre ni kum jukwenda. 44 E ju m’uyio ceke gibedo karacelo, piny migi ceke de bedo ariba; 45 man giloko jupiny migi ku jamni migi de, gipoko de ku ba dhanu ceke, calku canpiny ma ni kum dhanu kubang’gi kubang’gi. 46 Man ku ba rupiny ku ba rupiny, ma gibedo asu ku cwinygi m’uripo acel i hekalu, ku kwen m’ang’weka de i udigi, gijolo cemo migi ku mutoro kwa kud adunde m’ucungo acel, 47 ma gipaku ko Mungu, ma gibedo ku bero de ku ba dhanu ceke. E Rwoth ucikumedo igi ju m’uboth ku ba rupiny ku ba rupiny.

w86-F 1/12 mba. 29 udu. 4-5, 7

Giramia ma nyayu anyong’a

I nindo ma kwong’a ma the cokiri mi Jukristu ucaku i ie i oro 33 R.M., dhanu ma nyen 3 000 m’ulimo batizo gibedo ma ‘cwinygi ripo, ku kwen m’ang’weka man ku rwo de.’ Pirang’o gitimo kumeno? Kara yioyic migi ma nyen uteng’ini nikum “ponji mi jukwenda.”​—Tic. 2:41, 42.

Juyahudi ku jumange ma gitie ngo Juyahudi, gigam gipangu nia gibiwok timo nindo ma nyanok kende i Yerusalem i saa mi foc mi Pentekoste. Ento ju m’uwok udoko Jukristu ging’io nia ukwayu gikegibed nya lee, man giponj lembe dupa, kara yioyic migi ma nyen udok tek. Lembuno unyayu peko m’ukwayu junwang’ igi cam man ot ma gibed i ie nyapio pio. Jumoko m’i kindgi ubino ku sente ma nyanok, jumange ke ubino ko lee. Pieno, gidiko dhu sente migi karacelo, man gipoko jamcing’gi pi nikonyo ju ma gitie ku yeny.​—Tic. 2:43-47.

Nilworo ng’om man nipoko piny ku jumange ubino ngo lembe mir adici, ento ma ku berocwiny. Jumito ngo nia Jukristu m’ulony gilwor piny migi ceke ma gitie ko man gidok jucan. Ento kisa m’unegogi i kum juyic wagi ma gibenwang’iri i peko saa maeca, re m’uketho gilworo jamcing’gi kara ukony tic mi Ker umedere i wang’e.​—Nen bende 2 Kor. 8:12-15.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Tic 3:15) man wunego Jathek kwo; ma Mungu ketho ecer ku kind ju m’utho; wa jumulembe de kum maeni.

it-2-F mba. 25 udu. 2

Yesu Kristu

“Jathek kwo.” Kite ma Yesu Kristu uthiero ko kwo pare ma leng’, unyutho bero pa Won ma nwang’u waromo ko ngo. Lam m’ethiero uyabu yo ni julub pare m’eng’io, kara gicidh gibim karacelo kude i polo, man kara dhanu mange de gitund nikwo iwi ng’om i the bimobim mi Ker pare. (Mt 6:10; Yh 3:16; Ef 1:7; Eb 2:5; nen JAMGONY) I ayi maeno re ma Yesu udoko “Jathek kwo” pi dhanu ceke. (Tic 3:15) Wec mi dhu Jugiriki ma jutio ko, thelembene mi kwong’o utie “jatelwic ma dit.” Jutio ku wec mange m’urombo ku maeno pi niweco pi Musa m’ubino calu “jabim” i Israel.​—Tic 7:27, 35.

(Tic 3:19) “Ka kumeno wulok cwinywu, man wulokru kendo, kara dubo mu kabre woko, kara nindo mi yepocwiny uai i vut Rwoth;

cl-F mba. 265 udu. 14

Mungu utie ‘ayika niweko dubo’

14 Jukoro cuu mandha ayi ma Yehova weko ko dubo i Tic mi Jukwenda 3:19, m’uwacu kumae: “Ka kumeno wulok cwinywu, man wulokru kendo, kara dubo mu kabre woko.” I dhu Jugiriki, thenge ma tokcen mi verse maeno, thelembene copo bedo “niweyo, . . . nikabu, kunoke ninyotho.” Jururieko moko wacu nia lembuno ukoro tap kite ma juweyo ko kwan ma jukiewo ku cing’jo. Nenedi? Con jubed juyiko vino mi kiewo kwan ku bilo, udok man pii. Ka jukiewo kwan ne ugalu ngo akeca, jucopo tio kud umvodu ma juvudo ku pii pi niweye cen. Lapor maeno ubenyutho cuu mandha kisa pa Yehova. Kan eweko dubo mwa, dok bedo ve eting’o umvodu man eweyo ko dubone cen.

YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 11

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | TIC MI JUKWENDA 4-5

“Gimediri niyero lembe pa Mungu ku tegocwiny”

(Tic 4:5-13) E urwone lembe timbre kumae, ya jubim migi ku judongo man jugorcik de gicoko dhoggi i Yerusalem; 6 e Ana ma jalam ma dit de nuti, ku Kayafa, man Yohana, man Iskander, ku dhanu ceke ma gi jupagi jalam ma dit de. 7 E ka giketho joca i diere, gipenjo kumae, Wutimo maeni ku tego ang’o, kadi ku nying’ ng’a? 8 E Petro, ma tipo maleng’ urome, elund ewacu igi kumae, Wu jubim mi dhanu, ku judongo de, 9 tinuni tek wubepenjowa pi tic ma ber m’utimbre kum ng’atu ma ng’ic, ya girang’o m’udwoko ng’atuni dho; 10 kewu ceke dong’ wung’ei, ku dhanu pa Israel ceke bende, nia ku nying’ Yesu Kristu ma Nazareti, ma wugure, ma Mungu ketho ecer ku kind ju m’utho, e ng’atuni cungo dho i vutwu kakeni ni kume. 11 En e kidi ma wun wu jugomot wudwoke ni gin mananu, ma judwoke ni wic mi gul. 12 Man ni kum ng’atu mange both umbe; kum nying’ mange mbe the polo, ma jumio i kind dhanu, ma wakowaboth be ni kume. 13 Nie ka gineno tegocwiny pa Petro giku Yohana, ging’eyo de ya gi dhanu ma sang’na ma cobo de, igi wang’ lii; e ging’eyo pigi, ya naka gibedo giku Yesugi.

w08-F 1/9 mba. 15, sanduku

Kite ma Jukristu mi rundi ma kwong’a gikiewo ko Lembagora maleng’

Nyo jukwenda gigam gisomo ngo magwei?

Kinde ma jubim ku judongo mi Yerusalem “gineno tegocwiny pa Petro giku Yohana, ging’eyo de ya gi dhanu ma sang’na ma cobo de, igi wang’ lii.” (Tic. 4:13) Nyo lembuno ubenyutho nia jukwenda gisomo ngo nyanok de, ma piny m’akiewa de ging’eyo kiewo ngo? Buku moko (The New Interpreter’s Bible) uyero kumae: “Wec maeno ubenyutho ngo nia Petro [giku Yohana] gisomo ngo magwei, ma nia kwan de gigam ging’eyo kiewo ngo kadok asoma de ging’eyo somo ngo. Ento wecne ubenyutho kende kende nia tung’ tung’ ubino lee dit i kind jukwenda ku ju m’ung’olo kesi i wigi.”

w08-F 15/5 mba. 30 udu. 6

Lembe ma dongo mi Tic mi Jukwenda

4:13​—Nyo Petro giku Yohana gigam gisomo ngo nyanok de? Ungo, gisomo. Julwong’ogi ya “dhanu ma sang’na ma cobo de” pilembe gisomo ngo somo mi jurudini mi Juyahudi.

(Tic 4:18-20) E gilwong’ogi, man gipoko igi ya ku giyer ku nying Yesu ki man ku giponj i nying Yesu. 19 Ento Petro giku Yohana gidwoko lembe giwacu igi kumae, Tek en e atira i wang’ Mungu ya wawinj i beng’wu ma sagu ma ba Mungu, wupok wun: 20 kum wacopo weko yero pi gin ma waneno ku ma wawinjo de ngo.

(Tic 4:23-31) E ka jugonyogi, gibino ba juwagi, man gigonyo lembe ceke ma julam ma dongo ku judongo de giyero igi. 24 Gin de, ka giwinjo maeni, giting’o dwandgi malu ba Mungu ku cwinygi m’uripo acel, man giwacu kumae, E Rwoth, in m’icwio polo ku ng’om ngi ku nam de, ku gin ceke ma ni i igi bende: 25 In ma yang’ iwacu ku tipo maleng’, ku dhu wegwa ma Daudi ma jatic peri kumae, Thekdhanumange timo ng’ecwiny apila nedi, Kodhi dhanu de bepido pi gin ma kite mbe nedi? 26 Ju m’ubimo m’i ng’om girieri gigi, Jubim de coko dhoggi karacelo, Kum Rwoth, man kum Kristu pare: 27 kum andha i adhura nini Herode giku Pontio Pilato, karacelo ku Thekdhanumange ku kodhi dhanu pa Israel de, gicoko dhoggi kum Yesu ma Jatic peri maleng’, m’iwiro mo i wie, 28 ya gitim gin ma yang’ cingi ku lembapora peri gilar giketho ya bitimbre. 29 Kawono, Rwoth, nen cim migi: man dong’ imi ni jumiru peri ya giyer lembe peri ku tegocwiny kwa, 30 kan irieyo cingi m’ikeyo ko tho; man kara giranyutha ku musana de timbre ni kum nying’ Jatic peri maleng’ Yesu. 31 E ka gidaru rwo ka ma gicoko ie dhoggi karacelo yengre; e kagi ceke tipo maleng’ uromogi, man giyero lem pa Mungu ku tegocwiny.

it-1-F mba. 141 udu. 1

Jakwenda

Tic migi i cokiri. Tipo pa Mungu m’uloro iwi Jukristu i ceng’ Pentekoste umio tego lee i kum jukwenda. Buku mi Tic mi Jukwenda thek acel nitundo i thek mir abic, ukoro kite ma girweyo ko lembanyong’a ku tegocwiny ma lee, man ayi ma gituco ko pi cer pa Yesu m’umbe lworo kadok jubetwiyogi i kol, jubefodogi, man jubim ubecimo wang’gi nia gibinegogi de. I kind nindo maeno m’i ng’ei Pentekoste, nikum tego mi tipo maleng’, jukwenda gitelo wi cokiri cuu mandha, uketho cokiri umedere ameda ninyai. (Tic 2:41; 4:4) Ku kwong’a, girweyo lembanyong’a asagane i Yerusalem; i ng’eye gimediri i Samaria man cil i ng’om mange bende.​—Tic 5:42; 6:7; 8:5-17, 25; 1:8.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Tic 4:11) En e kidi ma wun wu jugomot wudwoke ni gin mananu, ma judwoke ni wic mi gul.

it-2-F mba. 591 udu. 2

Kidi mi gul

Zaburi 118:22 unyutho nia kidi ma jugier ot gikwero re m’udoko ni kidi ma “wi gul” (roʼsh pin·nahʹ ku dhu Juebrania). Yesu udok iwi lembila maeno, man eyero nia en re m’etie ‘kidi ma wi gul’ (ke·pha·leʹ go·niʹas ku dhu Jugiriki, thelembene: wi gul). (Mt 21:42; Mk 12:10, 11; Lk 20:17) Tap calu kidi ma tokcen ma wi gul nen ku bor, Yesu bende utie kidi ma dit mi cokiri mi Jukristu ma juwiro ku tipo, ma juporo kud hekalu mi tipo. Petro bende uyero nia Zaburi 118:22 uweco pi Yesu Kristu; enyutho nia ebino “kidi” ma dhanu kwero, ento Mungu ukethe edoko “wic mi gul.”​—Tic 4:8-12; nen bende 1Pe 2:4-7.

(Tic 5:1) Ento ng’atu moko ma nyinge Anania, giku Safira ma cege, [gilworo jukupiny] moko.

w13-F 1/3 mba. 15 udu. 4

Vupo pa Petro gikud Anania ubemio iwa ponji ma kani?

Anania giku dhaku pare gilworo piny migi kara gimii sentene ukony ju ma nyen ma gilimo batizo. Kinde ma Anania ukelo sente i bang’ jukwenda, ewok ewacu nia sente mi piny ma gilworone e ceke eca. Karaman ke ungo! Ekanu sentene moko ire! Mungu utuco wi lembuno ni Petro, e Petro wacu ni Anania kumae: “Icwayu ndra ni dhanu ngo, ento ni Mungu.” Kinde ma Anania uwinjo lembuno, epodho bir, e etho! Saa adek i ng’eye, dhaku pare de ubino. Ento eng’eyo ngo lembe m’unwang’u cware; en de ewok ecwayu vupo, e epodho bir man etho bende.

YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 11–NINDO 2, DWI MIR 12

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | TIC MI JUKWENDA 6-8

“Cokiri ma nyen unwang’ere kud amulaic”

(Tic 6:1) Nie i ceng’ maeni, ma wel julub gicikumedri i ie, Juyahudi ma Juyunani gimaku ng’ur kum Juebrania, kum juweko mon migi bedo rwa i timotim ma ku ba rupiny.

bt-F mba. 41 udu. 17

“Wakoworo Mungu be”

17 Lem moko ugam uwok m’uketho cokiri ma nyen i amulaic. Ubino lembang’o? Julub mapol ma gilimo batizo gibino dhanu ma welo i Yerusalem, man gimito gikeging’ei lembe lee i wang’ nidok. Pieno, Jukristu mi Yerusalem gimio jamcing’gi ku berocwinygi kara upong’ yeny mi camu ku mi lembe mange de. (Tic 2:44-46; 4:34-37) I kind saa maeno re ma lembe unyai. I pokocam ma ku ba rupiny, “juweko” montho ma weco dhu Jugiriki. (Tic 6:1) Ento montho ma weco dhu Juebrania ke juwil kugi ngo. Ubenen nia ebino lem mir akoyakoya. I kind lembe ma dongo ma copo poko kind dhanu, akoyakoya utie acel m’i kindgi.

(Tic 6:2-7) E juapar wi ario gilwong’o udul julub wagi i bang’gi, man giwacu kumae, Maku ku wawek lem pa Mungu, ya watim tic mi mesa. 3 Umego, ka kumeno dong’ wunen dhanu abiro i kindwu ma pigi ber ma tipo ku rieko de romogi, ma wakethgi kum ticne. 4 Ento wan re wabibedo mwa ru wi rwo, man i tic mi lembe bende. 5 E lembe nini maku i udul dhanu ceke: e gidong’ gigoyo wi Stefano, m’e ng’atu ma yioyic ku tipo maleng’ bende rome, man Filipo, ku Prokoro man Nikanor, ku Timoni, man Parmena, giku Nikolao ma ng’atu ma Antiokia ma juloko wang’e; 6 e juketho joni wang’ jukwenda: man ka gidaru rwo, giketho cing’gi i wigi. 7 E lembe pa Mungu nyai: wel mi julub de medre dit apila i Yerusalem; udul julam de giworo yic nini.

bt-F mba. 42 udu. 18

“Wakoworo Mungu be”

18 Calu ma jukwenda gibino timo i guriri m’utelowic mi cokiri m’ubino medere ameda ninyai, ginwang’u nia etie ber ungo ya ‘giwek lem pa Mungu’ pi nipoko cam. (Tic 6:2) Pi nidaru peko m’uwok, giwacu ni julub nia gisai jumaco abiro “ma tipo ku rieko de romogi,” kara jukwenda uketh gitim tic maeno ma pire tek. (Tic 6:3) Jubino ku yeny mi jumaco m’uromo, pilembe tic migi ubedo ngo kende kende tic mi poko cam, ento bende mi tio ku sente, mi ng’iewo piny, man mi bekiewo garama ma jutimo. Ju ma jung’ione ceke gibino ku nying’ mi Jugiriki; saa moko nyo lembuno ukwiyo cwiny montho ma juwenjo. Jukwenda girwo pi dhanu maeno, man i ng’eye ging’io jumaco abiro pi nitimo tic maeno ma pire tek.

(Tic 7:58–8:1) e gibaye woko kud i adhura, man gicanye ku kidi: jumulembe de giketho kendi migi the tiend jalawobi ma nyinge Saul. 59 E gicanyu Stefano ku kidi, m’ebelwong’o Rwoth, ewacu kumae, Rwoth Yesu, jol tipona. 60 E erum piny, man ekok ku dwande ma tek kumae, Rwoth, kud iketh dubo maeni i kumgi. E kinde m’eyero maeni, enindo.

8 Saul de yio ya etho. Ceng’ nica ragedo ma dit uwok kum kanisa ma ni i Yerusalem; e kagi ceke julalugi nge nge i ng’om Yahudi man Samaria, jukwenda re m’udong’.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Tic 6:15) E kagi ceke ma gibedo i dilo, ma gikonjo wang’gi i kume, gineno wang’e calu en e wang’ malaika.

bt-F mba. 45 udu. 2

“Stefano, ma bero ku tego de rome”

2 Wang’ Stefano ugam ulokere udoko tung’. Kinde ma jum’ung’olo kesi pare, giketho wang’gi tunu i kume, gineno nia “wang’e calu [. . .] wang’ malaika.” (Tic 6:15) Jumalaika gibed giyero lembe pa Yehova m’umbe lworo, ma kumgi poto, man ma cwinygi kwiyo. Stefano de ubino kumeno; kadok jupoklembe m’udage de ginene kumeno. Lembang’o m’uketho cwinye kwiyo?

(Tic 8:26-30) Ento malaika pa Rwoth uyero ni Filipo, ewacu kumae, Ai malu, ici yor ariwa ma piny ba yo m’uai Yerusalem uloro Gaza: ng’ombe ng’om ngele. 27 E eai malu ecidho: nen, Jaethiopia, en e jamugumba ma won ng’ol ma dit the Kandake ma rwoth ma dhaku wi Juethiopia, m’ebedo wi piny m’akana pare ceke, m’ebino de nirwo i Yerusalem; 28 man ebedwogo adwoga ebedo de i magali pare, man ebesomo kitabu pa jabila ma Isaya. 29 E Tipo wacu ni Filipo kumae, Cor ceng’ni, man iwoth kum magali maeni. 30 E Filipo ringo i bang’e, ewinjo ebesomo Isaya ma jabila, e epenjo kumae, Ing’eyo gin m’isomo no?

bt-F mba. 58 udu. 16

‘Eyero lembanyong’a pi Yesu’

16 Tin bende, Jukristu gitie ku rwom mi timo kit tic ma rom ma yang’ Filipo de utimo. Gitie ayika nirweyo rwonglembe mi Ker ni dhanu ma giberombo kugi, kadok i saa ma gipangu ngo de, calu ve kinde ma gibecidho i woth. Wang’ mapol, jurwei beneno nia Mungu re m’utelo wigi kara ginwang’ dhanu m’utie kud adunde ma cuu. Lembuno copo wang’u iwa ngo, pilembe Biblia uwacu nia jumalaika gibetelo wi tic mi rweyo lembanyong’a, ketho dhanu mi “thek ceke ku suru ku dhok” giwinj lembene. (Nyu. 14:6) Yesu bende ular uyero pi lembuno. I lapor m’emio iwi nganu ku ngoli, ewacu nia i nindo mi kayucam, niwacu i nindo mi kajik ceng’ mi ng’om maeni ma rac, ‘jukaicam gi malaika.’ Emedo nia, jumalaikane “gibicoko kud i ker pare gin ceke m’uketho jukier, ku ju m’udubo lembe bende.” (Mat. 13:37-41) I saa ma rom eno, jumalaika gibicoko dhanu ma bicibimo i Ker mi polo, man i ng’eye ke, “udul dhanu ma dit” mi ‘rombe mange’ ma Yehova ubetelogi bende i dilo pare.​—Nyu. 7:9; Yoh. 6:44, 65; 10:16.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini