Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | TIC MI JUKWENDA 9-11
“Janyai ragedo ma cwinye rac udoko jarwei ma won amora”
(Tic 9:1, 2) Ento Saul, ma fodi ubewodho cim man nek kum julub Rwoth, ecidho ba jalam ma dit, 2 man ekwaye ku waraga m’ecidh ko Dameski ba kacokri, kara tek enwang’u jumoko ma gi mi Yojuni, kadok co kadi mon, ekelgi atwia Yerusalem.
bt-F mba. 60 udu. 1-2
Cokiri unwang’u kwiocwiny
JURUWOTH ma cwinygi rac gidhingo tundo i Dameski; lembe ma gipangu nia gibitimo kuca utie lem ma rac mi tuko ngo. Gibiwodho julub pa Yesu kud i udi migi, gibifodogi, gibicidogi, man gibipeyogi nitundo i Yerusalem, ka ma judong Sanedrini ubekurogi i ie ku kwinyo.
2 Saul m’utie jatela migi udaru dikere i nek pa jalub pa Yesu. Nindo m’ukadhu, eyio nia juwodhe gicany Stefano m’ubino jalub pa Yesu ma won amora. (Tic mi Jukwenda 7:57–8:1) Ragedo ma Saul unyayu i kum Jukristu mi Yerusalem uromo ngo wang’e; ebemito ecidh enyai ragedo kadok i kum julub ma nwang’iri i kabedo mange bende. Ebemito edar cen the dini ma julwong’o “Yojuni”.—Tic mi Jukwenda 9:1, 2.
(Tic 9:15, 16) Ento Rwoth uwacu ire kumae, Cidh miri: kum en e agulu m’agoyo wie ira, ya eter nyinga i wang’ Thekdhanumange ku ju m’ubimo ku nyithi Israeli bende: 16 kum abinyutho ire kwai gin dupa m’ebikosendre kudo be kum nyinga.
w16.06-F mba. 7 udu. 4
Anyong’a negwa kum Yehova tie Jacwi agulu mwa
4 Kinde ma Yehova beneno dhanu, eketho ngo wie i kum leng’o m’i wang’. Ento eneno lembe m’upondo i adunde. (Som 1 Samwil 16:7b) Lembuno unen kamaleng’ saa ma Mungu ucaku the cokiri mi Jukristu. Etelo i bang’e man i bang’ Wode dhanu dupa ma wacopo neno nia kony migi pe. (Yoh. 6:44) I kind dhanunegi, acel ubino Jafarisayo moko ma nyinge Saul, m’ubino “jayer lembacidi, man jaragedo, man jarop bende.” (1 Tim. 1:13) Re Yehova ma ng’io i adunde unene ngo ni ulobo ma tije mbe. (Rie. 17:3) Eneno Saul ni ulobo m’eromo binyo udok agulu ma pire tek, niyero ‘agulu m’egoyo wie’ pi nimio lembatuca ni “Thekdhanumange ku ju m’ubimo ku nyithi Israeli bende.” (Tic 9:15) Jumange ma Yehova uneno “ni agulu mi yung” utie dhanu ma yang’con gibino jumero, weg tarwang’ man jukwo. (Rum. 9:21; 1 Kor. 6:9-11) Saa ma ginwang’u ng’eyong’ec ma tap mi Lembe pa Mungu man ginyutho yioyic, giweko Yehova ubinyogi.
(Tic 9:20-22) e pio pio eyero pi Kristu nia en e Wod Mungu. 21 E kagi ceke ka giwinjo igi wang’ lii, giwacu kumae, Ng’atuni en e ng’atu m’unyotho ju m’ulwong’o nying’ maeni ngo? m’ukele kuni de lembuni, kara etergi atwia wang’ julam ma dongo. 22 Ento Saul udoko tek m’usagu, man eloyo Juyahudi m’ubedo i Dameski, enyutho andha nia maeni en e Kristu.
bt-F mba. 64 udu. 15
Cokiri unwang’u kwiocwiny
15 Kepar kite ma lembe unyem ko i udul dhanu, kinde ma gineno Paulo uberweyo pi Yesu i kacokiri. Gipenjiri kumae: “Ng’atuni en e ng’atu m’unyotho ju m’ulwong’o nying’ maeni ngo?” (Tic mi Jukwenda 9:21) Kinde ma Saul ubekoro igi kite m’eloko ko adundene pi Yesu, “enyutho andha nia maeni en e Kristu.” (Tic mi Jukwenda 9:22) Ento dhanu kpo ngo m’uyio lembe m’ekoro. Ju m’umoko i kum lemsuru man jukuhaya giyio ngo lembe ma Saul ukoro igi kamaleng’. Re kadok kumeno de, cwiny Saul utur ungo.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Tic 9:4) e epodho i ng’om, man ewinjo dwal uwacu ire kumae, Saul, Saul, inyayu ragedo i kuma nedi?
bt-F mba. 60-61 udu. 5-6
Cokiri unwang’u kwiocwiny
5 Saa ma Yesu ung’olo Saul i yo kinde m’ecidho i Dameski, epenje ngo nia, “Inyayu ragedo i kum julub para nedi?” Ento epenje nia, “Inyayu ragedo i kuma nedi?” (Tic mi Jukwenda 9:4) Ma jiji mbe, Yesu uwinjo litho mi ragedo ma junyayu i kum julub pare.—Matayo 25:34-40, 45.
6 Ka jubesendi pi yioyic peri m’itie ko i Kristu, ng’ei nia Yehova giku Yesu ging’eyo peko m’ikadhu kud i ie. (Matayo 10:22, 28-31) Re saa moko nyo gicopo cero ngo ragedone pi kawoni. Poi nia Yesu ugam uneno kite ma Saul udiko ko cinge i kum nek pa Stefano, man eneno ayi ma Saul ubewayu ko julub kud i udi migi i Yerusalem. (Tic mi Jukwenda 8:3) Ento Yesu ucero ngo ragedone saa maeca. Kadok ecere ngo de, re Yehova utio ku Yesu Kristu pi nimio tego i kum Stefano ku julub mange kara gigwok bedoleng’ migi.
(Tic 10:6) ebedo ku Simon moko ma jabodho mir adila, ma ode ni dhu nam.
nwtsty nyathi korolembe iwi Tic 10:6
Simon moko ma jabodho mir adila: Jabodho mir adila ubed utio ku yath moko ma jujebo pi nilunyo yuk adila kunoke ba ring’o man miyo m’udong’ i kume. I ng’eye, enyong’e ku yath mange ma lake tek kara adilane ubed ma jucopo tio ko. Saa ma junyong’e, ng’wice cero piny, man tije ubed ukwayu pii lee; ecicopere nia lembuno re m’uketho Simon ubedo i dhu nam, saa moko nyo i ng’et adhura mi Yopa. Nimakere ku Cik pa Musa, ng’atu m’umulo kum lei m’utho ubino ng’atu m’ucido. (La 5:2; 11:39) Pieno, Juyahudi ma pol ubed ucayu ju ma nyong’o adila man gibed gimaru ngo niwendogi. Ku lapor, buku moko (Talmud) ukoro nia jubed jucayu ju ma nyong’o adila nisagu kadok dhanu ma tic migi ubino nibecoko ceth lei de. Ento Petro uweko ngo akoyakoya ucere nibedo yo pa Simon. Timo pa Petro ular unyutho kamaleng’ ayi m’etio ko ku rwom m’edok enwang’u yor i ng’eye, niwacu nicidho i pacu pa ng’atu m’utie ngo Jayahudi. Jururieko moko giyero nia wec mi dhu Jugiriki (byrseus) ma juloko nia “jabodho mir adila,” ubino ying’ Simon ma juragu araga.
YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | TIC MI JUKWENDA 12-14
“Barnaba giku Paulo giketho dhanu doko julub i kabedo ma bor bor”
(Tic 13:2, 3) E kinde ma gibetimo ni Rwoth, ma giweko ko cam de, tipo maleng’ uwacu kumae, Koi ira Barnaba ku Saul kum tic m’alwong’ogi i kume. 3 E ka giweko cam girwo de giketho cing’gi i wigi, e giorogi.
bt-F mba. 86 udu. 4
“Gipong’ ku mutoro man tipo maleng’”
4 Re pirang’o tipo maleng’ uwacu nia jukoi Barnaba giku Saul kendgi pi “tic”? (Tic mi Jukwenda 13:2) Biblia unyutho ngo thelembene. Gin ma wang’eyo utie kende kende nia tipo maleng’ utelo wigi. Man lembe moko mbe m’unyutho nia jubila kunoke juponji mir Antiokia gijai i kum ng’iong’ic maeno. Ento gidiko cing’gi i kum ng’iong’icne. Kepar kite ma Barnaba giku Saul giwinjiri ko kinde ma umego migi mi tipo gikwiro cam “girwo de giketho cing’gi i wigi,” man giweko gicidho ma kumira negogi ngo! (Tic mi Jukwenda 13:3) Wan de ukwayu wadik cingwa ku dhanu ma ginwang’u rwom mi tic mi theokrasi, calu ve ka ng’atu moko udoko jadit cokiri. Kakare nibedo ku kumira i kum dhanu m’unwang’u rwom ma kumeno, umito ‘wafoigi dit apila i mer kum tic migi.’—1 Jutesaloniki 5:13.
(Tic 13:12) E jabim, kan eneno gin m’utimbre, elund eyio, ma ie wang’ lii kum ponji pa Rwoth.
(Tic 13:48) Ka Thekdhanumange giwinjo maeni, anyong’a negogi, e giyungo lembe pa Mungu: e dhanu ceke [m’adundegi bedo ayika pi] kwo ma rondo ku rondo giyio.
(Tic 14:1) Etimbre de i Ikonio nia gimondo karacelo i kacokri mi Juyahudi, man giyero, m’uketho udul dhanu ma dit mi Juyahudi ku mi Juyunani de giyio.
bt-F mba. 95 udu. 5
Giweco ku tegocwinygi nikum tego pa Yehova
5 Ku kwong’a, Paulo giku Barnaba giwok gibedo i Ikonio, ma tie acel m’i kind adhura ma dongo mi Galatia, man ma dhanu m’i ie woro suru mi Jugiriki. Adhura maeno upong’ ku Juyahudi man ku dhanu mi thek mange ma gijolo yioyic mi Juyahudi. Calku ng’iyo migi, Paulo giku Barnaba gimondo i kacokiri man gicaku yero lembe pa Mungu. (Tic mi Jukwenda 13:5, 14) Ayi ma giyero ko lembene uketho “udul dhanu ma dit mi Juyahudi ku mi Juyunani de giyio”—Tic mi Jukwenda 14:1.
(Tic 14:21, 22) E ka giyero lembanyong’a ma juboth ko i adhura nino, man giloko wang’ dhanu dupa doko julub, gidok Lustra, kud Ikonio, man Antiokia de, 22 ma gicikuteng’o ko ng’eyong’ec mi julub, gicikujukogi de ya gibed asu i yioyic man nia wakowamondo be ku masendi dupa i ker pa Mungu.
w14-F 15/9 mba. 13 udu. 4-5
Tim ni Mungu ku gwoko bedoleng’ kadok kud i kind “masendi dupa”
4 I ng’ei ma Paulo giku Barnaba giliewo adhura mi Derbe, gidok i “Lustra, kud Ikonio, man Antiokia de, ma gicikuteng’o ko ng’eyong’ec mi julub, gicikujukogi de ya gibed asu i yioyic man nia [wakomondo] be ku masendi dupa i ker pa Mungu” (Tic 14:21, 22) Ku kwong’a, wec maeno copo wang’u iwa, pilembe paru mi kadhu kud i “masendi dupa” romo nyayu can anyaya i ijo, kakare nijuko cwinyjo ajuka. Dong’ ke Paulo giku Barnaba ‘giteng’o ng’eyong’ec mi julub’ nenedi ku rwonglembe mi masendi?
5 Ka walubo cuu wec ma Paulo uyero, wacopo nwang’u dwokowang’ penji maeno. Eyero ngo kende kende nia: “Wakociro masendi dupa be.” Ento eyero nia: ‘Wakomondo ku masendi dupa be i ker pa Mungu.’ Ku wec maeno, Paulo utielo cwiny julub, kum ebino weco pi mugisa ma junwang’u nikum gwoko bedoleng’. Mugisa maeno utie ngo lek, pilembe Yesu uyero nia, “Ng’atu m’uciro cil i kajikne, ng’atuni e ma biboth.”—Mat. 10:22.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Tic 12:21-23) Nie i ceng’ ma jung’olo Herode ronjre ku kendi mi ker, ejany ko wi komker de, man eting’o lembayera igi. 22 Dhanu gigoyo muzira, giwacu kumae, Meni dwand mungu, mi dhanu ngo. 23 E ndhu ndhu nica malaika pa Rwoth ugoye, kum emio dwong’ ni Mungu ngo: man ukoko came, cwinye de mwony ndhu.
w08-F 15/5 mba. 32 udu. 7
Lembe ma dongo dongo mi buku mi Tic mi Jukwenda
12:21-23; 14:14-18. Herode ujolo kud anyong’a dwong’ ma nwang’u ukwayu jumii ni Mungu kende. Timo pare ukoc bor dit ku pa Paulo giku Baranaba: kinde ma jupakugi man juyungogi, gikwero ndhu ndhu! Pieno, wan de wacikara ngo nimaru dwong’, kadok pi lembe moko ci ma wacopo timo i tic pa Yehova.
(Tic 13:9) Ento Saul, ma julwong’o [Paulo] bende, ma tipo maleng’ urome, etono wang’e i bang’e.
nwtsty nyithi korolembe iwi Tic 13:9
Saul, ma julwong’o [Paulo] bende: Niai keni, jucaku lwong’o Saul ku nyinge ma Paulo. Junyolo Paulo Jaebrania, ma re ebino ku twero mir anyoli mi Roma. (Tic 22:27, 28; Flp 3:5) Ecicopere nia niai m’e nyathin, jubed julwong’e ku nyinge ario zoo: mi Juebrania Saul, ku mi Jurumi Paulo. Bende, Juyahudi mi rundi maeca, asagane ju m’ubino kwo i ng’om mange, gibed gibedo ku nying’ ario. (Tic 12:12; 13:1) M’umedo nying’ mi Juebrania, ubenen nia wedi pa Paulo moko de gibino ku nying’ mi Jurumi kunoke mi Jugiriki. (Rm 16:7, 21) Calu Paulo ubino “jakwenda mi Thekdhanumange,” ebino ku rwom mi rweyo lembanyong’a ni dhanu ma gitie ngo Juyahudi. (Rm 11:13) Pieno, ve eng’io en nia julwong’e ku nying’ mi Jurumi, pilembe enwang’u nia dhanu mi thek mange copo jole yot yot nikum nying’ maeno. (Tic 9:15; Ga 2:7, 8) Jumoko giyero nia Paulo uketho julwong’e ku nying’ mi Jurumi pi ninyayu anyong’a i Sergio Paolo m’ubino jabim. Re ubenen nia e kumeno ngo, pilembe kadok i ng’ei m’eai kud i Kupro de, jubed julwong’e ku nyingene asu. Jumange ke giyero nia Paulo umito ngo julwong’e ku nyinge mi Juebrania, pilembe ka jubesomo nyingene ku dhu Jugiriki, ewinjere calu wec moko mi dhu Jugiriki m’unyutho ng’atu ma wotho ku doro.—Nen nyathi korolembe iwi Tic 7:58.
Paulo: Nying’ ma Paulo uai kud i dhu Latini Paulus; thelembene tie “ma nyanok; ma nyandikili.” Jutio ku nying’ne wang’ 157 i Lembagora mi Jugiriki mi Jukristu kinde ma juweco pi jakwenda Paulo, man wang’ acel, kinde ma juweco pi jabim mi Kupro ma nyinge bino Sergio Paolo.—Tic 13:7.
Korolembe
bt-F mba. 78-79 udu. 8-9
“Lembe pa Mungu umeu”
8 Cokiri ugam ung’eyo lembe m’ukwayu gitim i saa maeca. Tic mi Jukwenda 12:5 ukoro kumae: “Ka kumeno jukuro Petro i odkol: ento kanisa giguro rwo ma tek ni Mungu pire.” Eyo, umego “giguro rwo ma tek” m’uai kud i adunde pir umegi ma jutwiyo. Tho pa Yakobo uketho gibayu ngo genogen migi, man ucerogi ngo ku rwo. Yehova neno rwo ni gin mi tuko ngo. Ka rwone urombo ku yeny pare, edwoko wang’gi. (Juebrania 13:18, 19; Yakobo 5:16) Lembuno ubemio ponji ma lee dit m’umito ngo wi Jukristu uwil ko.
9 Nyo ing’eyo umego ku nyimego moko ma gibecur ku peko? Saa moko nyo jubenyayu ragedo i kumgi, nyo gavmenti ukwero tic mwa i bang’gi, kunoke nyo peko uwok i wigi rek. Nyo icopo kwanugi ngo ku nying’gi i rwo peri? Bende, ecicopere nia ing’eyo jumoko m’ubekadhu kud i peko ma nen ungo kamaleng’, calu ve peko ma ginwang’iri ko i ot, nyo cwinygi utur, kunoke nyo nwang’iri ku lembe m’uketho yioyic migi i amulaic. Kan ilar iparu cuu lembe m’ibiyero i rwo peri, ibinwang’u nia karaman dhanu tie dupa dit m’icopo kwayu pigi kinde m’ibeweco ku Yehova Mungu ‘ma winjo rwo.’ (Zaburi 65:2) Ma jiji mbe, kan ibekadhu kud i peko, in de itie ku yeny ma nia umego ku nyimego girwo piri.
YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | TIC MI JUKWENDA 15-16
“Gimaku yub m’ujengere iwi Lembe pa Mungu ma dhoggi ripo”
(Tic 15:1, 2) E dhanu moko giai i Yahudi giloro piny man giponjo umego, giwacu kumae, Tek wutimo yaa ngo calu kura pa Musa, wucopo both ungo. 2 E ka [Paulo] giku Barnaba gibedo ku piem ku penji dit i kindgi ku joca, e umego ging’olo ya [Paulo] giku Barnaba, ku juwagi mange, giidh Yerusalem ba jukwenda ku judongo kum penji maeni.
bt-F mba. 102-103 udu. 8
Pokiri ma dit uwok
8 Luka umedo kumae: “E ka [Paulo] giku Barnaba gibedo ku piem ku penji dit i kindgi ku joca, e [judong cokiri] ging’olo ya [Paulo] giku Barnaba, ku juwagi mange, giidh Yerusalem ba jukwenda ku judongo kum penji maeni.” (Tic mi Jukwenda 15:2) “Penji ku piem” maeno m’uwok unyutho kamaleng’ nia juman ubino cero ba paru migi, man cokiri mir Antiokia ubino mbe ku copo mi yiko lembene. Kara cokiri ubed i acel ku kwiocwiny, umego gimaku yub mi rieko: gioro lembene i “Yerusalem ba jukwenda ku judongo,” ma gibino tio calu guriri m’utelowic. Lembe ma judong cokiri mir Antiokia gitimo ubemio iwa ponji ma kani?
(Tic 15:13-20) Yo ng’ei bedo ling’ migi, Yakobo loko lembe, ewacu kumae, Umego, wuwinj dwanda: 14 Simeon ugonyo iwa maram yang’ Mungu liewo ko Thekdhanumange ku kwong’a kara ewodh dhanu moko kud i kindgi pi nyinge. 15 E lembe nini ripo gbe ku lembe mi jubila; calu egore kumae, 16 Yo ng’ei gin maeni abidwogo, abiting’o hema pa Daudi m’upodho kendo; man abiting’o ginde m’ubam kendo, abiketho ecungo de: 17 Kara dong’ dhanu m’udong’ uyeny Rwoth, ku Thekdhanumange ceke ma nyinga lwongre i kumgi, 18 Rwoth uwacu en, m’eketho gin maeni ng’eire ugambre por yang’ con. 19 Kum kumeno awacu para, nia ku wanyai can i ju ma Thekdhanumange m’uloko cwinygi ni Mungu; 20 ento dong’ wagoru igi, ya giceri ni acidi mir ayi gin m’acwia, ku tarwang’, ku gin ma judeyo adeya de, man ku rimo.
w12-F 15/1 mba. 5 udu. 6-7
Jukristu mandha woro Lembe pa Mungu
6 Giragora m’uyiko lembe ubino Amos 9:11, 12. Judok i wie i buku mi Tic mi Jukwenda 15:16, 17, m’uwacu kumae: “Abidwogo, abiting’o hema pa Daudi m’upodho kendo; man abiting’o ginde m’ubam kendo, abiketho ecungo de: kara dong’ dhanu m’udong’ uyeny Rwoth, ku Thekdhanumange ceke ma nyinga lwongre i kumgi.”
7 Re jumoko copo loko nia, ‘giragora maeno uyero ngo nia dhanu mi thek mange ma gidoko Jukristu kud gitim yaa i kumgi.’ Tie kumeno andha; Juyahudi ma gi Jukristu de ginyang’ i lembuno kumeno. Gibed gineno ngo dhanu mi thek mange ma jutimo yaa i kumgi ni ‘juwirok,’ ento ni umego migi. (Ai 12:48, 49) Ku lapor, nimakere ku Biblia Bagster ma juloko kud i Septante, juyero kumae i Esther 8:17: “Dhanu dupa mi thekdhanumange jutimo yaa i kumgi, man gidoko Juyahudi.” Dong’ dhanu m’udong’ mi ot mir Israel ma Giragora uweco pigi ubino Juyahudi ku dhanu mi thek mange ma jutimo yaa i kumgi. Giragora ular uyero nia gibidoko dhanu acel pi nying’ Mungu karacelo ku “thekdhanumange ceke,” niwacu dhanu ma jutimo ngo yaa i kumgi. E junyang’ ma ber i lembe m’ukwayere. Ebino ngo cik nia dhanu mi thek mange gikegitim yaa i kumgi ka dong’ gidok Jukristu.
(Tic 15:28, 29) Kum ebedo ber ni tipo maleng’, iwa de, ya ku waketh ter i wiwu ma sagu gin maeni m’ubedo dre: 29 ya wuceru ni gin ma julamu ni ayi gin m’acwia, man kum rimo, man kum gin ma judeyo adeya, man kum tarwang’; tek wugwokru ni gin maeni nwang’u ebibedo ber iwu. Dong’ wubedi [ma ber].
(Tic 16:4, 5) Man ka gicikukadhu ku kind adhura, gimio igi lem cik ma giwor ma jukwenda ku judongo ging’olo i Yerusalem. 5 Ka kumeno kanisa doko tek i yioyic, man gicikumedri ku ba rupiny.
bt-F mba. 123 udu. 18
Ewotho teng’o cokiri
18 Paulo giku Timoteo gitimo tic karacelo pi oro m’ulwar. Calu ma gibino juliew ma wotho awotha, gitimo tic dupa i nying’ guriri m’utelowic. Biblia uwacu kumae: “Ka gicikukadhu ku kind adhura, gimio igi lem cik ma giwor ma jukwenda ku judongo ging’olo i Yerusalem.” (Tic mi Jukwenda 16:4) Andha cokiri uworo telowic m’uai i bang’ jukwenda ku judongo mi Yerusalem. Lembuno umio adwogi ma ber, kum “[cokiri] doko tek i yioyic, man gicikumedri ku ba rupiny.”—Tic mi Jukwenda 16:5.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Tic 16:6-9) Man gikadhu kud i ng’om Frugia ku Galatia de, gi ju ma tipo maleng’ ukwerogi ya ku giyer lembuni i Asia; 7 e ka giwok kum Musia, giponjo ya gicidh i Bithunia; e tipo Yesu yio igi ngo; 8 ka gikadhu Musia, giloro Troa. 9 Man ginmawokiwang’ uwok i wang’ [Paulo] ku diewor kumae: Ng’atu acel m’i Makedoni cungo, m’ebekwaye ma tek, ewacu kumae, Bin lokani i Makedoni, man ikonywa.
w12-F 15/1 mba. 10 udu. 8
Wabed ma wakiyo calu jukwenda pa Yesu
8 Lembuno copo mio iwa ponji ma kani? Poi nia tipo pa Mungu umio telowic ni Paulo nwang’u dong’ ecaku woth pi nicidho i Asia. I ng’eye, Yesu utelo wie nwang’u dong’ edhingo tundo i Bithunia. Tokcen ne, Yesu unyutho ire nia ecidh i Makedoni nwang’u dong’ edaru tundo i Troa. Calu Yesu tie en Wic mi cokiri, ecopo telo wiwa bende i ayi ma rom. (Kol. 1:18) Ku lapor, saa moko nyo imaru idok jayab yo kunoke icidh ikony tic kaka ma yeny mi jurwei utie lee i ie. Ento Yesu copo tio ku tipo pa Mungu pi nitelo wii, nwang’u ikeimaku yub moko kokoro pi nipong’o lembakeca peri. Ku lapor, jaring mutukari copo wiro wi mutukari yor i acam kunoke yor i acwic, nwang’u mutukarine uberingo. Kumeno bende, Yesu copo telo wiwa nitimo lee ni Yehova kende kende nwang’u wabetimo kero nitundo i kum lembakeca mwa.
(Tic 16:37) Ento [Paulo] wacu igi kumae, Gifodowa i wang’ dhanu, ma jukupoko lembe mwa rac ungo, ma wan ke wa Jurumi, man gicwaluwa i odkol; e kawono gibewodhowa ling’i? ungone; ento wek gibin giwodhwa woko gin.
nwtsty nyathi korolembe iwi Tic 16:37
wa Jurumi: Kunoke anyoli mi Roma. Paulo ubino ku twero mir anyoli mi Roma, man ve Sila bende. Cik mi Roma uwacu nia jucikiri nitito kesi pa ng’atu m’utie anyoli mi Roma cuu, man kud jufode i wang’ dhanu ka fodi jung’olo ngo kesi pare. Ng’atu m’utie anyoli mi Roma ubino ku twero mi wotho kaka moko ci m’emito i ng’om ma tung’ tung’ m’ubino i the bimobim mi Roma. Ebedo i the cik mi Roma, ento ungo mir adhura mange. Ka judote i adhura m’ekwo i ie, ecopo yio jutit kesi pare keca, re asu ebino ku twero mi tero kesi pare i Roma. Ka jung’olo tho i wie, ebino ku twero mi kwayu jucidh jutit kesi pare i wang’ jabim ma dit (empereur). Jakwenda Paulo utuc nirweyo lembanyong’a i ng’om ma tung’ tung’ m’ubino i the bimobim mi Roma. Biblia ukoro nia etio ku twero pare mi bedo anyoli mi Roma wang’ adek. Mi kwong’o, kinde m’ebino i wang’ jupoklembe i Filipi, enyutho igi nia gituro twero pare, pilembe giketho jufode mananu. Pi ninyang’ i lembe ario mange m’etio ie ku twero pare, nen Tic 22:25; 25:11.
YENGA MI NINDO 24-30, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | TIC MI JUKWENDA 17-18
“Lub lapor pa Paulo kinde m’iberweyo man kinde m’ibeponjo”
(Tic 17:2, 3) man calu kura [Paulo] emondo i bang’gi, man ku ba ceng’ sabatu adek gicikuluro lembe i lembagora pa Mungu gikugi, 3 eyabu i lembe enyutho de ya Kristu kosendre be, man eai kendo de ku kind ju m’utho; man nia Yesu maeni, m’ayero iwu pire nini, en e Kristu.
nwtsty nyithi korolembe iwi Tic 17:2, 3
gicikuluro: Paulo urweyo ngo igi lembanyong’a kende. Ekoro ie man enyutho igi lembene kud i Giragora, niwacu Lembagora mi dhu Juebrania. Ejik ungo kende kende nisomo igi Lembagora; eluro i lembe kugi man ewotho wilo bodho pare nimakere ku juwinj pare. Eno ubed uketho giwinjiri ma ber ku dhanu. Wec mi dhu Jugiriki dialegomai ma jutio ko i verse maeni, thelembene tie “nithebo the wec i kindjo; niweco ku ng’atini.” Wec maeno mi dhu Jugiriki nwang’ere bende i Tic 17:17; 18:4, 19; 19:8, 9; 20:7, 9.
Eyabu i lembe: Kud i dhok mi Jugiriki, thelembe mi wec maeno tie “niketho i ng’ete.” Eno ubenyutho nia Paulo ubed uting’o lembila ma tung’ tung’ m’uweco pi Masiya i Lembagora mi Juebrania, man ebed eporogi ku lembe m’utimere i kwo pa Yesu, pi ninyutho nia andha Yesu upong’o lembilanegi pet.
(Tic 17:17) Kum kumeno gibegiporo lembe i kacokri giku Juyahudi ku ju ma lworo Mungu de, man i katali ku ba rupiny ku ba rupiny ku ju ma girombo kugi bende.
nwtsty nyathi korolembe iwi Tic 17:17
i katali (soko): Soko mir Athene (agora ku dhu Jugiriki) ubino yo malu kud Acropole; lacne ubino metre ma romo 200, borne ke metre ma romo 250. Sokone ubino ngo kende kende kaka mi lworo lwor man mi ng’iewo piny. Ebino bende kaka ma dit ma dhanu mir adhura gibed gicokiri i ie pi niweco iwi lembsente, lembgamba man lembsuru. Dhanu mir Athene ubed umaru nicidho kaka maeno pi ninyutho rieko migi.
(Tic 17:22, 23) Man [Paulo] cungo i dier Areopago, ewacu kumae, Wu dhanu mir Athene, aneno i gin ceke wuyenyo ka mungu dit 23 Kum kan abekadhu, man aneno gin mi rwo mu, anwang’u pemblam de ma karamblembe ni i kume kumae, NI MUNGU MA JUKUNG’EYO NGO. Nie gin ma wurwo i bang’e ma wubedo cobo pire nini, e ma ayero iwu pire.
nwtsty nyathi korolembe iwi Tic 17:22, 23
Ni Mungu ma jukung’eyo ngo: Wec mi dhu Jugiriki (Agnostoi theoi) ubino acel m’i kind lembe ma jukiewo iwi pemblam moko i adhura mir Anthene. Dhanu mir Athene ginyutho nia gilworo mungu, uketho gigiero hekalu ku pemblam dupa. Gigiero pemblam kadok ni mungu ma giparu apara nia unuti, calu ve mungu mi Dito, mi Molo, mi Tego, mi Thokojo man mi Kisa. Saa moko nyo gibino lworo nia wigi copo wil ku mungu moko, man kara ng’eicwiny kud umak mungune, gigiero pemblam moko man gikiewo i wie nia “ni Mungu ma jukung’eyo ngo.” Nikadhu kud i pemblam maeno, ginyutho nia giyio ya Mungu mange de nuti ma fodi ging’eyo ngo. Ku rieko, Paulo utio ku pemblam migine pi nikoro igi pi Mungu, niwacu Mungu mandha, ma saa nica nwang’u fodi ging’eyo ngo.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Tic 18:18) Man [Paulo], kan erio ceng’ dupa yo ng’ei lembuni, emotho umego, e etugo woth ku yo mi pi ecidho Cami, giku Priskila man Akula: kan edaru gwaru wie Kenkrea; kum eng’olo lembene ang’ola.
w08-F 15/5 mba. 32 udu. 5
Lembe ma dongo dongo mi buku mi Tic mi Jukwenda
18:18—Paulo utimo lembang’ola ma kani? Jururieko moko wacu nia Paulo utimo lembang’ola pa Janaziri. (Wel 6:1-21) Re Biblia uyero ngo nia Paulo utimo lembang’ola ma kani. M’umedo maeno, Lembagora unyutho ngo nia etimo lembang’olane i wang’ niloko cwinye kunoke i ng’eye, kunoke nyo nwang’u fodi ebecake acaka kunoke ebedare adara. Kadok ebino kumeno kunoke ngo de, re kit lembang’ola m’etimo ubino ngo dubo.
(Tic 18:21) ento emothogi, ewacu kumae, Abidwogo i beng’wu kendo tek Mungu yio, e eai Efeso ku yo mi pi.
nwtsty nyathi korolembe iwi Tic 18:21
tek Mungu yio: Wec maeno ubenyutho nia ukwayu wadieng’ ku yeny pa Mungu i lembe moko ci ma wabetimo kunoke ma wabepangu nitimo. Wii jakwenda Paulo uwil ungo ku lembuno. (1Ko 4:19; 16:7; Eb 6:3) Yakobo bende uketho cwiny dhanu ma bisomo waraga pare nia giwac kumae: “Tek [Yehova] uyio wabibedo kwo, man wabitimo gin mae kadi maeno.” (Yk 4:15) Wec maeno ucikere ngo nibedo ni wec ma ie thwolo. Ng’atu m’ubewacu ku cwinye zoo nia “tek Mungu yio,” ucikere nitimo lembe m’urombo ku yeny pa Yehova. Pire tie tek ungo nia wabed wayer lembuno kwa ayera ku dhogwa, ento wang’ ma pol umito wayere i adundewa.—Nen nyithi korolembe iwi Tic 21:14; 1Ko 4:19; Yk 4:15 man Appendice A5.
YENGA MI NINDO 31, DWI MIR 12–NINDO 6, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | TIC MI JUKWENDA 19-20
“Wubed ku weng’wu i kumwu giwu, man i kum udul ceke”
(Tic 20:28) Wubed ku weng’wu giwu, kud udul ceke, ma tipo maleng’ uketho wudoko julieu i ie kara wumi cam ni kanisa pa Rwoth m’eng’iewo ku [rimb Wode] gire.
w11-F 15/6 mba. 20-21 udu. 5
“Wukwai udul pa Mungu ma ni i kindwu”
5 Jakwenda Petro ukiewo nia judong cokiri ‘gikwai udul rombe pa Mungu ma gibeneno wigi.’ Umito ging’ei nia rombe ma gibeneno wigi utie migi ngo, ento pa Yehova giku Yesu. Pieno, judong cokiri gibiwodho wel iwi ayi ma gibegwoko ko rombe pa Mungu. Keketh nia jarimbi moko ma ceng’ini ukweyi nia idong’ igwok awiya pare saa m’ecidho yo woth. Nyo icopo wenjo awiyane man itwonogi ku cam? Ka twoyo maku nyathin acel m’i kindgi, nyo itimo ngo kero nitere i yathi? Kumeno bende, judong cokiri ‘gimio cam ni cokiri pa Mungu m’eng’iewo ku [rimb Wode] gire.’ (Tic 20:28) Wigi wil ungo nia Mungu ung’iewo rombeman ku rimb Yesu Kristu. Calu ma ging’eyo nia gibiwodho wel, gimio cam ni rombe, gidieng’ kugi, man gigwokogi.
(Tic 20:31) Kum kumeno wukuru, wupoi ya calu nindo mi rundi adek aweko juko dhanu ngo kubang’gi kubang’gi diewor ku dieceng’ ku piwang’.
w13-F 15/1 mba. 31 udu. 15
Judong cokiri gitie jurutic wadwa pi mutoro mwa
15 Nibedo jakwac utie tic ma yot ungo. Saa moko judong cokiri ginindo ngo traka ma nwang’u girwo man gidieng’ ko pi rombe pa Mungu, kunoke nwang’u gimio kony mi tipo ni umego ku nyimego. (2 Kor. 11:27, 28) Re kadok kumeno de, gitimo tic ma juketho i korgi cuu mandha man kud anyong’a, tap calu Paulo. Ekiewo kumae ni Jukorinto: “Abimio piny ceke m’atie ko man abimiara gira ku mutoro ma dit piwu.” (2 Kor. 12:15, NWT) De andha, mer ma Paulo ubino ko pir umego pare uketho emiere gire pi nitielo cwinygi. (Som 2 Jukorinto 2:4; Flp. 2:17; 1 Tes. 2:8) M’umbe jiji, lembuno uketho umego gigam gimaru Paulo magwei!—Tic. 20:31-38.
(Tic 20:35) I gin ceke amio iwu por, nia ku tic ma wumulu ko kumeni maku wukony ju ma ng’ic, wupoi de kum lembe pa Rwoth Yesu, nia ewacu en kumae, Mio en e mugisa ma sagu gamu.
bt-F mba. 172 udu. 20
“A leng’ ni rimb dhanu ceke”
20 Ayi ma Paulo ukwo ko ukoc bor dit ku mi ju m’udok ubino yor i ng’eye, m’ukayu ng’ei udul rombe. Pi nipong’o yeny pare, ebed etimo tic ku cinge kara kud ebed ni ter ni cokiri. Bende ebed emiere pi bero mi jumange, ento pire gire ngo; uketho ekwayu judong cokiri mir Efeso nia gibed gimiiri lee pi jumange. Eyero igi kumae: “I gin ceke amio iwu por, nia ku tic ma wumulu ko kumeni maku wukony ju ma ng’ic, wupoi de kum lembe pa Rwoth Yesu, nia ewacu en kumae, Mio en e mugisa ma sagu gamu.”—Tic mi Jukwenda 20:35.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Tic 19:9) Ento ka jumoko cwinygi doko nwang’ man giwor ungo, gicido Yojuni i wang’ udul dhanu, eai i bang’gi, ekoyo julubne de, ebedeluro i lembe ku ba rupiny ku ba rupiny i kisoma pa Turano.
bt-F mba. 161 udu. 11
Lembe “unyai udoko dit ma sagu” kadok kud i kind ragedo
11 Ecicopore Paulo ubed uweco ku dhanu i ot somo maeno kubang’ nindo, niai i kum saa 5 mi dieceng’ nitundo i kum saa 10 mi reto. (Tic mi Jukwenda 19:9) Ve saa maeno ubino saa ma piny ling’ i ie ting’, saa ma lietho lee i ie; bende, i saa maeno dhanu ma pol gibed gijigo tic kara gicam man giyom. Ka Paulo ulubo program pare eno cuu pi oro ario, nen nia eponjo dhanu i ot somo maeno pi saa ma kadhu 3 000. Eno utie thelembe mange m’uketho lembe pa Mungu unyai man udoko tek. Paulo ubino won amora man ebed ewilo bodho nimakere juwinj pare. Eloko program pare mi lembanyong’a kara etuc nirweyo ni dhanu mi kabedo maeno. Lembuno ukelo adwogi ma kani? “Dhanu ceke m’ubedo i Asia giwinjo lembe pa Rwoth, Juyahudi ku Juyunani bende.” (Tic mi Jukwenda 19:10) Paulo umio lembatuca cuu mandha!
(Tic 19:19) Weg ajoga de m’i kindgi ma nok ungo gikelo kitabu migi karacelo giwang’ugi de i wang’ dhanu ceke; gikwanu wel pinje de, ginwang’u etundo sente mi mola ma tar rubanga pier abic.
bt-F mba. 162-163 udu. 15
Lembe “unyai udoko dit ma sagu” kadok kud i kind ragedo
15 Lewic m’unyai iwi awiya pa Skewa uketho dhanu lworo Mungu lee, e dhanu dupa gidoko juyic man giweko tic mir ajoga. Nwang’u dong’ timo lembthangu mir Efeso unyang’ lee iwi dhanu. Dhanu ma pol ubed utio ku yen ma reco, gibed gilamu bila, gibed gilamu alam, man gibino ku buku dupa mi lemb’ajoga. Ento Juefeso dupa gikelo buku migi mi lemb’ajoga man giwang’e i wang’ dhanu ceke, ma ka nwang’u julworo bukunegi, wend sentene copo bedo kawoni dolar elufu swa. Luka ukiewo nia “lembe pa Rwoth unyai udoko dit ma sagu.” (Tic mi Jukwenda 19:17-20) Eno ubino aloci ma yawe mbe ma lemandha uvoyo ko vupo ku lempajogi! Juefeso giweko iwa lapor ma ber mandha. Calu gin, wan de wabekwo i ng’om m’upong’ ku lempajogi i ie. Ka wan de wanwang’u nia watie asu ku piny moko m’utie ku winjiri ku lempajogi, ukwayu wakoyara kugi cen kunoke wanyothgi pio pio! Dong’ wakoc cen ku ginmajudagu, kadok beine tek rukani de.