KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr19 Dwi mir 2 mba. 1-8
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (02/2019)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (02/2019)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2019
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 11-17, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 25, DWI MIR 2–NINDO 3, DWI MIR 3
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2019
mwbr19 Dwi mir 2 mba. 1-8

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JURUMI 1-3

“Mediri niponjo pidocwinyi”

(Jurumi 2:14, 15) kum ka Thekdhanumange ma gimbe ku cik gitimo gin mi cik ni kum kurajo, joni, ma gimbe ku cik, gin gi cik igi gigi; 15 kum ginyutho tic mi cik m’ugore i adundegi, ma pidocwinygi nyuthogi kudo, man porolembe migi ma kuman ku kuman ma dotogi kadi ma gonyo lembe m’i wigi;

lvs mba. 18 udu. 6

Bed ku pidocwiny ma ber i wang’ Mungu

6 Wang’ mapol kadok dhanu ma ging’eyo ngo Yehova de, ginwang’u nia lembe moko tie ma ber moko ke tie ma rac. Uketho Biblia uwacu kumae: ‘Paru migi . . . dotogi kunoke gonyo lembe m’i wigi.’ (Jurumi 2:14, 15) Ku lapor, dhanu dupa ging’eyo nia etie rac ninego nek kunoke nikwalu kwo. Kadok gibenyang’ ungo de, re i andha gibewinjo pidocwiny ma Yehova uketho i igi m’ubenyutho igi gin ma ber ku ma rac. Giworo bende cik mir ukungu pa Mungu kunoke lemandha mir ukungu ma Yehova umio pi nikonyowa kara wamak yub ma ber i kwo mwa.

(Jurumi 2:15) kum ginyutho tic mi cik m’ugore i adundegi, ma pidocwinygi nyuthogi kudo, man porolembe migi ma kuman ku kuman ma dotogi kadi ma gonyo lembe m’i wigi;

lvs mba. 19-20 udu. 8-9

Bed ku pidocwiny ma ber i wang’ Mungu

8 Dhanu moko paru nia niwinjo pidocwiny utie kende kende nitimo nimakere ku kite ma wabewinjara ko. Giparu nia gicopo timo gin moko ci tekene ginwang’u nia etie rac ungo. Ento calu ma waleng’ ungo, kite ma wabed wawinjara ko copo wondowa. Kite ma wawinjara ko copo bedo ku tego ma copo ketho pidocwinywa tio cuu ngo. Biblia uwacu kumae: “Adunde en e jabombi ma sagu gin ceke, enyothre apila: ng’a ma copo ng’eye?” (Yeremia 17:9) Pieno, wacopo caku niparu nia gin moko tie cuu ma nwang’u ke erac. Ku lapor, ma fodi Paulo udoko ngo Jakristu, ebed enyayu ragedo i kum dhanu pa Mungu man egeno nia eca ebetimo gin m’atira. Ebino niparu nia etie ku pidocwiny ma leng’. Ento i ng’eye ewacu kumae: “Ng’atu m’ung’io lembe para en e [Yehova].” (1 Jukorinto 4:4; Tic mi Jukwenda 23:1; 2 Timoteo 1:3) Kinde ma Paulo unyang’ i kite ma Yehova ubewinjere ko pi lembe m’ebino nitimo, enwang’u nia ukwayu etim alokaloka. I andha, i wang’ nitimo lembe moko, ukwayu wakepenjara giwa kumae: ‘Yehova ubemito atim ang’o?’

9 Kan imaru ng’atu moko, imito ngo inyai can i ie. Wamito ngo watim gin moko ci ma copo nyayu can i Yehova pilembe wamare. Lworo timo lembe ma copo nyayu can i Yehova mito ubed lee mandha i iwa. Nehemia uweko lapor ma ber i lembe maeno. Kadok ebino jabim, re ekwero nitio ku dito pare kara udwoke jalonyo. Pirang’o? Ekoro nia “ni kum lworo pa Mungu.” (Nehemia 5:15) Nehemia umito ngo etim gin moko ci ma copo nyayu can i Mungu. Calu Nehemia, wan bende walworo nitimo lembe ma reco ma copo nyayu can i Yehova. Wacopo nisomo Biblia pi ning’eyo gin ma nyayu anyong’a i Yehova.​​—Som Thenge ma jumedo, namba 6.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Jurumi 3:4) Awene: eyo, dong’ junwang’ ya Mungu en e mandha, endre dhanu kubang’gi kubang’gi gi jundra; calu egore kumae, Kara lembe m’i wii gonjre ku lembe peri, kara isag de kan imondo i pokolembe.

w08-F 15/6 mba. 30 udu. 5

Lembe ma dongo dongo mi Waraga ni Jurumi

3:4. Ka lembe mi dhanu ukoc ku gin ma Mungu uyero i Biblia, waweko “junwang’ ya Mungu en e mandha” nang’ wageno lembe ma nwang’ere i Biblia man watimo nimakere ku yeny pa Mungu. Bende, wakonyo jumange ginwang’ nia Mungu yero kwa lemandha nang’ waberweyo lembanyong’a mi Ker kud amora, man wabedikara i tic mi ketho dhanu dok julub.

(Jurumi 3:24, 25) ma jugonyo lembe m’i wigi mananu ni kum berone ni kum war ma ni i Kristu Yesu: 25 ma Mungu ketho ebed ni lam, ni kum yioyic, i rimo pare, kara enyuth bedopwe pare kum wekodubo m’ular utimbre, i twiocwiny pa Mungu;

w08-F 15/6 mba. 29 udu. 6

Lembe ma dongo dongo mi Waraga ni Jurumi

3:24, 25​—Jamgony ma Yesu Kristu umio uketho dubo “m’ular utimbre” con ma fodi jamgonyne mbe uwekere nenedi? Lembila ma kwong’a ma nwang’ere i Thangambere 3:15 m’uweco pi Masiya upong’o i oro 33 R.M, saa ma Yesu utho iwi yen mi can. (Gal. 3:13, 16) Kinde ma Yehova uewo lembila maeno, ire udok ubedo ve dong’ edaru mio jamgony, pilembe gin moko mbe ma copo cere nipong’o lembakeca pare. Pieno, Yehova uweko dubo mi nyikwai Adamu ma gibino ku yioyic i lembang’ola maeno, nikum lam ma Yesu Kristu udok uwodho i ng’eye. Jamgony umio bende kaka ma dhanu ma gikwo i wang’ bino pa Yesu Kristu de gibicer ko.​—Tic. 24:15.

YENGA MI NINDO 11-17, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JURUMI 4-6

“Mungu nyutho mer pare gire iwa”

(Jurumi 5:8) ento Mungu nyutho mer pare gire iwa, kum, kinde ma fodi wa judubo, Kristu tho piwa.

(Jurumi 5:12) Ka kumeno, calu ni kum ng’atu acel dubo mondo i ng’om man tho ni kum dubo, e kumeno tho kadhu ba dhanu ceke, kum kagi ceke gidubo:

w11-F 15/6 mba. 12 udu. 5

Mungu unyutho mer pare iwa

5 Jakwenda Paulo ukoro kumae: “Ni kum ng’atu acel dubo mondo i ng’om man tho ni kum dubo, e kumeno tho kadhu ba dhanu ceke, kum kagi ceke gidubo.” (Rum. 5:12) Wabenyang’ i lembuno pilembe Mungu uketho jukiewo kite ma kwo pa dhanu ucaku ko. Thangambere ukoro nia ecwio dhanu ario: Adamu giku Eva. Calu Mungu utie leng’, Adamu giku Eva de gibino leng’. Mungu umio igi cik acel kende ma woro yot, man ewacu igi nia tek gituro cikne, gibitho. (Tha. 2:17) Ento ging’io nituro cikne akakaka; pieno, gikwero nia Mungu kud umii igi cik man kud ebim wigi.​—Poi. 32:4, 5.

(Jurumi 5:13, 14) kum ka fodi cik kular uwok ungo nwang’u dubo ni i ng’om; ento dubo kwandre ngo ka cik umbe. 14 Ento tho bimo ugambre kum Adamu cil kum Musa, cil wi ju ma kudubo ngo ku wagi dubo p’Adamu ma en e ayi pa ng’atu ma bibino.

w11-F 15/6 mba. 12 udu. 6

Mungu unyutho mer pare iwa

6 Adamu unyolo awiya nang’ dong’ edubo, man edagu dubo ku matoke ma dubone kelo i kum awiya pare ceke. Re i andha, awiya p’Adamu gituro ngo cik ma Mungu ugam umio ni Adamu, uketho jupoko ngo lembe i wigi pi dubo ma rom m’Adamu utimo; man nang’ fodi gin jumio ngo igi cik. (Tha. 2:17) Kadok kumeno de, re asu gilagu dubo. Pieno, dubo ku tho ubimo nitundo ma Mungu umio cik ni nyithindho mir Israel. Cik m’emione uketho ginyang’ kamaleng’ nia gi judubo andha. (Som Jurumi 5:13, 14.) Jucopo poro dub’alaga ku twoyo m’awiya lagu i bang’ junyodo migi. I ot acel, awiya moko copo twoyo ngo twoyone, re nang’ asu gitie kude i rimo. Ento dubo tie kumeno ngo, pilembe awiya p’Adamu ceke gilagu dubo ku matoke ma dubone kelo, man dubone terogi i tho. Dong’ gicopo both kud i can maeno nenedi?

(Jurumi 5:18) Kum kumeno calu ni kum kier acel lembapoka wok ni dhanu ceke ni gonj ma jugonjo ko jo; cil kumeno ni kum tic acel mi bedopwe giramia mananu wok ni dhanu ceke ni gony mi kwo ma jugonyo ko lembe ma wi jo.

(Jurumi 5:21) kara, calu dubo bimo bim i tho, cil kumeno bero ubim bim ni kum bedopwe ni kwo ma rondo ku rondo ni kum Yesu Kristu Rwoth mwa.

w11-F 15/6 mba. 13 udu. 9-10

Mungu unyutho mer pare iwa

9 Wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia ‘jukwanugi ni weg bedopwe’ ubenyutho ang’o? Jalok Biblia moko ukiewo nia “wec maeno jubed jutio ko i lembe m’uneno cik. Ebenyutho ngo nia alokaloka moko utimere i ng’atini, ento ayi ma Mungu neno ko ng’atune re m’ulokere . . . Wecne uporo Mungu ku juji m’umaku yub mi gonyo ng’atu ma jukelo i wang’e i kesi pi lembe ma rac m’etimo. E enwang’u nia egonye.”

10 Lembang’o ma ketho “Japoklembe mi ng’om ngung’” maku yub mi gonyo ng’atini? (Tha. 18:25) Mer ma Mungu umaru ko dhanu ucwale nioro Wode m’acel kulong’ iwi ng’om pi niketho ukungu mi lembakeca pare. Kadok Yesu uwok unwang’ere i wang’ abidhe, junyware man jusende de, re etimo yeny pa Won kubang’e kubang’e. Egwoko bedopwe pare kadok saa m’ebetho iwi yen mi can de. (Ebr. 2:10) Ethiero kwo pare ma leng’ pi nigonyo nyikwai Adamu kud i the ng’eca mi dubo man tho.​—Mat. 20:28; Rum. 5:6-8.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Jurumi 6:3-5) Kadi wung’eyo ngo nia wan ceke ma jumio [batizo] iwa i Kristu Yesu jumio [batizo] iwa i tho pare? 4 Juyikowa kumeno wakude ni kum [batizo] i tho: kara calu juting’o Kristu ku kind ju m’utho ni kum dwong’ pa Wego, e wan bende wawoth kumeno i nyen mi kwo. 5 Kum tek waribra wakude i ayi mi tho pare, wabibedo bende i ayi mi cer pare;

w08-F 15/6 mba. 29 udu. 7

Lembe ma dongo dongo mi Waraga ni Jurumi

6:3-5​—Nilimo batizo i Yesu Kristu man i tho pare thelembene tie ang’o? Saa ma Yehova uwiro julub pa Kristu ku tipo maleng’, julubne gidikiri karacelo ku Yesu man gidoko wathkum cokiri ma tie kum Kristu, ma en re m’etie Wicne. (1 Kor. 12:12, 13, 27; Kol. 1:18) I ayi maeno re ma gilimo batizo i Yesu Kristu. Jukrsitu ma juwiro ku tipo gilimo bende batizo “i tho [pa Kristu],” niyero githieriri ni lam man gitwoniri ku genogen mi kwo rondo ku rondo iwi ng’om. Tho migi utie tho ma githieriri ko ni lam calu pa Yesu, re etie ngo mi jamgony. Batizo migine jik saa ma githo man gicer pi nicikwo i polo.

(Jurumi 6:7) kum ng’atu m’utho ebedo agonya ni dubo.

w14-F 1/6 mba. 11 udu. 1

Genogen ma kani m’utie pi kwaru para m’utho?

Kinde ma dhanu ma giweg bedopwe ngo gibicer, nyo jubipoko lembe migi nimakere ku gin ma gitimo i wang’ tho migi? Ungo, pilembe Jurumi 6:7 uyero nia “ng’atu m’utho [ubedo] agonya ni dubo.” Ju ma gi weg bedopwe ngo giculo pi dubo migi ku tho. Pieno, jubipoko ngo lembe migi nimakere ku gin ma gitimo i wang’ tho migi, ento nimakere ku gin ma gibitimo i ng’ei cer. Lembuno bimio igi bero ma kani?

YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JURUMI 7-8

“Nyo ibekuro kud ava?”

(Jurumi 8:19) Kum genogen mi giracwia pa Mungu ma kud avane ubekuro nyuthonyuth mi wot Mungu.

w12-F 15/7 mba. 11 udu. 17

Wek Yehova utel wii inwang’ bedagonya mandha

17 Saa ma Paulo ubino weco pi bedagonya ma Yehova bimio ni jurutic pare ma bikwo iwi ng’om, ekoro nia ‘genogen mi giracwia pa Mungu ubekuro kud ava nyuthonyuth mi wot Mungu.’ I ng’eye, emedo kumae: “Jubigonyo giracwia pa Mungu en bende kud i ng’eca mi nyoth ni gony mi dwong’ mi nyithindho pa Mungu.” (Rum. 8:19-21) “Giracwia” ma juweco pire i Giragora maeni, ubenyutho dhanu ceke ma gitie ku genogen mi kwo rondo ku rondo iwi ng’om, niyero dhanu ma binwang’u bero nikum “nyuthonyuth mi wot Mungu” ma juwiro ku tipo. Nyuthonyuth maeno bicaku kinde ma “wot Mungu” ma gicer pi kwo mi polo gibidikiri karacelo giku Yesu Kristu pi ninyotho ng’om maeni ma rac pa Sitani, man gibigwoko “udul dhanu ma dit” ma bikwo i ng’om ma nyen.​—Nyu. 7:9, 14.

(Jurumi 8:20) Kum juketho giracwia pa Mungu bed wor ni gin ma kite mbe, ku yeny m’eyenyo en ungo, ento ni kum ng’atu m’uketho ebed wor, i genogen,

w12-F 15/3 mba. 23 udu. 11

Anyong’a negwa i genogen

11 Yehova umio genogen ni dhanu kinde m’eng’olo nia ebitio ku ‘kodhi’ pi ninyotho “thwol ma con,” niyero Sitani Wonabali. (Nyu. 12:9; Tha. 3:15) Yesu utie ng’atu ma kwong’a man ma pire tek mi “kodhi” maeno. (Gal. 3:16) Tho man cer pare uketho ukungu mi genogen ni dhanu kara gibed agonya kud i ng’eca mi dubo man tho. Genogen maeno bipong’o i saa mi “nyuthonyuth mi wot Mungu.” Jukristu ma juwiro ku tipo gitie thenge mir ario mi “kodhi.” “Nyuthonyuth” migi bibedo kinde ma gibidikiri karacelo ku Kristu pi ninyotho ng’om ma rac pa Sitani. (Nyu. 2:26, 27) Eno bimio both ni rombe mange ma biai kud i masendi ma dit.​—Nyu. 7:9, 10, 14.

(Jurumi 8:21) nia jubigonyo giracwia pa Mungu en bende kud i ng’eca mi nyoth ni gony mi dwong’ mi nyithindho pa Mungu.

w12-F 15/3 mba. 23 udu. 12

Anyong’a negwa i genogen

12 Dhanu binwang’u yom ma lee dit i kind oro eluf’acel ma Yesu Kristu bibimo i ie! I saa maeno, “nyuthonyuth mi wot Mungu” binen bende lee kinde ma gibibedo julam karacelo ku Yesu Kristu, pi niketho dhanu unwang’ bero mi lam ma Yesu uthiero pi nigonyo dhanu. “Giracwia,” niwacu dhanu ma bikwo i the bimobim mi Ker mi polo, gibicaku nwang’u bedagonya kud i ng’eca mi dubo man tho. Ju ma wor binwang’u bedagonya nok nok “kud i ng’eca mi nyoth.” Ka gigwoko bedoleng’ migi i kind oro eluf’acel eno, man i saa mir amulaic ma tokcen, nying’gi bikiewere dong’ mi magwei i “kitabu mi kwo.” E gibimondo i “gony mi dwong’ mi nyithindho pa Mungu.” (Nyu. 20:7, 8, 11, 12) Eno tie genogen ma ber mire ma!

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Jurumi 8:6) Kum pidoic mi kum en e tho; ento pidoic mi tipo re en e kwo man kwiocwiny:

w17.06-F mba. 3

Nyo ibepoi?

Tung’ tung’ ma kani m’utie i kind nibedo ku “pidoic mi kum” ku nibedo ku “pidoic mi tipo”? (Rum. 8:6)

Ng’atu m’utie ku pidoc mi kum, ketho wie i kum ava mi kum man eweco iwi lembe mi kum saa ceke. Ng’atu m’utie ku pidoc mi tipo ke ketho yeny pa Mungu i kabedo ma kwong’a man eketho paru pare uromb ku pa Mungu; bende, eweko tipo maleng’ re m’utel wie. Nibedo ku pidoic mi kum kelo tho; nibedo ku pidoic mi tipo ke mio kwo man kwiocwiny.​—w16.12-F mba. 15-17.

(Jurumi 8:26, 27) Man tipo bende konyo ng’ic mwa kumeca: kum wang’eyo ngo ram warwo ko calu ma maku warwo: ento tipo gire ekwayu piwa ku cur acura ma aweca ngo; 27 man ng’atu ma yenyo i adunde eng’eyo karamb pidoic mi tipo, kum ekwayu pi jumaleng’ calku yeny ma Mungu yenyo.

w09-F 15/11 mba. 7 udu. 20

Rwo peri unyutho nia itie dhanu ma nenedi?

20 Saa moko, wang’eyo ngo gin m’umaku wayer i rwo mwa. Ento Paulo ukiewo nia “tipo [maleng’ kwayu] piwa ku cur acura ma aweca ngo; man [Mungu] ma yenyo i adunde eng’eyo karamb pidoic mi tipo.” (Rum. 8:26, 27) Yehova uketho jukiewo rwo dupa i Lembagora. Eneno rwone ve wan re ma watime, man ewinjogi. Mungu ung’eyowa cuu dit, man eng’eyo bende lembe m’eketho jukiewo i Biblia ku tego mi tipo maleng’. Yehova dwoko wang’ kwayukwac mwa kinde ma tipo ukwayu piwa. Re ka ng’eyong’ec mwa mi Lembe pare ubemedere, e lembe ma wayer bino yot yot.

YENGA MI NINDO 25, DWI MIR 2–NINDO 3, DWI MIR 3

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JURUMI 9-11

“Lapor mi yend yau”

(Jurumi 11:16) Man tek cam ma kwong’a bedo leng’, cam dho bende bedo kumeno [man tek ulage tie leng’, jange de bedo leng’].

w11-F 15/5 mba. 23 udu. 13

‘Karam thuc mi rieko pa Mungu’

13 I ng’eye, jakwenda Paulo uporo dhanu m’udoko kodhi p’Abraham ku jang yend yau mi lapor. (Rum. 11:21) Yend yau maeno ma jupidho ubenyutho ayi ma lembariba ma Mungu utimo karacelo kud Abraham upong’o ko. Ulage tie leng’, man ebenyutho Yehova ma tie ng’atu m’umio kwo ni Israel mi tipo. (Isa. 10:20; Rum. 11:16) Kor tiend yende utie Yesu m’utie ng’atu ma kwong’a mi kodhi p’Abraham. Jange ke ubenyutho ju ma gitie i thenge mir arionde mi kodhi p’Abraham.

(Jurumi 11:17) Ento tek jange moko juturo woko, man in, ma in [yau] m’i thim, juroi i kindgi, man macen wudoko jurib wukugi mir ulag mi mio [mi yau];

(Jurumi 11:20, 21) Ber; juturogi woko ni kum yioyic migi m’umbe, man ni kum yioyic peri icungo. Kud ibed ku pidoic mi tingri, endre ilwor: 21 kum tek Mungu weko jange ma dhe ngo, e ebiweko in de ngo.

w11-F 15/5 mba. 24 udu. 15

‘Karam thuc mi rieko pa Mungu’

15 Yehova utimo ang’o pi nipong’o lembakeca pare? Paulo ukoro nia jumwono jang yau mi thim i kum yend yau ma jupidho kaka jange ma juturo. (Som Jurumi 11:17, 18.) Pieno, Jukristu mi thek mange ma juwiro ku tipo, calu ve ju m’ubino i cokiri mi Roma, jumwonogi i kor yend yau mi lapor. I ayi maeno, gidoko bende kodhi p’Abraham. Ku kwong’a, gibino calu jang yau mi thim; gibino mbe ku kaka mi mondo i lembariba ma segi ma Mungu utimo kud Abraham. Ento Yehova uyabu igi yo ma gidoko ko Juyahudi mi tipo.​—Rum. 2:28, 29.

(Jurumi 11:25, 26) Kum ayenyo ngo, umego, ya wubed cobo ni giramung’a maeni, kara kud wubed riek i weng’wu giwu, nia ng’et nwang’cwiny upodho wi Israel, cil ma pong’ mi Thekdhanumange wok ko; 26 man kumeno Israel ceke biboth: cil calu egore kumae, Jagony bibino m’ebiai i Sayuni; ebikabu gin ma ayi Mungu mbe i kume kum Yakobo:

w11-F 15/5 mba. 25 udu. 19

‘Karam thuc mi rieko pa Mungu’

19 Lembakeca m’uneno “Israel pa Mungu” ubepong’o i ayi ma wang’u ijo. (Gal. 6:16) Calu ma Paulo uyero, “Israel ceke biboth.” (Rum. 11:26) “Israel ceke,” niwacu dhanu ceke ma gitie Israel mi tipo, gibibedo jubim man julam i polo i nindo ma Yehova uketho. Lembe moko acel de mbe ma copo cero Yehova nipong’o lembakeca pare!

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Jurumi 9:21-23) Kadi jacwiagulu tego pare mbe kum ulobo, ma ku lungu ulobo acel ecwio ng’ete kucel ni agulu mi yung, ku ng’ete kucel ke agulu m’umbe yungi? 22 Ang’o tek Mungu, m’eyenyo enyuth kwinyo pare, man eketh tego pare ng’eire, eciro ku mwonyolembe hai agulu mi kwinyo ma juyiko ni nyoth ma junyothri ko: 23 man kara eketh lonyo mi dwong’ pare wi agulu mi kisa ung’eire, m’elar eyiko mi dwong’,

w13-F 15/6 mba. 25 udu. 5

Wek twiny pa Yehova ubinyi

5 Yehova tio nenedi ku dito pare m’etie ko Jacwi agulu Ma dit ka ng’atu moko ubekwero nia kud ebinye? Kepar pi lembe ma jacwi agulu copo timo, kan ulobo m’ebemito cwio ni agulu udoko cuu ngo. Ecopo cwiye ni agulu mange kunoke ebaye cen. Wang’ mapol, kan ulobo unyothere, kosa bebedo pa jacwi agulu. Ento pa Yehova utie ngo kumeno. (Poi. 32:4) Ka ng’atu moko ubeyio ngo nia Yehova ubinye, kosa bebedo kwa pa ng’atuca. Yehova tio ku dito pare m’etie ko Jacwi agulu nimakere kud ayi ma dhanu giyio ko ire. Ju m’uyio ebinygi, ecwiogi ni agulu ma pigi tek. Ku lapor, Jukristu ma juwiro ku tipo gitie “agulu mi kisa” ma jucwiogi ni “agulu mi yung.” Dhanu ma wigi tek i bang’ Mungu ke gibedo ni “agulu mi kwinyo ma juyiko ni nyoth.”​—Rum. 9:19-23.

(Jurumi 10:2) Kum anyutho pigi nia gibedo kud amora pi Mungu, endre calku ng’eyong’ec ungo.

it-1-F mba. 1234 udu. 6

Amora

Amora ma cuu ngo. Ng’atu moko copo bedo kud amora pi lembe moko, ma nang’ ke i andha lembe m’etimone ubefoyo ngo i Mungu. Juyahudi dupa mi rundi ma kwong’a de gibino kumeno. Gibino sayu bedopwe i lembe ma gitimo nimakere ku Cik pa Musa. Ento Paulo unyutho nia amora migi ubino amora ma cuu ngo, pilembe gibino mbe ku ng’eyong’ec ma tap, uketho ginwang’u ngo bedopwe mandha m’uai i bang’ Mungu. Kara ginwang’ bedopwe man bedagonya kud i the Cik pa Musa, nang’ umito giyii kosa migi man gilokiri i bang’ Mungu nikadhu kud i bang’ Yesu Kristu. (Rm 10:1-10) Ku lapor, Saul mi Tarso ubino kud amora ma lee dit pi dini mi Juyahudi; amorane ucwale ‘ninyayu ragedo i kum kanisa pa Mungu man ninyothe.’ Ebed eworo Cik pa Musa kubang’e kubang’e (Ga 1:13, 14; Flp 3:6) Re amora m’ebino ko pi dini mi Juyahudi ubino amora ma cuu ngo. Calu ebino timo lembe m’eng’eyo ngo, Yehova unyutho ire bero ma nang’ eromo ko ngo nikadhu kud i bang’ Yesu Kristu, man enyutho ire ayi mi timo thier mandha.​—1Tm 1:12, 13.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini