Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JURUMI 12-14
“Ninyutho mer mi Jukristu thelembene tie ang’o?”
(Jurumi 12:10) I mer mir umego wumeru ku ber ng’atuman ku wadi man ku wadi; i lembe mi yung dong’ ng’atuman uting’ wadi ma sagu en;
it-1-F mba. 53
Mer
Mer mir umego (ku dhu Jugiriki philadelphia, ma thelembene tie “mer ma jumaru ko umego”) ucikere nibedo i kind umego ku nyimego ceke mi cokiri. (Rm 12:10; Eb 13:1; nen bende 1Pe 3:8.) Pieno, ukwayu kind umego ku nyimego ubed ceng’ini mandha, man mer m’i kindgi de ubed ma tek man ku yaw yaw calu m’i kind juruot. Kadok nwang’u dong’ gibenyutho merne i kindgi de, re ubekwayere nia ginyuthe lee nisagu.—1Ts 4:9, 10.
Wec mi dhu Jugiriki (philostorgos) ma thelembene utie “wumeru ku ber” kunoke nimaru kud adunde ceke, jutio kude pi ninyutho ng’atu ma kindgi tie ceng’ini mandha ku jawodhe. Kit wecne mange mi dhu Jugiriki (stergo), jubed jutio ko wang’ ma pol pi mer mi wat ma tie i kind juruot. Jakwenda Paulo uketho cwiny Jukristu mange nia giceg kit mer maeno i kindgi. (Rm 12:10) Paulo unyutho bende nia i kajik ceng’, dhanu bibedo “ma mer mi wat umbe kugi” (ku dhu Jugiriki, astorgoi) man nia dhanu ma kumeno giromo ku tho.—2Tm 3:3; Rm 1:31, 32.
(Jurumi 12:17-19) Kud wucul wang’ gin ma rac ni ng’atu moko. Iwu pid pi gin ma ber i wang’ dhanu ceke. 18 Tek ecopre, calu eni i iwu, wubed ma cwinywu kwio ku dhanu ceke. 19 Jumer, kud wucul kwor mi kumwu giwu, ento wuwek kaka ni kwinyo pa Mungu: kum egore kumae, Culo kwor en e para; abiculo an, Rwoth uwacu.
w09-F 15/10 mba. 8 udu. 3
“Wubed ma cwinywu kwio ku dhanu ceke”
3 Som Jurumi 12:17. Paulo ukoro nia kinde ma jubetimowa rac, ukwayu ngo wadwok wang’ racune. Juk maeno pire tie tek lee dit, asagane ni ju ma gikwo i ot ma ng’atuman utie ku dini pare. Ukwayu Jakristu m’ugamere utim kero kara kud ecul wang’ racu ku racu i wec kadi i timo ni jadhoge mi gamiri. Niculo wang’ racu ku racu yiko ngo lembe, ento enyotho lembe anyotha kwa.
w07-F 1/7 mba. 24-25 udu. 12-13
“Kud wucul wang’ gin ma rac ni ng’atu moko”
12 Jakwenda Paulo umio juk iwi ayi ma jucikiri nikwo ko ku juyic man ku juyic ungo bende; ewacu nia, “kud wucul wang’ gin ma rac ni ng’atu moko.” Eyero kumeno, pilembe i wang’e elar eyero nia ‘dag hai gin ma rac.’ Ecicopere nenedi ng’atini uwac nia edagu gin ma rac ma ke ebeculo wang’ racu ma jumange timo ire? Ng’atu m’utie ku mer ‘m’umbe umbili,’ timo ngo kumeno. I ng’eye, Paulo uwacu kumae: “Iwu pid pi gin ma ber i wang’ dhanu ceke.” (Rum. 12:9, 17) Wacopo tio ku juk maeno nenedi?
13 I waraga ma Paulo uoro ni Jukristu mi Korinto i wang’e, egoro pi ragedo ma jukwenda ginwang’iri ko. Ekiewo kumae: “Judwokowa ni giranena ni ng’om, ni malaika ni dhanu bende. . . . Ka jubecayuwa, e wamio mugisa; ka jubenyayu ragedo i kumwa, e waciro; ka jubecidowa, e wapaku dhogwa.” (1 Kor. 4:9-13) Kumeno bende, Jukristu mandha tin eni dhanu mi ng’om maeni ubenenogi. Tekene dhanu ma wabekwo kugi gibeneno timo mwa ma ber kadok i saa ma jubesendowa mananu de, lembene copo cwalugi nijolo rwoglembe ma waberweyo igi.—1 Pet. 2:12.
(Jurumi 12:20, 21) Ento tek jadegini kec ubenege, mi ire cam; tek rieu unege, mi emadhi: kum i tim m’itimo ko kumeni ibicoko cukmac i wie. 21 Tic ma rac kud uloi, endre isag tic ma rac ku bero.
w12-F 15/11 mba. 29 udu. 13
Wuwek lembe yot yot i kindwu
13 Saa moko, icopo nwang’u nia mito ikony ng’atu moko m’utimi rac kara etuc nimaru cik mi Biblia. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Tek jadegini kec ubenege, mi ire cam; tek rieu unege, mi emadhi: kum i tim m’itimo ko kumeni ibicoko cukmac i wie. Tic ma rac kud uloi, endre isag tic ma rac ku bero.” (Rum. 12:20, 21) Kan itimo bero ni ng’atu m’utimi rac, lembene copo ketho eloko pidoic pare man ecopo caku timo lembe ma ber. Kan inyang’ ku ng’atu m’utimi rac man inyutho ire kisa, lembuno copo mio iri kaka mi konye eponj lemandha mi Biblia. I lembe moko ci, timo peri ma ber romo cwalu jumange nikenyang’ nia pirang’o itie tung’ kugi.—1 Pet. 2:12; 3:16.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Jurumi 12:1) Ka kumeno, umego, akwayuwu ku kisa pa Mungu, ya wuthier kumwu ubed ni lam ma kwo, ma leng’, ma yire ni Mungu, ma en e rwo mu mi tipo.
Kite mi ng’io galuwang’ ma ber
5 Gin ceke ma watimo i kwo mwa, utie kud adwogine iwi thier ma watimo ni Yehova. Jakwenda Paulo ukoro lembuno kumae: “Wuthier kumwu ubed ni lam ma kwo, ma leng’, ma yire ni Mungu.” (Jurumi 12:1) Yesu uwacu kumae: “Imar Rwoth Mungu peri kud adundeni ceke, ku ng’eyong’ec peri ceke de, ku pidoii ceke de, man ku tegoni ceke de.” (Marko 12:30) Wamito wamiyara zoo ni Yehova. Con, ka nyithindho mir Israel gibethiero lei ni Yehova, jubed jukwayu nia gimii lei ma kume leng’. Ka girathierane ubino ku mulima moko i kume, Mungu ubed ujole ngo. (Lembe mi Julawi 22:18-20) Kumeno bende, thier mwa copo doko ni gin ma Yehova jolo ngo. Nenedi?
6 Yehova uwacu iwa kumae: “Wubibedo leng’; kum an a leng’.” (1 Petro 1:14-16; 2 Petro 3:11) Yehova bijolo thier mwa kende kende tekene thierne leng’, niwacu nwang’u ecido ngo. (Poi mi Cik 15:21) Thier mwa copo bedo m’ecido ka wabetimo lembe ma Yehova udagu, calu ve lembe mi tarwang’, mi rop man mi pajogi. (Jurumi 6:12-14; 8:13) Bende Yehova copo foyo ngo ka wabenambu ku kit piny ma kumeno. Eno copo ketho thier mwa bedo m’ecido man ma yiyere ngo ni Yehova, bende ecopo nyotho winjiri mwa kude ma rac mandha.
(Jurumi 13:1) Ku ba pidoic ceke dong’ gibed wor the tego ma ni i wigi: kum won tego moko mbe ma kuai ba Mungu ngo: man weg tego ma nuti Mungu kethogi en.
w08-F 15/6 mba. 31 udu. 4
Lembe ma dongo dongo mi Waraga ni Jurumi
13:1—Mungu uketho en weg tego i ayi ma nenedi? Mungu uketho en judongo pa gavmenti, pilembe eweko gibim man elar eewo pi bimobimne moko. Lembuno unen kamaleng’ i lembe ma Biblia ular uyero iwi jubimne moko.
YENGA MI NINDO 11-17, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JURUMI 15-16
“Nwang’ cirocir man jukojuk i bang’ Yehova”
(Jurumi 15:4) Kum gin ma yang’ ugore egore pi ponji mwa, kara ni kum twiocwiny man ni kum jukojuk mi lembagora pa Mungu wabed ku genogen.
w17.07-F mba. 14 udu. 11
“Wuywak ku ju m’uywak”
11 Wanwang’u jukojuk ma lee dit ka wabesomo lembe ma tung’ tung’ ma jukoro i Biblia, calu ve lembe ma jukoro iwi can ma Yesu uwinjo i adundene kinde ma Lazaru utho. Lembuno copo wang’u ngo iwa, “kum gin ma yang’ ugore egore pi ponji mwa, kara ni kum twiocwiny man ni kum jukojuk mi Lembagora pa Mungu wabed ku genogen.” (Rum. 15:4) Kan itie ku can i adundeni, in bende icopo nwang’u jukojuk i giragora m’ubelubo e:
▪ “Yehova ni ceng’ni ju m’adundegi tur, man ebodho wagi ju ma cwinygi dieng’ kum dubo migi.”—Zab. 34:18, 19.
▪ “I udul pidoic ma yor i ia, juk [pa Yehova] nyayu anyong’a i ng’eyong’ec para.”—Zab. 94:19.
▪ “Nie Rwoth mwa ma Yesu Kristu en, man Mungu ma Wegwa m’emaruwa m’emio iwa juk mi nja ku genogen ma ber ni kum bero, ejuk adundewu man eketh [wudok tek].”—2 Tes. 2:16, 17.
(Jurumi 15:5) Nie Mungu ma won twiocwiny ku jukojuk umi iwu ya wubed ku pidoic acel ng’atuman ku wadi man ku wadi calku Kristu Yesu:
w16.04-F mba. 14 udu. 5
Wek cirocir udar tic pare
5 Kwai Yehova umii iri tego. Yehova tie Mungu ma mio cirocir man jukojuk. (Rum. 15:5) Eni kende re m’enyang’ cuu mandha i peko ma wakadhu kud i ie, man bende ayi ma kumwa, kite ma wawinjara ko man kaka ma wakwo i ie copo bedo ko ku matoke i wiwa. Pieno, eni kende re m’ecopo konyowa cuu dit kara wacir pekonegi. Biblia uyero kumae: “Ebiketho yeny ma ju m’ulwore yenyo timbre kakare; ebiwinjo ywak migi bende, man ebibodhogi.” (Zab. 145:19) Dong’ ka wakwayu Mungu umii iwa tego ma wacir ko, edwoko wang’e nenedi?
(Jurumi 15:13) Nie dong’ Mungu mi genogen upong’wu kud anyong’a ceke ku kwiocwiny i yic ma wuyio, kara wusegru i genogen, i tego pa tipo maleng’.
w14-F 15/6 mba. 14 udu. 11
‘Mar Yehova Mungu peri’
11 Yehova mio ‘genogen ma pong’owa kud anyong’a man kwiocwiny.’ (Rum. 15:13) Genogen ma Mungu mio konyowa niciro amulaic ma wanwang’u pi yioyic mwa. Jukristu ma juwiro ku tipo ma gigwoko bedoleng’ migi ‘cil i tho,’ gibinwang’u jamkermiwic pi kwo mi polo. (Nyu. 2:10) Jukristu mange ma gigwoko bedoleng’ migi man ma gitie ku genogen mi kwo iwi ng’om ke, gibinwang’u mugisa ma rondo ku rondo i paradiso. (Lk. 23:43) Genogen maeno ketho wawinjara nenedi? Ma jiji mbe, enyayu anyong’a man eketho wanwang’u kwiocwiny; bende, ecwaluwa nimaru Mungu ma Jamii “giramia ceke ma ber.”—Yak. 1:17.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Jurumi 15:27) Eyo, ebedo igi ni mutoro; man gi jubanja migi. Kum tek juketho Thekdhanumange gidok jurib gin migi mi tipo, banja mi joca ni i bang’gi ya gitim igi bende i gin mi kum.
w89-F 1/12 mba. 24 udu. 3
Pi ning’eyo andha mi mer mwu
Ma jiji mbe, umego ma gi Juyahudi ngo ginwang’u nia mito gikony umego migi ma peko uwok i wigi. I andha, dhanu ma gi Juyahudi ngo gibino ku “banja” ma segi mi Jukristu mi Yerusalem, pilembe niai kud i Yerusalem re ma lembanyong’a utuc i bang’gi. Paulo uyero kumae: “Tek juketho Thekdhanumange gidok jurib gin migi mi tipo, banja mi joca ni i bang’gi ya gitim igi bende i gin mi kum.”—Jurumi 15:27.
(Jurumi 16:25) Nie ire m’ecopo ketho wunyang’ calku lembanyong’a para ma juboth ko ku lembayera pa Yesu Kristu, calku lembanyutha mi lembamung’a m’ukandre ling’ i nindo ma rondo ku rondo,
it-2-F mba. 647 udu. 2
Elar eng’eyere, Elar ekethere
Masiya, kunoke Kristu, re m’ubino kodhi ma jular jung’olo pire man nikume dhanu ceke mi ng’om ma giweg bedopwe gibinwang’u mugisa. (Ga 3:8, 14) Juweco wang’ ma kwong’a iwi ‘kodhi’ maeno i ng’ei jai m’uwok i podho mir Eden, re i wang’ nyoliri p’Abel. (Th 3:15) I ng’ei oro 4 000 kumeni ka “lembamung’a” maeno ubin ung’eyere nia Masiya re m’utie ‘kodhine.’ Eno re m’uketho Biblia uyero nia ‘lembamung’a maeno ukandre ling’’ pi rundi dupa.—Rm 16:25-27; Ef 1:8-10; 3:4-11.
YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 JUKORINTO 1-3
“Nyo itie ng’atu mi tipo kunoke mi kum?”
(1 Jukorinto 2:14) Nie ng’atu ma mi kum ejolo gin mi tipo Mungu ngo: kum gibedo ni lemkasegu ire; man ecopo ng’eyogi ngo, kum jung’iogi ku tipo.
Nibedo ng’atu mi tipo thelembene tie ang’o?
4 Ng’atu mi kum bedo ku kit paru ma nenedi? Ebedo ku kit paru mi ng’om maeni, ma cwalu ng’atini nidieng’ kwa pir ava pare gire. Paulo ukoro nia eno tie “tipo ma kawono ubetimo i wot juco.” (Ef. 2:2) Tipo mi ng’om maeni ubecwalu dhanu ma pol nikwanyu kit timo mi ju ma gibekwo kugi. Gitimo kwa mito migi, m’umbe nikwanu kadok nyanok de pi cik pa Mungu. Paru pa ng’atu mi kum ujengere zoo iwi piny mi kum, man ebed enwang’u nia dito, sente kunoke twero pare, re ma pigi tek ire nisagu piny mange ceke.
5 Wang’ ma pol, ng’atu mi kum nyutho timo ma Biblia ulwong’o nia “tic mi kum.” (Gal. 5:19-21) I barua ma kwong’a ma Paulo ukiewo ni Jukristu mi Korinto, ekwanu lembe mange ma e ma ng’atu mi kum timo: Emondo i teliri ma pare ngo, enyayu pokiri i kind dhanu, ecwalu jumange i jai, etero jumange kwa i wang’ cik, eworo ngo dito, man eketho cam ku kong’o re ma ni piny ma pigi tek i kwo pare. Ng’atu mi kum cerere ngo kan enwang’ere i wang’ abidhe moko mi timo lembe ma rac. (Rie. 7:21, 22) Yuda uyero nia tipo maleng’ pa Yehova copo weko dhanu mi kum.—Yud. 18, 19.
(1 Jukorinto 2:15, 16) Ento ng’atu ma won tipo re ng’io i gin ceke, man ke en gire ng’atu moko mbe ma ng’io lembe pare. 16 Kum ng’a m’ung’eyo pidoic pa Rwothi, ketho eponje? Ento pidoic pa Kristu ni i bang’wa.
Nibedo ng’atu mi tipo thelembene tie ang’o?
6 Tung’ ku ng’atu mi kum, ng’atu mi tipo dieng’ akeca pi mer pare ku Yehova. Eweko tipo maleng’ pa Mungu re m’utel wie, man eii nikwanyu koth Yehova. (Ef. 5:1) Etimo kero ning’eyo paru pa Yehova, man ebedo ku nen ma ve pa Yehova iwi lembe. Eng’eyo nia Mungu nuti andha. Tung’ ku ng’atu mi kum, ng’atu mi tipo woro cik pa Yehova i lembe ceke mi kwo pare. (Zab. 119:33; 143:10) Enyutho ngo timo ma Biblia ulwong’o nia “tic mi kum,” ento etimo kero nicego “nying’ tipo.” (Gal. 5:22, 23) Pi nikoro lembe mange nia ng’atu mi tipo tie ng’a, wakepar iwi lembe ario ma e: Ng’atu ma miere i kuloka julwong’e jakuloka, kumeno bende, ng’atu ma miere i lembe mi tipo julwong’e ng’atu mi tipo.
Nibedo ng’atu mi tipo thelembene tie ang’o?
15 Wacopo kwanyu koth Kristu nenedi? 1 Jukorinto 2:16 ukoro nia ukwayu wabed ku “pidoic pa Kristu.” Bende, Jurumi 15:5 ubepoyo wiwa nia wabed ku “pidoic acel . . . calku Kristu Yesu.” Kara wabed calu Kristu, ubekwayu wang’ei kite m’ebed eparu ko lembe, kite m’ebed ewinjere ko man kite m’ebed etimo ko lembe. Yesu ubed udieng’ lee akeca iwi mer pare karacelo ku Mungu, nisagu lembe mange ceke. Pieno, ka wabelubo kite pa Yesu, kindwa doko ceng’ini mandha ku Yehova. Etie lembe ma pire tek dit nia wang’ei kite ma Yesu ubed uparu ko lembe, kara wan de watim kumeca.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(1 Jukorinto 1:20) Jarieko ni kani? jagorcik ni kani? japiem mi rundi maeni ni kani? Mungu dwoko rieko m’i ng’om udoko ni lemkasegu ngo?
it-2-F mba. 854 udu. 5
Rieko
Rieko mi ng’om maeni uketho ng’om uneno giramia ma Mungu mio nikadhu kud i bang’ Kristu ni lemkasegu. Kadok nwang’u jubim m’i ie gibino ku copo mi pokolembe m’atira de, re gituc ninego “Rwoth mi dwong’.” (1Ko 1:18; 2:7, 8) Ento Mungu unyutho nia rieko mi ng’om maeni utie lemkasegu. Enyayu lewic iwi jururieko mi ng’ombe; etio ku dhanu ma “kitgi mbe,” calu ve dhanu ma ng’om wacu nia gi ‘jukusegu, ju ma ng’ic, man ju ma rac’ pi nipong’o lembakeca pare ma lokere ngo. (1Ko 1:19-28) Paulo ukiewo ni Jukristu mi Korinto nia “rieko m’i ng’om maeni [ku] jubim” m’i ie kakagi bikadhu; pieno, kaka rieko maeno ubino mbe i lembanyong’a ma jukwenda girweyo. (1Ko 2:6, 13) Ecimo wang’ Jukristu mi Kolosai nia gibed ku wang’gi i kum ‘lembrieko mi dhanu [philosophias, ma thelembene tie maru rieko],’ man i kum ‘abombi mananu mi lembkei mi dhanu.’—Kl 2:8; nen bende verse mi 20-23.
(1 Jukorinto 2:3-5) E abedo i kindwu m’abedo ng’ic, ku lworo, man ku mielkum ma dit. 4 Wec para ku lembayerane de gibedo ni lembacung’a mi rieko ngo, ento i nyuth pa tipo re man mi tego: 5 kara yioyic mu kud ucung i rieko mi dhanu, ento i tego pa Mungu.
w08-F 15/7 mba. 27 udu. 6
Lembe ma dongo dongo mi Waraga ni Jukorinto
2:3-5. Kinde ma Paulo ubino mio lembatuca i adhura mi Korinto, m’ubino kabedo ma dit ma jururieko mi Jugiriki gibed gicoko dhoggi i ie man giged giponjiri i ie, cicopere nia cwinye bino dieng’ ka nyo andha gibiwinje. Ento eweko ngo nyanok de lworo ma copo nege ucere nitimo tic ma Mungu umio etim. Wan bende, wacikara ngo niweko lembe moko ucerwa ku rweyo lembanyong’a. Calu Paulo, wan de wabed ku genogen nia Yehova bikonyowa.
YENGA MI NINDO 25-31, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 JUKORINTO 4-6
“Thobi ma nyanok thumo i kwen ceke”
(1 Jukorinto 5:1, 2) Lembe yik andha nia tarwang’ ni i kindwu, ma en e tarwang’, ma kadok cil kind Thekdhanumange de embe, ya ng’atu acel m’i kindwu bedo ku ci won. 2 E wutingru ating’a, man can unegowu ngo, kara ng’atu m’utimo tic maeni ukabre woko kud i kindwu.
(1 Jukorinto 5:5-8) kara jumi ng’atu ma kumeno ni Jok pi nyoth ma junyotho ko kum, kara cwiny uboth i ceng’ pa Rwoth Yesu. 6 Kulula mu e ber ungo. Wung’eyo ngo nia thobi ma nyanok thumo i kwen ceke? 7 Wulwok thobi ma con cen, kara wubed kwen ma nyen, cil calu ma thobi mbe i beng’wu. Kum lam mwa mi kadhukuwijo judaru lamu, ndhu Kristu: 8 kum kumeno dong’ wakwiru agba, ku thobi ma con re ngo, kadok ku thobi mi cwiny mir akece ku dubo de ngo, ento ku kwen ma thobi mbe i ie mi cwiny ma abombi mbe i ie ku lemandha.
(1 Jukorinto 5:13) Ento ju ma gini woko re Mungu poko lembe migi en. Dong’ wukab jadubo nino woko kud i kindwu.
it-2-F mba. 130
Thobi
Jakwenda Paulo utio ku wec ma rom mi lapor kinde m’eng’olo ni Jukristu mi Korinto nia gikoi kud i cokiri ng’atu moko m’ubino timo lembsasa mi tarwang’. Ewacu kumae: “Wung’eyo ngo nia thobi ma nyanok thumo i kwen ceke? Wulwok thobi ma con cen, kara wubed kwen ma nyen, cil calu ma thobi mbe i beng’wu. Kum lam mwa mi kadhukuwijo judaru lamu, ndhu Kristu.” I ng’eye, enyutho kamaleng’ nia “thobi” eno utie ang’o; eyero kumae: “Kum kumeno dong’ wakwiru agba, ku thobi ma con re ngo, kadok ku thobi mi cwiny mir akece ku dubo de ngo, ento ku kwen ma thobi mbe i ie mi cwiny ma abombi mbe i ie ku lemandha.” (1Ko 5:6-8) I verse maeni, Paulo utio ku wec mi lapor pi niweco iwi Agba mi kwen ma thobi mbe i ie ma Juyahudi gibed gikwiro ndhu ndhu i ng’ei Kadhukuwijo. Tap calu ma thobi ma nok kende ci copo thumo i kwen, cokiri bende ma juporo ku kum, copo doko m’ecido i wang’ Yehova ka juwodho ngo ng’atu m’utimo lembsasa mi tarwang’ kud i ie. Pieno, ugam ukwayu Jukristu giwodh “thobi” cen kud i kindgi, calu ma nyithindho mir Israel gibed gigwoko ko ngo thobi i udi migi i saa mir agba.
it-2-F mba. 903-904
Sitani
Nimio ng’atini ni ‘Sitani pi nyoth ma junyotho ko kum’ thelembene tie ang’o?
Kinde ma Paulo umio telowic ni cokiri mi Korinto iwi lembe m’ukwayu gitim i kum ng’atu m’i kindgi m’ubino timo lembe ma rac, niwacu m’uvuto ku ci won, eng’olo nia “jumi ng’atu ma kumeno ni Jok pi nyoth ma junyotho ko kum.” (1Ko 5:5) Eno ubino ng’ol ma gikoi ko ng’atune cen kud i cokiri man kud gidikiri kude i lembe ceke. (1Ko 5:13) Nimie ni Sitani, thelembene tie nikoye cen kud i cokiri kara ecidh i ng’om ma Sitani re m’ubimo wie. Calu “thobi ma nyanok” i “kwen ceke,” ng’atuno de ubino “kum,” kunoke ng’atu mi kum i cokiri; pieno, niwodho cen ng’atu maeno ma vuto ku wat kud i cokiri, ketho dhanu mi cokiri ma gimaru lembe mi tipo ginyoth ng’atu “mi kum” cen kud i kindgi. (1Ko 5:6, 7) Kumeno bende, Paulo umio Humenayo giku Iskander ni Sitani, pilembe gikwero yioyic man gibino mbe ku pidocwiny ma leng’ man ginyothiri i yioyic migi.—1Tm 1:20.
(1 Jukorinto 5:9-11) Agoro iwu i waraga para ya kud wuribru ku weg tarwang’, 10 awacu ngo ma nia kud wuribru ki ku weg tarwang’ m’i ng’om maeni, kadi ku ju ma ketho cwiny hai kum piny ku juvugdhanu de, kadi ku ju ma rwo ni ayi gin m’acwia, kum tek ebedo kumeni nwang’u wukoai aaia be kud i ng’ombuni: 11 ento calu lembe bedo kumeni, agoro iwu ya kud wuribru, tek ng’atu moko ma julwong’e umego e won tarwang’, kadi ng’atu ma ketho cwinye hai kum piny, kadi ng’atu ma rwo ni ayi gin m’acwia, kadi jacai cac, kadi andrej kong’o, kadi javugdhanu; ku wagi ng’atu ma kumeni, kud wucam kude.
lvs mba. 241, thenge ma jumedo
Koyo ng’atini kud i cokiri
Ka ng’atu moko m’utimo dubo ma pek ubeyewo ngo dubo pare man ekwero niworo cik mi kurajo pa Yehova, eromo ngo nibedo i cokiri. Pieno, ukwayu jukoye cen kud i cokiri. Ka jukoyo ng’atu moko kud i cokiri, waweko nidikara kude man waweco ngo i bang’e. (1 Jukorinto 5:11; 2 Yohana 9-11) Yub mi koyo ng’atini kud i cokiri, ketho nying’ Yehova man cokiri bedo ngo ma gicido. (1 Jukorinto 5:6) Koyo ng’atini kud i cokiri utie bende twiny ma copo konyo ng’atine uyew dubo pare kara edwog i bang’ Yehova.—Luka 15:17.
▸ Wic mir 3, udukuwec mir 19
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(1 Jukorinto 4:9) Kum, ia wacu nyo, Mungu wodhowa ni jukwenda m’e dong’ jik ko ndhu, calu dhanu ma jugonjogi ni tho: kum judwokowa ni giranena ni ng’om, ni malaika ni dhanu bende.
w09-F 15/5 mba. 24 udu. 16
Jumalaika gitie giracwia mi tipo pi tic ni dhanu ceke
16 Jukristu ma gibenwang’iri kud amulaic gitie ‘giranena ni malaika.’ (1 Kor. 4:9) Anyong’a nego jumalaika lee dit ka gibeneno gwoko bedoleng’ mwa, man ka jadubo moko uloko cwinye. (Lk. 15:10) Gineno bende kura ma ber mi jumamon ma gi Jukristu. Biblia uwacu nia ukwayu “dhaku bed ku giranyutha mi ng’ol i wie, ni kum malaika.” (1 Kor. 11:3, 10) Jumalaika gibedo kud anyong’a kinde ma gineno jumamon ma Jukristu karacelo ku jurutic mange ceke pa Mungu iwi ng’om gibeworo telowic mi theokrasi, man giworo dito. Woro ma kumeno utie poyowic ma cuu ni jumalaika.
(1 Jukorinto 6:3) Wung’eyo ngo ya wabipoko lembe mi malaika? mange ma sagu, lembe mi ng’om maeni?
it-2-F mba. 151
Cik
Cik ni jumalaika. Kadok nwang’u jumalaika gitie ku dito m’usagu pa dhanu de, re asu giworo cik pa Mungu. (Eb 1:7, 14; Zb 104:4) Yehova mio cik kadok ni jadhoge ma Sitani de, man ekwere kud etim lembe moko. (Yb 1:12; 2:6) Mikael ma malaika ma dit ung’eyo nia Yehova utie Japoklembe ma dit m’usagu zoo man eworo dito pare; kinde ma gipiemiri giku Wonabali, ewacu kumae: “Dong’ [Yehova] ujuki.” (Yd 9; nen bende Zk 3:2.) Yehova uketho Yesu Kristu ubed ku dito iwi jumalaika ceke. (Eb 1:6; 1Pe 3:22; Mt 13:41; 25:31; Flp 2:9-11) Pieno, nikum ng’ol pa Yesu, malaika moko ukelo kwenda ni Yohana. (Ny 1:1) Jakwenda Paulo uwacu i buku mi 1 Jukorinto 6:3, nia umego pa Kristu mi tipo gibipoko lembe mi jumalaika, kum i yo moko, gibidikiri pi nikelo nyoth iwi tipo m’ucido.