Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 JUKORINTO 7-9
“Musuma tie giramia”
(1 Jukorinto 7:32) Ento ayenyo wubed agonya ni gin ma dieng’o cwiny. Ng’atu ma en e jamusuma ie pido pi gin pa Rwoth cu, maram ecopo nyayu ko mutoro i Rwoth:
w11-F 15/1 mba. 17-18 udu. 3
Tii cuu ku musuma peri
3 Wang’ mapol, jamusuma utie ku saa man bedagonya lee nisagu ng’atu m’ugamere. (1 Kor. 7:32-35) Eno tie bero ma segi ma copo mio ire kaka mi timo lee ni Yehova, mi tio ku saa man kero pare pi nikonyo umego ku nyimego, man ekonye nicoro ceng’ini mandha ku Yehova. Jukristu ma dupa ginwang’u nia musuma utie ku bero dupa, uketho ging’io nibedo jumusuma pi nindo moko. Jumoko gilar gipangu ngo nibedo jumusuma i kwo migi, ento kinde ma lembe ulokere igi, gigam ging’io i lembene cuu i rwo man ginwang’u nia gin de Yehova copo konyogi nibedo jumusuma. Pieno, gijolo alokaloka m’uwok i kwo migi, man ging’io nibedo jumusuma.—1 Kor. 7:37, 38.
(1 Jukorinto 7:33, 34) ento ng’atu ma won dhaku re ie pido pi gin m’i ng’om, maram ecopo nyayu ko mutoro i cege. 34 Man tung’ tung’ maeni bende ni i kind dhaku ku nyaku ma sumba. Ng’atu m’ugomo co ngo eparu pi gin pa Rwoth cu, kara ebed leng’ i kume kud i cwinye bende: ento ng’atu ma cware nuti re ie pido pi gin m’i ng’om, maram ecopo nyayu ko mutoro i cware.
w08-F 15/7 mba. 27 udu. 1
Lembe ma dongo dongo mi Waraga ni Jukorinto
7:33, 34—“Gin m’i ng’om” ma ng’atu ma nico kunoke ma dhaku m’ugamere dieng’ pire utie ang’o? Paulo ubino weco iwi lembe mi kwo ma kubang’ ceng’ ma Jakristu m’ugamere dieng’ pire. Eno uketho i ie cam, kendi man ot, ento ungo piny ma reco mi ng’om maeni ma Jukristu gicikiri nikoc i kume.—1 Yoh. 2:15-17.
(1 Jukorinto 7:37, 38) Ento ng’atu ma adundene cungo tek, ma lembe moko mbe m’ucung’e, ento tego pare nuti kum lembe ma ie caku, man ekeco maeni i adundene gire, ya egwok nyare ma dhe ubed sumba, meca etimo dre. 38 Ka kumeno ng’atu m’umio nyare ma dhe ma sumba ya junyom meca etimo dre; man ng’atu m’umio nyare ngo ya junyom etimo ber m’usagu.
w96-F 15/10 mba. 12-13 udu. 14
Musuma mio kaka mi timo tic m’umbe macero
14 Jakristu ma jamusuma m’utio ku musuma pare pi nitimo yeny pare gire utimo ngo ‘ber nisagu’ Jukristu m’ugamiri. Ebedo jamusuma pi thelembe pare gire, ento pi “ker” ungo. (Mat. 19:12) Nyaku kunoke nico ma jamusuma ie “pido pi gin pa Rwoth cu, maram ecopo nyayu ko mutoro i Rwoth” man ‘etimo ni Rwoth ma gin moko mbe m’ucere.’ Niyero eketho wie zoo pi nitimo ni Yehova man ni Yesu Kristu. I ayi maeno re ma Jakristu ma jamusuma timo ‘ber nisagu’ Jukristu m’ugamiri.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(1 Jukorinto 7:11) (ento tek eai, wek ebed ndhu musuma, kadi gitit kindgi giku cwarene); man ya nico kud uwek cege.
Thenge ma jumedo
Jukristu moko gigam ging’io nia gipokiri ku judhoggi mi gamiri kadok nwang’u judhoggi upodho ngo i tarwang’ de. (1 Jukorinto 7:11) Jakristu copo ng’io nikepokere ku jadhoge mi gamiri, ka ginwang’iri i lembe m’ulubo piny e.
• Kwero nipong’o yeny mi juruot akakaka: Nico ukwero nipong’o yeny mi kum mi juruot, ma dong’ kadok sente man cam de umbe ni juruot.—1 Timoteo 5:8.
• Ninyayu ret i kum: Ninyayu peko i kum jadhogjo mi gamiri ma dong’ enwang’ nia leng’kum man kwo pare ni i ariti.—Jugalatia 5:19-21.
• Niketho winjiri pa ng’atini ku Yehova i ariti: Nico kunoke dhaku ubeketho ebecopere ngo ni jadhoge mi gamiri nitimo ni Yehova. —Tic mi Jukwenda 5:29.
(1 Jukorinto 7:39) Dhaku bedo atwia maram cware fodubedo kwo; ento tek cware tho, meca egonjre m’ecopo gomo ma ie yenyo; ndhu i Rwoth.
Gamiri tie giramia m’uai i bang’ Mungu
9 Kinde ma ng’atini ubeng’io nico kunoke dhaku, eber nia epoi i kum cik ma e mir ukungu mi Biblia: “Kud wutwiru karacelo ku ju ma gi juyic ungo ma pigi tung’ ku piwu.” (2 Jukorinto 6:14) Lapor maeno ujengere iwi bodho moko mi furofur. Ka lei ario, dongo migi ukoc man kero migi de ukoc, jarafur copo ngo nitwiogi karacelo i the mberembere pi nitimo tic i podho. Ecibedo ber ungo ni lei ario eno zoo, pilembe gin ceke gibisendiri. Kumeno bende, gamiri i kind ng’atu ma woro Yehova ku ma wore ngo copo bedo ku peko lee i ie. Pieno Biblia ubemio iwa juk mi rieko nia wagamara “ndhu i Rwoth.”—1 Jukorinto 7:39.
YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 JUKORINTO 10-13
“Yehova en e mandha”
(1 Jukorinto 10:13) Abidhe moko mbe m’uwok i kumwu ma jukucop bedo ko ngo; ento Mungu en e mandha, m’ebiyio ngo ya jubidhwu ma sagu ma wucopo bedo ko: ento karacelo kud abidhe nica ebiketho yojboth bende, kara wucopo cire.
w17.02-F mba. 29-30
Penji mi jusom
Jakwenda Paulo ukiewo nia Yehova “biyio ngo ya jubidhwu ma sagu ma wucopo bedo ko.” (1 Kor. 10:13) Nyo eno ubenyutho nia Yehova lar pimo lembe ma wacopo ciro man eng’io amulaic ma wabinwang’ara ko?
▪ Kenen matoke mi bedo ku paru ma calu maeno. Umego moko ma wode unegere, upenjere kumae: ‘Nyo Yehova ular upimo nia an ku dhaku para wacopo ciro tho pa wodwa? Nyo lembuni utimere pilembe Mungu ular ung’eyo andha nia wacopo ciro?’ Nyo etie lembe ma winjere niyio nia Yehova betelo wi lembe ceke mi kwo mwa kumeno?
Wec ma Paulo ukiewo i 1 Jukorinto 10:13 ucwaluwa niyero lembe ma e: Thelembe moko mbe m’ucungo iwi Giragora ma ketho wayii nia Yehova lar pimo con con lembe ma wacopo ciro, kan i ng’eye, nimakere ku lembe m’epimone, eng’io amulaic m’uwok i wiwa. Wakenen thelembe ang’wen m’uketho wayero kumeni.
Mi kwong’o, Yehova umio bedagonya mi ng’io lembe ni dhanu. Emito watim ng’iong’ic mwa wan giwa. (Poi. 30:19, 20; Yoc. 24:15) Tekene watimo ng’iong’ic m’atira, wacopo bedo ku genogen nia Yehova bitelo wiwa. (Rie. 16:9) Ento tekene watimo ng’iong’ic ma rac ke, wacikara nicungo i dhu matoke mi ng’iong’icne. (Ga. 6:7) Ka nwang’u Yehova ng’io amulaic ma wanwang’ara ko, nyo eno nyutho ngo nia ejwigo bedagonya m’emio iwa?
Mir ario, Yehova cero ngo nia peko ma rek kud uwok i wiwa. (Ekl. 9:11) Peko ma rek, saa moko copo wok i wiwa, pilembe wanwang’ara i kabedo ma cuu ngo man i saa ma rac. Yesu uweco pi ret moko m’uwok iwi dhanu 18 ma githo kinde ma ot ma wiw upodho i wigi man enyutho nia peko maeno m’uwok i wigi ubino ngo yeny pa Mungu. (Lk. 13:1-5) Nyo etie lembe ma winjere andha niparu nia Mungu lar ketho ka nyo ng’a ma biboth man ng’a ma bitho i peko ma wok rek?
Mir adek, ng’atuman ucikere nigwoko bedoleng’ pare gire. Poi nia Sitani uketho adote iwi dhanu ceke m’ubetimo ni Yehova; ewacu nia gicopo gwoko bedoleng’ migi ngo ni Yehova tekene amulaic uwok i wigi. (Yob 1:9-11; 2:4; Nyu. 12:10) Ka nwang’u Yehova cero amulaic moko kud uwok i wiwa, pilembe enwang’u nia wacopo romo ngo nicire, nyo eno copo cwaku ngo adote ma Sitani uketho i wiwa nia wabetimo ni Mungu pi bero m’etimo iwa?
Mir ang’wen, Yehova yenyo ngo nia elar eng’ei lembe ceke ma biwok i wiwa. Paru ma nia Mungu lar ng’io amulaic ma wabinwang’ara ko, nyutho nia ecikere nilar ng’eyo lembe ceke ma biwok i kwo mwa. Ento Biblia ucwaku ngo paru maeno. Mungu tie andha ku copo mi ng’eyo lembe mi nindo m’ubino. (Isa. 46:10) Re Biblia unyutho nia eng’io en gin m’ukwayu eng’ei pi nindo m’ubino. (Tha. 18:20, 21; 22:12) Pieno, etio ku copo pare mi ng’eyo lembe mi nindo m’ubino, m’umbe nidiyowa. Nyo eno tie ngo gin ma wacopo geno i bang’ Mungu mwa ma neno bedagonya mwa ni gin ma pire tek man ma saa ceke tio ku kite pare i mukero ma cuu? —Poi. 32:4; 2 Kor. 3:17.
Dong’ wacopo nyang’ nenedi i wec ma Paulo uyero nia ‘Mungu . . . biyio ngo ya jubidhwu ma sagu ma wucopo bedo ko’? I verse maeni Paulo ubino weco ngo iwi gin ma Yehova timo i wang’ amulaic, ento ebino weco iwi gin m’etimo i saa mir amulaic. Wec pa Paulo ubetielo cwinywa nia kadok wanwang’ara kud amulaic ma rukani de, Yehova bikonyowa ka wagene. (Zab. 55:22) Wec ma jukocwiny ma Paulo uyero eno ujengere iwi lemandha ario mir ukungu.
Mi kwong’o, amulaic ma wanwang’ara ko wok i kum dhanu ceke. Dhanu mange de ginwang’iri kud amulaic ma rom. Amulaic ma kumeno kadhu ngo kero mwa; ka wajengara iwi Yehova ci, wacopo cirogi. (1 Pet. 5:8, 9) Paulo ubino weco pir amulaic ma nyithindho mir Israel ginwang’iri ko i langa, kinde m’eyero lem ma nwang’ere i 1 Jukorinto 10:13. (1 Kor. 10:6-11) Amulaic ma ginwang’iri ko zoo ubino ma gicopo ciro m’umbe nivoc. Ento Paulo uyero wang’ ang’wen bu nia “jumoko m’i kindgi” uworo ngo cik pa Yehova. Gipidho awanya ma rac i igi, pilembe gijengiri ngo iwi Yehova.
Mir ario, “Mungu en e mandha.” Ayi ma Mungu ubed utio ko ku dhanu pare con, ubenyutho nia etimo bero “ni ju m’umare man ma gwoko lembang’ola pare.” (Poi. 7:9) Lembene ubenyutho bende nia Mungu pong’o lembang’ola pare kwa. (Yoc. 23:14) Nimakere ku lembe m’ebed etimo con, ju m’umare man m’uwore copo bedo ku genogen nia kan amulaic moko uwok i wigi, ebitimo lembe ario ma e m’eng’olo: (1) Ebiweko ngo amulaic moko ci umedere nitundo ma cire uvoigi, man (2) “ebiketho yojboth” igi.
Yehova ketho yojboth nenedi ni ju m’ujengiri i wie kinde ma ginwang’iri i amulaic? I andha, kan emaru, ecopo ng’io nikabu amulaicne. Ento poi i kum wec ma e ma Paulo uyero: ‘[Yehova] biketho yojboth bende, kara wucop cire.’ Pieno, wang’ mapol eketho “yojboth,” niwacu emio iwa gin ma watie ku yenyne kara watuc niciro amulaic m’umbe nivoc. Wakenen yo moko ma Yehova copo ketho ko yojboth iwa:
▪ “Ejukowa i can mwa ceke.” (2 Kor. 1:3, 4) Yehova copo konyowa wapar lembe i ayi ma cuu, ecopo juko man etielo cwinywa nikadhu kud i Lembe pare, tipo pare maleng’ man cam mi tipo m’emio iwa nikadhu kud i bang’ jamiru mandha.—Mat. 24:45; Yoh. 14:16, Rum. 15:4.
▪ Ecopo tio ku tipo pare maleng’ pi nitelo wiwa. (Yoh. 14:26) Saa m’amulaic uwok i wiwa, tipo maleng’ copo konyowa wapoi i kum lembe ma Biblia ukoro, man iwi cik mir ukungu kara watuc nimaku yub mi rieko.
▪ Ecopo tio ku jumalaika pare pi nikonyowa.—Ebr. 1:14.
▪ Ecopo konyowa nikadhu kud i bang’ juyic wadwa, ma wec ku timo migi copo ‘juko’ cwinywa.—Kol. 4:11.
Dong’ wacopo yero ang’o i kum wec maeno ma Paulo ukiewo i 1 Jukorinto 10:13? Yehova londo ngo man eng’io ngo amulaic ma wanwang’ara ko. Ento kan amulaic moko uwok i wiwa, cwinywa copo bedo tek iwi lembe ma e: Kan andhandha wajengara iwi Yehova, ebiweko ngo nyanok de amulaic usag tego mwa, man saa ceke ebiketho yojboth moko kara watuc nicire. Eno tie lembe ma jukocwinywa mire ma!
(1 Jukorinto 10:13) Abidhe moko mbe m’uwok i kumwu ma jukucop bedo ko ngo; ento Mungu en e mandha, m’ebiyio ngo ya jubidhwu ma sagu ma wucopo bedo ko: ento karacelo kud abidhe nica ebiketho yojboth bende, kara wucopo cire.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(1 Jukorinto 10:8) Kadi ku watim tarwang’, calu jumoko m’i kindgi timo, man gipodho rubanga pier ario wi adek i ceng’ acel.
w04-F 1/4 mba. 29
Penji mi jusom
Pirang’o i 1 Jukorinto 10:8, wend nyithindho mir Israel m’utho pi tarwang’ i ceng’ acel ubino 23 000, ma ke i Wel 25:9 Biblia uyero nia dhanu 24 000 re m’utho?
Thelembe tie dupa ma copo ketho kwan mi verse ario maeno ubed tung’ tung’. Thelembene acel copo bedo nia kwan ma tap utie 23 000 ku wie kunoke 24 000, pieno ka juyero kende kende nia wend dhanune ubino 23 000 kunoke 24 000 nwang’u juyero vi ngo.
Wakenenu thelembene mange. Jakwenda Paulo ubino weco pi nyithindho mir Israel m’utho pi tarwang’ i adhura mi Citim, pi nimio cimowang’ ni Jukristu mir adhura mi Korinto ma dhanu mi ie ubino ku kura ma rac mi tarwang’. Ekiewo kumae: “Kadi ku watim tarwang’, calu jumoko m’i kindgi timo, man gipodho rubanga pier ario wi adek i ceng’ acel.” Paulo uweco kende kende pi dhanu ma Yehova unego pi tarwang’, uketho emio kwan 23 000.—1 Kor. 10:8.
Ento, thek 25 mi buku mi Wel uyero nia “Israel uribre ku Bal-peor: e ng’ecwiny pa Yehova opo kum Israel.” Pieno, Yehova ung’olo ni Musa nia eneg “rwodhi mi dhanu ceke.” Musa ke ulund ung’olo ni jupoklembe nia gineg dhanunegi. I ng’eye, kinde ma Finehas utimo pio pio pi ninego Jaisrael moko m’ukelo dhaku mi Midian i hema ci, e “tho ng’om ucok.” Judaru kpawa maeno ku wec ma e: “Ju m’utho ku tho ng’omne nwang’u gi rubanga pier ario wi ang’wen.”—Wel 25:1-9.
Ubenen nia i Wel, jukwanu bende “rwodhi mi dhanu ceke” ma jupoklembe ginego man dhanu ma Yehova unego en gire. Ecicopere ve jupoklembe ginego rwodhi mi dhanu ma romo elufu acel, eno re m’umedo wend dhanu m’utho utundo 24 000. Kadok nwang’u rwodhi mi dhanu maeno gitimo tarwang’ gin de kunoke gidikiri i foc, kadi nyo giyio dhanu utim lembene, gin de dubone ubino i wigi, pilembe ‘giribri ku Bal-peor.’
Buku moko ma koro i lembe mi Biblia uyero nia wec “niribiri ku,” thelembene tie “nimoko i kum ng’atu moko.” Nyithindho mir Israel gibino thek m’uthieriri ni Yehova, re gilund “giribri ku Bal-peor,” e ginyotho winjiri migi ma githieriri ko ni Mungu. Oro ma romo 700 i ng’eye, Yehova uyero ni nyithindho mir Israel nikadhu kud i bang’ jabila Hoseya nia, “gibino ba Bal-peor, man githieri gigi ni gin mi lewic, e gidoko ni ginmajudagu calu gin ma gimaru.” (Hos. 9:10) Dhanu ceke m’utimo kumeca gigam giromo ku pokolembe pa Mungu. Eno re m’uketho Musa upoyo wi nyithindho mir Israel kumae: “Weng’wu neno gin ma Yehova timo, ni kum Bal-peor; kum dhanu ceke m’ulubo Bal-peor, Yehova Mungu peri nyothogi kud i kindi.”—Poi. 4:3.
(1 Jukorinto 11:5, 6) Ento ku ba mon re ceke ma tek eberwo kadi ebeewo ma wie kubedo arieba ngo meca enyayu lewic i wie; kum en e calacel ma tek wie bedo agwara. 6 Kum tek dhaku kuriebo wie ngo, wek wie bed anyara: ento tek en e lewic ni dhaku ya junyar wie kadi jugwar de, e dong’ wie bed arieba.
(1 Jukorinto 11:10) kum lembe nini maku dhaku bed ku giranyutha mi ng’ol i wie, ni kum malaika.
w15-F 15/2 mba. 30
Penji mi jusom
Nyo nyamego ucikere niboyo wiye kinde m’ebetelo wi ponji mi Biblia i vut jarwei ma co?
▪ I “Penji mi jusom” m’uwok i Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 7, 2002, jukoro nia nyamego ucikere niboyo wiye kan ebetelo wi ponji mi Biblia i vut jarwei ma co, kadok jarweine limo kunoke ngo de. I ng’ei ng’io i lembene i thucne, unwang’ere nia ukwayu jutim alokaloka moko i telowic maeno.
Ka nyamego moko ucidho ku jarwei ma co m’ulimo pi nitelo wi ponji mi Biblia m’edaru caku there, m’umbe jiji nyamegone biboyo wiye. Eno nyutho nia ebeworo dito ma Yehova uketho i cokiri mi Jukristu, pilembe nwang’u i andha, ebetimo tic m’umego re ma timo. (1 Kor. 11:5, 6, 10) Kunoke ka nyamegone maru, ecopo kwayu umegone utel wi ponji mi Biblia, tekene eromo man kan ecopo telo wi ponjine.
I thenge ma kucelo, ka nyamego ucidho telo wi ponji mi Biblia m’edaru caku there kud umego m’ulimo ngo, man m’utie de ngo won ot pare, nimakere ku giragora, cik umbe m’ukwayu nia eboi wiye. Re, pidocwiny mi nyimego moko copo cwalugi nia giboi wigi asu, kadok i saa kumeno de.
YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 JUKORINTO 14-16
“Mungu bibedo gin ceke ni dhanu ceke”
(1 Jukorinto 15:24, 25) E kajikne lund ubino, kan ebimio ker ni Mungu, ma en e Wego; kinde m’ebidaru kabu bimobim ceke ku ng’ol ceke man tego. 25 Kum ebikocamu ker be, cil m’ebiketho ko jukwoje ceke the tiende.
w98-F 1/7 mba. 21 udu. 10
Jubikabu tho cen
10 ‘Kajik’ maeno utie ajiki mi Bimobim mi oro Elufu acel pa Kristu, kinde ma Yesu bidwoko Ker i bang’ Mungu ma Won ku jwigiri man ku woro ma thuc. (Nyu. 20:4) Lembakeca pa Mungu mi ‘coko kwai giki ceke i Kristu’ nwang’u dong’ upong’o. (Ef. 1:9, 10) Ku kwong’a Kristu bilar nyotho “bimobim ceke ku ng’ol ceke man tego” m’ujai i kum yeny mi Bimobim pa Mungu. Eno bibedo ngo kende kende nyoth ma bitimere i Armagedon. (Nyu. 16:16; 19:11-21) Paulo uyero nia, ‘[Kristu] bikocamu Ker be, cil m’ebiketho ko jukwoje ceke the tiende. Jakwor macen ma bikabre en e tho.’ (1 Kor. 15:25, 26) Eyo, jubikabu badong’ dubo ceke man tho ma walagu i bang’ Adamu. Eno ubenyutho nia nwang’u i “liel” ceke udong’ thwolo kum nwang’u Mungu udaru cero dhanu.—Yoh. 5:28.
(1 Jukorinto 15:26) Jakwor macen ma bikabre en e tho.
kr-F mba. 237 udu. 21
Ker bipong’o yeny pa Mungu iwi ng’om
21 E ka dong’ matoke mi dubo ma en e tho ke? Tho tie jakwor ma tokcen ma dhanu ceke ma gileng’ ungo gicungo ngo i wang’e. (1 Kor. 15:26) Re nyo tho copo voyo Yehova de? Jabila Isaya uyero nia Yehova ‘bimwonyo tho mi nja,’ man emedo kumae: “Rwoth Yehova biyweyo piwang’ kud i wang’ ceke.” (Isa. 25:8) Kepim niparu kit kwo mi saa nica. Jubetho ngo, kuny upe, liel de mbe, man piwang’ mi can uthum! Ento piwang’ mi mutoro re ma bicwir kinde ma Yehova bipong’o lembang’ola pare mi cero dhanu m’utho! (Som Isaya 26:19.) I ajikine, litho ma tho nyayu i adundewa bigam kei.
(1 Jukorinto 15:27, 28) Kum, Eketho gin ceke doko wor the tiende. Ento kan ewacu kumae, Gin ceke juketho ubed wor, e jung’eyo nia lembene coko ng’atu m’uketho gin ceke bed wor ire ngo. 28 Man ka judwoko gin ceke bed wor ire, e Wod nini bende bilund doko wor ire en e ng’atu m’edwoko gin ceke bed wor ire, kara Mungu bed ceke i ceke.
w12-F 15/9 mba. 12 udu. 17
Kwiocwiny i kind oro elufu acel man pi nja
17 Wec ma nia “Mungu bed ceke i ceke,” unyutho cuu mandha man i adundo kite ma dhanu bikwo ko i ajiki mi Bimobim mi oro Elufu acel pa Kristu. Thelembe pa wecne tie ang’o? Kepoi i kum kite m’Adamu giku Eva gibed gikwo ko con i podho mir Eden, kinde ma nwang’u fodi gi leng’ man gitie i kind juruot pa Yehova m’ukwo ku kwiocwiny i acel. Yehova Ubimo ma Malu Ngbir, ubed ubimo iwi giracwia pare ceke, jumalaika ku dhanu bende. Adamu giku Eva gibino ku copo mi weco ku Mungu en gire, mi timo ire thier man ebed epoko mugisa i wigi. Ebino “ceke i ceke.”
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(1 Jukorinto 14:34, 35) wek mon gibed ling’ i kanisa: kum juyio igi ngo ya giyer; ento wek gibed wor, calu cik bende yero. 35 Man tek giyenyo giponj ng’eyo gin moko, wek gipenj coggi gigi ku thugi: kum en e lewic ni mon tek giyero i kanisa.
w12-F 1/9 mba. 9, sanduku
Nyo jakwenda Paulo ukwero nia mon kud uweci?
Jakwenda Paulo ukiewo nia “mon gibed ling’ i kanisa.” (1 Kor. 14:34) Emito yerang’o? Nyo ebino yero nia rieko migi nok? Ungo. Wang’ mapol, ebed weco ber pi ponji ma beco ma mon mio. (2 Tim. 1:5; Tit. 2:3-5) I waraga m’ekiewo ni Jukorinto, eyero ngo nia mon kende re m’ubed ling’, ento eyero ni dhanu ceke m’utie ku giramia mi dhok man mi lembila nia ‘gibed ling’’ kinde ma jayic mange ubeweco. (1 Kor. 14:26-30, 33) Copere mon moko ma Jukristu gibino kud anyong’a lee pi yioyic migi ma nyen, uketho gibed ging’ondo kind wec pa ng’atu m’umio ponji pi nipenjo penji, calku ku kura mi dhanu mi ng’om ma yo kuca. Kara yakini kud unyai, Paulo ukwayu nia “gipenj coggi” i pacu.—1 Kor. 14:35.
(1 Jukorinto 15:53) Kum maeni ma nyothre ekoerony ma nyothre ngo be, man ng’atu ma tho maeni ekoerony ma tho ngo be.
it-1-F mba. 1181
Kum ma nyothere ngo
Ju ma gidikiri ku Yesu, i ayi cer ma rom ku m’ecer ko, gin de cer migi utie ngo kende kende pi kwo ma rondo ku rondo ma gitie ko giracwia mi tipo, ento bende ginwang’u kwo ma tho ngo man kum ma nyothere ngo. Jukristu ma juwiro ku tipo ma gigwoko bedoleng’ migi i kwo migi zoo, githo ku kum ma nyothere, i ng’eye, ginwang’u kum mi tipo ma nyothere ngo, calu ma Paulo uyero ngbeng’ i 1 Jukorinto 15:42-54. Kwo ma tho ngo ubenyutho kit kwo ma ginwang’u ma jik ungo man ma jucopo nyotho ngo. Kum ma nyothere ngo ke copere ubenyutho kum ma top ungo, ma ruth ungo kunoke ma nyothere ngo ma Mungu umio igi. Tung’ ku giracwia pare mange mi kum man mi tipo, ubenen nia Mungu mio igi copo mi kwo gin gigi m’umbe yeny mi tego m’uai kaka mange. Eno unyutho nia Mungu ugenogi lee dit. Kadok gimbe ku yeny mi tego m’uai kaka mange pi nikwo, man gitie ku kum ma nyothere ngo de, re asu gitie i the loc pa Mungu; man gimediri nibedo wor man nilubo telowic pa Wegi ma Yehova, calu Kristu Yesu ma en e Wic migi de timo.—1Ko 15:23-28; nen thiwiwec âme; immortalité.
YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 4–NINDO 5, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 JUKORINTO 1-3
“Yehova en e ‘Mungu mi jukojuk ceke’”
(2 Jukorinto 1:3) Mugisa ni Mungu man Won Rwoth mwa Yesu Kristu, ma Wego mi kisa man Mungu mi jukojuk ceke;
w17.07-F mba. 13 udu. 4
“Wuywak ku ju m’uywak”
4 Yehova ma tie Wego mi kisa ceke bende udaru winjo litho mi tho pa dhanu m’emaru lee calu Abraham, Isak, Yakobo, Musa man Ubimo Daudi. (Wel 12:6-8; Mat. 22:31, 32; Tic. 13:22) Biblia ubetielo cwinywa nia Yehova ubekuro kud ava saa m’ebicerogi i ie. (Yob 14:14, 15) Gibikwo kud anyong’a man ku leng’kum. Kepar bende pi litho ma Mungu uwinjo kinde ma Wode m’emaru akeca, utho ku tho mi litho ma lee! (Rie. 8:22, 30) Nikoro litho ma Yehova uwinjo pi tho pa Wode utie tek.—Yoh. 5:20; 10:17.
(2 Jukorinto 1:4) m’ejukowa i can mwa ceke, kara wacopo juko ju ma gini i can moko, ni kum jukojuk ma Mungu juko ko wan giwa.
w17.07-F mba. 15 udu. 14
“Wuywak ku ju m’uywak”
14 Saa moko ecopo bedo iwa tek ninwang’u wec ma wayer pi nijuko cwiny ng’atu m’utie ku can ma lee i adundene. Ento Biblia uyero nia “leb ng’atu ma riek en e leng’kum.” (Rie. 12:18) Umego ku nyimego dupa ginwang’u paru ma gicopo juko ko cwiny jumange i nyathibuku, Quand la mort frappe un être aimé... Re wang’ mapol, gin ma copo juko cwiny ng’atini utie ‘niywak ku ju m’uywak.’ (Rum. 12:15) Nyamego Gaby ma won ot pare utho uyero kumae: “Piwang’a re ma nyutho can ma ni i adundena. Pieno, ka jurimba giywak karacelo kuda anwang’u jukocwiny. I saa maeno, anwang’u nia atie ngo kenda i can para.”
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(2 Jukorinto 1:22) en bende m’eketho ayi i kumwa, man emio mukwatu mi tipo i adundewa.
w16.04-F mba. 32
Penji mi jusom
“Mukwatu” man “ayi” ma Jakristuman ma juwiro ku tipo nwang’u niai i bang’ Mungu utie ang’o?—2 Kor. 1:21, 22.
▪ Mukwatu: Buku moko wacu nia wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “mukwatu” i 2 Jukorinto 1:22 utie “wec ma jutio ko i lembe mi cik man mi kuloka,” ma thelembene tie “kum sente ma jular jumio, pi ninyutho nia dong’ ng’atini ucungo andha iwi piny m’ebeng’iewo, man gidaru winjiri andha.” Pi Jukristu ma juwiro ku tipo, cul ma zoo kunoke sukulia migi m’uketho i ie bende nironyogi ku kum ma nyothere ngo pi kwo mi polo jukoro pire i 2 Jukorinto 5:1-5. Sukulia mange ma gibinwang’u utie giramia mi kwo ma tho ngo.—1 Kor. 15:48-54.
I dhu Jugiriki ma juweco kawoni, jutio ku wec mange m’urombo ku maeno pi ninyutho lagith ma juroyo pi gamiri. Eno tie lapor ma ber m’ukoro pi ju ma bidoko mugole pa Kristu i ayi mi lapor.—2 Kor. 11:2; Nyu. 21:2, 9.
▪ Ayi: I rundi ma con, jubed juketho ayi (cachet) pi ninyutho nia ng’atini uketho cinge man etie won piny m’anzilo, pi ninyutho andha pa piny moko man winjiri moko ma jutimo. Pi Jukristu ma juwiro ku tipo, ‘juketho ayi’ i kumgi i yo mi lapor ku tipo maleng’ nia dong’ gitie pa Mungu. (Ef. 1:13, 14) Ayi ma jukethone tie ngo mi magwei, ebedo mi magwei kago i wang’ tho pa ng’atune tekene egwoko bedoleng’ pare kunoke kago i wang’ masendi ma dit.—Ef. 4:30; Nyu. 7:2-4.
(2 Jukorinto 2:14-16) Ento foyofoc ni Mungu, m’etelo wiwa thiri thiri i sag ma jusagu ko ni kum Kristu, man eketho mido mi ng’eyong’ec pare nyuthre i kaka ceke ni kumwa. 15 Kum wan wa mido ma ng’ar pa Kristu ni Mungu, i ju ma giboth, man i ju ma girwinyo; 16 ni acel mido m’uai i ba tho tundo de ba tho; ni mange ke mido m’uai i kwo tundo de i kwo. Ng’a ke m’uromo ni gin maeni?
w10-F 1/8 mba. 23
Nyo ing’eyo?
Kinde ma jakwenda Paulo uweco iwi “sag ma jusagu ko,” niwacu wotho mir aloci, ebino weco iwi ang’o?
▪ Paulo ukiewo kumae: ‘Mungu . . . telo wiwa thiri thiri i sag ma jusagu ko ni kum Kristu, man eketho mido mi ng’eyong’ec pare nyuthre i kaka ceke ni kumwa. Kum wan wa mido ma ng’ar pa Kristu ni Mungu, i ju ma giboth, man i ju ma girwinyo; ni acel mido m’uai i ba tho tundo de ba tho; ni mange ke mido m’uai i kwo tundo de i kwo.’—2 Kor. 2:14-16.
Jakwenda Paulo ubino weco iwi kura ma Juroma gibed gicokiri ko pi niwotho ku jadit mir askari m’uloyo judhu bimobim mi Roma pi nipake. I saa mi wothne, jubed juketho jambayeki man ju ma jumaku i lwiny kamaleng’ i wang’ dhanu, man jubed jutero thwoni dhieng’ pi lam, ma nwang’u dhanu ubepaku jadit mir askari man udul mony pare. I ajiki mi wothne, jubed juthiero thwoni dhieng’ ni lam man i saa maeno copere jubed junego ju ma jumaku i lwiny.
Buku moko (The International Standard Bible Encyclopedia) uyero nia, wec mi lapor “mido ma ng’ar pa Kristu” m’ubenyutho tho ni jumoko, man kwo ni jumange “copere uai kud i kura mi Juroma ma gibed giwang’u ko udok ma ng’wice ng’ar i yo kinde ma jubewotho woth mir aloci. Jubed juwang’u udok ma ng’wice ng’ar pi ninyutho aloci ni ju m’uloyo, man ebed epoyo wi ju ma jumaku i lwiny nia tho ubekurogi.”