KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr19 Dwi mir 8 mba. 1-8
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (08/2019)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (08/2019)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2019
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 8–NINDO 1, DWI MIR 9
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2019
mwbr19 Dwi mir 8 mba. 1-8

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 TIMOTEO 1-4

“Mungu mio iwa cwiny mi lworo ngo”

(2 Timoteo 1:7) Kum Mungu ku mio iwa cwiny mi lworo ngo; ento mi tego, ku mer, ku [bedo nger].

w09-F 15/5 mba. 15 udu. 9

Aradu​—Wuketh teng’ini mwu nen kamaleng’

9 Pi nikonyo Timoteo, Paulo uyero ire kumae: “Mungu ku mio iwa cwiny mi lworo ngo; ento mi tego, ku mer, ku [bedo nger].” (2 Tim. 1:7) Wec ma nia “bedo nger” nyutho copo mi luro i lembe man mi bedo ku wic ma ringo rr ngo. Eketho i ie bende nibedo ku copo mi yio lembe m’ikadhu kud i ie, kadok nwang’u lembene wotho ngo calu m’imaru. Aradu moko ma fodi giteng’ini ngo gi lwor, uketho ginindo saa ceke, gineno televizio nikadhu mukero, gipodho i kong’o, dawa ma merojo, kunoke gimondo i lembsasa mi tarwang’ pi nidaru adieng’a ma ginwang’iri ko. Ento Biblia ukwayu Jukristu nia ‘gikwer gin ma ayi Mungu mbe i kume kud awanya ma rac m’i ng’om, gibed nger man pwe man kud ayi Mungu i kumgi i ng’om ma kawono.’​—Tit. 2:12.

(2 Timoteo 1:8) Ka kumeno, lewic kud unegi kum lembatuca pa Rwoth mwa, kadi kuma de m’a jakol pare: ento dong’ ibed jacir masendi ma wok kum lembanyong’a ma juboth ko calku tego pa Mungu.

w03-F 1/3 mba. 9 udu. 7

“Bed tek man ku tegocwiny”!

7 Paulo ukiewo ni Timoteo kumae: “Mungu ku mio iwa cwiny mi lworo ngo; ento mi tego. . . Ka kumeno, lewic kud unegi kum lembatuca pa Rwoth mwa.” (2 Timoteo 1:7, 8; Marko 8:38) Kinde ma wasomo verse maeno, wakepenjara kumae: ‘Nyo lewic benega pi yioyic para, kunoke cwinya bebedo tek? Nyo dhanu m’atimo kugi tic (kunoke m’asomo kugi) ging’eyo nia atie Jamulembe pa Yehova, kunoke nyo amito ngo ging’ei? Nyo lewic benega kan atimo lembe m’ukoc ku mi jumange, kunoke nyo anyong’a nega pi winjiri m’atie ko ku Yehova?’ Ka lworo benegi pi rweyo lembanyong’a kunoke pilembe ing’io nitimo lembe ma dhanu dupa umaru ngo, poi i kum juk ma e ma Yehova umio ni Yocuwa: “Bed tek man ku tegocwiny.” Wii kud uwil nia lembe ma pire tek utie ngo kite ma juwedu mi tic kunoke mi somo gineni ko, ento tie ayi ma Yehova giku Yesu Kristu gineni ko re.​—Jugalatia 1:10.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(2 Timoteo 2:3, 4) Ibed jacir can wakudu, calu asikari ma ber pa Kristu Yesu. 4 Asikari moko mbe ma tek eni tic m’etwire gire ku lembe mi kwo maeni; kara enyai mutoro i ng’atu m’ugoro nyinge ya ebed asikari.

w17.07-F mba. 10 udu. 13

Yeny lonyo mandha

13 Timoteo ubino ku yioyic. I ng’ei ma Paulo ulwong’o Timoteo nia “asikari ma ber pa Kristu Yesu,” emedo nia “asikari moko mbe ma tek eni tic m’etwire gire ku lembe mi kwo maeni; kara enyai mutoro i ng’atu m’ugoro nyinge ya ebed asikari.” (2 Tim. 2:3, 4) Tin de julub pa Yesu, uketho i ie jurutic mi saa ceke ma wendgi milioni acel ku withe, gibetio ku juk maeno ma Paulo umio, nimakere ku copo migi. Ginyego kud atelatela mi lembkuloka ku mi dhanu ma gikwo kugi, ma gipoi ko i kum wec ma e mi Biblia: “Jagam banja en e jatic ni jami banja.” (Rie. 22:7) Lembe ma romo foyo i Sitani ma sagu ma e mbe: nineno nia wabenyotho saa man tego mwa zoo calu ng’eca i lembe mi kuloka mi ng’om pare. Yub moko ma wabed wamaku pi lembe m’uneno sente copo royowa i deni pi oro m’ulwar. Ku lapor, jumoko gamu deni pi ning’iewo udi ma dongo, niculo somo ma malu, ning’iewo mutukari mi bei ma lee, kunoke pi niyiko foc mi nyom ma camu sente lee. Wanyutho rieko nwang’u wabesayu ngo nibedo ku giki dupa i kwo mwa, nwang’u wajwigo banja ma wagamu man watimo ngo garama ma kathere mbe. Eno biketho watim ni Mungu kende, kakare nitimo ni ng’om pa Sitani.​—1 Tim. 6:10.

(2 Timoteo 2:23) Ento kwer penji ma kite mbe, ku ma sang’na bende, m’ing’eyo ko nia ginyayu dhau.

w14-F 15/7 mba. 14 udu. 10

Dhanu pa Yehova giweko “tic mi bedopwe ngo”

10 Wang’ ma pol tin, ju m’ujai i kum yioyic ginwang’iri ngo i cokiri mi dhanu pa Yehova. Ento ku yore moko ka wanwang’ara i wang’ ponji m’ukoc ku mi Lembagora, wacikara nikwere wang’ acel. Nimondo i piem ku ju m’ujai i kum yioyic, kadok wang’ ku wang’, nikadhu kud i Internet kadi ku yo mange bende utie lembe mi rieko ngo. Kadok nwang’u watie ku paru mi konyo dhanu ma kumeno de, re kit wec maeno utie gin ma giragora ma waai wang’io ie ucwaku ngo. Kakare nitimo kumeno, dhanu pa Yehova kwero magwei paru mi ju m’ujai i kum yioyic.

YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | TITO 1–FILEMON

“Keth judong cokiri”

(Tito 1:5-9) Kum lembe nini aweki i Krete, kara iyik gin m’urem, man iketh judongo ku bang’ adhura ceke, calu ang’olo iri; 6 tek ng’atu moko adote mbe i wie, en e nico ma won dhaku acel, ma won nyithindho m’uyio, ma judotogi ngo nia gi jurop kadi juco. 7 Kum jalieu kobedo ma adote mbe i wie be, calu jakurpiny pa Mungu; udhuko ngo, jang’ecwiny ma vur vur de ngo, jakwakwa ma wi pigulok ungo, jagoc ungo, jamar kuloka ma rac ungo; 8 ento ebed ng’atu ma gwoko welo ber, ma jamar gin ma ber, ma pidoie nger, ma pwe, ma leng’ de, ma kwere gire; 9 ma cwinye cungo ki kum lembe mandha ma calku lemponji, kara ecopo juko juk ku ponji m’ulil, ecopo tuco wi jupiem bende.

w14-F 15/11 mba. 28-29

Penji mi jusom

Kadok nwang’u Lembagora ukoro ngo terere kite ma jubed juketho ko judong cokiri ku jukony tic i rundi ma kwong’a de, re lembe moko m’eweco i wie unyutho kite ma lembene ubed ukadhu ko. Ku lapor, kinde ma Paulo giku Barnaba giai i woth migi ma kwong’a mi misioner, “giketho judongo igi ku ba [cokiri], girwo de ma giweko ko cam, githierogi ni Rwoth, ma giyie.” (Tic. 14:23) Oro moko i ng’eye, Paulo ukiewo kumae ni Tito ma jawodhe ma gibed giwotho kude: “Aweki i Krete, kara iyik gin m’urem, man iketh judongo ku bang’ adhura ceke, calu ang’olo iri.” (Tit. 1:5) Ecicopere nia jakwenda Paulo umio bende rwom ma rom eno ni Timoteo ma giwotho gikude lee mandha. (1 Tim. 5:22) Ubenen kamaleng’ nia con, juliew ma wotho awotha re m’ubed uketho umego unwang’ rwom, ento ngo jukwenda ku judongo m’ubino i Yerusalem.

Nimakere ku lembe maeno ma Biblia ukoro, Guriri m’utelowic mi Jumulembe pa Yehova utimo alokaloka i ayi mi ketho judong cokiri man jukony tic. Niai nindo 1, dwi mir 9, 2014, jubibeketho judong cokiri man jukony tic i ayi ma e: Jaliew mi twodiriman bibeng’io cuu i lembe mir umego ma judong cokiri neno nia copo nwang’u rwom. I saa mi liew, ebi ii ning’eyo umegonegi cuu, man ka copere ebirweyo kugi. I ng’ei weco ku judong cokiri pir umego ma gineno nia copo nwang’u rwom, jaliew mi twodiri utie ku rwom mi ketho judong cokiri man jukony tic i cokiri mi twodiri m’eliewo. I cokiri ma kwong’a de lembene ubed ukadhu kumeno.

Tic mi ketho judong’ cokiri man jukony tic ukperere nenedi? Calu ma wang’eyo, ‘jamiru mandha man ma riek’ re m’utie ku rwom mi mio cam ni cokiri pa Mungu. (Mat. 24:45-47) Eno uketho i ie nitimo sayusac i Lembagora ku kony mi tipo maleng’ pi nimio telowic ma copo konyo umego ku nyimego gitii ku cik mir ukungu mi Biblia man ning’eyo kite ma lembe ucikere niwotho ko i cokiri mi ng’om zoo. Jamiru mandha ketho bende juliew mi twodiri man komite mi filial ma tung’ tung’. Biro mi filial mio kony m’ukwayere kara jutii ku telowic ma jamiru mandha umio. Kubang’ guriri mi judong cokiri utie ku tic mi neno nia umego ma gineno nia romo nwang’u rwom i cokiri pa Mungu, upong’o lembe ma Biblia ukwayu. Jaliew mi twodiriman utie ku rwom ma pek mi ng’io cuu i lembe mir umego ma judong cokiri uneno nia copo nwang’u rwom, man ecikere nirwo pi lembene, kan eketh umegone nwang’ rwom tekene eromo.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Tito 1:12) Ng’atu acel m’i kindgi gigi, en e jabila migine, ewacu kumae, Jukrete gi jundra thiri thiri, gi yedi ma rac, gi jumbo ma kutim tic ungo.

w89-F 15/5 mba. 31 udu. 5

Penji mi jusom

Ku lemandha, Paulo ubino cwaku ngo wec mir akoyakoya mi rangi kunoke mi thek ma jubed junywaru ko Jukrete. Pirang’o wayero kumeno? Pilembe Paulo ugam ung’eyo nia Jukristu ma Mungu jolo man ma juwiro ku tipo ubedo nuti i Krete. (Tic mi Jukwenda 2:5, 11, 33) Bende, Jukristu ubino lee i cokiri m’i ie “ku bang’ adhura ceke.” Kadok nwang’u gibino dhanu m’ukoso bedoleng’, wacopo yero nia gibino ngo juvupo man junyap m’umaru migi camu, kum ka nwang’u kumeno, nwang’u gimediri ngo nibedo dhanu pa Yehova. (Jufilipi 3:18, 19; Lembanyutha 21:8) I thek ceke, junwang’u kokoro dhanu ma cwinygi leng’ ma lembe ma reco m’ukadhu i ng’etgi ubenyang’ugi ngo, man gibedo ayika nijolo lemandha. Pieno, copere i Krete de dhanu ma kumeno ubino nuti.​—Ezekiel 9:4; nen bende Tic mi Jukwenda 13:48.

(Filemon 15, 16) Kum kuno nyo wupokru kude nindo moko, kara wubed kude nja; 16 calu jamiru kendo ngo, ento ma sagu jamiru, umego ma jamer, m’usagu dit ira, endre m’ulund usagu dit apila re iri, i kum man i Rwoth bende.

w08-F 15/10 mba. 31 udu. 4

Lembe ma dongo dongo mi waraga ni Tito, ni Filemon man ni Juebrania

15, 16​—Pirang’o Paulo ukwayu ngo nia Filemon uwek Onesimo ubed agonya? Paulo umito ngo lembe mange unyoth wie i kum tic pare mi ‘yero pi Ker pa Mungu, man mi ponjo pi Rwoth Yesu Kristu.’ Pieno, eng’io nia kud emond i lembe mi jumoko, calu ve lembe m’uneno jamiru ku jadwong’ pare.​—Tic. 28:31.

YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JUEBRANIA 1-3

“Mar bedopwe man dag camuco”

(Juebrania 1:8) ento pi Wod re ewacu kumae, E Mungu, komker peri en e mi rondo ku rondo; Man uluth mi lembatira en e uluth mi ker peri.

w14-F 15/2 mba. 5 udu. 8

Pak Kristu, Ubimo ma dwong’!

8 Yehova uketho Wode ubed Ubimo mi Ker pa Masiya i polo niai oro 1914. Calu ‘uluth mi lembatira en e uluth mi ker pare,’ bedopwe re ma bibedo i the Ker pare man dhanu ceke bibedo rom. Eromo ku ditone, kum Mungu utie en ‘komker pare,’ niyero Yehova re m’ucaku the Kerne. M’usagu zoo, Yesu bibedo iwi komkerne “rondo ku rondo.” Watie ku mutoro ma lee dit nitimo ni Yehova i the telowic p’Ubimo maeno ma tek m’eketho!

(Juebrania 1:9) Imaru bedopwe, man idagu camuco; Ka kumeno Mungu, Mungu peri, ewiri ku mo ku mo mir anyong’a ma sagu juwedu.

w14-F 15/2 mba. 4-5 udu. 7

Pak Kristu, Ubimo ma dwong’!

7 Som Zaburi 45:6, 7. Calu Yesu umaru bedopwe lee mandha, man edagu gin moko ci ma cido Won, Yehova ung’ie ebed Ubimo mi Ker pa Masiya. Ewiro Yesu ku ‘mo mir anyong’a ma sagu juwagi,’ niyero ma sagu jubim mange mi Yuda m’uai kud i thekwaru pa Daudi. Yesu usagugi nenedi? Mi kwong’o, Yehova uwiro Yesu en gire. Mir ario, Yehova uwire ebed Ubimo man Jalam ma dit. (Zab. 2:2; Ebr. 5:5, 6) Mir adek, Yehova uwiro ngo Yesu ku mo ma mo, ento ewire ku tipo maleng’, man ker pare utie mi ng’om ungo, ento mi polo.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Juebrania 1:3) en m’e car m’ucare mi dwong’ pare, man en e ayi mi kit kume, man gin ceke thiere ni kum lembe mi tego pare, kan etimo lwok mi dubo, ejany piny yo ku cing’ ma yor acwic mi Dwong’ ka ma malu;

it-1-F mba. 1170 udu. 4

Ayi

Nyo saa ceke Yesu ubed unyutho kite pa Won i mukero ma rom?

Wod Mungu ma kayu m’ubin udoko ng’atu ma julwong’o Yesu, utie ayi Won. (2Ko 4:4) Ubenen kamaleng’ nia en re ma Mungu ubino weco kude kinde m’eyero nia, “Watimu dhanu kud ayiwa.” Pieno, Yesu ucaku nyutho kite pa Won ma Jacwic niai ma jucwie. (Th 1:26; Yh 1:1-3; Kl 1:15, 16) Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om ku kum m’umbe dubo, enyutho kite pa Won i mukero ma copere ni dhanu, uketho eyero kumae: “Ng’atu m’uneno an nwang’u eneno Wego.” (Yh 14:9; 5:17, 19, 30, 36; 8:28, 38, 42) Kinde m’ecer ku kum mi tipo, Won ma Yehova umio ire “ng’ol ceke . . . m’i polo ku m’i ng’om bende.” Ma jiji mbe niai eca, Yesu unyutho kite pa Won lee dit. (1Pe 3:18; Mt 28:18) Calu Mungu “udode dit apila,” kawoni Wod ubenyutho kite pa Won lee dit nisagu ma nwang’u fodi ebino ngo iwi ng’om. (Flp 2:9; Eb 2:9) Kawoni dong’ etie “ayi mi kit [kum Mungu].”​—Eb 1:2-4.

(Juebrania 1:10-12) Man, In, Rwoth, ku kwong’a itheko the ng’om, Man polo en e bodho mi cingi; 11 Gibinyothri; ento in idong’ asu: Man gin ceke gibiti calu bongu ti; 12 Man ibidologi calu kendi ma yo wi wagi, calu kendi, man gibilokri: Ento in re i calu acel, man rundi peri bijik ungo.

it-1-F mba. 478 udu. 1

Polo

Zaburi 102:25, 26 uweco pi Yehova Mungu, ento jakwenda Paulo udwogo i wie kinde m’eweco pi Yesu Kristu. Pirang’o? Pilembe Mungu utio ku Wode m’acel kulong’ pi nicwio piny ceke. Paulo unyutho nia ka nwang’u Mungu mito, nwang’u eromo ‘dolo ng’om man polo calu kendi ma yo wi wagi’ kara gibed umbe. Ento Yesu ma Wod Mungu bibedo nja ku nja.​—Eb 1:1, 2, 8, 10-12; nen bende 1Pe 2:3.

YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 8–NINDO 1, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | JUEBRANIA 4-6

“Tim kero peri ceke kara imond i yom pa Mungu”

(Juebrania 4:1) Ka kumeno, dong’ lworo negwa, tek lembang’ola mi mondo i yom pare nuti ku jubin junwang’ ng’atu moko m’i kindwu rem pire.

(Juebrania 4:4) Kum ewacu kamoko kumae pi ceng’ abirone, Man Mungu yom i ceng’ mir abirone ni tic pare ceke;

w11-F 15/7 mba. 24-25 udu. 3-5

Yom pa Mungu tie ang’o?

3 Watie ku lembe ario m’ukonyowa ninyang’ nia nindo mir abiro ubino medere asu i rundi ma kwong’a. Mi kwong’o, wakenenu lembe ma Yesu udwoko ni judhoge m’ubino caye pilembe ekeyo kum dhanu i ceng’ Sabatu; i wang’gi, eca Yesu ubetimo tic m’ukwerere. Yesu udwoko igi kumae: “Vwa ubetimo tic cil ku kawono de, man an de atimo tic.” (Yh 5:16, 17) Emito yero ang’o? Judote nia ebetimo tic ceng’ Sabatu. Edwoko nia Won de ubemedere nitimo tic. Udok ubedo ve eyero ni judhoge kumae: ‘Waku Vwa wabetimo tic ma rom. Calu Vwa ubemedere asu nitimo tic i nindo pare mi Sabatu m’uting’o oro elufu swa, an de acopo medara ku tic, kadok i ceng’ Sabatu.’ Ku wec maeno, Yesu unyutho nia i lembe m’uneno cwic mi ng’om, Mungu ubeyom; ento nindo mir abiro, niyero ceng’ Sabatu, fodi ubemedere asu.

4 Lembe mir ario utie lembe ma Paulo uyero en. Kinde m’ebeweco iwi yom pa Mungu, edwogo iwi lembe ma nwang’ere i Thangambere 2:2. Tipo maleng’ utelo wie nikiewo kumae: “Wan ma wayio wamondo i yom maeno.” (Ebr. 4:3, 4, 6, 9) Pieno, i rundi pa Paulo de nwang’u nindo mir abiro ubemedere asu. Dong’ nindo mi yomne bithum awene?

5 Pi nidwoko wang’ penji maeno, mito wakewapoi iwi lembakeca mi nindo mir abiro. Thangambere 2:3 ukoro kumae: “Man Mungu mio mugisa wi ceng’ mir abirone, man edwoke leng’.” Yehova uketho cenge bedo “leng’,” niwacu ekethe ebedo segi pi nipong’o lembakeca pare. Lembakeca maeno utie nia ng’om zoo upong’ ku dhanu ma wor ma bigwoke man ma bigwoko piny ceke ma ni wi ng’ombe. (Tha. 1:28) Eno re m’uketho Yehova Mungu giku Yesu Kristu, ma tie “rwoth mi ceng’ sabatu,” gibemediri ‘nitimo tic cil kawono.’ (Mat. 12:8) Yom pa Mungu bimedere cil ma lembakeca pare m’ugwaku kum yomne bipong’o i ajiki mi Bimobim pa Kristu mi oro elufu acel.

(Juebrania 4:6) Ka kumeno kum ebedo kakare ya jumoko bimondo i ie, man ju ma lembanyong’a ma juboth ko lar uyere igi gimondo ngo kum camuco migi,

w11-F 15/7 mba. 25 udu. 6

Yom pa Mungu tie ang’o?

6 Mungu ukoro lembakeca pare terere ni Adamu giku Eva, ento gidiko ngo cing’gi i kum lembakecane. I ng’eigi, dhanu milioni dupa ging’io nituro cik pa Mungu. Nyithindho mir Israel de gilubo ba tiendgi, ma ke nwang’u gibino thek ma Mungu ung’io. Eno re m’uketho Paulo ucimo Jukristu mi rundi ma kwong’a nia jumoko m’i kindgi de copo podho i awic ma rom ma nyithindho mir Israel gipodho i ie. Ekiewo kumae: “Ka kumeno dong’ waketh cwinywa kum mondo i yom maeno, kara ng’atu moko kud ukier kum camuco m’upore ku maeni.” (Ebr. 4:11) Wec pa Paulo ubenyutho nia dhanu m’uworo ngo Mungu copo mondo ngo i yom pa Mungu. Eno ubeponjowa ku lembang’o? Nyo ka wakwero nidiko cingwa i kum lembakeca pa Mungu ku yore moko, wabimondo ngo i yom pare? Ubenen kamaleng’ nia dwokowang’ penji eno pire tek akeca iwa; wabiweco i wie i thucne. Ento pi kawoni, wakewec iwi lapor ma rac mi nyithindho mir Israel, man wanen ponji ma waromo nwang’u ni kumgi iwi yom pa Mungu.

(Juebrania 4:9-11) Ka kumeno yom mi sabatu bedo kakare pi dhanu pa Mungu. 10 Kum ng’atu m’udaru mondo i yom pare eyom en gire bende ni tic pare, calu Mungu bende yom ni pare. 11 Ka kumeno dong’ waketh cwinywa kum mondo i yom maeno, kara ng’atu moko kud ukier kum camuco m’upore ku maeni.

w11-F 15/7 mba. 27-28 udu. 16-17

Yom pa Mungu tie ang’o?

16 Tin, Jukristu ma nok kende re ma copo rido nia wacikara niworo cik pa Musa kara wanwang’ both. Ku kony mi tipo maleng’, Paulo ukiewo ni Juefeso kumae: “Wuboth ku bero ni kum yioyic; man maeno ai i beng’wu giwu ngo, en e giramia pa Mungu; en e mi tic ungo, kara ng’atu moko kud ulule.” (Ef. 2:8, 9) Dong’ kara wamond i yom pa Mungu, mito watim ang’o? Calu ma waponjo, Yehova uketho nindo mir abiro ubedo segi pi nipong’o lembakeca pare pi ng’om. Pieno, wacopo mondo i yom pa Yehova nwang’u wanyutho ire woro, man wadiko cingwa i kum lembakeca pare calu ma dilo pare ubenyutho iwa.

17 Ento ka wacayu juk m’ujengere iwi Biblia ma jamiru mandha man ma riek ubemio iwa, eca nwang’u wabediko ngo cingwa i kum lembakeca pa Mungu. Nitimo kumeno copo nyotho winjiri m’i kindwa ku Yehova. I thiwiwec m’ulubo, wabineno lembe moko ma copo ketho woro mwa ni Yehova i amulaic. Wabineno bende nia ng’iong’ic ma watimo, nik’ebed mi woro cik pa Mungu kunoke mi timo gin ma waparu wan giwa nia tie ber, copo nyutho ka nyo wadaru mondo andha i yom pa Mungu.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Juebrania 4:12) Kum lembe pa Mungu e kwo, man etimo, man e bith ma sagu palamularu moko ma lake kun ku kun, m’ecobo ko cil ku poko ng’eyong’ec ku tipo, man ujonj ku mio ma yor i ie bende, man e yot kum ng’io pidoic ku lembapora mir adunde.

w16.09-F mba. 13

Penji mi jusom

“Lembe pa Mungu” ma giragora mi Juebrania 4:12 uyero nia “e kwo, man etimo” utie ang’o?

▪ Verse mange mi buku ma rom nini ubenyutho nia Paulo ubino weco iwi lembakeca pa Mungu, calu ve ma nwang’ere i Biblia.

I girasoma mwa, wang’ ma pol wabed watio ku giragora mi Juebrania 4:12 pi ninyutho nia Biblia utie ku tego ma loko kwo mi dhanu; niyero kumeno tie kakare. Ento, mito wakewanen giragora nino nimakere ku lembe ma nwang’ere i verse mange m’utelo yo ku m’ulubo. Paulo ubino kwayu Jukristu ma Juebrania ya gidik cing’gi i kum lembakeca pa Mungu. Lembakecane ma pol nwang’ere i Lembagora ma leng’. Paulo utio ku lapor mi nyithindho mir Israel ma Mungu uwodho kud i ng’om Misiri. Gibino ku genogen mi mondo i ng’om mi lembang’ola, ma en e ng’om “ma molo cak ku [mio] kic,” ka ma ginwang’u i ie yom.​—Ai 3:8; Poi. 12:9, 10.

Eno ubino lembakeca pa Mungu. Ento nyithindho mir Israel gidwoko adundegi nwang’ man ginyutho ngo yioyic, uketho dupa m’i kindgi umondo ngo i ng’ombe. (Wel 14:30; Yoc. 14:6-10) Re jakwenda Paulo umedo nia fodi “lembang’ola mi mondo i yom [pa Mungu] nuti.” (Ebr. 3:16-19; 4:1) “Lembang’ola” maeno utie kum lembakeca pa Mungu. Calu Jukristu ma Juebrania, wan de wacopo nwang’u lembakecane, man wacopo diko cingwa i kume. Pi ninyutho nia lembang’ola maeno ujengere iwi Lembagora, Paulo udwogo iwi wec ma nwang’ere i Thangambere 2:2 man Zaburi 95:11.

Ma jiji mbe, ning’eyo nia fodi “lembang’ola mi mondo i yom [pa Mungu] nuti,” utie lembe ma copo mulo adundewa. Wayio nia lembang’ola maeno m’ujengere iwi Biblia copere, uketho wacaku timo lembe m’ukwayere pi nimondo i yom pa Mungu. Watimo kumeno nenedi? Wamondo i yom pa Mungu nikadhu kud i yioyic ma wanyutho, man wamedara nidiko cingwa i kum lembakeca pare, kakare ninegara ku woro Cik pa Musa kunoke nifoyo i Mungu ku tic mange. M’umedo maeno, calu ma walar wayero, dhanu elufu swa gimaku yub mi ponjo Biblia man gibeponjo ning’eyo lembakeca pa Mungu. Lembuno ucwalu dhanu dupa m’i kindgi niloko kura migi, ninyutho yioyic man nilimo batizo pi nidoko Jukristu. Kite ma lembene mulo ko adundegi ubenyutho terere nia “lembe pa Mungu e kwo, man etimo.” Lembakeca pa Mungu ma nwang’ere i Biblia uloko kwo mwa man ebimedere nibedo ku tego i kwo mwa.

(Juebrania 6:17, 18) I lembe maeni Mungu, m’uyenyo enyuth ni jucampacu mi lembang’ola karamb lokringo mi lembapora pare eketho kwong’ i diere; 18 kara ni kum gin ario ma lokre ngo, ma i maeni cwayu ndra copre ngo ni Mungu, wabed ku juk ma tek, wan ma waringo wayenyo ko kaboth kara wamak genogen ma juketho i wang’wa;

it-1-F mba. 799 udu. 7

Genogen

Genogen maeno mi kwo rondo ku rondo man mi nwang’u kum ma nyothere ngo pi “jurib mi lwong’o m’i polo” (Eb 3:1), utie lemandha ma wacopo geno. Ecungo iwi gin ario ma lokere ngo, ma pigi Mungu copo cwayu ndra ngo: lembang’ola man kwong’. Bende, genogen ne bipong’o ni kum Kristu, ma kawoni ni i polo ku kwo ma tho ngo. Eno re m’uketho Biblia uyero nia genogen maeno utie “mangru mi ng’eyong’ec, ma en e genogen mandha ma mi tego de, man ma mondo i maeno ma ni i kusika mi bongu [calu m’ubino i kamaleng’ m’usagu, ma jalam ma dit ubed umondo i ie i ceng’ mir Adunya]; ma Yesu mondo keca piwa calu jawipiro mwa, m’edaru doko jalam ma dit ma nja ma wadi pa Melkizedek.”​—Eb 6:17-20.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini