KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr19 Dwi mir 12 mba. 1-8
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (12/2019)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (12/2019)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2019
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 2-8, DWI MIR 12
  • YENGA MI NINDO 9-15, DWI MIR 12
  • YENGA MI NINDO 16-22, DWI MIR 12
  • YENGA MI NINDO 23-29, DWI MIR 12
  • YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 12–NINDO 5, DWI MI 1
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2019
mwbr19 Dwi mir 12 mba. 1-8

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 2-8, DWI MIR 12

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | LEMBANYUTHA 7-9

“Udul dhanu ma wendgi kwanere ngo ginwang’u mugisa i bang’ Yehova”

(Lembanyutha 7:9) Yo ng’ei gin maeni aneno, man nen, udul dhanu ma dit, ma ng’atu moko mbe ma copo kwanu, m’uai kud i thek ceke kubang’gi nzu man kud i suru ceke man kodhidhanu ku dhok, gicungo wang’ komker man i wang’ Nyathi Rombo, ma gironyo kendi ma tar ma lot, ku ndhendhe i cing’gi;

it-1-F mba. 1014 udu. 2

Udul dhanu ma dit

Re lembuno ubekelo penji ma e: Kan “udul dhanu ma dit” utie dhanu ma biboth man ma bikwo iwi ng’om, dong’ ke “gicungo wang’ komker man i wang’ Nyathi Rombo” i ayi ma nenedi? (Ny 7:9) I Biblia, saa moko jubed jutio ku wec ‘nicungo i wang’ ng’atini’ pi ninyutho nia ng’atu m’icungo i wang’ene ufoyo kudi kunoke nia inyayu anyong’a i ie. (Zb 1:5; 5:5; Rie 22:29; Lk 1:19) Ku lapor, Lembanyutha thek 6 ukoro nia “ju ma gin ubimo m’i ng’om, ku juker, ku jego ma dongo, ku julonyo, man jutego, ku ng’eca man paker kubang’gi nzu gipondo gigi . . . kud i wang’ ng’atu m’ubedo wi komker man ni kwinyo pa Nyathi Rombo kum ceng’ ma dwong’ mi kwinyo migi wok; man ng’a ma copo cungo?” (Ny 6:15-17; nen bende Lk 21:36.) Pieno, ubenen kamaleng’ nia “udul dhanu ma dit” utie dhanu m’uboth kud i ceng’ mi kwinyo pa Mungu, man “gicungo wang’ komker man i wang’ Nyathi Rombo,” niyero Mungu giku Kristu gifoyo kugi.

(Lembanyutha 7:14) Man awacu ire kumae, Rwoth para, ing’eyo. Man ewacu ira kumae, Maeni gi ju m’uai i masendi ma dit, man gilwoko kendi migi, gidwokogi tar de i rimo pa Nyathi Rombo.

it-2-F mba. 1104 udu. 4

Masendi

Kago oro pier adek i ng’ei nyoth mi Yerusalem, junyutho ni jakwenda Yohana pir udul dhanu ma dit m’uai kud i thek ceke, suru man kodhidhanu kumae: “Maeni gi ju m’uai i masendi ma dit.” (Ny 7:13, 14) Wec ma nia ‘giai i masendi ma dit,’ ubenyutho nia giboth kud i ie. Lembe ma kumeno nwang’ere bende i Tic mi Jukwenda 7:9, 10 m’uwacu pi Yosefu kumae: “Mungu de ni i bang’e, elare de kud i [masendi] pare ceke.” Eno ubenyutho ngo kende kende nia Yosefu ubino ku copo mi ciro masendine, ento eboth bende kud i peko m’ekadhu ku i ie.

(Lembanyutha 7:15-17) Ka kumeno gini i wang’ komker pa Mungu; man gitimo ire dieceng’ ku diewor i hekalu pare: man ng’atu m’ujany wi komker biguro hema pare i wigi. 16 Kec binegogi kendo ngo, kadok rieupi de kendo ngo; kadok ceng’ de bigoyogi kendo ngo, kadi lietho moko: 17 kum Nyathi Rombo ma ni i kind komker ebibedo jakwac migi, man ebitelo wigi ba pi mi kwo ma dhenyni: man Mungu biyweyo piwang’ pet kud i wang’gi.

it-1-F mba. 1014

Udul dhanu ma dit

Gitie jukani? Lembe ma copo konyowa ning’eyo nia “udul dhanu ma dit” gitie jukani, nwang’ere i gin ma Lembanyutha thek 7 ukoro, man i giragora mange m’ukoro pigi terere. Ku lapor, Lembanyutha 7:15-17 ukoro nia Mungu “biguro hema pare i wigi,” man Nyathi Rombo bitelo wigi “ba pi mi kwo ma dhenyni,” bende “Mungu biyweyo piwang’ pet kud i wang’gi.” I Lembanyutha 21:2-4, wanwang’u wec m’urombo ku maeno: “Hema pa Mungu ni karacelo ku dhanu,” “ebiyweyo piwang’ pet kud i wang’gi,” man “tho bibedo nuti kendo ngo.” Ubenen kamaleng’ nia ginmawokiwang’ maeni ma Yohana uneno utie ngo pi dhanu m’i polo, ka ma “Yerusalem ma nyen” ubeloro kud i ie, ento gitie dhanu m’iwi ng’om.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Lembanyutha 7:1) Yo ng’ei maeni aneno malaika ang’wen m’ucungo i gund ng’om ang’wen, ma gitwio yamu ang’wen mi ng’om, kara yamu moko kud ukot wi ng’om, kadi wi nam, kadi wi yath moko.

re-F mba. 115 udu. 4

Niketho ayi i kum Israel pa Mungu

4 Ma jiji mbe, jumalaika ang’wen eno gicungo kakar ungu ang’wen mi jumalaika ma Yehova ubetio ko pi nicero pokolembe pare kud ukeubin nitundo i ceng’ m’eketho. Saa ma jumalaikane biweko dhu yamu mi ng’eicwiny niai kud i gund ng’om ang’wen​—yo malu, yo piny, yo nyangu man yo reto—​nyothne bibedo dwong’ mandha. Ebibedo calu ma Yehova ugam utio ko ku yamu ang’wen pi ninyotho Juelam i rundi ma con; ento nyothne mi nindo m’ubino bimaku ng’om zoo. (Yeremia 49:36-38) Ebibedo wavuvu ma tek mandha m’ukadhu kadok “vira” ma Yehova utio ko pi ninyotho thek mi Juamon. (Amos 1:13-15) Gin moko mbe mi ng’om pa Sitani ma bicungo i wang’ kwinyo pa Yehova i ceng’ mi pokolembe. Yehova biketho dhanu ceke ng’ei nia etie Ubimo ma Malu Ngbir rondo ku rondo!​—Zaburi 83:15, 18; Isaya 29:5, 6.

(Lembanyutha 9:11) Ubimo m’i wigi de nuti ma en e malaika mi longro ma there mbe: nyinge ma ku dhu Juebrania en e Nyoth [Abadon], man ku dhu Juyunani ke nyingene Janyoth [Apolyon].

it-1-F mba. 12

Abadon

Abadon ma malaika mi longoro ma there mbe utie ng’a?

Ento i Lembanyutha 9:11, “Abadon” utie nying’ “malaika mi longro ma there mbe.” Nyingene ma ku dhu Jugiriki tie Apolyon, ma thelebemene “Janyoth.” I rundi mir 19, jururieko gipimo nikoro nia lembila maeno uweco pi dhanu moko ma calu Vespasien ma Jabim, Mahomet man Napoléon, man gikoro bende nia malaikane utie malaika pa “Sitani.” Ento Lembanyutha 20:1-3 ukoro nia malaika maeno m’utie ku “kifungula mi longro ma there mbe” uloro niai kud i polo man ecungo kaka Mungu; etie ngo malaika pa “Sitani,” pilembe etwiyo Sitani man ebole i longoro ma there mbe. Buku moko (The Interpreter’s Bible), ukoro i Lembanyutha 9:11 kumae: “Abadon utie ngo malaika pa Sitani ento pa Mungu, man ebetimo tic mi nyoth ma Mungu ung’olo etim.”

I Lembagora mi dhu Juebrania ma versene moko waai waneno, wec avaddohn ubenyutho Liel man tho. I Lembanyutha 1:18, Kristu Yesu uwacu kumae: “Abedo kwo mi rondo ku rondo, man abedo ku kifungula mi tho man mi Hadeya.” Luka 8:31 de ukoro terere pi tego ma Yesu utie ko iwi longoro ma there mbe. Bende, Juebrania 2:14 unyutho nia Yesu utie ku tego mi nyotho gin moko ci man mi ‘thiro kadok ng’atu ma jatego mi tho, ma en e Wonabali.’ Man Lembanyutha 19:11-16 unyutho nia Yesu utie Janyoth ma Mungu uketho.​—Nen thiwiwec APOLYON.

YENGA MI NINDO 9-15, DWI MIR 12

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | LEMBANYUTHA 10-12

“‘Jumulembe ario’ ma junego gicer”

(Lembanyutha 11:3) Man abimio ni jumulembe para ario, man gibiewo ceng’ rubanga acel ku dak ario ku pier abusiel, ma gikendo gonia.

w14-F 15/11 mba. 30

Penji mi jusom

Jumulembe ario ma Lembanyutha thek 11 uweco pigi, gitie jukani?

Lembanyutha 11:3 uweco pi jumulembe moko ario ma gibiewo pi nindo 1 260. Verse mange umedo nia yedi ‘biloyogi, man ebinegogi.’ Ento i ng’ei “ceng’ adek ku ng’ete,” jumulembe eno gibicer, man ju m’unenogi igi biwang’ lii.​—Nyu. 11:7, 11.

Jumulembe arione gitie jukani? Gin ma Lembanyutha ukoro i wigi ubekonyowa ninyang’ i kumgi. Mi kwong’o, giragora yero nia “gi [yend yau] ario ku thethala ario.” (Nyu. 11:4) Eno ubepoyo wiwa i kum thethala man yend yau ario ma jabila Zekaria ukoro pigi. Ekoro nia yend yau arione ubenyutho “juario ma juwirogi,” niwacu Zerubabel ma Jabim man Yocuwa ma Jalam ma dit ma ‘gicungo i ng’et Rwoth mi ng’om ngung’.’ (Zek. 4:1-3, 14) Mir ario, Lembagora uyero nia jumulembe ario eno gibetimo giranyutha m’urombo ku ma yang’ Musa gikud Eliya gitimo.​—Nen Lembanyutha 11:5, 6; Wel 16:1-7, 28-35 man 1 Ubimo 17:1; 18:41-45.

Lembang’o m’urombo i kind giragora eno zoo? Giragora eno ceke uweco iwi dhanu ma Mungu uwiro, man ma gitelo wi dhanu pare i saa mi masendi. Pieno, jumulembe ario ma Lembanyutha thek 11 uyero nia girweyo pi oro adek ku nusu ma gironyo “gonia,” gitie umego ma juwiro ku tipo ma gitelo wi dhanu pa Mungu saa ma Ker pa Mungu ucaku bimo i polo i oro 1914.

Saa m’umego maeno gidaru ewo ma gironyo gonia, jubologi i kol pi ceng’ adek ku nusu mi lapor; udog ubedo ve junegogi i ayi mi lapor. I wang’ judegi migi, ubedo ve the tic migi tho, man anyong’a nego judegine lee.​—Nyu. 11:8-10.

Ento calu ma lembila uwacu, i ng’ei nindo adek ku nusu, jumulembe arione gicer. Giwok ungo awoka kende kud i kol, ento ju m’ugwoko bedoleng’ migi ginwang’u bende tic ma segi ma Mungu umio igi nikadhu kud i bang’ Yesu Kristu ma Rwoth migi. I oro 1919, gibino i kind dhanu ma jung’io nibedo ‘jamiru mandha man ma riek,’ pi nipong’o yeny mi tipo mi dhanu pa Mungu i rundi maeni mi kajik ceng’.​—Mat. 24:45-47; Nyu. 11:11, 12.

Nimakere ku Lembanyutha 11:1, 2, lembuno upong’o i saa ma rom ku lembila m’uweco iwi pimo hekalu mi tipo. Malaki thek 3 de uweco iwi liew ma rom mir hekalu mi tipo, man nidwoko hekalune leng’. (Mal. 3:1-4) Liewo hekalu man dwoke leng’, uting’o saa ma rukani? Ecaku i oro 1914 man ethum i caku pa oro 1919. Eno uketho i ie nindo 1 260 (kunoke dwi 42) man bende nindo adek ku nusu mi lapor ma Lembanyutha thek 11 uweco i wie.

Watie kud anyong’a lee dit pi yub ma Yehova umaku mi dwoko dhanu pare leng’ pi tic ma ber! (Tit. 2:14) M’umedo maeno, wabefoyo ku lapor mir umego ma juwiro ku tipo ma gitelo wi dhanu pa Mungu i kind masendi, man ma gibino jumulembe ario mi lapor.

(Lembanyutha 11:7) Man ka gibidaru lembatuca migi, yedi m’uai i longro ma there mbe ebitimo lwiny kugi, ebiloyogi de, man ebinegogi.

(Lembanyutha 11:11) Man yo ng’ei ceng’ adek ku ng’ete e lietho mi kwo m’uai ba Mungu mondo i igi, man gicungo wi tiendgi; e lworo ma dit upodho wi ju m’unenogi.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Lembanyutha 10:9, 10) Man acidho ba malaika, awacu ire nia emi ira nyathi kitabu. Man ewacu ira kumae, Ting’e, came; man ebidwoko ii kec, man i dhogi re ebibedo lim lim va kic. 10 Man agamu nyathi kitabu kud i cing’ malaika, man acame; man ebedo lim lim i dhoga va kic: e kan adaru came ci, ia doko kec.

it-2-F mba. 821

Kitabu m’adola

Jutio kude i ayi mi lapor. I Biblia, jutio ku wec “kitabu m’adola” i ayi mi lapor wang’ dupa. Ku lapor, Ezekiel giku Zekaria gineno kitabu m’adola ma jukiewo kwan yor i ie ku ng’eye zoo, ma ke nwang’u jubed jukiewo kwan i thenge acel kende. Calu ma jukiewo kwan i thenge ario zoo, eno ubenyutho nia pokolembe ma jukiewo i ie, utie lembe ma pek, ma kwiny man mi tuko ngo. (Eze 2:9–3:3; Zk 5:1-4) I ginmawokiwang’ mi Lembanyutha, ng’atu m’ubedo iwi komker umaku kitabu m’adola i cinge ma yor acwic. Jumwono dhu kitabune kud ayi abiro, kara ng’atu moko kud ung’ei lembe m’i ie nitundo Nyathi Rombo pa Mungu re m’ubin uyabu dhoge. (Ny 5:1, 12; 6:1, 12-14) I ng’eye, jumio kitabu mange m’adola ni Yohana man jung’olo ire nia ecame. Ebino lim lim i dhoge, ento saa m’emwonye, edoko kec i ie. Calu ma kitabune ubino ayaba man jumwono ngo dhoge kud ayi, ninyang’ i lembe ma jukiewo i ie ubino yot. Ebino “lim lim” ni Yohana, kum nijolo rwonglembe m’i ie ubino yot, ento ebino kec pilembe nitwong’o rwonglembene calu ma jung’olo nia etim, ubino tek. (Ny 10:1-11) Ezekiel de ukadhu kud i lembe m’uyenyo rombo: jumio ire kitabu m’adola ma jugoro “ywak ku goyo nduru ku can yor i ie.”​—Eze 2:10.

(Lembanyutha 12:1-5) Man giranyutha ma dit unen i polo: dhaku m’uronjre ku ceng’, dwi de ni the tiende, man jamkermiwic mi cero apar wi ario ni i wie; 2 ie de nuti; man eywak, m’ebesendre ku remokum mi nyodo, man eni i remokum m’enyol ko. 3 E giranyutha mange nen i polo: man nen, ng’ec ma dit ma kwar, ma wie abiro tunge ke apar, man jamkermiwic abiro ni i wie. 4 Man yibe telo theng cero mir adege m’i polo, man ebologi i ng’om: man ng’ec ucungo wang’ dhaku ma ceng’ni nyol, kara kinde m’enyol emwony nyathin pare. 5 Man enyolo wode, ng’atu ma nico, m’ebibimo thek ceke kud uluth mi nyunyu: man nyathin pare juting’e malu ba Mungu, man ba komker pare.

it-1-F mba. 673 udu. 5-7

Remo mi nyodo (moc)

I ginmawokiwang’ ma Yohana uneno man m’ekiewo pire i Lembanyutha, eneno dhaku moko mi polo ubewak “m’ebesendre ku remokum mi nyodo.” Nyathin m’enyolone utie nyathin ‘ma nico, ma bibimo thek ceke kud uluth mi nyunyu.’ Kadok ng’ec utimo kero kara emwony nyathin ne de, re “juting’e malu ba Mungu, man ba komker pare.” (Ny 12:1, 2, 4-6) Calu juting’o nyathin ne malu ba Mungu, eno ubenyutho nia Mungu uyie ya etie wode, tap calu ma i rundi ma con jubed junyutho ko mukere ma junyolo ni won kara eyie. (Nen thiwiwec NYODO.) Dhaku maeno utie dhaku pa Mungu, Yerusalem ma malu, m’utie ‘meggi’ Kristu ku Jukristu ma juwiro ku tipo.​—Ga 4:26; Eb 2:11, 12, 17.

“Dhaku” maeno mi polo umbe ku dubo, man remo mi nyodo pare utie ngo remo mandha. Remo mi nyodone ubenyutho nia eng’eyo ya edhingo gonyere man saa pare udong’ nyanok.​—Ny 12:2.

Nyathin “ma nico” m’enyolo utie ng’a? Nyathin ne ‘bibimo thek ceke kud uluth mi nyunyu.’ I Zaburi 2:6-9, jular juewo pire nia etie Masiya m’ubimo mi Ker pa Mungu. Ento Yohana uneno ginmawokiwang’ maeno nwang’u dong’ Kristu unyolere iwi ng’om, etho man nwang’u dong’ edaru cer. Pieno, ginmawokiwang’ maeno ubenyutho nyoliri mi Ker pa Masiya ma Mungu umio i cing’ Wode ma Yesu Kristu, m’udaru cer ku kind ju m’utho, man “ejany yo ku cing’ Mungu ma yor acwic . . . m’ebekuro ko cil ma jubidwoko ko jukwoje ni kom mi tiende.”​—Eb 10:12, 13; Zb 110:1; Ny 12:10.

YENGA MI NINDO 16-22, DWI MIR 12

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | LEMBANYUTHA 13-16

“Kud ilwor yedi ma nyayu ndiri”

(Lembanyutha 13:1, 2) Man ecungo wi kwio ma dhu nam. Man aneno yedi ai i nam, ma tunge apar wie ke abiro, man jamkermiwic apar ni wi tunge, man nying’ mir acidi ni i wie. 2 Man yedine m’aneno ayine pamir ayi ng’u, man tiende pa tiend wai, dhoge ke pami dhu umvor: man ng’ec umio tego pare ire, ku komker pare, ku ng’ol ma dit.

w12-F 15/6 mba. 8 udu. 6

Yehova tie “ng’atu ma nyutho lembamung’a”

6 Yor i thum mi rundi ma kwong’a, Yesu ma nwang’u dong’ ucer, uketho Yohana uneno ginmawokiwang’ dupa ma wang’u ijo. (Nyu. 1:1) I ginmawokiwang’ne acel, Yohana uneno ng’ec, m’utie Wonabali, ucungo iwi kwio mi dhu nam ma dit. (Som Lembanyutha 13:1, 2.) Yohana uneno bende yedi mange ma tung’ uai i nam maeno, man Wonabali umio ire dito. I ng’eye, malaika moko ukoro ni Yohana nia yedi ma kwar ngbo ma wie abiro, m’utie ayi yedi ma Lembanyutha 13:1 uweco pire, ubenyutho “ubimo abiro,” kunoke bimobim abiro. (Nyu. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) Saa ma Yohana ubekiewo lembuno, nwang’u wicne abic udaru podho, acel m’i kindgi ke nwang’u ubebimo man ma tokcenne nwang’u “fodi uwok ungo.” Bimobim maeno ma dongo mi ng’om zoo, gitie bimobim ma kani? Wakenenu wicnegi acel acel ma jukoro i Lembanyutha. Wabineno bende ayi ma buku pa Daniel copo konyo kowa ninyang’ pi bimobim ma dupa m’i kindgi; saa moko elar ebed ekoro pigi rundi dupa i wang’e.

(Lembanyutha 13:11) Man aneno yedi mange ai i ng’om uidho malu; tunge ario calu pa nyathi rombo, man eweco calu ng’ec.

(Lembanyutha 13:15) Man jumio ire ya eyui lietho ire, cil ni ayi yedine, kara ayi yedine weci, kara dhanu ceke de ma girwo ngo ni ayi yedine juneggi.

re-F mba. 194 udu. 26

Anyego ku yedi ario ma kwiny

26 Bimobimne tie bimobim ma kani? Utie Bimobim ma dit mir Angleterre kud Amerika, m’utie bende wic mir abiro mi yedi ma kwong’a, re keni junyuthe i ayi ma segi! Calu i ginmawokiwang’ maeni, juketho nwoc akeca iwi yedine, eno ubekonyowa ninyang’ kamaleng’ i ayi m’ebetio ko; ebetimo gin ma iye yenyo, man ng’atu moko mbe m’udiye. Yedi maeni mi lapor ma tunge ario ubenyutho bimobim ario mi rundi ma rom, ma re gibetimo tic i acel. Tunge ario ma “calu pa nyathi rombo” unyutho nia ebetimere ve nia emol man etimojo rac ungo, man etie bimobim ma kwayu dhanu ceke ugen. Ento “eweco calu ng’ec,” niwacu etio ku tego man kwinyo i kum dhanu ceke m’ubeworo ngo telowic pare. Ebekonyo ngo dhanu uwor telowic mi Ker pa Mungu ma Nyathi Rombo pa Mungu re m’ubetelo wie, ento ebeketho dhanu utim yeny pa Sitani, m’utie ng’ec. Ethubo thek dupa man enyayu adegi i kindgi, uketho dhanu ma pol ubeworo yedi ma kwong’a.

re-F mba. 195 udu. 30-31

Anyego ku yedi ario ma kwiny

30 Nimakere ku lembatada, ayi yedi maeno ubenyutho dilo moko ma Grande-Bretagne kud États-Unis giwodho parune gin, gicwaku pire man gidiko cing’gi i kume; dilo maeno utie Dikiri mi thek (Société des Nations). Bor i Lembanyutha thek 17, Biblia uyero nia dikirine bidowok i ayi mange, niyero calu yedi ma kwar ngbo ma kwo, m’ubeyuyo man m’ubetimo gin ma iye yenyo. Dikiri maeno ‘ubeweco’ i ayi m’ehayere ko nia en kende re m’ecopo kelo kwiocwiny ku bedomoth iwi ng’om ngung’. Ento i andha, edoko kaka ma thek ma tung’ tung’ ma ni dikirine giteliri man giyanyiri i ie. Ng’om ceke kadi thek ceke m’ubejai i kum telowic pare, ekirogi cen kunoke edwoko kwo tek igi. Société des Nations uwodho ng’om dupa m’ukwero niworo paru pare. I acaki mi masendi ma dit, “tung” ayi yedi eno bitimo tic mi nyoth.​—Lembanyutha 7:14; 17:8, 16.

31 I ng’ei lwiny mir ario mi ng’om zoo, ayi yedi maeno uwok ku nying’ mange, m’utie ONU (Organisation des Nations unies), man edaru nego dhanu dupa. Ku lapor, i oro 1950 basuda mi ONU udikiri i lwiny ma Korea ma yo malu ukiedo ku Korea ma yo piny. Basuda mi ONU, karacelo ku ju mi Korea ma yo piny, ginego dhanu ma romo 1 420 000 mi Korea ma yo malu ku mi Chine. Bende, i oro 1960 nitundo 1964, basuda mi ONU ubin ukiedo i Congo (Kinshasa). M’umedo maeno, judong ng’om, uketho i ie bende Papa Paul mir 6 giku Papa Jean-Paul 2, gimediri nicwaku nia dikiri maeno re ma bikelo kwocwiny mandha iwi ng’om. Giwacu nia tek dhanu ukwero niworo telowic pare, nwang’u dhanu ubesayu tho gigi. I ayi mi lapor, ginego dhanu ceke m’ukwero nilubo tok ayi yedi maeno man niwore.​—Poi mi Cik 5:8, 9.

(Lembanyutha 13:16, 17) Man eketho ceke, ma thindho ku ma dongo, man julonyo ku jucan, man paker ku jumiru, ya juthei kiedo i cing’gi ma yor acwic, kadi i ternyimgi; 17 man kara ng’atu moko bed umbe ma copo ng’iewo gin moko ire kadi ma loko gin moko, ndhu ng’atu ma kiedo ni i kume, en e nying’ yedine kadi wel mi nyinge.

w09-F 15/2 mba. 4 udu. 2

Lembe ma dongo dongo mi buku mi Lembanyutha​—Thenge mir 2

13:16, 17. Kadok wabenwang’ara ku peko i lembe ma wabed watimo kubang’ ceng’ de, calu ve ‘ning’iewo’ kunoke ‘nilworo’ piny, kud wawek yedi eno utel wi kwo mwa. Niyiyo ‘ya juthei kiedo pare i cingwa, kadi i terwang’wa,’ bicibedo ve nia waweko etel en wi timo mwa man paru mwa.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Lembanyutha 16:13, 14) Man aneno tipo m’ucido adek ma calu ungwal uai kud i dhu ng’ec, man i dhu yedi, man i dhu jabila mi ndra: 14 kum gi tipo pajogi, ma gibetimo giranyutha; ma gicidho woko bang’ ubimo m’i ng’om ngung’, nicokogi karacelo ni lwiny mi ceng’ ma dwong’ pa Mungu, ma Jategokpo.

w09-F 15/2 mba. 4 udu. 5

Lembe ma dongo dongo mi buku mi Lembanyutha​—Thenge mir 2

16:13-16. Wec ma “tipo m’ucido” uyuyo i wie, ubenyutho propagand mi pajogi m’uketho jubim mi ng’om udieng’ ungo ku tabu abiro mi ng’ecwiny pa Mungu ma jukonjo i wigi, ento propagandne uketho gibeyikiri pi nikiedo i dhu Yehova.​—Mat. 24:42, 44.

(Lembanyutha 16:21) Man pei ma dit, ku ba pei ceke pekne va lelo, uai i polo loro piny wi dhanu: man dhanu gicido Mungu kum masendi mi pei; kum masendine e dit apila.

w15-F 15/7 mba. 16 udu. 9

“War mu dhingo ceng’ni”!

9 Eno bibedo ngo saa mi rweyo ‘lembanyong’a mi Ker,’ pilembe nwang’u dong’ kakare kadhu, man “kajik” de nwang’u dong’ utundo! (Mat. 24:14) Ma jiji mbe, dhanu pa Mungu bitwong’o rwonglembe mi pokolembe ma kwiny. Saa moko nyo rwonglembene bibedo nia i ng’ei nindo ma nok kende ci, ng’om maeni ma rac pa Sitani bijik magwei. Biblia uporo rwonglembene ku pei ma dongo; eyero kumae: “Man pei ma dit, ku ba pei ceke pekne va lelo (kilo 20,4), uai i polo loro piny wi dhanu: man dhanu gicido Mungu kum masendi mi pei; kum masendine e dit apila.”​—Nyu. 16:21.

YENGA MI NINDO 23-29, DWI MIR 12

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | LEMBANYUTHA 17-19

“Lwiny pa Mungu ma bijigo dhu lwiny ceke”

(Lembanyutha 19:11) Man aneno polo yabre; man nen, riuni ma tar, ku ng’atu m’ubedo i wie ma julwong’e Mandha man Andha; man i bedopwe epoko lembe man etimo lwiny.

(Lembanyutha 19:14-16) Man njuru asikari m’i polo gilubo ng’eye ku wi riuni ma tar, ma gironjri ku bongu ma nwang’ ma nwe nwe, ma tar ma leng’ de. 15 Man palamularu ma bith uwok kud i dhoge, kara egoi kudo thek: man ebibimogi kud uluth mi nyunyu: man ebinyono pany mi lak kwinyo pa Mungu, ma Jategokpo. 16 Man ebedo ku nyinge m’ugore wi kendi pare man wi bambe kumae, UBIMO MIR UBIMO, MAN RWOTH MI RWODHI.

w08-F 1/4 mba. 8 udu. 3-4

Armagedon​—Lwiny pa Mungu ma bijigo dhu lwiny ceke

Ka fodi dhanu ma reco gibetelo wi ng’om gin ci, weg bedopwe bikwo ngo ku kwiocwiny man bedomoth. (Lembrieko 29:2; Eklizia 8:9) Ku lemandha, ka jutimrac unuti, lembe ma reco de bedo nuti kwa. Pieno, kara kwiocwiny ma galu man bedopwe ubed iwi ng’om, mito jukejukab jutimrac cen. Ubimo Suleman ukiewo kumae: “Judubo en e jambwar mi weg bedopwe.”​—Lembrieko 21:18.

Calu Mungu utie Japoklembe, cwinywa copo bedo tek nia pokolembe m’ebikelo iwi jutimrac bibedo pokolembe m’atira. Nindo moko, Abraham upenjo kumae: “Japoklembe mi ng’om ngung’ bitimo atira ngo?” Dwokolembe m’enwang’u ubino nia Yehova timo kwa lembe m’atira! (Thangambere 18:25) M’umedo maeno, Biblia ubetego cwinywa nia anyong’a nego ngo Yehova ninyotho jutimrac, ento enegogi ndhu pilembe gikwero loko cwinygi.​—Ezekiel 18:32; 2 Petro 3:9.

it-1-F mba. 439 udu. 5

Riuni (Kana)

I ginmawokiwang’, jakwenda Yohana uneno Yesu Kristu uidho iwi riuni ma tar man udulmony m’ulubo ng’eye de gin iwi riuni ma tar. Ginmawokiwang’ eno ubenyutho nia lwiny ma Kristu bikiedo i dhu judegi pa Yehova i nying’ Won, bibedo lwiny ma pwe man ma gondri mbe i ie. (Ny 19:11, 14) I wang’e, kinde m’edoko ubimo, dhanu ang’wen ubino lubo ng’eye ma giringo ku riuni m’ubenyutho peko ma tung’ tung’.​—Ny 6:2-8.

(Lembanyutha 19:19, 20) Man aneno yedi, ku ju ma gin ubimo m’i ng’om de, ku njuru asikari migi, ma gicokri karacelo nitimo lwiny kum ng’atu m’ubedo wi riuni, man kum njuru asikari pare bende. 20 E jumaku yedine, ku jabila mi ndra bende karacelo kude m’etimo giranyutha i wang’e, m’ebombo kudo ju m’ujolo kiedo pa yedi man ju m’urwo ni ayine de: gin ario jubologi ma kwo i nammac ma wang’ ku muganga:

re-F mba. 286 udu. 24

Ubimo m’ubetelo wi udulmony uloyo i Armagedon

24 Jubinyotho yedi m’uwok kud i nam ma wie abiro man ma tunge apar, m’ubenyutho dilo mi lembgamba mi ng’om pa Sitani. Jubinyothe karacelo ku jabila mi ndra, niwacu bimobim mir abiro ma dit mi ng’om zoo. (Lembanyutha 13:1, 11-13; 16:13) Jubibologi “ma kwo i nammac,” niyero ma nwang’u fodi asu gidiko cing’gi pi nisendo dhanu pa Mungu iwi ng’om. Nyo nammacne utie mandha? Ungo, pilembe kadok yedi ku jabila mi ndrane de utie ngo mandha. Ento nammacne ubenyutho nyoth mi magwei, ma i ie genogen mi cer umbe. Etie bende kaka ma jubibolo i ie tho, Hadeya man Wonabali de. (Lembanyutha 20:10, 14) Ubenen kamaleng’ nia nammac utie ngo mac ma kuthum, niyero kaka ma dhanu ma dupa beparu nia jutimrac biwang’ i ie naka ku naka, pilembe paru ma kumeno utie gin ma Yehova udagu magwei.​—Yeremia 19:5; 32:35; 1 Yohana 4:8, 16.

(Lembanyutha 19:21) donge m’udong’ de junego ku palamularu pa ng’atu m’ubedo wi riuni, en e palamularu m’uwok kud i dhoge: man winyo ceke giyeng’ ku ringgi.

re-F mba. 286 udu. 25

Ubimo m’ubetelo wi udulmony uloyo i Armagedon

25 Dhanu mange ceke m’udikiri ngo i lembgamba mi bimobim mi ng’om, ma re ku yo moko, gidikiri i ng’om maeni ma rac, ‘jubinegogi ku palamularu pa ng’atu m’ubedo wi riuni’ i ayi mi lapor. Yesu bing’olo tho i wigi. Re, calu Lembagora uyero ngo nia jubologi i nammac, nyo eno nyutho nia gibicer? Giragora moko mbe m’uyero nia dhanu ma Japoklembe pa Yehova binego saa nica bicer. Calu ma Yesu en gire de yero, dhanu ceke ma gitie ngo “rombe” gibicidho “i mac ma rondo ku rondo m’ubedo ayika ni wonabali ku malaika pare,” niwacu “i [tho] ma rondo ku rondo.” (Matayo 25:33, 41, 46) Eno bibedo ajiki mi “ceng’ mi pokolembe man nyoth mi dhanu ma ayi Mungu mbe i kumgi.”​—2 Petro 3:7; Nahum 1:2, 7-9; Malaki 4:1.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Lembanyutha 17:8) Yedi m’ineno yang’ enuti, man embe: man edhingo ai i longro ma there mbe, m’ecidho ko i kanyothri. E ju m’ubedo wi ng’om igi biwang’ lii, gi ju ma nying’gi kugore ngo i kitabu mi kwo ugambre i thek ma ng’om uthekre ko, ka gineno yedi, maram yang’ enuti, man embe, man ebibino.

re-F mba. 247-248 udu. 5-6

Thelembpandi ung’eyere kamaleng’

5 “Yedi m’ineno yang’ enuti.” Ebino nuti de andha niai nindo 10 mi dwi mi 1, oro 1920; saa nica jubed julwong’e Dikiri mi thek, man ng’om 63 ubino i ie. Ento i ng’eye, Japan, Allemagne man Italie giwok kud i ie, man juwodho Union soviétique ma con de cen kud i ie. I dwi mir 9 mi oro 1939, jatela mir Allemagne m’ubino won adici utugo Lwiny mir ario mi ng’om zoo. Calu Dikiri mi thek utuc ungo niketho kwiocwiny iwi ng’om, tije ugam udoko mbe; udog ubedo ve jubole i longoro ma there mbe. E i oro 1942, the dikirine ugam tho. Tap i saa maeno mir amulaic re ma Yehova ukonyo dhanu pare ninyang’ terere i lembila mi ginmawokiwang’ ma Yohana ugam uneno! I Coko moko ma dit (ma julwong’o The New World Theocratic Assembly), Nathan Knorr uyero nimakere ku lembila eno nia ‘yedine . . . embe.’ I ng’eye, epenjo kumae: “Nyo Dikiri mi thek bibedo i vur mi nja?” Pi nidwoko wang’ penji maeno, edok iwi lembe ma nwang’ere i Lembanyutha 17:8, man edwoko kumae: “Thek mi ng’om bidodikiri kendo.” Lembene timere de tap kumeca, calu ma Lembe pa Yehova ular uewo!

Ewok kud i longoro ma there mbe

6 Yedi ma kwar ngbo uwok de andha kud i longoro ma there mbe. Nindo 26 mi dwi mir 6, oro 1945, ng’om 50 uyiyo nimondo kud anyong’a i dikiri mi ONU i San Francisco, i ng’om mir États-Unis. Jucaku the dikiri maeno pi “niketho kwiocwiny man bedomoth iwi ng’om zoo.” Lembe tie dupa m’urombo i kind Dikiri mi thek ku ONU. Buku moko (The World Book Encyclopedia) ukoro kumae: “I lembe moko, ONU urombo ku Dikiri mi thek, ma jugam jucaku there i ng’ei Lwiny mi kwong’o mi ng’om zoo . . . Ku lapor, ng’om ma pol m’ucaku the ONU, utie ng’om ma rom m’ugam ucaku the Dikiri mi thek. Calu Dikiri mi thek, ONU de jucaku there pi niketho kwiocwiny i kind ng’om ma tung’ tung’. Bende, dilo ma dongo dongo mi ONU urombo lee dit ku m’ugam ubino i Dikiri mi thek.” Ma jiji mbe, ONU utie andha yedi ma kwar ngbo m’uwok kud i longoro ma there mbe. Wend ng’om m’udikiri i ie utie 190, ma ke Dikiri mi thek ubino ku ng’om 63 kende, man etie bende ku tic dupa nisagu mi Dikiri mi thek.

(Lembanyutha 17:16, 17) Man tung apar m’ineno, ku yedi, maeni bidagu dhaku ma won asara, man gibiweke lwe man muneru, man gibicamu ring’kume, man gibiwang’e pet ku mac. 17 Kum Mungu ketho i adundegi nia gitim pidoie, man gidok ma pidoigi acel, man gimi ker migi ni yedi, cil ma lembe pa Mungu timbre ko kakare.

w12-F 15/6 mba. 18 udu. 17

Yehova unyutho gin ma bitimere yo ng’ei nindo ma nok

17 Dini mi ndra birwinyo ngo nok nok nitundo there bitho. Dhaku ma won asara bibedo asu ku tego man ebimito edii jubim nitundo ma Mungu biroyo paru pare i jubimne. (Som Lembanyutha 17:16, 17.) Kago eni, Yehova biketho ONU, m’ucungo kaka jubim mi ng’om pa Sitani, ulokere i kum dini mi ndra. Gibidaru tego pare man gibinyotho lonyo pare. Ubenen nia kit lembe ma kumeno nwang’u fodi utimere ngo i wang’e. Tin eni, dhaku ma won asara eno ubedo nya lingolingo iwi yedi ma kwar ngbo. Re kadok kumeno de, ebivuth ungo nya yoyo, ento ebipodho gbuk ku rac.​—Nyu. 18:7, 8, 15-19.

YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 12–NINDO 5, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | LEMBANYUTHA 20-22

“Nen, adwoko gin ceke nyen”

(Lembanyutha 21:1) Man aneno polo ma nyen ku ng’om de ma nyen: kum polo ma kwong’a ku ng’om de ma kwong’a gikadhu woko; man nam umbe kendo.

re-F mba. 301 udu. 2

Polo ma nyen man ng’om ma nyen

2 Oro ma dupa i wang’ Yohana, Yehova ugam uyero ni Isaya kumae: “Nen, acwio polo ma nyen ku ng’om ma nyen; e jubipoi pi gin ma kwong’a ngo, kadi ebiwok i pidoic de ngo.” (Isaya 65:17; 66:22) Lembila maeno upong’o wang’ ma kwong’a saa ma Juyahudi ma gigwoko bedoleng’ migi gidok i Yerusalem i oro 537 W.R.M., i ng’ei ma gitimo oro 70 i Babeli. Saa ma gidok, gibedo ni “ng’om ma nyen,” pilembe gibino dhanu ma leng’, man gibedo i the “polo ma nyen,” niwacu bimobim ma nyen. Ento jakwenda Petro uyero nia lembila maeno bipong’o bende i nindo m’ubino; eyero kumae: “Calku lembang’ola pare, wabekio polo ma nyen ku ng’om ma nyen, ma bedopwe bedo i ie.” (2 Petro 3:13) Yohana unyutho nia lembang’ola maeno bipong’o i ceng’ pa Rwoth. “Polo ma kwong’a ku ng’om de ma kwong’a,” niwacu ng’om pa Sitani man bimobim m’i ie ma Sitani re m’utelo wie karacelo ku pajogi pare, bikadhu woko. Man “nam,” m’ubenyutho jutimrac de bibedo mbe kendo. Kakagi, jubinwang’u “polo ma nyen ku ng’om de ma nyen,” niwacu dhanu ma wor ma bikwo iwi ng’om i the bimobim ma nyen, m’utie Ker pa Mungu.​—Nen bende Lembanyutha 20:11.

(Lembanyutha 21:3, 4) Man awinjo dwal ma dit uai i komker uwacu kumae, Nen, hema pa Mungu ni karacelo ku dhanu, man ebibedo kugi, man gibibedo dhanu pare man Mungu ku kite bibedo karacelo kugi, ni Mungu migi: 4 man ebiyweyo piwang’ pet kud i wang’gi; man tho bibedo nuti kendo ngo; kadok can, kadi ywak, kadok remokum de bibedo nuti kendo ngo: gin ma kwong’a daru kadhu.

w13-F 1/12 mba. 11 udu. 2-4

“Nen, adwoko gin ceke nyen”

“[Mungu biweyo] piwang’ pet kud i wang’gi.” (Lembanyutha 21:4) Ebiweyo piwang’ ma kani? Mungu biweyo ngo piwang’ mir anyong’a kadi piwang’ ma gwoko nying wang’wa e. Ento piwang’ m’eng’olo nia ebiweyo utie piwang’ ma masendi man litho re ma nyayu. Pieno, Mungu bithwoyo ngo piwang’wa, ento ebikabu gin ma beketho piwang’ mi can becwir, niwacu masendi man litho.

“Tho bibedo nuti kendo ngo.” (Lembanyutha 21:4) Ang’o m’udaru cwiro piwang’ mi can nisagu tho ma jakwor mwa? Yehova ung’olo nia ebigonyo dhanu ma wor kud i the cing’ tho. Ebitimo nenedi? Ebikabu ukungu mi gin m’uketho wabecukutho, niyero dubo ma walagu i bang’ Adamu. (Jurumi 5:12) Ni kum lam mi jamgony ma Yesu uthiero, Yehova bidwoko dhanu ma wor leng’, niwacu m’umbe dubo. I ng’eye, ebikabu jakwor ma tokcen ma en e tho cen. (1 Jukorinto 15:26) E dhanu m’ugwoko bedoleng’ migi gibikwo calu ma nwang’u Mungu ugam ukeco, niwacu gibikwo ma kumgi leng’ rondo ku rondo.

“Remokum de bibedo nuti kendo ngo.” (Lembanyutha 21:4) Kit remokum ma kani ma bibedo nuti kendo ngo? I adundo, utie remokum ceke ma dubalaga ku kosobedoleng’ unyayu, m’uketho tin ava kwo uai i kum dhanu milioni dupa.

(Lembanyutha 21:5) Man ng’atu m’ubedo wi komker uwacu kumae, Nen, adwoko gin ceke nyen. Man ewacu kumae, Kieu: kum lembe maeni gi mandha gin andha de.

w03-F 1/8 mba. 12 udu. 14

Yehova, Mungu mi lemandha

14 Wacikara ngo nineno ku tuko gin ceke ma Yehova ubeyero iwa i Lembe pare. Saa ceke eyero lemandha, man ebitimo lembe ceke m’eng’olo. Watie ku thelembe dupa mi geno gin ma Mungu uyero. Ku lapor, kan eyero nia ebiculo “kwor ni ju m’ung’eyo Mungu ngo, man ni ju m’uworo lembanyong’a ma juboth ko pa Rwoth mwa Yesu ngo,” ukwayu wagene. (2 Jutesaloniki 1:8) Wacopo gene bende kinde m’eyero nia emaru dhanu m’ubeyenyo bedopwe, ebimio kwo ma rondo ku rondo ni dhanu m’ubenyutho yioyic, man ebikabu remokum, ywak, man kadok tho bende. Pi ninyutho nia ebipong’o lembakeca pare andha, eng’olo ni Yohana kumae: “Kieu: kum lembe maeni gi mandha gin andha de.”​—Lembanyutha 21:4, 5; Lembrieko 15:9; Yohana 3:36.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Lembanyutha 20:5) Dong’ ju m’utho gikwo ngo cil ma rundi rubanga acel uthum ko. Maeni en e cer ma kwong’ane.

it-2-F mba. 1149 udu. 6

Kwo

I cik ma Mungu ugam umio ni Adamu, eyero nia tek Adamu biworo cikne, ebitho ngo. (Th 2:17) Dhanu ma wor de bibedo kumeno saa ma Mungu bikabu tho ma jakwor mwa ma tokcen, man gibibedo mbe ku dubo m’uketho wabetho tin. Cil rondo ku rondo de gibitho ngo! (1Ko 15:26) Jubikabu tho mi magwei i thum mi bimobim pa Kristu, ma Lembanyutha uyero nia biting’o oro 1 000. Eyero nia dhanu ma gibidoko jubim ku julam karacelo ku Kristu, ‘gibimo giku Kristugi rundi rubanga acel.’ “Dong’ ju m’utho” ma gibedo kwo ngo “cil ma rundi rubanga acel uthum ko” ucikere nibedo dhanu ma bikwo i thum mi oro 1 000, ma re nwang’u fodi jungonyo ngo Sitani kud i longoro ma there mbe pi nikelo amulaic i kum dhanu m’iwi ng’om. I thum mi oro 1 000 eno, dhanu ceke bibedo ma gileng’, tap calu ma yang’ Adamu giku Eva gibino ko ma nwang’u fodi gidubo ngo. E gibikwo kwo mandha, m’umbe dubo. Dhanu ma gibikadhu kud i amulaic ma Sitani binyayu pi kare ma nok i ng’ei ma jubigonye kud i longoro ma therembe, gibikwo ma kumgi leng’ rondo ku rondo.​—Nyu 20:4-10.

re-F mba. 290 udu. 15

Enyono wi thwol

15 Kumeno bende, jukwanu Jumulembe pa Yehova mi rundi ma con ni weg bedopwe, man gibino jurimb Mungu. Biblia uyero nia Abraham, Isak man Yakobo gitie “kwo,” kadok nwang’u gidaru tho de. (Matayo 22:31, 32; Yakobo 2:21, 23) Ento gin, karacelo kud udul dhanu ma dit ma biboth kud i Armagedon man dhanu mange ma bicer, bende awiya ma saa moko nyo jubinyolo i ng’om ma nyen, gibibedo asu ku kum mi dubo. Pieno, bikwayu judwokgi leng’, niyero gibed ku kum m’umbe dubo. Ni kum lam mi jamgony ma Kristu uthiero, Kristu bitimo lembuno i kind oro 1 000 mi Ceng’ mi pokolembe, karacelo ku ju m’ebibimo kugi ma gitie jubim man julam. I ajiki mi Ceng’ maeno, “dong’ ju m’utho” ‘gibikwo,’ niyero gibidoko leng’, gibibedo ngo ku kum mi dubo. I ng’eye, gibinwang’iri kud amulaic ma tokcen, re nwang’u dong’ gitie ku kum m’umbe ku dubo. Saa ma gikadhu kud i amulaic maeno, ka dong’ Mungu bing’olo nia gitie weg bedopwe mandha m’uromo ku kwo ma rondo ku rondo. E gibineno ayi ma lembang’ola ma e bipong’o ko cuu: “Won bedopwe bicamu ng’om ni aba, man ebibedo i ie mi nja.” (Zaburi 37:29) Andha, dhanu ma woro cik pa Mungu bikwo kwo ma yawe mbe i nindo m’ubino!

(Lembanyutha 20:14, 15) Man tho ku Hadeya de jubayugi i nammac. Maeni en e tho mir arionde, ma en e nammac. 15 Man tek ng’atu moko junwang’u nyinge kugore i kitabu mi kwo ngo, jubaye i nammac.

it-2-F mba. 101

Nammac

Wec maeni nwang’ere i buku mi Lembanyutha kende, man jutio kude i ayi mi lapor. Biblia ukoro gin ma wecne ubenyutho; ekoro kumae: “Maeni en e tho mir arionde, ma en e nammac.”​—Ny 20:14; 21:8.

Nimakere ku gin ma Lembanyutha ukoro iwi nammac, ubenen kamaleng’ nia jutio ku wecne i ayi mi lapor. Biblia uyero nia jubolo tho i nammac. (Ny 19:20; 20:14) I andha, tho copo wang’ ungo i mac. M’umedo maeno, Wonabali, m’utie giracwia mi tipo, de jubole i nammac. Calu etie ku kum mi tipo, mac ma mac e copo wang’e ngo nyanok de.​—Ny 20:10; nen bende Ai 3:2 man Pk 13:20.

Calu nammac ubenyutho “tho mir arionde,” man Lembanyutha 20:14 uyero nia “tho ku Hadeya de jubayugi” i ie, wabenyang’ kamaleng’ nia nammac ubenyutho ngo tho ma walagu i bang’ Adamu (Rm 5:12); bende ebenyutho ngo Hadeya, niwacu Liel. Ento ebenyutho kit tho mange, ma kud i ie genogen mi cer umbe, pilembe kaka moko mbe ma Lembagora uwacu nia “nammac” uwodho dhanu ma ni ie, calu ma tho (ma walagu i bang’ Adamu) man Hadeya giwodho. (Ny 20:13) Pieno, ju ma junwang’u nying’gi gorere ngo i “kitabu mi kwo,” niwacu ju m’ujai i kum bimobim ma malu ngbir pa Mungu man ma giloko ngo cwinygi, jubologi i nammac, ma thelembene tie nyoth ma rondo ku rondo, kunoke tho mir arionde.​—Ny 20:15.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini