KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr20 Dwi mi 1 mba. 1-8
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (01/2020)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (01/2020)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2020
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 6-12, DWI MI 1
  • YENGA MI NINDO 13-19, DWI MI 1
  • YENGA MI NINDO 20-26, DWI MI 1
  • YENGA MI NINDO 27, DWI MI 1–NINDO 2, DWI MIR 2
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2020
mwbr20 Dwi mi 1 mba. 1-8

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 6-12, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 1-2

“Yehova ucwio kwo iwi ng’om”

(Thangambere 1:3, 4) Man Mungu wacu kumae, Dong’ der ubed nuti: e der ubedo nuti. 4 Man Mungu neno derne, nia e ber: e Mungu poko der ku mudho.

(Thangambere 1:6) Man Mungu wacu kumae, Dong’ apokapiny ubed i kind pi, man epok kind pi ku pi.

(Thangambere 1:9) Man Mungu wacu kumae, Dong’ pi ma ni the polo cok dhoge i kar acel man dong’ ng’om m’uthwo woki: e ebedo kumeca.

(Thangambere 1:11) Man Mungu wacu kumae, Dong’ ng’om utwi lum, man uboko ma cego nyinge, ku yen ma junyinge ma cego nyinge ku kite ku kite, ma nyinge nuti i ie, wi ng’om: e ebedo kumeca.

it-1-F mba. 563

Cwic

Kinde ma Mungu uyero i nindo ma kwong’a nia “dong’ der ubed nuti,” ma jiji mbe, der ukaku kind afuru nitundo iwi ng’om, ento saa nica nineno terere nia derne ubeai kani ubino tek. Ubenen nia lembuno utimere nok nok, calu ma jalok Biblia moko ma nyinge J. Watts uyero: “Man nok nok der uwok.” (Th 1:3, A Distinctive Translation of Genesis) Mungu upoko kind der ku mudho; elwong’o der Dieceng’ man mudho ke elwong’o Diewor. Eno ubenyutho nia ng’om ubino wirere i wie gire man edhokere i kum ceng’, kara ka der ni thenge ma yo nyangu, nwang’u thenge ma yo reto ke ni mudho, man gibed gilokiri aloka.​—Th 1:3, 4.

I nindo mir ario, Mungu upoko “kind pi ku pi,” e korpolo wok. Pii moko udong’ iwi ng’om, ento pii ma lee uidho malu, man korpolo ubino i kindgi. Mungu ulwong’o kindgi m’udong’ne Polo, re nimakere ku ng’om, pilembe Biblia uyero ngo nia pii m’uidho malu uumo nyikaluku kadi giracwia mange ma nwang’ere i wang’ polo.​—Th 1:6-8; nen thiwiwec KORPOLO.

I nindo mir adek, ku tego pa Mungu, pii m’udong’ iwi ng’om ucoko dhoggi karacelo man ng’om m’uthwo uwok, e Mungu ulwong’o ng’om m’uthwone Ng’om. I nindo ma rom eno, kakare ma piny ulokere aloka, Mungu uketho tego mi kwo i piny ma ng’ili ng’ili mandha ma julwong’o atomes, wek kara lum, uboko man yen ma cego nying’gi utwii. Kwond piny adek maeno ubino ku copo mi nyai nimakere ku ‘kitgi.’​—Th 1:9-13.

(Thangambere 1:14) Man Mungu wacu kumae, Dong’ der gibed nuti i apokapiny mi polo kara gipok dieceng’ ku diewor; man dong’ gibed ni giranyutha ma ni oro ku cwir man ni ceng’ ku rundi:

(Thangambere 1:20) Man Mungu wacu kumae, Dong’ pi pong’ kud udul giracwia ma kwo, man dong’ winyo giring i ng’om iwi apokapiny ma thwolo mi polo.

(Thangambere 1:24) Man Mungu wacu kumae, Dong’ ng’om unyol giracwia ma kwo ku kite ku kite, lim, ku gin ma lak i ng’om, man yedi m’i ng’om ku kite ku kite: man ebedo kumeca.

(Thangambere 1:27) Man Mungu cwio dhanu kud ayine gire, i ayi Mungu ecwie; ecwiogi nico ku dhaku.

it-1-F mba. 563 udu. 7-10

Cwic

I Thangambere 1:16, jutio ngo ku wec (bara) mi dhu Juebrania ma thelembene tie “nicwio.” Ento jutio ku wec mange (asah), ma thelembene tie “nitimo.” “Polo” ma Thangambere 1:1 uweco i wie uketho i ie ceng’, dwi man nyikaluku; eno ubenyutho nia Mungu ular ucwiogi bor i wang’ nindo mir ang’wen. Pieno nindo mir ang’wende, Mungu “utimo” giracwia maeno mi korpolo kara winjiri ma ceng’ini ubed i kindgi ku ng’om man korpolo. Kinde ma Biblia uyero nia “Mungu kethogi i apokapiny mi polo kara gicar ng’om ku der,” eno ubenyutho nia i saa maeca gicaku nen terere i korpolo niai kud iwi ng’om. Bende, Mungu utimogi kara ‘gibed ni giranyutha ni oro ku cir, man ni ceng’ ku rundi’.​—Th 1:14.

I nindo mir abic, Mungu cwio piny ma kwong’a ma kwo ni igi, re ma dhanu ngo. Ecwio ngo piny acel kende ma nia udok ulokere aloka ni piny mange, ento ku tego pare, ecwio kwond piny dupa ma kwo ni igi. Biblia uyero kumae: “Man Mungu cwio yedi ma dit mi nam, man giracwia ma kwo kubang’e kubang’e ma wotho, ma pi pong’ kudo, ku kite ku kite, man winyo kubang’e kubang’e ma jubombe, ku kite ku kite.” Anyong’a unego Mungu i kum piny maeno m’ecwio, uketho emio mugisa i wigi; eyero nia ‘gimediri’ man ginyai. Lembuno copere pilembe ecwio kwond giracwia ma tung’ tung’ ku copo ma giromo nyol ko calku ‘kitgi.’​—Th 1:20-23.

I nindo mir abusiel, “Mungu timo yedi mi ng’om ku kite ku kite, man lim ku kite ku kite, man ku ba gin ceke ma lak i ng’om ku kite ku kite.” Mungu neno nia cwic maeno gi ber, tap calu piny mange ceke m’elar ecwio i wang’e.​—Th 1:24, 25.

Yor i ajiki mi nindo mir abusiel, Mungu ucwio kit giracwia mange ma nyen m’ukadhu lei ma re jumalaika lundo tie dwong’ nisage. Giracwia maeno utie dhanu, ma Mungu cwio i ayine gire! Thangambere 1:27 uyero i adundo nia Mungu ‘cwiogi nico ku dhaku.’ Thangambere 2:7-9 de uweco iwi lembe ma rom; ekoro nia Mungu ucwio ng’atu ma nico kud utur mi ng’om, ekudho lietho mi kwo i ume, e ng’atu ma nicone doko ni ng’eyong’ec ma kwo. I ng’eye, Mungu kethe i paradiso ma leng’ m’elar eyiko ku cam i ie. Yehova Mungu utio ku piny m’elar ecwio i ng’om pi nicwio ng’atu ma nico, man pi nicwio ng’atu ma dhaku ke, etio ku wel ng’et Adamu. (Th 2:18-25) Niai i kum cwic pa ng’atu ma dhaku ci, dhanu copo nyai calku ‘kitgi.’​—Th 5:1, 2.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 1:1) Ku kwong’a Mungu cwio polo ku ng’om.

w15-F 1/6 mba. 5

Nyo sians pire tek i kwo peri?

Oro pa ng’om ku piny mange m’i korpolo

Jururieko giparu nia ng’om udaru timo oro ma romo miliar 4, man nia piny mange m’i korpolo udaru timo oro ma romo miliar 13 kunoke 14. Biblia unyutho ngo oro ma jucwio ie ng’om ku piny mange m’i korpolo. Man kaka moko mbe m’eyero i ie nia ng’om utimo oro ma romo elufu moko kende. Verse ma kwong’a mi Biblia uyero kende kende nia, “Ku kwong’a Mungu cwio polo ku ng’om.” (Thangambere 1:1) Eno umio kaka ni jururieko nisayu ka nyo ng’om udaru timo oro adi, nimakere ku lembe mi sians.

(Thangambere 1:26) Man Mungu wacu kumae, Dong’ watimu dhanu kud ayiwa, ku kitwa: man dong’ gibed ku kero wi rec mi nam, man wi winyo mi polo, man wi lim, man wi ng’om ngung’, man wi gin ma lak i ng’om kubang’e kubang’e ma lak wi ng’om.

it-2-F mba. 16

Yesu Kristu

Etie ngo Jacwic calu Mungu. Wot de udikere i tic mi cwio piny, ento tije udwoke ngo Jacwic calu Won. Pi nicwio piny, Yehova utio ku tipo maleng’, m’utie tego m’etimo ko tic. (Th 1:2; Zb 33:6) Man calu Yehova re m’utie acaki mi kwo, giracwia ceke ma kwo ni igi, ma nen ku ma nen ungo, Mungu cwiogi en. (Zb 36:9) Pieno, Yesu utie ngo Jacwic, ento etie kende kende ng’atu ma Yehova utio ko pi nicwio piny; Yehova re m’utie Jacwic. Yesu en gire de eyero nia Mungu re m’ucwio piny ceke, calu ma Lembagora zoo de uyero.​—Mt 19:4-6; nen thiwiwec CWIC.

YENGA MI NINDO 13-19, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 3-5

“Matoke ma rac mi vupo ma kwong’a”

(Thangambere 3:1-5) Nwang’u thwol riek ma sagu yedi mange ceke m’i thim ma Yehova Mungu cwio. Man ewacu ni dhaku kumae, Meno te, Mungu wacu kumae, Kud wucam kum nying’ yen ceke m’i podho? 2 Man dhakune wacu ni thwol kumae, Kum nying’ yen m’i podho wacopo camu: 3 ento kum nying’ yen ma ni i die podho, Mungu wacu kumae, Kud wucam kume moko, kadok amula de kud wumul kume, wumaru tho. 4 Man thwol uwacu ni dhakune kumae, Wubitho andha ngo: 5 kum Mungu ng’eyo nia i ceng’ ma wucamu kume moko, e weng’wu biyabre, man wubibedo calu Mungu, ma wung’eyo ko gin ma ber ku gin ma rac.

w17.02-F mba. 5 udu. 9

Yehova bipong’o lembakeca pare!

Sitani Wonabali utio ku thwol pi niwondo Eva kara etur cik pa Won ma Yehova. (Som Thangambere 3:1-5; Nyu. 12:9) Eloko nia Mungu umito ngo dhanu cam “kum nying’ yen ceke m’i podho.” Udok ubedo ve Sitani uyero ni Eva kumae: ‘Imito yero nia icopo timo ngo gin m’imito?’ I ng’eye, ecwayu vupo ngbeng’ kumae: “Wubitho andha ngo.” Man ebidho wang’ Eva uyii nia embe ku yeny mi winjo dwand Mungu; eyero ire kumae: “Mungu ng’eyo nia i ceng’ ma wucamu kume moko, e weng’wu biyabre.” Sitani uwacu nia Yehova ubemito ngo dhanu cam nying’ yen maru wang’gi biyabere. M’umedo maeno, Sitani ung’olo ni Eva kumae: “Wubibedo calu Mungu, ma wung’eyo ko gin ma ber ku gin ma rac.” Eno bino vupo mi tuko ngo!

(Thangambere 3:6) Man ka dhakune neno nia yen ubedo ber mi cemo, man nia enyayu mutoro i wang’, man nia juketho cwiny kum yende kara udwokjo riek, egamu kum nying’ yende, e ecamu; man emio ni cware bende ma ni karacelo kude, e ecamu.

w00-F 15/11 mba. 25-26

Ponji ma wacopo nwang’u i bang’ nico man dhaku ma kwong’a

Nyo nwang’u Eva copo uro dubo eno? Eyo! Kekethiri kakare. Thwol uyero lembe m’ukoc ku ma Mungu gikud Adamu giyero. Icopo winjiri nenedi ka ng’atu moko m’ing’eyo ngo ubecwayu vupo iwi ng’atu moko m’imaru man m’ibed igeno lee? Nwang’u Eva copo jai kunoke ekwero niwinjo lembe ma thwol uyero ire. Thwol utie ng’a ma nia ecay bedopwe pa Mungu ngi man ekwer lembe ma won ot pa Eva uwacu? Pi ninyutho woro ni won ot pare, nwang’u Eva ucikere nisayu kony i wang’ nimaku yub moko ci. Tek wawinjo lembe moko m’ukoc ku telowic ma Mungu umio iwa, wacikara nisayu juk. Ento Eva ugeno pare lembe pa Sitani ma Won abidhe, pilembe emito ebed ku copo mi ng’io en gire gin ma ber ku ma rac. Calu m’emedere niketho wie i kum lembe ma Sitani uyero ire, e lembene utele. Kakare niriemo awanya ma rac eno cen, eweko awanyane guro ulage i ie, man epenjo de ngo paru pa won ot pare. Etimo kosa ma lee dit!​—1 Jukorinto 11:3; Yakobo 1:14, 15.

Adamu uwinjo dwand cege

Eva uketho Adamu de upodho i dubo m’umbe galu. Pirang’o epodho abelu abelu kumeno? (Thangambere 3:6, 17) Adamu unwang’ere i wang’ ng’iong’ic mi gwokobedoleng’. Nyo ukwayu ewor Jacwic pare m’umio ire piny ceke, uketho i ie Eva ma min ot pare m’emaru akeca? Kunoke nyo ukwayu elub tok dhaku pare? Kunoke nyo ukwayu esai telowic pa Mungu pi ning’eyo gin m’ukwayu etim? Adamu ung’eyo cuu mandha nia gin ma ber ma Eva ugeno nia ebinwang’u tekene ecamu nying’ yen ma Mungu kwero, utie vupo. Ku kony mi tipo maleng’, jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Jukuwondo Adamu ngo, ento juwondo dhaku e m’upodho i dubo.” (1 Timoteo 2:14) Pieno, Adamu ung’io nituro cik pa Yehova akakaka. Lworo ma nia kindgi bipokere ku min ot pare, ubino tek nisagu yioyic m’ebino ko i copo ma Mungu utie ko mi yiko lembe m’uwok eno.

(Thangambere 3:15-19) Man abinyayu amone i kindwu wuku dhaku, man i kind kodhini ku kodhine: ebicanyu wii, man ibitong’o ufunytiende. 16 Ni dhaku ke ewacu kumae, Abimedo remokum peri dit ku gamuic peri; ibinyolo nyithindho ku remokum; man yeny peri bibedo yo ba cweri, man ebibimo wii. 17 Ni Adamu ke ewacu kumae, Kum iwinjo dwand cegi, man icamu kum nying’yende, m’ang’olo iri pire, awacu kumae, Kud icam kume moko: julamu ng’om i wii; ibicamu jambe ku monjo ku ba nindo peri ceke; 18 ebitwio iri ukudho bende man ucok; man ibicamu uboko lum m’i thim; 19 ibicamu kwen ku kwok i weng’i, cil m’ibidok ko ba ng’om; kum juwodhi kud i ie: kum in i utur, man ibidoko ni utur.

w12-F 1/9 mba. 4 udu. 2

Nyo andha Mungu dieng’ pi mon?

Nyo Mungu ugam ulamu mon?

Ungo. Ng’atu ma Mungu ulamu utie “thwol ma con, en ma julwong’e Wonabali.” (Lembanyutha 12:9; Thangambere 3:14) Kinde ma Mungu uyero nia Adamu ‘bibimo’ wi dhaku pare, Mungu bino nyutho ngo nia emito nico unyon dhaku pare i the tiende. (Thangambere 3:16) Ebino nyutho kende kende matoke ma rac ma dubo bikelo iwi nico ku dhaku.

w04-F 1/1 mba. 29 udu. 2

Lembe ma dongo dongo mi buku mi Thangambere​—Thenge mi 1

3:17​—Mungu ulamu ng’om i ayi ma nenedi, man alamne ugalu rukani? Alam ma Mungu ulamu ko ng’om ubino nia nifure bidoko tek lee. Nyikwai Adamu gineno matoke mir alam maeno ni kum ukudho man ucok m’ucaku twii, uketho Lamek ma won Noa uyero nia Noa bibodhogi ‘i muli mi cing’gi, m’uwok i kum ng’om ma Yehova ukwong’o.’ (Thangambere 5:29) I ng’ei pii ma dit m’uumo ng’om, Yehova umio mugisa ni Noa man ni wote bende, man ewacu igi nia lembakeca pare utie ya gipong’ ng’om. (Thangambere 9:1) Ubenen nia i saa maeno nwang’u Mungu ukabu alam m’elamu ko ng’om cen.​—Thangambere 13:10.

it-1-F mba. 672

Remo mi nyodo (moc)

Remo ma junwang’u i saa mi nyodo. I ng’ei ma Eva udubo, Mungu unyutho ire matoke ma dubone bibedo ko iwi nyolo nyodo. Ka nwang’u enyutho woro, nwang’u Mungu ubemedere nipoko mugisa i wie man nwang’u nyolo nyodo ubedo ire ni anyong’a ma lee dit, pilembe “mugisa pa Yehova, elonyojo; man emedo can moko ngo i kume.” (Rie 10:22) Ento calu edubo, kum mi dubo bimio remokum. Eno re m’uketho Mungu uwacu kumae: “Abimedo remokum peri dit ku gamuic peri; ibinyolo nyithindho ku remokum.” Wang’ mapol ka Mungu uweko lembe moko timere, Biblia weco pire ve nia Mungu re m’utimo lembene.​—Th 3:16.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 4:23, 24) Man Lamek uwacu ni mon pare kumae: Ada wuku Zila, wuwinj dwanda; Wu mond Lamek, wunwinj wec para: Kum anego dhanu kum tong’o lero i kuma, Man jalawobi kum goc m’egoya; 24 Tek jubiculo kwor pi Kain wang’ abiro, Andha Lamek wang’ pier abiro wi abiro.

it-2-F mba. 105 udu. 7

Lamek

Wec maeno ma Lamek uthungo ni mon pare (Th 4:23, 24) ubenyutho ayi ma rop ugam unyai ko i rundi pare. Wecne ni e: “Wuwinj dwanda; Wu mond Lamek, wunwinj wec para: Kum anego dhanu kum tong’o lero i kuma, Man jalawobi kum goc m’egoya; Tek jubiculo kwor pi Kain wang’ abiro, Andha Lamek wang’ pier abiro wi abiro.” Ubenen kamaleng’ nia Lamek ubino cero bang’e, pilembe nek m’enego ubino ngo mir akakaka calu pa Kain. Lamek uyero nia kinde m’ecero bang’e, enego jalawobi moko m’ugoye man m’unyayu ret i kume. Dong’ ku wec maeno, Lamek ubekwayu jugwoke i kum ng’atu moko ci ma copo bino culo kwor i kume pi ng’atu maeno m’enego.

(Thangambere 4:26) Man ni Seth, ire bende junyolo nyathin ma nico; man elwong’o nyinge Enoc. I kinde maeni dhanu maku lwong’o nying’ Yehova.

it-1-F mba. 352 udu. 4

Lembacidi

Copere nia “lwong’o nying’ Yehova” ma dhanu caku lwong’o i rundi pa Enoc i wang’ pii ma dit m’uumo ng’om, ubino i ayi ma cuu ngo man i lembe m’atira ngo, pi kum Abel m’ular ukwo oro ma dupa i wang’e de ve ubed uweco i bang’ Mungu m’elwong’e ku nyinge. (Th 4:26; Eb 11:4) Nimakere ku lembe ma jururieko moko uyero, nilwong’o nying’ Mungu eno ubino ku thelembe ma nia gibed gitio ku nyingene rac man gibed gicaku nying’ Yehova i kum dhanu kunoke i kum ayi gin m’acwia. Ka kumeno andha, nwang’u timo maeno ubino lembacidi.​—Nen thiwiwec ENOC.

YENGA MI NINDO 20-26, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 6-8

“Etimo kumeca”

(Thangambere 6:9) Maeni dhanumutuk pa Noa. Noa en e ng’atu ma pwe, en e ng’atu ma ndhu cu i kind dhanumutuk pare: Noa uwotho ku Mungu.

(Thangambere 6:13) Man Mungu wacu ni Noa kumae, Kajik mi weg kum ceke wok i wang’a; kum ng’om upong’ ku rop ni kumgi; man, nen, abinyothogi karacelo ku ng’om.

w18.02 mba. 4 udu. 4

Lub lapor mi yioyic man mi woro pa Noa, Daniel, man Yob

4 Noa unwang’ere ku peko moko ma kani? I rundi pa Enok m’ubino kwaru won Noa, nwang’u dong’ dhanu gitie ku kura ma reco magwei. Gibed giyero “gin ma tek,” niwacu wec ma reco iwi Yehova. (Yud. 14, 15) I ng’eye nok nok, rop upong’ lee mandha iwi ng’om. I rundi pa Noa, ‘ng’om upong’ ku rop.’ Jumalaika ma reco gibino iwi ng’om man gimaku kum pa dhanu, e gigamu igi mon. Pieno ginyolo awiya ma kwiny man ma jurop. (Tha. 6:2-4, 11, 12) Re Noa ubino ku timo m’ukoc bor dit ku mi jumange. Biblia uyero nia, “Noa nwang’u bero i wang’ Yehova.” Tung’ ku dhanu ma gibino nikwo kugi, Noa ubed utimo lembe m’atira. Andhandha, “Noa wotho ku Mungu.”​—Tha. 6:8, 9.

(Thangambere 6:14-16) Tim iri avur mi yen sipre; itim kusika i avurne, man imwon yor i ie ku yo woko de kud udok. 15 Man maeno en e karamb tim m’ibitime ko: kabor mir avurne bot dak adek, kalacne bot pier abic, man kadongone bot pier adek. 16 Iketh kaka ma ketho der i avurne, man idare yo malu bot acel; man dhugola mir avurne iketh i ng’ete; time ni kabedo ma piny, ku m’i wie, ku ma wi maeno de.

w13-F 1/4 mba. 13 udu. 6

“Noa uwotho ku Mungu”

Ve tije uting’o oro ma romo 40 nitundo 50. Ugam ukwayu gitong’ yen, ging’ond ie, gipay kume, gilabe man gicok dhoge. Ukwayu gigier avurne ubed kud etaj adek, gipok kusika dupa dupa i ie, man giketh dhugola acel i ng’ete. Ubenen nia madirica udhoko the wi avurne gbur, man wi avurne ukulo nyanok kara koth m’ucwii i wie umol cen.​—Thangambere 6:14-16.

(Thangambere 6:22) Noa timo kumeca; calku gin ceke ma Mungu ng’olo ire, etimo kumeca.

w11-F 15/9 mba. 18 udu. 13

Ring ng’wec ku cirocir

13 Ang’o m’ukonyo jutic pa Yehova eno kara gibed ku cirocir man giring ng’wec nitundo i ajiki? Wakenen gin ma Paulo ukiewo pi Noa. (Som Juebrania 11:7.) “Pi [m’ucoro ng’om] kara unyoth weg kum ceke” ubino gin ma nwang’u fodi Noa ‘neno ngo.’ (Tha. 6:17) Ebino gin ma nwang’u fodi ular utimere ngo i wang’e. Kadok kumeno de, Noa uparu ngo nia lembuno copo timere ngo. Pirang’o? Pilembe ebino ku yioyic nia gin moko ci ma Yehova uyero timere kwa. Noa uparu ngo nia tic ma Yehova ukwayu etim utie tic ma tek lee. Biblia uyero nia “calku gin ceke ma Mungu ng’olo ire, etimo kumeca.” (Tha. 6:22) Kepar pi tic ceke m’ugam ukwayu Noa utim: egier avur, ecok dhu lei, ekan cam ma bikonyo juruot pare man lei, etwong’ dhanu, man ekony juruot pare gibed tek i thenge mi tipo. Eno ubino lembe ma yot ungo, re “etimo kumeca.” Yioyic ma Noa ubino ko man cirocir pare uketho enwang’u mugisa karacelo ku juode.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 7:2) Ku ba lim ceke ma leng’ igam abiro abiro, ma co ku ma dhakune; man ku ba lim ceke ma gi leng’ ungo gam ario ario ma co ku ma dhakune:

w04-F 1/1 mba. 29 udu. 7

Lembe ma dongo dongo mi buku mi Thangambere​—Thenge mi 1

7:2​—Jubed juketho tung’ tung’ i kind lei ma leng’ ku lei m’ucido ni kum lembang’o? Ecicopere nia tung’ tung’ maeno ubino nimakere ku kwond lei ma jubed juthiero ni lam, ento ungo nimakere ku lei ma jucopo camu kunoke ngo, pilembe jubed jucamu ngo ring’o i wang’ pii ma dit m’uumo ng’om. Lei “ma leng’” ma jucopo camu ku “m’ucido” ma jucopo camu ngo ucaku i kum Cik pa Musa, man there tho saa ma Cikne tije doko mbe. (Tic 10:9-16; Juefeso 2:15) Ubenen nia Noa ugam ung’eyo kit lei ma cuu m’ukwayu juthier ni lam ni Yehova. Pieno, saa m’ewok kud i avur, Noa “uguro pemblam ni Yehova man egamu kum lim ma leng’ kubang’e kubang’e, man kum winyo ma leng’ kubang’e kubang’e, man ethiero lam m’awang’a wi pemblamne.”​—Thangambere 8:20.

(Thangambere 7:11) I rundi dak abusiende mi camung’om pa Noa, i dwi mir arionde, i ceng’ apar wi abirone mi dwije, i cenguno kulo ceke mi nam ma dit uthwogre, man wang’ polo yabre.

w04-F 1/1 mba. 29 udu. 8

Lembe ma dongo dongo mi buku mi Thangambere​—Thenge mi 1

7:11​—Pii ma dit m’ugam uumo ng’om i rundi pa Noa uai kani? I nindo mir ario mi cwic, kinde ma Mungu ketho “apokapiny,” niwacu korpolo uwok, pii moko bino yo piny, moko ke bino yo malu. (Thangambere 1:6, 7) Pii m’ubino yor i ‘there’ eno ubino iwi ng’om. Pii m’ubino yo malu ubino pii ma dit, m’ubino i ayi mi lietho. Pii maeno re m’uthwogere iwi ng’om i rundi pa Noa.

YENGA MI NINDO 27, DWI MI 1–NINDO 2, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 9-11

“Nwang’u ng’om zoo weco dhok acel”

(Thangambere 11:1-4) Man ng’om ngung’ en e mi dhok acel man mi wec acel. 2 Man etimbre, ka giwotho yo nyangu, nia ginwang’u pambu i ng’om Cinar; e gibedo keca. 3 Man giwecri gigi kumae, Wubin, watimu biriki, man waweng’ugi cu. E gibedo ku biriki ka kidi, man gibedo kud uza ni ulobo. 4 Man giwacu kumae, Wubin, wagomu adhura iwa, man ot ma tek ma wiw, ma wie copo tundo kum polo, man dong’ watimu iwa nying’; wamaru lal mba mba wi wang’ ng’om ngung’.

it-1-F mba. 255

Babeli ma dit

Adhura ma con mi Babeli. Ther adhura mi Babeli ucaku i pambu mi Cinar, i rundi ma dhanu mito giero ie ot ma wiw mi Babel. (Th 11:2-9) Thelembe ma kwong’a m’uketho gimito giero ot ma wiw man adhura nica ubino ngo pi niyungo nying’ Mungu, ento pi ‘nitimo igi nying’,’ niwacu kara nying’gi uyiki lee. M’umedo maeno, kit ot ma wiw ma junwang’u i uvuru Babeli ma con, man ma junwang’u bende i Mesopotamia, ubenyutho nia ve jugierogi asagane pi lembe m’uneno dini, kadok ayi giedo migine ubed ukoc de. Yub ma Yehova umaku pi nijigo dhu giedone ubenyutho nia efoyo ngo kude, pilembe etie acaki mi dini mi ndra. Nying’ adhurane ma jucaku Babel ku dhu Juebrania, thelembene tie “Jebiri.” Nyinge ma ku dhok mi Sumeria (Ka-dingir-ra) man ma ku dhu Juakad (Bab-ilu) thelembene tie “Dhugang’ pa Mungu.” I ng’eye, dhanu m’udong’ i adhurane gidok giloko nying’ne kara kud emii paru mi pokolembe iwi dhanu; re nying’ ma giwile kone unyutho pare asu nia ebino adhura m’utie ku winjiri ku lembdini.

it-2-F mba. 111 udu. 6

Dhok

Buku mi Thangambere ukoro nia i ng’ei pii ma dit m’uumo ng’om, dhanu moko gidikiri karacelo pi nitimo lembe m’ukoc ku yeny pa Mungu m’egam enyutho ni Noa man awiya pare. (Th 9:1) Kakare nilal man ‘nipong’o ng’om,’ gimito migi gicok dhu dhanu ceke ubed kakar acel i kabedo ma judok julwong’o i ng’eye Pambu mi Cinar, i ng’om mi Mesopotamia. M’umbe jiji, gigiero kabedo ma rom eno kara ebed bende ni kabedo ma dit mi lembe m’uneno dini, ku ot ma wiw ma gigiero pi lembdinine.​—Th 11:2-4.

(Thangambere 11:6-8) E Yehova uwacu kumae, Nen, gi dhanu acel, man gin ceke gibedo ku dhok acel; man maeni en e gin ma githeko timo: e kawono gin moko mbe ma bicere igi, ma gikeco ya gitim. 7 Wubin, dong’ waloru piny, man waloku dhoggi, kara ku ging’ei wec ng’atuman pa wadi ng’atuman pa wadi. 8 Kum kumeno Yehova lalugi tung’ tung’ ku keca wi wang’ ng’om ng’ung’: e giweko gomo adhurane.

it-2-F mba. 111 udu. 7

Dhok

Mungu ma Jategokpo ujebo i dhok migi, kara kindgi upokere. Eno uketho nimediri ku timo tic karacelo udoko tek man gilal mba mba i wang’ ng’om, e the giedone urany. Dhok migi m’ujebere ujwigo kum lembe ma rac ma nwang’u gicopo mediri nitimo yor i ng’eye pi nijai i kum Mungu, pilembe nidiko dhu rieko man tego migi karacelo pi nipong’o lembakeca migi ma rac udoko tek. Bende, lembuno uketho nidiko dhu rieko man ng’eyong’ec mi dhanu ma weco dhok ma tung’ tung’ udoko tek (eno tie ngo ng’eyong’ec m’uai i bang’ Mungu, ento ma dhanu nwang’u ku rieko migi gigi man timo sayusac). (Nen bende Ekl. 7:29; Pc 32:5.) Pieno, kadok dhok m’ujebere eno upoko kind dhanu de, re i andha berone nuti, pilembe ecero dhu lembakeca ma rac ma nwang’u copo medere akeca. (Th 11:5-9; nen bende Is 8:9, 10.) Kenen ndhu ayi ma dhanu tio ko rac ku rieko migi tin man matoke ma lembene kelo, e ibinyang’ i kum lembe ma Mungu ular uneno kinde m’eparu pi lembe ma copo timere kan eweko giedo mi Babel umedere.

(Thangambere 11:9) Ka kumeno julwong’o nyinge Babel; kum keca Yehova uloko ie dhok mi ng’om ceke: man ku keca Yehova lalugi nge nge i wang’ ng’om ceke.

it-2-F mba. 375

Thek

Dhok m’ujebere uketho kiew i kind dhanu. Pieno, kubang’ thekman ucaku bedo ku dhok pare, suru, timo, kura, bodho man dini pare. (La 18:3) Calu ma kindgi ku Mungu upokere, e gicaku yiko ayi gin m’acwia ma giworo ni mungu migi.​—Pc 12:30; 2Ub 17:29, 33.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 9:20-22) Man Noa umaku bedo jatipodho, man epidho podho mir ulok: 21 emadhu pigulokne, man emer; e ebedo muneru i hema pare. 22 Man Ham, ma won Kanan, uneno muneru pa won mire, e eyero ni utumin ario ma woko.

(Thangambere 9:24, 25) E Noa ceu kud i pigulok pare, man eng’eyo gin ma wode ma nok utimo ire. 25 Man ewacu kumae, Kwong’ ubed wi Kanan; ebibedo jatic mi jutic ni utumin mire.

it-1-F mba. 421 udu. 4

Ham

Ecicopere nia Kanan de udikere i lembuno man won utwinye ngo. Kunoke saa moko nyo Noa uneno kura ma cuu ngo ma Kanan ukwanyu i bang’ won ma Ham, man ku kony mi tipo pa Mungu, eneno nia nyikwai Kanan de bikwanyu kura parene. Alam maeno ucaku pong’o kinde ma nyithindho mir Israel (m’utie nyikwayu pa Cem) gibimo wi nyikwai Kanan. Ju ma jugam junyotho ngo thek migi (calu ve Jugibeoni [Yc 9]) gibino ni ng’eca mir Israel. Oro ma dupa i ng’eye, alam maeno udog upong’o lee kinde ma bimobim mi ng’om zoo mi nyikwai Yafeth (niyero bimobim mi Jumedi kud Ajemi, Jucami man Jurumi) gibimo wi nyikwai Kanan ma wod Ham.

(Thangambere 10:1) Nie maeni gi dhanumutuk mi wot Noa, en e, pa Cem, ku Ham, man Yafeth: man nyithindho ma co unyole igi yo ng’ei pi m’ucoro ng’om.

w04-F 1/1 mba. 31 udu. 5

Lembe ma dongo dongo mi buku mi Thangambere​—Thenge mi 1

10:1-32. Thekwaru ario ma Biblia ukoro pire i wang’ pii ma dit m’uumo ng’om man i ng’eye (i thek mir 5 ku mir 10) ubenyutho nia nikadhu kud i bang’ wot Noa adek, dhanu ceke uai i bang’ Adamu m’utie ng’atu ma kwong’a. Juacur, Jukaldayo, Juebrania, Jucami, man thek moko mi Juarabi giai kud i bang’ Cem. Juethiopia, Jumisiri, Jukanan, man thek moko mir Afrika giai kud i bang’ Ham. Juindi ku dhanu mir Ulaya giai i bang’ Yafeth. Dhanu ceke tie wat, man gin ceke gitie rom i wang’ Mungu. (Tic 17:26) Lemandha maeno ucikere nicwaluwa wakepar pir ayi ma waneno ko jumange.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini