KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr20 Dwi mir 2 mba. 1-8
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (02/2020)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (02/2020)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2020
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 24, DWI MIR 2–NINDO 1, DWI MIR 3
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2020
mwbr20 Dwi mir 2 mba. 1-8

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 12-14

“Lembariba m’ugwaku kumi bende”

(Thangambere 12:1, 2) Nie Yehova wacu ni Abram kumae, Wodhri woko kud i ng’om ma thu, man ku ba wat peri, man kud i ot pa wuru, icidh i ng’om m’abinyutho iri: 2 man abiketho ibedo thek ma dit, man abimio mugisa iri, man abiketho nyingi ubed dwong’; man ibed ni jamimugisa.

it-1-F mba. 78 udu. 6

Lembariba

Lembariba kud Abraham. Ecicopere nia lembariba ma Mungu utimo kud Abram (Abraham) ucaku timo kinde m’ekadhu kulo Efrati pi nicidho i Kanan. Oro 430 i ng’eye, edok etimo Lembariba mi Cik. (Ga 3:17) Yehova ugam uweco kud Abraham nwang’u fodi eni Mesopotamia, i adhura mi Ur mi Jukaldayo; eyero ire nia ewek ng’ombe man ecidh i ng’om m’ebiwok nyutho ire. (Tic 7:2, 3; Th 11:31; 12:1-3) Ai 12:40, 41 unyutho nia i thum mi oro 430 mi bedo i Misiri man i ng’om mi Kanan, tap i ‘ceng’ maeca,’ nyithindho mir Israel giwok kud i ng’eca ma gibino i ie i Misiri. Giwok i nindo 14 mi Nisan, oro 1513 W.R.M., i ceng’ mi Kadhukuwijo. (Ai 12:2, 6, 7) Eno ubeyenyo nyutho nia Abraham ukadhu kulo Efrati pi nicidho i Kanan nindo 14 mi Nisan, oro 1943 W.R.M., man ve lembariba ma Mungu ugam utimo kude ucaku timo tic cing’ nica. I ng’ei ma Abraham utundo i ng’om Kanan, tap i Cekem, Mungu uwok unyuthere ire kendo, man emedo lembe mange iwi lembang’ola pare; eyero kumae: “Abimio ng’om maeni ni nyikwei.” Ku wec maeno, Mungu uketho winjiri i kind lembariba maeni ku lembang’ola m’egam etimo i podho mir Eden, man enyutho nia “kodhi” maeca biwok nikadhu kud i anyoli mi dhanu. (Th 12:4-7) Yehova udok umedo lembe mange iwi lembang’ola maeno i Thangambere 13:14-17; 15:18; 17:2-8, 19; 22:15-18.

(Thangambere 12:3) Man abimio mugisa ni ju m’umio mugisa iri, man ng’atu m’ulemi abilame: man wat ceke mi ng’om binwang’u mugisa ni kumi.

w89-F 1/7 mba. 3 udu. 4

Pirang’o ukwayu ing’ei lemandha iwi Abraham?

Eno lembang’ola ma wang’u ijo, man Mungu udwogo i wie ni Abraham ma sagu wang’ ario. (Thangambere 18:18; 22:18) Pi nipong’o lembang’olane, Mungu bicero kadok weg udi m’utho i rundi ma con ma dong’ wijo de wil pigi. Kwo migi bibedo ku mugisa ma lee dit, kum gibicer iwi ng’om ma lembe m’i ie urombo ku mi Paradiso ma con ma dhanu gam ubayu. I ng’eye, jubiponjogi ku gin ma bikwayu gitim pi ninwang’u kwo ma rondo ku rondo.​—Thangambere 2:8, 9, 15-17; 3:17-23.

(Thangambere 13:14-17) Man Yehova wacu ni Abram kumae, yo ng’ei ma Lot ukoc kude, Ting’ weng’i malu kawono, man inen kud i ka m’ini ie, yor ariwa ma malu ku yor ariwa ma piny man yo nyangu ku yo reto: 15 kum ng’om ceke m’ineno, abimie iri, man ni nyikwei mi nja. 16 Man abiketho nyikwei bedo calu utur mi ng’om: kum kumeno tek ng’atu moko copo kwanu utur mi ng’om, e nyikwei bende bikwandre. 17 Ai malu, woth kud i ng’om i kaborne man i kalacne; kum abimie iri.

it-2-F mba. 152 udu. 6

Cik

Nimakere ku lembatada, jururieko moko giyero nia i rundi ma con ka jubemito lworo ng’om ni ng’atini, jubed junyutho ng’ombe ire ku bor, kara enen mupakane. Ka ng’atu m’ubeng’iewe uyero nia “Aneno,” nwang’u enyutho nia eyio ning’iewo ng’ombe. Kumeno bende, saa ma Yehova ung’olo ni Abraham nia ebimio ire ng’om Kanan, eyero ire nia enen gunde ang’wen zoo. Ento Abraham uyero ngo nia “Aneno,” copere pilembe Mungu uyero nia ‘nyikwaye’ re ma bilagu ng’om maeno mi lembang’ola. (Th 13:14, 15) Ni Musa, m’ubed ucungo kakar nyithindho mir Israel, Mungu uyero bende nia ‘enen’ ng’ombe. Ka lembe ma waweco i wie malu no utie andha kumeno, eno nyutho nia ng’om maeno bidong’ ma zoo ni nyithindho mir Israel i the telowic pa Yocuwa. (Pc 3:27, 28; 34:4; nen bende lembe ma Sitani uyero ni Yesu i Mt 4:8.) Lembe mange ma ve jubed jutimo i saa mi lworo ng’om, ubino niwotho i ie kara edong’ mi magwei ni ng’atu m’ubeng’iewe. (Th 13:17; 28:13) Nimakere ku buku moko mi rundi ma con, i saa mi lworo ng’om, jubed jukiewo kadok wend yen ma nwang’ere i ng’ombe iwi karatasi mi ng’iew.​—Nen bende Th 23:17, 18.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 13:8, 9) Man Abram uwacu ni Lot kumae, Akwei, piem kud ubed i kindwa wakudi, man i kind jukwac para ku jukwac peri; kum wan umego. 9 Ng’om dho ni i weng’i ngo? akwei, koiri giri kuda: tek ifoyo yor acam, abilund cidho yor acwic; kadi tek ifoyo yor acwic, abilund cidho yor acam.

w16.05-F mba. 5 udu. 12

Yik teliri ku mer

12 Kpawa moko mi Biblia m’unyutho ayi ma jutic pa Mungu gigam giyiko ko teliri moko ma nwang’u copo poko kindgi, utie lembe m’ukadhu i kind Abraham giku Lot ma wod nyamin. Gin ario ceke gibino ku leya dupa, man ve jukwac migi giteliri iwi luba ma leya migi copo camu i ie. Calu Abraham ubino mito eketh kwiocwiny, ekwayu Lot ular ung’ii en kaka m’ebicibedo i ie ku juode. (Tha. 13:1, 2, 5-9) Eweko iwa lapor ma ber dit! Abraham uyenyo kwiocwiny, ento ungo bero pare gire. Nyo lembuno uketho ekoso piny? Ungo nyanok de. Ndhu ndhu i ng’ei lembuno, Yehova ung’olo ni Abraham nia ebimio ire mugisa lee. (Tha. 13:14-17) Kpawa maeno ubeponjowa nia Mungu biweko ngo nyanok de nia jutic pare gikos piny pi nja, tekene gibekwo nimakere ku cik pare mir ukungu man gibeii niyiko teliri ku mer.

(Thangambere 14:18-20) Man Melkizedek ubimo mi Salem ukelo kwen ku pigulok: man en e jalam pa Mungu ma Malu Ngbir. 19 Man emio mugisa ire, man ewacu kumae, Mugisa pa Mungu ma Malu Ngbir, ma jacwi polo ku ng’om, ukwany Abram: 20 Man mugisa ni Mungu ma Malu Ngbir, m’emio jukwoji i cingi. Man emio ire apaje mi gin ceke.

(Juebrania 7:4-10) Nie dong’ iwu pid maram ng’atu maeni dit ko, ma [Abraham], ma kwaru ma dit, umio ire apaje mi kum jambayeki ma cu. 5 Man gin nini ma gi kind wot Lawi ma gijolo tic pa jalam lembang’ola ni i bang’gi ma gigamu ko apaje mi dhanu calku cik, thelembene, mi jupagi, kadok joni giai i pier [Abraham]: 6 ento ng’atu ma thekwaru pare kwandre ngo m’eai ko i bang’gi egamu apaje bang’ [Abraham], man emio mugisa ire m’e won lembang’ola. 7 Ento ma piembe mbe ng’atu ma nok unwang’u mugisa ba ng’atu m’usage. 8 Man kakeni dhanu ma tho jolo apaje; ento keca acel, ma junyutho pire ya ebedo kwo. 9 Man, calu eyere, ni kum [Abraham] cil Lawi de, m’ejolo apaje, ewodho apaje; 10 kum fodi eni i pier won, ka girombo giku Melkizedek.

it-2-F mba. 654 udu. 6

Jalam

Melkizedek m’ubimo mi Salem ubino jalam (kohen) ma segi. Biblia uweco ngo iwi thekwaru pare, nyoliri pare kadi tho pare. Elagu ngo tic pa jalam alaga; bende, edoko ngo jalam kakar ng’atu moko man ng’atu moko mbe m’udong’ kakare i tije. Melkizedek ubedo ubimo man jalam i saa ma rom. Lamulam pare ubino dit nisagu mi julam mi suru pa Lawi, uketho Lawi bende utuc nimio ire apaje pilembe nwang’u fodi eni pier Abraham kinde m’Abraham ugam umio apaje ni Melkizedek man Melkizedek ke umio ire mugisa. (Th 14:18-20; Eb 7:4-10) I lembuno, Melkizedek unyutho Yesu Kristu m’udoko ‘jalam mi nja calu Melkizedek.’​—Eb 7:17.

YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 15-17

“Pirang’o Yehova uwilo nying Abram giku Sarai?”

(Thangambere 17:1) Man kinde ma rundi pa Abram pier abung’wen wi abung’wen, Yehova nyuthre ni Abram, man ewacu ire kumae, An a Mungu ma Jategokpo; woth i wang’a, man ibed ndhu cu.

it-1-F mba. 870

Kosa, Kier

I thenge ma kucelo, wang’ ma pol yo mi dhanu man lembe ma gitimo bebedo ku kosa i ie. Dhanu ceke ulagu dubo man kier i bang’ Adamu. (Rm 5:12; Zb 51:5) Ento kadok Yehova mbe ku kosa de, re etimo iwa kisa pilembe “eng’eyo kumwa; epoi ya wan utur.” (Zb 103:13, 14) Egam eneno Noa ni “ng’atu ma ndhu cu” (niwacu m’umbe ku kosa) i kind dhanu mi rundi pare kum egwoko bedoleng’ pare. (Th 6:9) Eng’olo ni Abraham kumae: “Woth i wang’a, man ibed ndhu cu.” (Th 17:1) Kadok ju ario maeno zoo gibino dhanu ma leng’ ungo man githo de, re i wang’ Yehova ma “neno yo i adunde,” gibino dhanu m’umbe ku kosa. (1Sm 16:7; nen bende 2Ub 20:3; 2Ke 16:9.) Eng’olo bende ni nyithindho mir Israel nia gicikiri ‘nibedo ndhu cu ku Yehova Mungu migi.’ (Pc 18:13; 2Sm 22:24) Emio Wode m’umbe ku dubo (Eb 7:26) ubin utho piwa ni lam mi jamgony, man ni kume, Mungu copo kwanu dhanu ceke m’ubenyutho yioyic man woro ni ‘weg bedopwe,’ ma re nwang’u asu etie Japoklembe ma pwe man m’atira.​—Rm 3:25, 26; nen thiwiwec BEDOPWE, BEDOLENG’.

(Thangambere 17:3-5) Man Abram upodho arieba wang’e: e Mungu weco kude, ewacu kumae, 4 Ento an, nen, lembariba para ni kudi, man ibibedo weg udul mi thek. 5 Kadok nyingi de jubilwong’o Abram kendo ngo, ento nyingi bibedo [Abraham]; kum akethi ni weg udul mi thek.

it-1-F mba. 30 udu. 1

Abraham

Oro ukadhu lee niai ma Mungu yero lembuno. Nwang’u gidaru timo oro ma romo apar i ng’om mi Kanan, re asu Sara ubenyol ungo. Pieno, Sara uyero ni Abraham nia evut kud Hagar ma bong’ pare ma Nyamisiri kara etuc ninwang’u nyathin nikadhu kud i bang’e. Abraham uyio. E i oro 1932 W.R.M., Icmael ugam unyolere nwang’u Abraham utie ku oro 86. (Th 16:3, 15, 16) Oro ukadhu lee kendo i ng’eye. I oro 1919 W.R.M., kinde m’Abraham udoko ku oro 99, Yehova ung’olo nia jutim yaa i kum ju ma coo ceke mi ot p’Abraham pi niketho giranyutha mi lembariba i kindgi gikude. I saa ma rom eno, eloko nying Abram udoko Abraham, pilembe ebidoko “weg udul mi thek.” (Th 17:5, 9-27; Rm 4:11) I ng’eye nyanok, jumalaika adek m’Abraham ujolo i bang’e ma gibino ku nying Yehova, ging’olo nia Sara binwang’u ic man ebinyolo nyathin ma coo oro ma bilubo!​—Th 18:1-15.

(Thangambere 17:15, 16) Man Mungu wacu ni [Abraham] kumae, Sarai, ma dhaku peri, ibilwong’o nyinge Sarai ngo, ento nyinge bibedo Sara. 16 Man abimio mugisa ire, man kendo abimio iri nyathin ma nico i kore: eyo, abimio mugisa ire, man ebibedo meg thek dupa; ju m’ubimo mi kodhidhanu biai i bang’e.

w09-F 1/2 mba. 13

Nying’ utie ku thelembe

Mungu en gire de wilo nying’ dhanu moko ma nwang’u dong’ uteng’ini pi ninyutho lembe ma bidotimere i ng’eye. Ku lapor, ewilo nying Abram ma thelembene “Wego mi yung” udoko Abraham ma thelembene “Wego mir udul.” Abraham udoko de andha wego mi thek dupa calku nyinge. (Thangambere 17:5, 6) M’uweko Abraham, Mungu uwilo bende nying Sarai, ma thelembene romo bedo “Jatiti.” Kepar anyong’a m’unege kinde ma Mungu uloko nyinge udoko “Sara,” ma thelembene “Nyar ubimo,” pi ninyutho nia ebidoko mego mi jubim.​—Thangambere 17:15, 16.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 15:13, 14) Man ewacu ni Abram kumae, Dong’ ing’ei andhandha nia kodhi peri bibedo umondo i ng’om ma migi ngo, man gibitimo ni joca; man gibisendogi rundi dak ang’wen; 14 man thek maeno bende, ma gibitimo igi, abipoko lembe i wigi: man yo ku ng’eye gibiwok woko ku piny ma dit.

it-1-F mba. 465

Rundi

Yehova uyero ni Abram (Abraham) kumae: “Dong’ ing’ei andhandha nia kodhi peri bibedo umondo i ng’om ma migi ngo, man gibitimo ni joca; man gibisendogi rundi dak ang’wen.” (Th 15:13; nen bende Tic 7:6, 7.) Eyero lembuno i wang’ nyoliri pa Isak m’ubino “kodhi” m’eng’olo pire. I oro 1932 W.R.M., Hagar ma bong’ ma Nyamisiri unyolo Icmael ni Abram, man i oro 1918 W.R.M. ke, Isak de unyolere. (Th 16:16; 21:5) Ka jukwanu oro 400 niai ma nyithindho mir Israel giwok kud i Misiri, niyero saa ma masendine ujik i ie (Th 15:14), jutundo i oro 1913 W.R.M., tap nwang’u Isak udoko ku oro ma romo abic. Ubenen nia saa maeno nwang’u dong’ Isak ukwiro cak, man ebekwo ni “umondo” i ng’om ma pare ngo, man bende ecaku nwang’u masendi ma Mungu ular uweco pire. Masendine ubedo anywar ma Icmael, ma saa nica ubino ku oro ma romo 19 ubino nyware ko. (Th 21:8, 9) Kadok tin jucopo neno nia anywar ma Icmael ubedo nywaru ko Isak utie lembe ma tije mbe de, re ebino ngo kumeno i rundi pa jadwong’ Abraham. Wayero kumeno pilembe Sara urero Abraham nia eriem Hagar ku wode ma Icmael cen, man Mungu de ucwake. (Th 21:10-13) Calu ma jugoro pi lembene acel acel i buku pa Mungu, eno unyutho bende nia lembuno ubino andha acaki mi oro 400 mi masendi ma Mungu ular uweco pire, man m’uthum saa ma nyithindho mir Israel giwok kud i Misiri.​—Ga 4:29.

(Thangambere 15:16) Man i dhanum’utuk mir ang’wende gibidwogo keni kendo: kum dubo mi Juamori fodi upong’ ungo.

it-1-F mba. 844 udu. 7

Ai

‘I dhanumutuk mir ang’wende.’ Poi nia Yehova uwacu ni Abraham ya nyikwaye bidwogo i Kanan ma gitie dhanumutuk mir ang’wende. (Th 15:16) I kind oro 430 m’ukadhu niai ma lembariba ma Mungu timo kud Abraham ucaku tic nitundo ma nyithindho mir Israel giwok kud i Misiri, dhanumutuk ubino ngo ang’wen kende, kadok i rundi maeca dhanu ubed ukwo pi oro ma lee de. I andha, nyithindho mir Israel gikwo i Misiri pi oro 215 kende. Pieno, niai ma gimondo i Misiri, wacopo kwanu ‘dhanumutuk ang’wen’ kumae ka wamaku kende kende suru acel mir Israel, niwacu suru pa Lawi: (1) Lawi, (2) Kohath, (3) Amram, man (4) Musa.​—Ai 6:16, 18, 20.

YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 18-19

“‘Japoklembe mi ng’om ngung’’ unyotho Sodoma ku Gomora”:

(Thangambere 18:23-25) Man [Abraham] ucoro ceng’ni, man ewacu kumae, Ibinyotho weg bedopwe karacelo ku judubo? 24 Kuno nyo weg bedopwe pier abic ni i adhurane: ibinyotho man ibiweko kaka ngo ni weg bedopwe pier abic ma ni i ie? 25 Timo wagi gin ma kumeno maku piny ungo iri, ninego weg bedopwe karacelo ku judubo, ma nia weg bedopwe bed calu judubo; emaku piny iri ngo: Japoklembe mi ng’om ngung’ bitimo atira ngo?

w17.04-F mba. 18 udu. 1

“Japoklembe mi ng’om ngung’” timo kwa lembe m’atira

“JAPOKLEMBE mi ng’om ngung’ bitimo atira ngo?” (Tha. 18:25) Ku penji maeno, Abraham unyutho nia etie ku yioyic ya Yehova bikelo pokolembe m’atira iwi adhura mi Sodoma ku Gomora. Cwinye bino tek nia Yehova bipoko ngo nyanok de lembe ku gondiri, niwacu “ninego weg bedopwe karacelo ku judubo.” Ni Abraham, “timo wagi gin ma kumeno maku piny ungo.” Oro 400 kumeni i ng’eye, Yehova udok uyero en gire kumae: “Cana, tic pare bedo ndhu cu; kum yo pare ceke e pwe: Mungu mi lemandha man m’umbe dubo, en e pwe man atira.”​—Poi. 31:19; 32:4.

(Thangambere 18:32) Man ewacu kumae, A ng’ecwiny kud uneg Rwoth, man abiweco wang’ acel maeni kende: Kuno nyo jubinwang’u apar keca. Man ewacu kumae, Abinyothe ngo ni kum juapar.

w18.08 mba. 30 udu. 4

Mwonyolembe hai ketho waciro ku genogen

Lapor ma ber akeca mi mwonyolembe hai ma wacopo nilubo utie pa Yehova. (2 Pet. 3:15) Biblia uyero wang’ ma pol nia Yehova nyutho mwonyolembe nisagu zoo. (Neh. 9:30; Isa. 30:18) Ku lapor, nyo ibepoi i kum lembe ma Yehova utimo kinde m’Abraham upenje ku penji dupa pi yub m’emaku m’ebecinyotho ko Sodoma? Yehova ukathu ngo kind wec p’Abraham. Ku mwonyolembe, ewinjo penji man adieng’acwiny p’Abraham ceke, man eketho cwinye nia ebinyotho ngo Sodoma kadok weg bedopwe apar kende re ma gitie i ie de. (Tha. 18:22-33) Yehova uwinjo lembe ku cirocir man edwoko ngo lembe ku kwinyo!

(Thangambere 19:24, 25) Yehova lund ukonjo mac ku muganga wi Sodom man Gomora kud i polo ku ba Yehova; 25 man eng’ielo adhura maeca, ku pambu ceke, ku dhanu ceke m’ubedo i adhurane, ku gin m’utwi wi ng’om.

w10-F 15/11 mba. 26 udu. 12

Yehova en e Ubimo mwa ma malu ngbir!

12 Wacopo bedo ma cwinywa tek nia ceng’ini eni Yehova biketho jung’ei nia en re m’etie Ubimo ma malu ngbir. Ebiweko ngo timo ma reco umedere pi nja; wang’eyo bende nia wabekwo i kajik ceng’. I rundi pa Noa, Yehova ugam uketho pii ma dit ucoro ng’om man unyotho jutimrac. Enyotho bende adhura mi Sodoma ku Gomora, man Farao kud udulmony pare. Sisera ku mony pare man Senakerib kud udulmony pare mir Acur gibino gin moko ngo i wang’ Ubimo ma malu ngbir. (Tha. 7:1, 23; 19:24, 25; Ai 14:30, 31; Pok. 4:15, 16; 2 Ub. 19:35, 36) Pieno, cwinywa copo bedo tek nia Yehova Mungu biweko ngo dhanu ucid nyinge man unyai masendi i kum Jumulembe pare pi nja. M’umedo maeno, tin wabeneno giranyutha mi bedonuti pa Yesu man lembe m’ubenyutho nia ajiki mi ng’om maeni ma rac udhingo magwei.​—Mat. 24:3.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 18:1) Man Yehova nyuthre ire ba bongu mi Mamre, nwang’u ebedo dhugola mi hema ku dieceng’;

(Thangambere 18:22) E dhanune gilokri ku keca, man gicidho yo ba Sodom: ento [Abraham] foducungo i wang’ Yehova.

w88-F 15/5 mba. 23 udu. 4-5

Nyo ng’atu moko tie m’udaru neno Mungu?

Kawoni wanyang’ nia pirang’o Abraham uweco i bang’ jumalaika ma Mungu uoro i bang’e ve ebeweco i bang’ Yehova Mungu ku kume. Calu Mungu re m’uoro jumalaika eno man giyero kubang’e kubang’e wec ma Mungu uorogi pire i ayi ma nwang’u eromo yere ko en gire, Biblia uyero nia “Yehova nyuthre ire.”​—Thangambere 18:1.

Wapoi nia ka Mungu uoro malaika moko uter kwenda pare, malaikane yero lembe ma juore eyer kubang’e kubang’e calu ma telefon kunoke radio kobo ko wec mwa ni dhanu mange. Pieno, wabenyang’ nia pirang’o Abraham, Musa, Manoa ku jumange gibed giweco ku malaika ma Mungu oro calu ve gibeweco ku Mungune ku kume. Kadok dhanu maeno gineno jumalaika m’umaku kum pa dhanu man bende dwong’ pa Mungu unen i kumgi, re gineno ngo Mungu ku kume. Eno ubecwaku lembe ma e ma jakwenda Yohana uyero: “Ng’atu moko mbe ma foduneno Mungu.” (Yohana 1:18) Dhanu maeno gineno kende kende jumalaika ma Mungu oro, ento gineno ngo Mungu ku kume.

(Thangambere 19:26) Ento dhaku pare ma ni yor i ng’eye, ulokre uneno ng’eye, man edoko ni mbegi mi kadu.

w19.06 mba. 20 udu. 3

Wakony umego man watiel cwinygi i saa mir ang’abacwiny

3 Lot umaku yub ma rac dit kinde m’eng’io nidokwo i kind dhanu mi Sodoma ma gibino ku timo ma reco. (Som 2 Petro 2:7, 8.) I andha, ng’ombe ubino ng’om ma miyo, re Lot uwok unwang’ere ku peko ma tung’ tung’ kuca. (Tha. 13:8-13; 14:12) Ecicopere nia dhaku pa Lot ugam umaru Sodoma kunoke dhanu moko mir adhurane lee akeca, uketho ekoso niworo Yehova. Pieno etho kinde ma Mungu uketho mac ku muganga ucwii iwi adhurane. Kepar bende pi jumanyir pa Lot ario. Coggi ma nwang’u ubecinyomogi utho i Sodoma. Ot pa Lot man piny ceke m’ebino ko unyothere; lembe mi can magwei utie nia dhaku pare de utho. (Tha. 19:12-14, 17, 26) Nyo Yehova uol ku Lot i saa mi peko maeno? Ungo.

YENGA MI NINDO 24, DWI MIR 2–NINDO 1, DWI MIR 3

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 20-21

“Yehova pong’o lembang’ola pare kwa”

(Thangambere 21:1-3) Man Yehova liewo Sara calu ewacu, man Yehova timo ni Sara calu eyero. 2 E Sara gamu ie, man enyolo nyathin ma nico ni [Abraham] i tio pare, i nindo ma jung’olo ma Mungu yero pire ire. 3 Man [Abraham] ulwong’o nying’ nyathin pare ma nico ma junyolo ire, ma Sara nyolo ire, Isak.

wp17.5-F mba. 14-15

Mungu ulwong’e “Nyar ubimo”

Nyo ng’iero ma Sara ung’iero unyutho nia ebino mbe ku yioyic? Ungo nyanok de, pilembe Biblia uyero kumae: “Ni kum yioyic cil Sara bende enwang’u tego m’enyolo ko nyodo ma nwang’u tego mi rundi pare kadhu, kum ekwanu ng’atu m’ung’olo lembe ya en e mandha.” (Juebrania 11:11) Sara ugam ung’eyo Yehova cuu; eng’eyo nia Yehova pong’o lembang’ola pare kwa. Ng’a m’i kindwa m’umbe ku yeny mi bedo ku yioyic ma tek calu pare? Dong’ ukwayu wan ceke watim kero wang’ei cuu mandha Mungu ma Biblia uweco pire. Ka watimo kumeno, wabinyang’ nia Sara uwondere ngo nibedo ku yioyic ma tek. Yehova cwayu ndra ngo; epong’o lembang’ola pare kwa, man saa moko epong’e i ayi ma wang’u iwa kunoke ma copo ketho wang’iero kadok ang’iera de!

“WINJ DWANDE”

Kinde ma oro pa Sara udoko 90, enwang’u gin m’ebino kuro kud ava niai con. Enyolo nyathin ma nico ni won ot pare m’emaru akeca, ma nwang’u dong’ utie ku oro dak acel! Abraham ucaku nying’ nyathin ne Isak (ma thelembene “Ng’iero”) tap calu ma Mungu ular uyero ire. Kepar kite ma Sara ubino vonjo ko, kinde m’ewacu kumae: “Mungu ketho ang’iero; dhanu ceke kubang’gi kubang’gi m’uwinjo wabing’iero wakugi.” (Thangambere 21:6) Ma jiji mbe, giramia maeno mir udu ma Yehova umio ire unyayu anyong’a i ie i dong kwo pare zoo. Re nyoliri pa nyathin ne unyayu bende tic lee i kore.

Kinde ma Isak udoko ku oro abic man ekwiro cak, Abraham uyiko foc moko ma dit. Re lembe ubedo ngo ma ber kwa, kum Biblia uyero nia Sara “neno” timo moko ma cuu ngo i bang’ wod Hagar. Icmael, ma nwang’u udoko ku oro 19 ucaku nywaru Isak. Ebino ngo tara kende kende, pilembe ku kony mi tipo maleng’, Paulo udok ukiewo i ng’eye nia timo pa Icmael eca ubino ragedo acel ma zoo. Sara uneno nia anywarne ubeketho wode i ariti. Eng’eyo nia Isak utie ngo kende kende wode, ento etie bende ng’atu ma pire tek i lembakeca pa Yehova. Pieno ku tegocwiny, eweco iwi lembene kud Abraham. Ekwayu Abraham uriem Hagar gikud Icmael cen.​—Thangambere 21:8-10; Jugalatia 4:22, 23, 29.

Abraham utimo ang’o saa m’ewinjo lembuno? Lembagora yero kumae: “Lembene nyayu can dit i [Abraham] kum wode.” Emaru wode ma Icmael lee mandha, uketho eromo rieme ngo. Ento Yehova uneno ariti m’unuti, man emondo i lembene. Biblia ukoro: “Man Mungu wacu ni [Abraham] kumae, Lembe pa nyathin, ku pa bong’ peri kud ubed rac i weng’i; gin ceke ma Sara yero pire iri, winj dwande; kum kodhini bilwongre ni kum Isak.” Yehova utielo bende cwiny Abraham nia ebipong’o yeny pa Hagar giku wode. E Abraham utimo kumeno.​—Thangambere 21:11-14.

(Thangambere 21:5-7) Man [Abraham] rundi pare dak, kinde ma junyolo wode ma Isak ire. 6 Man Sara wacu kumae, Mungu ketho ang’iero; dhanu ceke kubang’gi kubang’gi m’uwinjo wabing’iero wakugi. 7 Man ewacu kumae, Ng’a ma copo yero ni [Abraham], nia Sara biketho nyithindho dhothi? kum anyolo ire nyathin ma nico i tio pare.

(Thangambere 21:10-12) Kum kumeno ewacu ni [Abraham] kumae, Riem bong’ maeni woko ku wode: kum wod bong’ maeni gibibedo jucampacu giku woda ngo, en e kud Isak. 11 Man lembene nyayu can dit i [Abraham] kum wode. 12 Man Mungu wacu ni [Abraham] kumae, Lembe pa nyathin, ku pa bong’ peri kud ubed rac i weng’i; gin ceke ma Sara yero pire iri, winj dwande; kum kodhini bilwongre ni kum Isak.

(Thangambere 21:14) Man [Abraham] uai malu pir kugweno, e egamu kwen ku cupa mi pi, man emie ni Hagar, ekethe wi goke de man emio nyathin ire, e eketho ecidho: man eai, man ewotho i yamba mi Ber-ceba.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 20:12) Man kendo en e nyamira andha, en e nyar vwa, ento en e nyar ma ngo; man edoko dhaku para.

wp17.3-F mba. 12, korolembe mi there.

“In i dhaku ma weng’i leng’”

Sara ubino nyamin Abraham. Weggi ubino Tera, ento meggi ukoc. (Thangambere 20:12) Kadok i rundi ma tin gamiri ma kumeno uyiyere ngo, re i rundi maeca lembe ubino tung’. Nwang’u fodi dhanu ni ceng’ini ku bedoleng’ m’Adamu giku Eva gibino ko ma re gibayu. Pieno, ubenen ve gam ma jugamiri ko ku wat ubed umio ngo peko m’awiya copo nwang’u ni kum nyodo ma junyolo ku wat. Ento oro ma romo 400 i ng’eye, nwang’u wend oro mi kwo mi dhanu uloro, man tin de e kumeno. Eno re m’uketho Cik pa Musa ukwero gamiri m’i kind wat.​—Lembe mi Julawi 18:6.

(Thangambere 21:33) Man [Abraham] upidho yen i Ber-ceba, man elwong’o nying’ Yehova keca, Mungu mi nja.

w89-F 1/7 mba. 20 udu. 9

Abraham uweko lapor ni dhanu ceke m’umito bedo jurimb Mungu

9 Abram utimo lembe mange m’unyutho nia etie ku yioyic. Biblia uyero nia “eguro pemblam keca ni Yehova.” (Thangambere 12:7) Copere nia ethiero bende lei iwi pemblamne, pilembe wec mi dhu Juebrania ma juloko nia “pemblam” thelembene tie “kathiero lam.” I ng’eye, Abram utimo lembe ma rom wang’ dupa kaka mange. M’umedo maeno, “elwong’o nying’ Yehova.” (Thangambere 12:8; 13:18; 21:33) Wec mi dhu Juebrania ma juloko nia “nilwong’o nying’” thelembene tie bende “nitwong’o (nirweyo) nying’.” Ecicopere nia juruot p’Abram ku Jukanan gibed giwinjo kite m’Abram ubeweco ko pi nying’ Yehova Mungu pare kud amora. (Thangambere 14:22-24) Kumeno bende, dhanu ceke m’ubemito bedo jurimb Mungu gicikiri nilwong’o nyinge ku yioyic. Eno uketho i ie ‘niwodho lam mi pak ni Mungu thiri thiri,’ niwacu nirweyo lembanyong’a.​—Juebrania 13:15; Jurumi 10:10.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini