Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 2-8, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 22-23
“Mungu mulo i Abraham”
(Thangambere 22:1, 2) Man etimbre yo ng’ei gin maeni, nia Mungu mulo i [Abraham], man ewacu ire kumae, [Abraham]; man ewacu kumae, Anuti. 2 Man ewacu kumae, Kawono gam wodi, wodi kulong’, m’imare, en e Isak, man icidh i ng’om Moria; man ithiere keca ni lam m’awang’a wi got moko m’abiyero pire iri.
w12-F 1/1 mba. 23 udu. 4-6
Pirang’o Mungu ukwayu Abraham uthier wode?
Wakenen ayi ma Yehova ukwayu ko Abraham: “Kawono gam wodi, wodi kulong’, m’imare, en e Isak, man . . . ithiere keca ni lam m’awang’a.” (Thangambere 22:2) Poi nia Yehova wacu ni Abraham nia ethier Isak m’utie ‘wode m’emaru.’ Yehova ugam ung’eyo nia pir Isak tie tek lee i Abraham. Eng’eyo bende kite ma En gire de ewinjere ko pi Wode ma Yesu. Yehova umaru Yesu lee mandha, uketho eweco niai kud i polo wang’ ario zoo, m’elwong’o ko Yesu nia “Woda ma jamerna.”—Marko 1:11; 9:7.
Nimakere ku BIBLIA ma Lɛmbagora ma Leŋ pa Mungu, Yehova utio ku wec “abekweyi.” Jararieko moko ukoro nia wec maeno ubenyutho ya “RWOTH ung’eyo nia lembe m’ebekwayu [Abraham utim] utie lembe ma yot ungo.” Cicopere nia lembe maeno umio can lee i Abraham; eno ubekonyowa ninyang’ kite ma Yehova de uwinjere ko kinde m’ebeneno masendi ku tho pa Wode m’emaru. M’umbe jiji, ebino litho ma dit ma nwang’u fodi Yehova uwinjo ngo i cwinye man m’ebiwinjo de ngo.
Kadok saa moko lembe ma Yehova ukwayu nia Abraham utim copo wang’u iwa de, ento mito wapoi nia Yehova uweko ngo Abraham uneg wode. Ebodho Isak ku dhu tho, pilembe emito ngo Abraham uwinj kit litho ma janyodo copo winjo ka nyathin pare tho. Kadok kumeno de, Yehova ukwero ngo nimio “Wode ma dhe, ento ewodhe piwa ceke.” (Jurumi 8:32) Pirang’o Yehova umio peko maeno mi tek i kume gire? Etimo kumeno kara “wabed kwo.” (1 Yohana 4:9) Eno tie mer ma yawe mbe ma Mungu nyutho iwa! Nyo lembuno copo cwaluwa ngo ninyutho bende mer ire?
(Thangambere 22:9-12) Man gibino i ka ma Mungu Yero ire pire; man [Abraham] uguro pemblam keca, man ecanu yen kakare, e etwiyo Isak ma wode, man ekethe wi pemblamne, wi yen. 10 Man [Abraham] urieyo cinge, man eting’o pala kara eneg wode. 11 E malaika pa Yehova lwong’e kud i polo, man ewacu kumae, [Abraham, Abraham]: man ewacu kumae, Anuti. 12 E ewacu kumae, Kud iketh cingi i kum nyathin, kadi gin moko de kud itim i kume; kum kawono ang’eyo nia ilworo Mungu, kum ikwero wodi ngo ira, wodi kulong’.
(Thangambere 22:15-18) Man malaika pa Yehova lwong’o [Abraham] wang’ arionde kud i polo, 16 man ewacu kumae, Yehova wacu kumae, Akwongra kuda gira kum itimo gin maeni, man ikwero mio wodi ngo, wodi kulong’, 17 kara i mio mugisa abin ami mugisa iri, man i medo de abin amed kodhini calu cero m’i polo, man calu kwio ma dhu nam; man kodhini bimwonyo dhu gang’ pa jadegine; 18 man i kodhini thek ceke m’i ng’om binwang’u mugisa; kum iworo dwanda.
w12-F 15/10 mba. 23 udu. 6
Wor Mungu, kara ibin inwang’ bero i kum lembang’ola pare
Pi bero mi dhanu ma judubo, Yehova Mungu ukwong’o bende kwong’ dupa m’ewacu ko kumae: “Calu abedo kwo, Rwoth Yehova wacu.” (Eze. 17:16) Biblia ukoro nia Yehova Mungu ukwong’ere kumeno ma kadhu wang’ 40. Saa moko nyo kwong’ne m’ung’eyere akeca utie m’ekwong’ere ko kinde m’eweco kud Abraham. I kind oro dupa, Yehova utimo lembang’ola ma tung’ tung’ ni Abraham. Lembang’ola maeno ceke unyutho nia kodhi ma Mungu ung’olo pire biai kud i bang’ Abraham nikadhu kud i bang’ wode ma Isak. (Tha. 12:1-3, 7; 13:14-17; 15:5, 18; 21:12) I ng’eye, Yehova ukelo amulaic ma tek ni Abraham; eng’olo ire nia ethier wode m’emaru. M’umbe galu, Abraham utimo calu ma Mungu ung’olo ire, man nwang’u dong’ ebecithiero Isak ka malaika pa Mungu ucere. I ng’eye, Mungu ukwong’ere ire kumae: “Akwongra kuda gira kum itimo gin maeni, man ikwero mio wodi ngo, wodi kulong’, kara i mio mugisa abin ami mugisa iri, man i medo de abin amed kodhini calu cero m’i polo, man calu kwio ma dhu nam; man kodhini bimwonyo dhu gang’ pa jadegine; man i kodhini thek ceke m’i ng’om binwang’u mugisa; kum iworo dwanda.”—Tha. 22:1-3, 9-12, 15-18.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Thangambere 22:5) Man [Abraham] uwacu ni awobi pare kumae, Wubed keni ku kana, man waku nyathin wabicidho kuca; e wabirwo, man wabibino kendo i beng’wu.
w16.02-F mba. 11 udu. 13
Yehova ulwong’e ‘Jarimbe’
I wang’ niweko jurutic m’ulwokogi, Abraham ucikogi kumae: “Wubed keni ku kana, man waku nyathin wabicidho kuca; e wabirwo, man wabibino kendo i beng’wu.” (Tha. 22:5) Abraham umito yero ang’o? Nyo ecwayu ndra kinde m’ewacu ni jurutic pare nia Isak de bidwogo, ma ke eng’eyo cuu nia ebecithiere? Ungo. Biblia unyutho iwa lembe moko iwi gin m’Abraham ubino paru. (Som Juebrania 11:19.) “Ekwanu ya Mungu copo [ting’o Isak], cil kud i tho ngi.” Eyo, Abraham ubedo ku yioyic i cer. Egam eng’eyo nia Yehova umio igi giku Sara copo mi nyolo nyodo ma nwang’u dong’ gitii. (Ebr. 11:11, 12, 18) E Abraham unyang’ nia lembe moko mbe ma voyo Yehova. Pieno, cwinye ubino tek nia kadok lembang’o ngi ma bitimere cing’ nica de, wode m’emaru bidwogo kendo i bang’e, kara lembe ceke ma Yehova ung’olo upong’ kakare. Etie lembe mi zungo ngo ka Biblia ulwong’o Abraham “wego mi ju m’uyio ceke”!
(Thangambere 22:12) E ewacu kumae, Kud iketh cingi kum nyathin, kadi gin moko de kud itim i kume; kum kawono ang’eyo nia ilworo Mungu, kum ikwero wodi ngo ira, wodi kulong’.
it-2-F mba. 642 udu. 2-3
Elar eng’eyere, Elar ekethere
Yehova tio ngo ku copo pare mi ng’eyo lembe mi nindo m’ubino saa ceke. Tung’ ku ponji ma nia Mungu ular upangu lembe ceke ma bitimere apanga, Mungu tio ngo saa ceke ku copo pare mi ng’eyo lembe mi nindo m’ubino. Ayi m’etio ko ku copone urombo ku cik pare mi bedopwe man lembe m’ekoro en gire i Lembe pare. Giragora dupa mi Biblia unyutho nia ka lembe moko wok, Mungu keng’io ie, kan i ng’eye emaku yub nimakere ku lembe m’eng’ione.
Ku lapor, Thangambere 11:5-8 ukoro nia Mungu uloko wang’e iwi ng’om pi nineno lembe m’ubekadhu i Babeli, man i saa maeno re m’emaku yub pi nijigo dhu giedo mir adhurane, kum giedone ujai i kum yeny pare. Bende, kinde ma dubo unyai lee i Sodoma ku Gomora, Yehova unyutho ni Abraham (nikadhu kud i bang’ malaika) nia ebecineno lembe m’ukadhu i ng’ombe ku wang’e; ewacu kumae: “Abineno tek gitimo ceke calu ywakne, m’ubino i bang’a; man tek kumeno ngo, abing’eyo.” (Th 18:20-22; 19:1) M’umedo maeno, Mungu uyero nia ‘eng’eyo Abraham,’ man i ng’ei ma Abraham uyenyo thiero Isak, Mungu uyero ire kumae: “Kawono ang’eyo nia ilworo Mungu, kum ikwero wodi ngo ira, wodi kulong’.”—Th 18:19; 22:11, 12; nen bende Ne 9:7, 8; Ga 4:9.
YENGA MI NINDO 9-15, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 24
“Jugamu dhaku ni Isak”
(Thangambere 24:2-4) Man [Abraham] uwacu ni jatic pare, ma jadit mi ot pare, m’ubino wi gin ceke m’ebedo ko kumae, Akwei keth cingi the bamba: 3 man abiketho ikwong’ ku Yehova, Mungu m’i polo man Mungu m’i ng’om, nia ibigamu dhaku ngo m’i kind nyig Jukanani, m’abedo i kindgi, ni woda: 4 ento ibicidho ba ng’om ma thuwa, man ba wat para, man ibigamu dhaku ni woda ma Isak.
wp16.3-F mba. 14 udu. 3
“Abicidho”
Abraham uketho Eliezer ukwong’ere nia ebing’io ngo dhaku ni Isak i kind jumanyir mi Kanan. Pirang’o? Pilembe Jukanan giworo ngo Yehova man gitimo ngo ire thier. Abraham ung’eyo bende nia Yehova upangu nimio matira ni thek maeno pi timo migi ma reco. Pieno, emito ngo Isak ma wode m’emaru akeca umer ku thek maeno man emar lembsasa migi. M’umedo maeno, eng’eyo bende nia wode tie ku rwom ma dit i pong’o mi lembang’ola pa Mungu.—Thangambere 15:16; 17:19; 24:2-4.
(Thangambere 24:11-15) Man eketho ngamia girum piny ng’ei adhura ng’et kulo m’atong’a mi pi i kinde mir uthieno, i kinde ma mon cidho nitwomo i ie pi. 12 Man ewacu kumae, E Yehova, Mungu pa rwoth para [Abraham], akwei, ora awoth pio i ceng’ maeni, man inyuth bero ni rwoth para [Abraham]. 13 Nen, abecungo ng’et kulo mi pi; man nyig dhanu mir adhura bibino twomo pi: 14 man wek etimbre, nia nyaku m’abiwacu ire kumae, Lur agulu peri piny, akwei, kara amadhi: man ebiwacu kumae, Madhi, man abimio ni ngamia peri bende gimadhi; wek ng’atuca bed ng’atu m’igoyo wie ni jatic peri ma Isak; man ku maeni abing’eyo nia inyutho bero ni rwoth para. 15 Man etimbre, ma fodi edaru weco ngo, nia, nen Rebeka wok, ma junyole ni Bethuel, ma wod Milka, ma dhaku pa Nahor m’umin [Abraham], kud agulu pare wi goke.
wp16.3-F mba. 14 udu. 4
“Abicidho”
Eliezer ukoro lembe m’ukadhu saa m’etundo i dhu kulo ma ni ceng’ini kud Haran. Ekoro nia ekwayu Yehova Mungu ung’ii en nyaku ma Isak bigamu. Nenedi? Eliezer ukwayu Yehova uketh nyaku m’emito Isak ugam, ubin i dhu kulo. Saa m’ebiwok kwayu pii m’amadha, nyakune bimio ire pii, man ebimio bende pii ni ngamia pare. (Thangambere 24:12-14) Ing’eyo nia ng’a m’ubino i dhu kulo man utimo tap kumeno? Utie Rebeka! Kepar kite m’ewinjere ko kinde ma Eliezer ubekoro lembuno ni jupagi!
(Thangambere 24:58) E gilwong’o Rebeka, man giwacu ire kumae, Ibicidho ku ng’atu maeni? Man ewacu kumae, Abicidho.
(Thangambere 24:67) Man Isak ukele i hema pa Sara ma min mire, man egamu Rebeka, e edoko dhaku pare; man emare: e Isak ujukre yo ng’ei tho pa min.
wp16.3-F mba. 14 udu. 6-7
“Abicidho”
Yenga moko i wang’e, Eliezer ular upenjo Abraham nia ka nyakune biwok yio ngo ke? Abraham udwoko ire kumae: “Ibilund gonjri ni kwong’ para.” (Thangambere 24:39, 41) I ot pa Bethuel, paru pa Rebeka de pire bino tek. Anyong’a unego Eliezer lee mandha pi kum lembe m’ewotho pire urombo, uketho urwonde kugweno, ekwayu nia juwek edok ndhu ndhu ku Rebeka i Kanan. Ento jupagi Rebeka gimito nyakune ukeubed kugi pi nindo apar kende ci. Pi nicoko dhu lembene, giwacu kumae: “Wabilwong’o nyakune, man wabipenje i dhoge.”—Thangambere 24:57.
Rebeka unwang’ere i wang’ ng’iong’ic ma tek. Ukwayu etim ango? Nyo kisa binege i kum won kud umin ma gimito ngo ecidh i kabedo ma fodi eng’eyo ngo? Kunoke nyo ebineno nia nidiko cinge i kum lembe ma Yehova re m’ubetelo wie utie rwom ma lee? Dwoko lembe pare unyutho kite m’ewinjere ko i kum lembe ma rek maeno m’ukelo alokaloka i kwo pare. Edwoko kende kende kumae: “Abicidho.”—Thangambere 24:58.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Thangambere 24:19, 20) Man kan edaru mio ire emadhu, ewacu kumae, Abitwomo ni ngamia peri bende, maram gibimadhu ko. 20 Man etimo pio, e ekonjo pi ku i agulu pare i ungoli, man eringo kendo ba kulo m’atong’a kara etwom, man etwomo ni ngamia pare ceke.
wp16.3-F mba. 12-13
“Abicidho”
Nindo moko ku dhug uthieno, Rebeka ucidho i kulo nitwomo pii. I ng’ei m’etwomo pii i agulu pare, eneno jadit moko uberingini i bang’e. Jaditne uwok uwacu ire kumae: “Akwei, mi ira pi moko kud i agulu peri amadhi.” Gin ma jaditne ukwayu, ubedo lembe ma yot, man ekwaye de ku woro! Rebeka nyang’ nia jadit nino uwotho woth ma bor. Pieno, eloro agulu pio ku wi goke, man emio ire pii; emio ngo pii ma jaditne umadhu dhoge acel kende, ento emio pii ma ng’ic m’urome. Rebeka uneno bende nia Eliezer uwotho ku ngamia apar m’uvuto ceng’ini keca, man pii mbe i wer migi. Cicopere nia eneno ayi ma jadit eno ubenene ko tel, man emito enyuth berocwiny lee ire. E eyero kumae: “Abitwomo ni ngamia peri bende, maram gibimadhu ko.”—Thangambere 24:17-19.
Rebeka uwodhere nimio pii ni ngamia apar nitundo gimadhu pige uromogi. Ng’amia acel ma riew pii ubenego lee copo madhu pii litre 95! Ka ngamia apar eno zoo riew pii ubino negogi lee, nyutho nia Rebeka utimo tic pi saa ma lee pi nimio igi pii. Re ve riew pii ubino negogi ngo lee rukeno. Nyo Rebeka ung’eyo lembuno saa m’ewodhere pi nimio igi pii? Ungo. Ebino kende kende ayika nitimo tic ma tek pi ninyutho berocwiny ni jadit maeno, kadok nwang’u eng’eye ngo de. Jaditne uyio kony pare. Kinde ma Rebeka ubelabu pii thiri thiri kud agulu pare pi nipong’o pii i wer, jadit eno uketho wang’e tel m’enene ko.—Thangambere 24:20, 21.
wp16.3-F mba. 13, korolembe mi there.
“Abicidho”
Piny nwang’u dong’ ubenyutho, man Biblia unyutho ngo nia Rebeka utimo saa ma lee i dhu pii. Bende, enyutho ngo nia edok i pacu nwang’u dong’ jupagi ubenindo, kunoke nia ng’atu moko ucidh usaye pilembe ebegalu.
(Thangambere 24:65) Man ewacu ni jatic kumae, Ng’atu maeca m’ubewotho i podho kara eromb kudwa en e ng’a? E jaticne uwacu kumae, En e rwoth para: e eting’o bongu mi wang’, eumo ko wang’e.
wp16.3-F mba. 15 udu. 3
“Abicidho”
E nindo ma wakoro pire i acaki mi thiwiwec maeni ugam uromo. Kinde ma gikadhu Negeb man piny ucaku benyutho, Rebeka uting’o wang’e eneno ng’atu moko ubewotho i podho, man ve ng’atune ubeparu lembe lee. Biblia ukoro nia saa ma Rebeka unene, ‘elor ku wi ngamia’ pio pio, m’umbe nikuro nia ngamia ukeudok piny, man epenjo ng’atu m’ubetelo wie kumae: “Ng’atu maeca m’ubewotho i podho kara eromb kudwa en e ng’a?” Saa m’ewinjo nia utie Isak, e wang’ acel eumo wang’e ku kithambala. (Thangambere 24:62-65) Pirang’o? Copere etimo kumeno pi ninyutho woro ni ng’atu ma bibedo won ot pare. Ni jumoko, kit woro ma kumeno copo nen ni gin ma kakare daru kadhu. Ento wan ceke, coo ku mon, wacopo nwang’u ponji i kum jwigiri pa Rebeka, pilembe wan ceke watie ku yeny mi nyutho kite maeno mi jwigiri.
YENGA MI NINDO 16-22, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 25-26
“Esau ulworo twero pare mi bedokayu”
(Thangambere 25:27, 28) Man awiyane dongo: e Esau en e jadwar ma riek, e jalum; man Yakobo en e dhanu ma mol, ma bedo i hema. 28 Nie Isak umaru Esau, kum ecamu kum ring lei pare: man Rebeka maru Yakobo.
it-1-F mba. 1224
Yakobo
Tung’ kud Esau ma won umaru lee m’ubino jalum, jadwar ma kwiny man ma bedo ngo i pacu, “Yakobo en e dhanu ma mol [ku dhu Juebrania, tam], ma bedo i hema.” Ebed ekonyo dhanu ku tic i pacu, uketho min ugam umare lee. (Th 25:27, 28) I verse mange mi Biblia, jutio ku wec tam mi dhu Juebrania pi ninyutho ng’atu ma foyo i Mungu. Ku lapor, Biblia uwacu nia “ng’atu ma rieu rimo nege edagu ng’atu ma cu,” ento Yehova unyutho nia “kajik pa ng’atu ma won kwiocwiny e ber.” (Rie 29:10; Zb 37:37) Yob bende ubedo ng’atu ma “ndhu cu [ku dhu Juebrania, tam] man atira.”—Yob 1:1, 8; 2:3.
(Thangambere 25:29, 30) Man Yakobo tedo dek: e Esau ai i thim, man evoc: 30 man Esau wacu ni Yakobo kumae, Akwei, keth acam dek maeno ma kwar; kum avoc: ka kumeno julwong’o nyinge Edom:
(Thangambere 25:31-34) man Yakobo wacu kumae, Ilar ing’ieu ira ng’ol ma dit peri mi nyol. 32 Man Esau wacu kumae, Nen, ani ceng’ni tho: man ng’ol ma dit mi nyol biloko ira ang’o? 33 E Yakobo wacu kumae, Ilar ikwong’ ira; e ekwong’o ire: man eng’iewo ng’ol pare mi dit ni Yakobo. 34 Man Yakobo mio kwen ku cwe ng’or nyamunguk ni Esau; e ecamu emadhu de, man eai malu, e ecidho i yo pare: kum kumeno Esau cayu ng’ol pare mi dit mi nyol.
Pirang’o ukwayu wabed wafoi jumange?
Lembe ma rac utie nia dhanu moko ma jukiewo pigi i Biblia ginyutho ngo foyofoc. Ku lapor, junyodo pa Esau gigam gimaru Yehova man gibed giwore, re en eneno ngo piny ma leng’ ni gin ma pire tek. (Som Juebrania 12:16.) Ang’o m’ugam unyutho kamaleng’ nia Esau ukoso foyofoc? Elworo twero pare mi bedokayu ni jang’eye ma Yakobo ku cwej munguk, m’umbe niparu pi matoke mi timo parene. (Tha. 25:30-34) Ng’iong’ic maeno udok unyayu can lee i Esau. Re calu m’egam eneno twero pare mi bedokayu ni gin ma tije mbe, ewak mananu kinde m’ekoso mugisa mi bedokayu.
it-2-F mba. 637
Kayu
Niai con, nico ma kayu ubino ku dito yo pagi, man ka wego mbe, en re m’edong’ jawi ot. Ebed elagu bende aba i bang’ won wang’ ario. (Pc 21:17) Yosefu ugam uketho Ruben ubedo i dhu cam nimakere ku dito pare mi kayu. (Th 43:33) Ento Biblia ukwanu nying awiya nimakere ku dito mi nyoliri migi kende ngo. Wang’ ma pol, jubed jucaku ku nyathin ma pire yik lee kunoke m’ugwoko bedoleng’ pare kakare nicaku ku kayu.—Th 6:10; 1Ke 1:28; nen bende Th 11:26, 32; 12:4; nen thiwiwec TWERO MI BEDOKAYU; GIRALAGA.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Thangambere 25:31-34) man Yakobo wacu kumae, Ilar ing’ieu ira ng’ol ma dit peri mi nyol. 32 Man Esau wacu kumae, Nen, ani ceng’ni tho: man ng’ol ma dit mi nyol biloko ira ang’o? 33 E Yakobo wacu kumae, Ilar ikwong’ ira; e ekwong’o ire: man eng’iewo ng’ol pare mi dit ni Yakobo. 34 Man Yakobo mio kwen ku cwe ng’or nyamunguk ni Esau; e ecamu emadhu de, man e ai malu, e ecidho i yo pare: kum kumeno Esau cayu ng’ol pare mi dit mi nyol.
(Juebrania 12:16) kara won tarwang’ kud ubed nuti, kadi ng’atu ma rac calu Esau, m’uloko camupacu pare gire ku cemo ma wang’ acel.
Penji mi jusom
Kawoni wakedwog iwi Juebrania 12:16, ma i Biblia Traduction du monde nouveau juloko kumae: “Kara won tarwang’ kud ubed nuti, kadi ng’atu ma neno ngo piny maleng’ ni gin ma pire tek, calu Esau, m’uloko twero mi bedo kayu ku cam ma wang’ acel.” Verse maeno umito yero ang’o?
I verse maeno, jakwenda Paulo ubino weco ngo pi thekwaru pa Masiya. Ento ebino kende kende niketho cwiny Jukristu nia ‘gitim yo m’atira ni tiendgi.’ Ka gitimo kumeno, gicopo ‘rem ungo ku bero pa Mungu,’ re tek gimondo i timo mi tarwang’, gicopo nwang’u ngo berone. (Ebr. 12:12-16) Eno copo ketho gibedo ve Esau ‘m’uneno ngo piny maleng’ ni gin ma pire tek,’ uketho emiere lee i lembe mi kum.
Esau ukwo i rundi mi kwaru ma con, man ve nia en de wang’ acel acel ebed enwang’u rwom mi thiero lam. (Tha. 8:20, 21; 12:7, 8; Yob 1:4, 5) Ento awanya marac mi kume uketho ebayu rwom maeno ceke, ke pi cam sani acel kende. Ecicopere nia emito eurere kud ikum masendi ma jular juewo nia nyikwai Abraham gibinwang’iri ko. (Tha. 15:13) Esau unyutho bende cac ikum lembe mi tipo, kinde m’egamu ire mon ario mi thek mange; lembuno unyayu can lee i junyodo pare. (Tha. 26:34, 35) Timo pare ukoc bor dit ku pa Yakobo, m’utimo tego nigamu dhaku ma woro Mungu mandha.—Tha. 28:6, 7; 29:10-12, 18.
Dong’ wacopo yero ang’o i adundo pi thekwaru m’ulubere nitundo ikum Yesu, ma tie Masiya? Saa moko, thekwarune ubed ukadhu kud ibang’ wod ma kayu, re kwa ngo. Juyahudi ging’eyo lembuno, man giyie kumeno, calu ma gigam ging’eyo bende nia Kristu binyolere kud i thekwaru pa Daudi m’ubino nyathin ma cogo pa Yese.—Mat. 22:42.
(Thangambere 26:7) man dhanu mi ka maeno gipenje pi dhaku pare; man ewacu kumae, En e nyamira: kum lworo nege niwacu kumae, En e dhaku para; dhanu mi ka maeno, ewacu, umaru nega pi Rebeka; kum wang’e leng’ mir anena.
it-2-F mba. 255 udu. 6
Vupo
Kadok Biblia ukwero magwei nia ku jucway vupo de, re eno nyutho ngo nia dong’ wayer lemandha ceke ni ng’atu m’uromo ngo uwinj lembene. Yesu Kristu umio juk ma e: “Gin ma leng’ kud wumi ni gwogi, kadok tigo mu de kud wubai wang’ kul, gimaru nyonogi the tiendgi, man gilokri giyecowu.” (Mt 7:6) Eno re m’uketho saa moko Yesu ubed ukoro ngo lembe ceke terter kan eneno nia lembene copo kelo peko mananu. (Mt 15:1-6; 21:23-27; Yh 7:3-10) Ubenen nia Abraham, Isak, Rahab, man Elica de giyero ngo lembe ngbeng’ ngbeng’ kunoke gikanu kum lemandha moko ni dhanu ma woro ngo Yehova pi thelembe ma rom eno.—Th 12:10-19; thek 20; 26:1-10; Yc 2:1-6; Yk 2:25; 2Ub 6:11-23.
YENGA MI NINDO 23-29, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 27-28
“Yakobo unwang’u mugisa m’etie ku twerone”
(Thangambere 27:6-10) Man Rebeka yero ni Yakobo ma wode, ewacu kumae, Nen, awinjo wuru yero ni Esau m’umeru, ewacu kumae, 7 Kel ira ring’o, man itim ira cemo ma mit, kara acam, man ami mugisa iri i wang’ Yehova ma fodi tho para kutundo ngo. 8 Ka kumeno kawono, woda, wor dwanda calku lembe m’ang’olo iri. 9 Kawono ci bang’ udul diegi, man igam ira nyithi diegi ario ma ber keca: man abitimogi ni cemo ma mit ni wuru, wadi m’emaru: 10 man ibitere ba wuru, kara ecam, kara emi mugisa iri ma fodi tho pare kuwok ungo.
w04-F 15/4 mba. 11 udu. 4-5
Rebeka—Dhaku ma timo pare unyutho nia elworo Mungu
Biblia uyero ngo nia Isak ular ung’eyo nia Yakobo bibimo wi Esau kunoke ngo. Kadok kumeno de, Rebeka ku Yakobo ging’eyo nia mugisa utie pa Yakobo. Pieno Rebeka utimo pio kinde m’ewinjo nia Isak bimio mugisa ni Esau kan etedo ire ring lei. Tegocwiny man amora ma Rebeka ubino ko niai i aradu pare fodi utie asu. ‘Eng’olo’ ni Yakobo nia ukel ire nyithi diegi ario. Emito eted dek ma mit ma won ot pare umaru akeca. I ng’eye, Yakobo biranju ayine edok ve Esau kara enwang’ mugisa. Yakobo unyayu piem, pilembe ka won uwok unyang’ nia utie en, ebilame! Ento Rebeka urere, ewacu kumae: “Kwong’ peri ubed i wiya, woda.” E etedo dek ma mit, eruko Yakobo ku kendi m’uloko ayine, man eore i bang’ won.—Thangambere 27:1-17.
Biblia ukoro ngo nia pirang’o Rebeka utimo kumeno. Dhanu dupa wacu nia etimo rac, ento Biblia re uyero ngo nia etimo rac, man Isak de udhau ngo i wie kinde m’enyang’ nia Yakobo re m’unwang’u mugisa. Tung’ ku maeno, Isak ulund umio mugisa ni Yakobo lee nisagu. (Thangambere 27:29; 28:3, 4) Calu Rebeka ung’eyo gin ma Yehova uyero pir awiya pare, etimo kero kara Yakobo unwang’ mugisa m’etie ku twerone. Etimo lembe m’urombo ku yeny pa Yehova.—Jurumi 9:6-13.
(Thangambere 27:18, 19) Man ebino ba won, ewacu de kumae, Vwa: man ewacu kumae, Anuti; in i ng’a, woda? 19 E Yakobo wacu ni won kumae, An a Esau ma kayu peri; atimo calu iwacu ira: ai malu, akwei, ibed icam ring’o para, kara ng’eyong’ec peri mi mugisa ira.
w07-F 1/10 mba. 31 udu. 2-3
Penji mi jusom
Biblia ukoro ngo thelembe m’uketho Rebeka ku Yakobo gitimo kumeno, ento enyutho nia lembene uwok mbwang’ kumeni. Bende, Lembe pa Mungu uwacu ngo nia gitimo rac kunoke ngo, uketho wacopo ting’e ngo ni thelembe ma wacwai ko vupo. Biblia ukoro kende kende lembe m’utimere.
Mi kwong’o, Biblia unyutho kamaleng’ nia Yakobo ubino ku twero mi nwang’u mugisa i bang’ won; Esau ke bino mbe ku twerone. Yakobo ugam ung’iewo twero mi bedokayu i bang’ umin, m’ulwore ire kinde ma kec ubenege. Esau “cayu” twero pare mi bedokayu, uketho ewile ku cam. (Thangambere 25:29-34) Pieno, kinde ma Yakobo ucidho i bang’ won, ecidh egamu mugisa m’etie ku twero mi nwang’u.
(Thangambere 27:27-29) E ecoro ceng’ni, man ecwio limbe: man eng’wio ng’wic kendi pare, e emio mugisa ire, man ewacu kumae, Nen, ng’wic woda en e calu ng’wic thim ma Yehova mio mugisa i wie: 28 Man Mungu mi iri kum thoi m’i polo, man kum mio m’i ng’om, man cam dupa ku pigulok ma nyasa: 29 Dong’ kodhidhanu gitim iri, man thek girum piny i beng’i: bed rwoth wi utumeru, man wek wot meru girum piny iri: kwong’ ubed wi dhanu m’ukwong’i kubang’gi kubang’gi, man mugisa bed wi dhanu ceke m’umio mugisa iri kubang’gi kubang’gi.
it-1-F mba. 295 udu. 6
Mugisa
I rundi ma con, wego ubed umio mugisa ni awiya pare ma co nindo ma nok i wang’ tho pare. Mugisa maeno pire bino tek lee, uketho Isak umio mugisa ni Yakobo, m’eparu ko nia ebemio mugisa ni Esau m’utie wode ma kayu. Isak umio mugisa ni Yakobo man ewacu nia kodhine binyai nisagu p’umin m’Esau. Ma jiji mbe, Isak ukwayu Yehova upong’ lembuno, kum nwang’u dong’ etii man wang’e de neno piny ungo. (Th 27:1-4, 23-29; 28:1, 6; Eb 11:20; 12:16, 17) I ng’eye, saa ma Isak unyang’ nia emio mugisa ni Yakobo, edok emio ire mugisa lee nisagu. (Th 28:1-4) Kumeno bende, Yakobo ular umio mugisa ni awiya ma co ario pa Yosefu, kan i ng’eye edok emio ni awiya pare gire i wang’ tho pare. (Th 48:9, 20; 49:1-28; Eb 11:21) Musa de umio mugisa ni nyithindho mir Israel zoo i wang’ tho pare. (Pc 33:1) Lembe m’udok utimere i ng’eye unyutho kamaleng’ nia mugisa ma dhanu maeno gimio ubedo lembila. Saa moko, ng’atu m’ubemio mugisa ubed uketho cinge iwi ng’atu m’ebemio ire mugisane.—Th 48:13, 14.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Thangambere 27:46–28:2) Man Rebeka wacu ni Isak kumae, Kwo para ola kum nyig Heth: tek Yakobo gamu dhaku ma kind nyig Heth, wadi maeni, mi nyir m’i ng’ombe, kwo para biloko ang’o ira?
28 Man Isak ulwong’o Yakobo, e emio mugisa ire, man eng’olo ire, ewacu ire kumae, Ibigamu dhaku i kind nyig Kanan ungo. 2 Ai malu, cidh i Padan-aram, ba ot pa Bethuel ma won meru; man igam iri dhaku ku kuca i kind nyig Laban ma neru.
w06-F 15/4 mba. 6 udu. 3-4
Kite ma ber mi weco ku jadhogi mi gamiri
Nyo Rebeka gikud Isak gibed giweco ma ber i kindgi? Ju ma nyir ario pa Heth ma Esau gamu, unyayu peko lee i ot migi. Rebeka uyero ni Isak kumae: “Kwo para ola kum nyig Heth: tek Yakobo gamu dhaku ma kind nyig Heth . . . , kwo para biloko ang’o ira?” (Thangambere 26:34; 27:46) Ubenen kamaleng’ nia Rebeka ubed unyutho lembe m’udieng’o cwinye thwolo thwolo.
Isak uwacu ni Yakobo m’umin Esau nia kud egam dhaku i kind jumanyir mi Kanan. (Thangambere 28:1, 2) Eno ubenyutho nia Isak uwinjo paru pa Rebeka. Kite ma Rebeka gikud Isak gibed giweco ko i kingi thwolo thwolo iwi lembe ma copo kelo peko i ot migi, ubemio iwa ponji tin. Icopo timo ang’o ka dhogwu uberombo ngo ku jadhogi mi gamiri iwi lembe moko?
(Thangambere 28:12, 13) Man eleko; man, nen, raidh juting’o ecungo wi ng’om, man wie tundo i polo; man, nen, malaika pa Mungu beidho man ubeloro kud i kume. 13 Man, nen, Yehova cungo i wie, man ewacu kumae, An a Yehova, Mungu pa Ibrahim ma kwaru, man Mungu pa Isak: ng’om m’ivuto i wie, abimie iri, man ni kodhini;
w04-F 15/1 mba. 28 udu. 5
Lembe ma dongo dongo mi buku mi Thangambere—Thenge mir 2
28:12, 13—Lek ma Yakobo uleko m’eneno “raidh” i ie, thelembene tie ang’o? “Raidh” eno kunoke mangasi, ma saa moko nyo unen ve kidi ma jupangu mangasi mangasi, ubenyutho winjiri m’utie i kind ng’om ku polo. Lembe ma nia jumalaika pa Mungu gibeidho man gibeloro kud iwi mangasine, ubenyutho nia gibetimo tic ma tek kara winjiri ubed i kind Yehova ku dhanu m’ubetimo yeny pare.—Yohana 1:51.
YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 3–NINDO 5, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 29-30
“Yakobo ugamu dhaku”
(Thangambere 29:18-20) E Yakobo maru Rahel; man ewacu kumae, Abitimo iri rundi abiro pi Rahel ma nyeri ma nok. 19 Man Laban uwacu kumae, Tek amie iri, sagu ma tek amie ni ng’atu mange: bed i bang’a. 20 E Yakobo timo rundi abiro pi Rahel; man gibedo ire calu ceng’ ma nyanok, ni mer m’emare ko.
w03-F 15/10 mba. 29 udu. 6
Yakobo uneno lembe mi tipo ni gin ma pire tek
I rundi maeca, jung’eyo nia jalawobi ubegamu nyaku andha nwang’u emio keny ni jupagi nyakune. I ng’eye, Cik pa Musa ung’olo nia tek ng’atu moko umaku nyaku ma sumba man evuto kude, ng’atune ucikere niculo cekel mi mola ma tar 50 ni won nyaku. Jararieko moko ma nyinge Gordon Wenham uwacu nia cul maeno ubino “wend keny ma dit ma jukolo,” ento wang’ ma pol, jubed jukolo “piny ma nok.” (Poi mi Cik 22:28, 29) Yakobo ubino mbe ku piny m’ecopo kolo, uketho emiyere nitimo tic ni Laban pi oro abiro. Wenham umedo bende kumae: “Con i rundi mi Babeli, jubed juculo jaratic ma timo tic pi nindo moko kende ku nusu mi cekel kunoke ku cekel acel kubang’ dwi. [Pi oro abiro, jaratic nwang’u niai cekel 42 nitundo 84]. Pieno, Yakobo ukolo keny ma lee dit iwi Rahel.” Laban ujolo kenyne m’umbe piem.—Thangambere 29:19.
(Thangambere 29:21-26) Man Yakobo wacu ni Laban kumae, Mi ira dhaku para, kum ceng’ para thum kakare, kara amond i bang’e. 22 Man Laban ucoko dhanu ma keca ceke karacelo, man etimo agba. 23 Man etimbre uthieno, nia egamu Leya ma nyare, man ekele i bang’e; man emondo i bang’e. 24 E Laban umio Zilpa ma bong’ pare ni Leya ma nyare ni bong’ ire. 25 Man etimbre kugweno nia, nen, en e Leya: man ewacu ni Laban kumae, Maeni ang’o m’itimo i bang’a? atimo iri tic pi Rahel ungo? ilund ibomba mir ang’o? 26 Man Laban uwacu kumae, Jutimo kumeno ngo i thuwa, ma nia jumi ma nok ma fodi jukumio ma kayu ngo.
w07-F 1/10 mba. 8-9
Nyimego ario ma nyek “gigomo ot mir Israel”
Nyo Leya ucung’o lembe en kara juwond Yakobo? Kunoke nyo won re m’udiye kara eyii? Ka Rahel ke ubino kani saa maeca? Nyo eng’eyo lembe ma won umito timo? Kan eng’eyo, ewinjere nenedi saa nica? Nyo nwang’u ecopo wilo paru pa won? Penji maeno, Biblia udwoko ngo wang’gi. Kadok Rahel giku Leya ging’ei kunoke ngo de, re lembene uton lee i Yakobo. Bende, teliri uwok i kind Yakobo giku Laban, ento ungo ku jumanyir pa Laban. Ewacu kumae: “Atimo iri tic pi Rahel ungo? ilund ibomba mir ang’o?” Laban udwoko ire kumae: “Jutimo kumeno ngo i thuwa, ma nia jumi ma nok ma fodi jukumio ma kayu ngo. Tim yenga bo pi maeni, man wabimio iri mucelo bende i tic m’ibitimo ira rundi abiro mange.” (Thangambere 29:25-27) Lembuno uketho Yakobo ugamu adhura i yeny pare ngo, man lembene nyayu nyeko ma dit i kind mon pare.
it-2-F mba. 222 udu. 5
Gamiri
Foc mi nyom. I Israel, kadok nyom ubed ubedo ngo ku lembe ma hai de, re ebedo nindo mir anyong’a ma lee. I nindo mi nyom, nyamugole yikere cuu mandha. Ejom man ewiro mo ma ng’wice ng’ar. (Nen bende Rt 3:3; Eze 23:40.) Saa moko jumanyir wagi de konye ku kendo kalega, man robe ma tar ma leng’ nimakere ku jamcinge. (Yr 2:32; Ny 19:7, 8; Zb 45:13, 14) Ekendere ku jamruko man lengethu, tekene etie ku copo mi ng’iewogi. (Is 49:18; 61:10; Ny 21:2) I ng’eye, eumo wie man wang’e ku kithambala ma bor, m’ubedo ve valo, ma loro nitundo i tiende. (Is 3:19, 23) Eno ubekonyowa ninyang’ nia ebino yot ni Laban niwondo Yakobo, uketho Yakobo de unyang’ ungo nia karaman jalwon umio ire Leya kakare nimio Rahel. (Th 29:23, 25) Rebeka de ugam uumo wie kumeno kinde ma gibecirombo kud Isak. (Th 24:65) Eno ubedo ayi ma nyamugole nyutho ko jwigiri ni won ot pare.—1Ko 11:5, 10.
(Thangambere 29:27, 28) Tim yenga bo pi maeni, man wabimio iri mucelo bende i tic m’ibitimo ira rundi abiro mange. 28 E Yakobo timo kumeca, man etimo yenga pare kakare: man emio ire Rahel ma nyare ni dhaku.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Thangambere 30:3) Man ewacu kumae, Nen, bong’ para ma Bilha, mond i bang’e; kara enyol wi conga, man an bende anwang’ nyithindho ni kume.
it-1-F mba. 49 udu. 2
Tungo nyathin peri ma buu ngo
Rahel giku Leya gineno awiya ma bong’ migi unyolo ni Yakobo ni awiya migi. (Th 30:3-8, 12, 13, 24) Awiya maeno de gilagu piny rom kud awiya mange ma Yakobo unyolo ku mon pare m’egamu agama. Gibino awiya pa wegi ma buu, man calu meg awiyane gibino bong’ mi mon pa Yakobo, pieno Rahel giku Leya gibino ku twero iwi awiyane.
(Thangambere 30:14, 15) Man Ruben ucidho i nindo mi mwoka nganu, man enwang’u nying yen i podho, e ekelogi ba Leya ma min mire. Rahel ulund uwacu ni Leya kumae, Akwei, mi ira kum nying yen pa wodi moko. 15 Man ewacu ire kumae, En e lembe ma nyanok nia imayu cwara woko kud i bang’a? man ibimayu nying yen pa woda bende? E Rahel uwacu kumae, Ka kumeno ebivuto kudi i diewor maeni kum nying yen pa wodi.
w04-F 15/1 mba. 28 udu. 6
Lembe ma dongo dongo mi buku mi Thangambere—Thenge mir 2
30:14, 15—Pirang’o Rahel uyio nia won ot pare kud uvut kude pi nying yen ma jumio ire? I rundi ma con, jubed jutio ku nying yen maeno (ma julwong’o mandragor) ni dawa ma ketho ng’atini winjo ngo litho. Jubed juparu nia nying yen eno medo bende ava mi timo ribiri i kumjo man ekonyo bende ju ma mon kara ginwang’ igi yot yot. (Wer pa Suleman 7:13) Kadok Biblia unyutho ngo thelembe m’uketho Rahel uyio nia kud evut ku won ot pare pi nying yen eno de, re saa moko nyo eparu nia nying yen ne bikonye enwang’ ic kara ukab lewic ma jucaye ko nia e jamugumba. Kadok kumeno de, re oro moko ukeukadhu ka Yehova ubin ‘uyabu ie’ mi nyodo.—Thangambere 30:22-24.