KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr20 Dwi mir 4 mba. 1-5
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (04/2020)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (04/2020)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2020
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 4
  • YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 4
  • YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 4–NINDO 3, DWI MIR 5
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2020
mwbr20 Dwi mir 4 mba. 1-5

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 4

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 31

“Yakobo giku Laban gitimo lembariba mi kwiocwiny”

(Thangambere 31:44-46) Man kawoni bin, wek watim lembariba, an wakudi; man wek ebed ni lembanyutha i kindwa wakudi. 45 E Yakobo ting’o kidi, man epidhe ni mbegi. 46 E Yakobo wacu ni utumin mire kumae, Wucok kidi; man giting’o kidi, gidhuro ni udhuru: e gicamu keca bang’ udhurune.

it-1-F mba. 943 udu. 5

Galed

I ng’ei ma Yakobo giku Laban giyiko lembe m’ubino nyayu teliri i kindgi, gitimo lembariba mi kwiocwiny. Pi nitimo lembaribane, Yakobo uting’o kidi moko man epidhe ni mbegi. I ng’eye, ewacu ni “utumin mire” nia gipang kidi ni udhuru; saa moko nyo gipangu kidine i ayi pa meza, man gicamu cemo mi lembariba i wie. Pieno, Laban ulwong’o nying kabedone ku dhu Cami nia “Yegar-sahadutha,” ento Yakobo ulwong’e “Galed” ku dhu Juebrania. Laban uwacu kumae: “Udhuru maeni [gal, ku dhu Juebrania] en e lembanyutha [edh, ku dhu Juebrania] i kindwa wakudi i ceng’ maeni.” (Th 31:44-48) Kidi ma gidhurone (man mbegi mi kidi ma Yakobo pidho) ubedo sadeni migi ni dhanu ceke m’ubed ukadhu ku keca. Calu ma verse mi 49 uyero, Yakobo giku Laban gilwong’o bende nying’ kabedone “Mizpa [ku dhu Juebrania, mitspah, ma thelembene Otkur ma Wiw],” pi ninyutho nia gitimo lembariba mi kwiocwiny i kindgi man juruot migi. (Th 31:50-53) Oro dupa i ng’eye, dhanu mange de utio ku kidi i ayi ma rom eno calu sadeni migi.​—Yc 4:4-7; 24:25-27.

(Thangambere 31:47-50) E Laban ulwong’e Yegar-sahadutha: ento Yakobo lwong’o Galed. 48 E Laban uwacu kumae, Udhuru maeni en e lembanyutha i kindwa wakudi i ceng’ maeni. Ka kumeno julwong’o nyinge Galed: 49 man Mizpa, kum ewacu kumae, Yehova kur kindwa wakudi, kinde ma wambe wakudi. 50 Tek ibinyayu can i nyiga, man tek ibigamu mon umedo nyiga, ng’atu moko mbe i bang’wa; nen, Mungu en e jamulembe i kindwa wakudi.

it-2-F mba. 1089

Mizpa (Otkur ma wiw)

Yakobo ulwong’o kidi m’edhuro nia “Galed” (ma thelembene “Udhuru m’ubedo ni jamulembe”) man Otkur ma wiw. I ng’eye, Laban uyero kumae: “Yehova kur kindwa wakudi, kinde ma wambe wakudi.” (Th 31:45-49) Udhuru mi kidi maeno ubino ni kizibiti m’unyutho nia Yehova ubedo neno ka nyo andha gibiworo lembariba mi kwiocwiny ma gitimo i kindgi kunoke ngo.

(Thangambere 31:51-53) E Laban uwacu ni Yakobo kumae, Nen udhuru maeni, man nen mbegi maeni, m’aketho i kindwa wakudi. 52 Udhuru maeni ubed jamulembe, man mbegi maeni ubed jamulembe, nia abikadhu ku wi udhuru maeni ngo i beng’i, man nia ibikadhu ku wi udhuru maeni ku mbegi maeni i bang’a ngo, mi timo rac. 53 Mungu pa [Abraham], man Mungu pa Nahor, Mungu pa weggi, upok lembe i kindwa. Man Yakobo kwong’o ku Lworo pa won ma Isak.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 31:19) Nwang’u Laban ucinyaru yuk rombe: man Rahel ukwalu mungu m’acwia pa won.

it-2-F mba. 1062

Mungu m’acwia (Terafim)

Sayusac moko ma jutimo i ng’om mi Mezopotamia man i kabedo mange ma ceng’ini kude unyutho nia nibedo ku mungu m’acwia ubino ku matoke iwi twero mi nwang’u mutuma. Nimakere ku gor mi ban kidi moko ma junwang’u i adhura mi Nuzi, jalwodo m’ubino ku kit mungu m’acwia eno ubedo ku twero mi cibanju piny pa jalwon (m’udaru tho) i wang’ cik. (Ancient Near Eastern Texts, ma J. Pritchard re m’ukiewo i oro 1974, mba. 219, 220, man nyathi korolembe mi there mi 51) Saa moko nyo Rahel uparu pi lembe maeno man enwang’u nia etie ku twero mi ting’o mungu m’acwia pa won, pilembe won utio ku Yakobo ma cware calu ng’eca. (Nen bende Th 31:14-16.) Mungu m’acwia eno pire ubino tek lee pi ninwang’u giralaga, uketho Laban udieng’ akeca nicigame, nitundo ecoko umego pare, man gilubo tok Yakobo pi woth mi ceng’ abiro. (Th 31:19-30) Ento, Yakobo ugam ung’eyo ngo nyanok de lembe ma Rahel utimo eno. (Th 31:32) Bende, lembe moko mbe m’unyutho nia Yakobo upimo kadi apima de nitio ku mungu m’acwia pi ninwang’u giralaga i bang’ wot Laban. Tij mungu m’acwia ubino mbe i bang’ Yakobo. I ng’ei kare, Yakobo ugamu mungu m’araga ceke ma juode ubedo ko, man ekunyogi i the yen ma dit m’ubino ceng’ini ku Cekem.​—Th 35:1-4.

(Thangambere 31:41, 42) Rundi pier ario maeni abedo i ot peri; atimo iri rundi apar wi ang’wen pi nyigi ario, man rundi abusiel pir udul lim peri: man iloko sukulia para wang’ apar. 42 Tek Mungu pa vwa, Mungu pa [Abraham], man Lworo pa Isak, kubedo kuda ngo, kuno di kawono iora mananu andha. Mungu neno can para man muli mi cinga, man ejuki i diewor ma nyaworo.

(1 Petro 2:18) Jutic, wubed wor ni judongo m’i wiwu ku lworo ceke; ni jubero ku ju ma bedo yo de kendgi ngo, ento ni ju ma kwiny bende.

w13-F 15/3 mba. 21 udu. 8

Yehova en e kabedo mwa

Kinde ma Yakobo utundo i Haran, neru mire ma Laban ujole kud anyong’a man i ng’eye, emio ire awiya pare ma nyir ario ni mon. Ento i ng’eye, Laban utio ku Yakobo ve ng’eca man eloko sukulia pare wang’ apar! (Tha. 31:41, 42) Kadok kumeno de, Yakobo uciro masendi maeno ceke ma cwinye tek nia Yehova bimedere nigwoke; man egwoke de andha! Saa ma Mungu uyero ni Yakobo nia edok i Kanan, nwang’u dong’ etie “kud udul lim dupa, man bong’ ku jumiru, ku ngamia man kana.” (Tha. 30:43) Ku foyofoc ma lee, Yakobo urwo kumae i bang’ Yehova: “Aromo ngo ku mer mi bero ma nok ceke man mi lemandha ma nok ceke, m’inyutho ni jatic peri; kum akadhu ku wi Yordan maeni kud uluth para; man kawono adoko ni ungu ario.”​—Tha. 32:10.

YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 4

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 32-33

“Nyo in de ibenyego pi ninwang’u mugisa pa Mungu?”

(Thangambere 32:24) E Yakobo dong’ kende; man ng’atu moko nyego kude keca cil ma piny uru ko.

w03-F 15/8 mba. 25 udu. 3

Nyo ibeyenyo Yehova ku kero peri ceke?

I Lembagora, wanwang’u lapor dupa mi dhanu m’utimo kero migi ceke niyenyo Yehova. Ng’atu acel m’i kindgi utie Yakobo m’utuc ninyego ku malaika pa Mungu diewor traka. Eno re m’uketho jucaku nying Yakobo nia Israel (ma thelembene Ng’atu m’unyego ku Mungu), pilembe ‘enyego’ ku Mungu. Tokcen ne, malaika maeno m’umaku kum pa dhanu umio ire mugisa pi kero m’etimo man cirocir m’enyutho.​—Thangambere 32:24-30, korolembe mi there.

(Thangambere 32:25, 26) E kan eneno nia esage ngo, emulo ng’et bambe; e ng’et bamb Yakobo wil, kinde ma ginyego gikude. 26 Man ewacu kumae, Wek acidhi, kum piny ulero. Man ewacu kumae, Abiweki ngo icidhi, tek imio ira mugisa ngo.

it-1-F mba. 356

Abala

Yakobo. Kinde ma Yakobo udoko ku oro ma romo 97, enyego ku malaika pa Mungu diewor traka. Enwang’u aloci pilembe ecero malaika nitundo malaikane umio ire mugisa. I kind anyego maeno, malaika umulo ng’et bambe, uketho dir Yakobo uwil. E Yakobo udong’ abala. (Th 32:24-32; Hs 12:2-4) Goro maeno uketho wi Yakobo uwil ungo nia kadok ‘enyego ku Mungu [malaika pa Mungu] man ku dhanu’ nitundo evoye, calu ma malaika uyero, re i andha tego pare ukadhu ngo pa malaika pa Mungu. Mungu re m’uweko enyeg ku malaika, pilembe ebino mito eng’ei ka nyo andha Yakobo ubeyenyo enwang’ mugisa pa Mungu.

(Thangambere 32:27, 28) Man ewacu ire kumae, Nyingi ng’a? Man ewacu kumae, Yakobo. 28 E ewacu kumae, Jubilwong’o nyingi Yakobo kendo ngo, ento Israel: kum inyego ku Mungu man ku dhanu, e isagu.

it-1-F mba. 1212

Israel

1. Israel utie nying ma Mungu umio ni Yakobo kinde m’edoko ku oro ma romo 97. Nindo moko, saa ma Yakobo ku juode gikadhu kulo mi Yabok pi nicirombo kud umin ma Esau, Yakobo unyego diewor traka ku ng’atu moko m’edok enyang’ i ng’eye nia utie malaika. Calu ma Yakobo uii nitundo evoyo anyegone, juwilo nyinge udoko Israel pi ninyutho nia enwang’u mugisa pa Mungu. Pi nipoi i kum lembe maeno, Yakobo ucaku nying kabedone nia Penuel. (Th 32:22-31; nen thiwiwec YAKOBO Na. 1.) I ng’eye kinde m’ewok i Bethel, Mungu de ulwong’e ku nyinge ma Israel, e niai eca nitundo etho, jubed julwong’e wang’ ma pol nia Israel. (Th 35:10, 15; 50:2; 1Ke 1:34) Ento i Biblia, jutio bende ku nying ma Israel ma kadhu wang’ 2 500 kinde ma jubeweco pi nyikwai Yakobo.​—Ai 5:1, 2.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 32:11) Akwei, bodha kud i cing umira, kud i cing Esau: kum alwore, emaru bino goya, meg nyithindho ku nyithindho.

(Thangambere 32:13-15) E egonjo keca i diewor maeca, man egamu kum piny m’ebedo ko ni moth ni Esau m’umin mire: 14 mege diegi dak ario man nyogi diegi pier ario, ku mege rombe dak ario, man nyogi rombe pier ario, 15 mege ngamia ma weg cak pier adek ku nyithindhgi, mege dhiang’ pier ang’wen ku thwoni apar, mege kana pier ario man thwonine apar.

w10-F 15/6 mba. 22 udu. 10-11

Wec ma yo ketho juwinjiri ma ber ku dhanu

Nibeweco ma ber i bang’ dhanu man nitio ku wec ma yo, ketho wabedo ku kwiocwiny i kindwa wakugi. Man ka wabeii niyiko kindwa ku jumange, eno copo ketho wawinjara ma ber kugi. M’umedo maeno, nisayu yore mi konyo jumange, nimio igi giramia ma ku berocwiny man nijologi, copo ketho wawinjara ma ber kugi. Nitimo kumeno copo ‘coko cukmac’ iwi ng’atini, niyero copo kwio wi ng’eicwiny pare man ketho en de edoko dhanu ma ber, e niwinjiri kude romo doko yot.​—Rum. 12:20, 21.

Yakobo ugam unyang’ i lembuno. Umin ma Esau ubino ku ng’ecwiny i kume, uketho Yakobo uringo pilembe elworo nia Esau copo nege saa moko ci. Oro ma dupa i ng’eye, Yakobo udwogo. Saa ma Esau uwinjo nia Yakobo ubedwogo, ecoko dhanu 400 pi nicirombo kude. Pieno, Yakobo ukwayu kony i bang’ Yehova. I ng’eye, eoro leya bik ni Esau. Giramia maeno uwok upong’o lembakeca pare, pilembe kinde ma Esau girombo giku Yakobo, nwang’u dong’ ng’ecwiny pare ukwiyo man eringini i bang’ Yakobo e gigwakiri.​—Tha. 27:41-44; 32:6, 11, 13-15; 33:4, 10.

(Thangambere 33:20) Man eguro pemblam keca, man elwong’e El-Elohe-Israel.

it-1-F mba. 641

El-Elohe-Israel

I ng’ei ma Yakobo urombo ku malaika pa Yehova i Penuel, jumio ire nying ma Israel; man i ng’ei ma girombo ku kwiocwiny gikud umin m’Esau, Yakobo ubedo i Sukoth man i Cekem. I Cekem, ewok eng’iewo ng’om i bang’ wot Hamor man eguru hema pare i ie. (Th 32:24-30; 33:1-4, 17-19) Biblia uyero nia “eguro pemblam keca, man elwong’e El-Elohe-Israel,” ma thelembene “Mungu tie Mungu mir Israel.” Wec maeno nwang’ere wang’ acel kende i Lembagora. (Th 33:20) Calu ma Yakobo utio ku nyinge ma jucaku ma nyen i kum pemblam, eno unyutho nia eyio nying’ne man telowic pa Mungu m’ugwoke nitundo edwogo i ng’om mi lembang’ola; man edwoko bende foyofoc ni Mungu.

YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 4–NINDO 3, DWI MIR 5

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 34-35

“Matoke ma rac mi bedo ku jurimo ma reco”

(Thangambere 34:1) Man Dina ma nyar Leya, m’enyolo ni Yakobo, ecidho woko nineno nyir m’i ng’ombe.

w97-F 1/2 mba. 30 udu. 4

Cekem​—Adhura m’ubedo i kind got

Awobi mir adhurane gibedo ku nen ma kani iwi nyaku maeno ma sumba ma beliewo adhura migi nja, ma ke nwang’u ng’atu m’ulwoke mbe? Wod jadit moko ‘unene; man egame, e evuto kude, man ejwige.’ Pirang’o Dina utheyo mer ku jumanyir mi Kanan ma kura migi reco, uketho enwang’ere i ariti? Nyo ebedo kud ava mi nwang’u jumanyir mi oro pare ma gicopo benambu kugi? Kunoke nyo wie re m’ubino tek man ebino mito ebed agonya calu umego pare moko mange? Kan isomo lembe ma buku mi Thangambere ukoro, ibinyang’ i kum can man lewic m’unego Yakobo giku Leya pi matoke ma rac m’uwok ni kum liew ma nyaku migi ubed ucidh uliewo ko adhura mi Cekem.​—Thangambere 34:1-31; 49:5-7; nen bende Otkur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 6, 1985, mbaya mi 31.

(Thangambere 34:2) Man Cekem ma wod Hamor ma Jahivi, ma jaditmawijo mi ng’ombe, enene; man egame, e evuto kude, man ejwige.

lvs mba. 124 udu. 14

“Wuring tarwang’!”

Cekem utimo lembe m’eng’eyo nia tie rac ungo man m’uyiyere ire. Calu ma Dina umaku wang’e, “egame, e evuto kude.” (Som Thangambere 34:1-4.) Lembe maeno unyayu peko ma dit i kum Dina man i kum juruot pagi ceke.​—Thangambere 34:7, 25-31; Jugalatia 6:7, 8.

(Thangambere 34:7) Man wot Yakobo giai kud i thim kinde ma giwinjo: e can umaku dhanune, man kwinyo ma dit umakugi, kum etimo kasegu i Israel, i vuto m’evuto ko ku nya Yakobo; ma ginduni maku kud etimbre.

(Thangambere 34:25) Man etimbre i ceng’ mir adege, kinde ma fodi rem ni i kumgi, nia juario ma kind wot Yakobo, Simeon man Lawi, utumin Dina, giting’o palamularu, man pare man pare, man gibino kum adhura ling’, e ginego dhanu ma co ceke.

w09-F 1/9 mba. 21 udu. 1-2

Ka ng’atu moko nyayu ng’ecwiny i ii

Wang’ ma pol, dhanu beculo kwor pi nikwiyo wi ng’ecwiny ma junyayu i igi. Ku lapor, Biblia ukoro nia kinde ma wot Yakobo giwinjo nia Cekem umaku nyamegi ma Dina man nia evuto kude, “kwinyo ma dit umakugi.” (Thangambere 34:1-7) Pi niculo wang’ racu ma jutimo i kum nyamegi, juario m’i kind wot Yakobo, niyero Simeon giku Lawi, giwinjiri pi nicinego Cekem man jupagi tup. Simeon man Lawi gicwayu vupo, man gimondo i adhura maeno mi Jukanani; e ginego Cekem ku jumaco ceke mir adhurane.​—Thangambere 34:13-27.

Nyo cwiro rimo eno uyiko lembe? Saa ma Yakobo uwinjo pi lembe m’awiya pare gitimo, edhawu i wigi kumae: “Wung’abu cwinya, kara wudwoka ni gin ma judagu ni ju m’ubedo i ng’ombuni, . . . gibicokri gigi karacelo i kuma e gibigoya; man abinyothra, an ku juot para.” (Thangambere 34:30) Andha, kwor ma giculo unyotho lembe anyotha, kum lembene unyayu ng’ecwiny lee i thek mange m’ubedo i ng’etgi. Pieno, ukwayu Yakobo ku juode gibed ayika pi nicero bang’gi, kum thekne copo kelo lwiny i dhoggi. Copere pi niuro lembuno, Mungu uwacu ni Yakobo nia edok ebed ku juode i Bethel.​—Thangambere 35:1, 5.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 35:8) E Debora ma jagwok Rebeka tho, man juyike the Beth-el the bongu: man julwong’o nyinge Alon-bacuth.

it-1-F mba. 603 udu. 9

Debora

1. Jagwok pa Rebeka. Kinde ma Rebeka uweko ot pa won ma Bethuel pi nicigiero Isak i ng’om mi Palestine, Debora de ulubo toke. (Th 24:59) I ng’ei m’etimo tic i ot pa Isak pi oro ma dupa, Debora udok ucaku timo tic i ot pa Yakobo, copere i ng’ei tho pa Rebeka. Ecicopere nia oro ma romo 125 i ng’ei ma Rebeka ugiero Isak, Debora utho man jukunye i the yen ma dit mi Bethel. Nying ma jucaku i kum yende (Alon-bacuth, ma thelembene “Yen ma dit mi ywak”) ubenyutho nia Yakobo ku juode gigam gimare lee mandha.​—Th 35:8.

(Thangambere 35:22-26) Man etimbre, kinde ma Israel ubedo i ng’om maeno, nia Ruben ucidho man evuto ku Bilha ma dhaku m’araga pa won: man Israel uwinjo pire. Nie wot Yakobo gin apar wi ario: 23 wot Leya gi eni: Ruben, ma kayu pa Yakobo, man Simeon, ku Lawi, man Yuda, man Isakar, ku Zebulun; 24 man wot Rahel gi eni: [Yosefu] man Benyamin; 25 man wot Bilha, ma bong’ pa Rahel gi eni: Dan man Naftali; 26 man wot Zilpa, ma bong’ pa Leya gi eni: Gad man Acer: maeni gi wot Yakobo, ma junyolo ire i Padan-aram.

w17.12 mba. 14

Penji mi jusom

I Israel ma con, kara ng’atini ubed i thekwaru pa Masiya, nyo ugam ukwayere nia ebed kokoro wod ma kayu?

Saa moko, wadaru koro lembe moko ma kumeno. Lembe ma wakorone uyenyo rombo ku paru ma nwang’ere i Juebrania 12:16. I Biblia Traduction du monde nouveau, verse maeno uyero nia Esau “uneno ngo piny ma leng’ ni gin ma pire tek,” uketho “eloko twero mi bedo kayu [ni Yakobo] ku cam ma wang’ acel.” Eno uyenyo royo paru ma nia kinde ma Yakobo unwang’u “twero mi bedo kayu,” emondo bende wang’ acel i thekwaru pa Masiya.​—Mat. 1:2, 16; Lk. 3:23, 34.

Re lundo lembe ma jukoro i Biblia unyutho ngo nia ukwayu ng’atini ukeubed kokoro wod ma kayu kara ebed i thekwaru pa Masiya. Wakenen lembene moko.

I kind awiya pa Yakobo (Israel) m’enyolo ku Leya, Ruben re m’ubino kayu. I ng’eye, nyathin ma kayu m’edok enyolo ku Rahel m’ubino dhaku m’emaru lee ubino Yosefu. Kinde ma Ruben utimo lembe mir acidi, jugam jumayu twero pare mi bedo kayu, man jumie ni Yosefu. (Tha. 29:31-35; 30:22-25; 35:22-26; 49:22-26; 1 Kei. 5:1, 2) Re asu Masiya uwok ungo kud i thekwaru pa Ruben kadi pa Yosefu. Ento ebin ewok kud i thekwaru pa Yuda m’ubino nyathin mir ang’wende pa Yakobo m’enyolo ku Leya.​—Tha. 49:10.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini