Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 36-37
“Kumira uketho judagu Yosefu”
(Thangambere 37:3, 4) Nwang’u Israel umaru [Yosefu] ma sagu nyithindho pare ceke, kum en e wode mi tio pare: man etimo ire kanzu ma ju kite. 4 Man utumin gineno nia wegi mare ma sagu utumin mire ceke; e gidage, man gicopo weco ber ungo i bang’e.
w14-F 1/8 mba. 12-13
“Akwayuwu, wuwinj lek maeni m’aleko”
Biblia uwacu kumae: “Utumin gineno nia wegi mare ma sagu utumin mire ceke; e gidage, man gicopo weco ber ungo i bang’e.” (Thangambere 37:4) Kumira p’umego pa Yosefu ubedo kakare, re gitimo rac ma giweko pidoic maeno ma rac uguro ulage i igi. (Lembrieko 14:30; 27:4) Nyo saa moko ng’ecwiny man kumira benegi ka ng’atu moko unwang’u yung’ m’ibino sayu kunoke jumange udieng’ kude nisegi? Poi i kum umego pa Yosefu. Kumira uketho gitimo lembe m’udok ukelo ang’eyang’o lee i igi. Lapor migi ubepoyo wi Jukristu ceke nia etie lembe mi rieko ya ‘anyong’a negwa ku ju m’anyong’a negogi.’—Jurumi 12:15.
Ma jiji mbe, Yosefu ugam unyang’ nia umego pare gidage. Dong’ nyo ebed elworo nikendo kanzu pare ka gini ceng’ini kude? Saa moko nyo nwang’u ecopo timo kumeno. Ento poi nia Yakobo ma won ung’iewo ire kanzu maeca pi ninyutho nia emare man efoyo kude. Yosefu de ubed umito ngo won ubai genogen m’etie ko i wie, uketho ebed ekendo bongune m’umbe lworo. Lapor pare copo mio iwa ponji dupa. Kadok Wegwa mi polo timo ngo akoyakoya de, re saa moko enyutho bero i ayi ma segi ni jutic pare moko ma gigwoko bedoleng’ migi. M’umedo maeno, ebekwayu jutic pare ceke gikoc bor ku ng’om maeni ma rac. Calu ma kanzu pa Yosefu ubedo segi, tin bende timo mi Jukristu mandha nyutho kamaleng’ nia gikoc ku dhanu m’utiekogi. Timo ma kumeno copo nyayu kumira man kelo adegi i kumgi. (1 Petro 4:4) Dong’ nyo mito Jakristu kud unyuthere kamaleng’ nia etie jatic pa Mungu? Ungo, kum Yosefu de ubed ukanu ngo kanzu pare.—Luka 11:33.
(Thangambere 37:5-9) E [Yosefu] leko lek, man eyero lekne ni utumin mire: man gidage kendo m’usagu. 6 Man ewacu igi kumae, Akwayuwu, wuwinj lek maeni m’aleko: 7 kum, nen, wabetwio dhu cam i podho ni kanga, man, nen, kanga para ai malu, man ecungo atira bende; man, nen, kanga mu gibino gitieko kangane, man girum ni kanga para. 8 E utumin mire wacu ire kumae, Ibibimo wiwa andha? kadi ibicamu ker i wiwa andha? Man gidage kendo m’usagu kum lek pare, man kum lembe pare. 9 Man eleko lek mange kendo, e eyere ni utumin mire, man ewacu kumae, Nen, aleko lek kendo; man, nen, ceng’ ku dwi man cero apar wi acel girwo ira.
(Thangambere 37:11) E kumira nego utumin i kume; ento won ukanu lembene i pidoic.
w14-F 1/8 mba. 13 udu. 2-4
“Akwayuwu, wuwinj lek maeni m’aleko”
Lek ma Yosefu uleko uai i bang’ Yehova Mungu. I andha, gibino lembila man Mungu umito Yosefu ukor lekne. I ayi mange, wacopo yero nia ugam ukwayu Yosefu utim lembe ma jubila mange de dupa gidok gitimo i ng’eye, kinde ma gitwong’o rwonglembe man pokolembe pa Mungu ni dhanu pare ma gijai.
Pieno, Yosefu uyero i ayi ma ber ni umego pare kumae: “Akwayuwu, wuwinj lek maeni m’aleko.” Umego pare ginyang’ i lekne, man lembene nyang’ugi ngo nyanok de. Gidwoko ire kumae: “Ibibimo wiwa andha? kadi ibicamu ker i wiwa andha?” E “gidage kendo m’usagu kum lek pare, man kum lembe pare.” I ng’eye, Yosefu uleko lek mange. Saa m’ekoro lekne ni won man ni umego pare, lembene foyo ngo igi. Biblia uyero nia “won ujuke, man ewacu ire kumae, Lek m’ileko maeni en e ang’o? An ku meru man utumeru wabibino wabirum giwa i ng’om i beng’i andha?” Ento Yakobo umedere niparu pi lembene asu: ‘Eni to Yehova ubeweco en ku nyathin eni ba!’—Thangambere 37:6, 8, 10, 11.
Yosefu ubino ngo ng’atu ma kwong’a man ma tokcen ma Yehova ukwayu nia ucidh uew lembila ma saa moko dhanu uwok umaru ngo man m’ukelo kadok ragedo bende i kumgi. Yesu ubino ng’atu acel m’i kind ju m’utwong’o kit rwonglembe ma kumeno; eyero ni julub pare kumae: “Tek ginyayu ragedo i kuma, gibinyayu ragedo i kumwu bende.” (Yohana 15:20) Jukristu ceke, aradu ku judongo, copo nwang’u ponji i kum lapor mi yioyioc man tegocwiny pa Yosefu.
(Thangambere 37:23, 24) Man etimbre, kinde ma [Yosefu] ubino ba utumin mire, nia giwodho kanzu ku kum [Yosefu], kanzu ma ju kite ma ni i kume; 24 e gigame, man gibole i vur: nwang’u vuje ie nanu, pi moko mbe i ie.
(Thangambere 37:28) Man Jumidiani ma jukuloka, gikadhu; e giwodho [Yosefu] giting’e kud i vur, man ging’iewo [Yosefu] ba Juicmaeli ku sente mi mola ma tar pier ario. E gikelo [Yosefu] i Misiri.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Thangambere 36:1) Nie maeni gi dhanumutuk pa Esau (ma en e Edom).
it-1-F mba. 693
Edom
(Thelembene, Ma kwar), Juedom.
Edom ubino nying’ mir ario kunoke m’athunga ma jucaku i kum Esau m’umin Yakobo. (Th 36:1) Jucaku nying’ maeno i kume pilembe ewilo twero pare mi bedokayu ku dek ma kwar. (Th 25:30-34) Lembe mange m’urombo ku thelembe pa nyinge eno, utie nia saa ma junyole, rangi pare de ubedo ma kwar ngbo. (Th 25:25) M’umedo maeno, ng’om ma en ku nyikwaye gikwo i ie de ubedo lwala, niwacu ma kwar.
(Thangambere 37:29-32) Man Ruben udwogo ba vur; man, nen, [Yosefu] umbe i vuje; e eyeco kendi pare. 30 Man edok ba utumin mire, man ewacu kumae, Nyathinne mbe; man an, abicidho kani? 31 E giting’o kanzu pa [Yosefu], man ginego nyok diel, man giroyo kanzu i rimbe; 32 man gioro kanzu ma ju kite, e gikele ba wegi, man giwacu kumae, Wanwang’u maeni: koing’i kawono tek en e kanzu pa wodi kadi ungo.
it-1-F mba. 964
Kur
Ka jakur kunoke jakwai rombe uyero nia ebikuro kunoke ebineno wi dwol, eyio nia ebikurogi nimakere ku lembe ma cik ukwayu. Eng’olo ni won rombene nia gibicamu cuu man jubikwalugi ngo, m’urwinyo ke ebiculo ka wang’e. Re kadok kumeno de, tic parene ie bino tek ungo magwei, kum cik ma waweco i wie malu no uwacu bende nia lembe moko romo wok m’ukadhu copo pa dhanu, calu ve ka lei mi lum uyeco i rombe. Dong’ kara kudi lembe bed iwi jakur, ubed ukwayu eter gin m’ubenyutho nia andha lei mi lum re m’uyeco i rombe, calu ve kum avuj rombene moko kokoro ukwayu eter i bang’ won dwol. Won dwol bing’io kizibitine, man ebing’olo nia andha jakur umbe ku kosa.
Jubed jutio bende ku cik ma rom eno pi piny ma jumio jukur, kadok i kind juruot de. Ku lapor, ugam ung’eyere nia nyathin ma kayu re ma neno wi awiya pagi mange ceke. Pieno, wacopo nyang’ i kum adieng’acwiny ma Ruben ubedo ko calu nyathin ma kayu pi kwo pa Yosefu. Thangambere 37:18-30 ukoro nia kinde m’umego pare mange gimito nego Yosefu, Ruben uwacu kumae: “Ku wakebu kwo pare. . . . Kud wathwog rimo; . . . kud wuketh cingwu i kume: kara ebodhe kud i cinggi, edwoke de ba won.” Kinde ma Ruben ubin unwang’u nia Yosefu mbe i vur, e ndiri nege lee uketho “eyeco kendi pare” man ekok kumae: “Nyathinne mbe; man an, abicidho kani?” Eng’eyo nia ka Yosefu urwinyo, jubiwacu nia utie kosa pare. Dong’ pi nibodhe, umego pare giragu kizibiti moko pi ninyutho nia lei mi lum re m’uyeco i Yosefu. Ginego nyok diel acel man givuko kanzu pa Yosefu i rimb diende. I ng’eye, gitero kizibiti maeno i bang’ wegi ma Yakobo kara kud edwok kosa iwi Ruben; e saa ma Yakobo uwok uneno kanzu pa wode ma rimo vuko kume, eyio nia andha lei unego Yosefu.—Th 37:31-33.
YENGA MI NINDO 11-17, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 38-39
“Yehova uwenjo ngo Yosefu”
(Thangambere 39:1) E jutero [Yosefu] i Misiri: man Potifar, ma jego pa Farao, ma jadit mi jukur, ma Jamisiri, eng’iewe kud i cing’ Juicmael, m’ukele piny keca.
w14-F 1/11 mba. 12 udu. 4-5
“Acopo timo dubo maeni ma dit nenedi?”
“E jutero [Yosefu] i Misiri: man Potifar, ma jego pa Farao, ma jadit mi jukur, ma Jamisiri, eng’iewe kud i cing’ Juicmael, m’ukele piny keca.” (Thangambere 39:1) Ku wec maeno, Biblia ubekonyowa ninyang’ i lewic m’unego Yosefu kinde ma juwok julwore kendo. Jubelenge ve rec m’abafa! Kepar bende kite m’ewotho ko long’ long’ i tok jadit pare ma nyen ma tie jego pa Farao. Gikadhu kud i ndaki ma jurulwor uthebo lwor migi i ng’ete kun ku kun, nitundo i ot ma nyen ma Yosefu biwok bedo i ie.
Ot m’ebibedo i ie? Ekoc bor dit ku gin m’eng’eyo nia julwong’o ot. Yo pagi, gibed gikwo i hema man gibed giwilo kabedo thirithiri, kum gibedo jukwac mi rombe. Ento keni i Misiri, jurulonyo ma calu Potifar gikwo i udi ma beco ma juwiro rangi ma leng’ i kumgi. Jururieko ma timo sayusac iwi piny ma con giwacu nia i Misiri, dhanu ubed umaru pidho thiwe ma beco i dhu lela man yen ma jiyo igi tipo, man kut ma kolo kud uboko mange ubed utwii i ie. Jumoko ubed upidho thiwe ni gang’ man giyiko ka nambu i the ot pi ninwang’u yamu ma ng’ic; gibed giweko bende madriza malu i dwand ot kara uroi igi yamu i ot. Udine ubedo ku kusika dupa dupa man bende die i ot ma lac ma gibed gicamu i ie; ot mi jurutic ke ubedo mange.
(Thangambere 39:12-14) Man emake ku kendi pare, ewacu kumae, Vut kuda: man eweko kendi pare i cinge, e eringo, man ewok woko. 13 Man etimbre kan eneno nia eweko kendi pare i cinge, man eringo woko, 14 nia elwong’o dhanu m’i ot pare, man eweco i bang’gi, ewacu kumae, Nen, ekelo Jaebrania i bang’wa kara ucaiwa: emondo i bang’a kara evut kuda, man akok ku dwanda ma tek:
(Thangambere 39:20) Man jadit pa [Yosefu] umake, man ekethe i otkol, i ka ma jukol p’ubimo gibedo atwia i ie: e ebedo keca i otkol.
w14-F 1/11 mba. 14-15
“Acopo timo dubo maeni ma dit nenedi?”
Wang’eyo ngo cuu cuu nia kol mi Misiri ubedo nenedi i rundi maeca. Re jururieko ma timo sayusac iwi piny ma con ginwang’u uvuru kabedo ma kumeno. Gikoro nia ebedo udi ma tek ma jugiero i the ng’om ku kusika ma ng’ili ng’ili ma lero tundo ngo i ie. Yosefu de kinde m’ekoro pi kol m’ebino i ie, etio ku wec moko ma thelembene tie vur, niwacu ka ma lero mbe i ie man ma genogen mi wok kud i ie de upe. (Thangambere 40:15) M’umedo maeno, buku mi Zaburi unyutho nia Yosefu uneno bende can mange i kol: “Gitimo tiende rac ku nyoro: jukethe i nyoro mi nyunyu.” (Zaburi 105:17, 18) Saa moko Jumisiri gibed girido bot jukol migi yor i ng’eigi; jumange ke jubed jutwio ng’utgi ku cuma. Andha, Yosefu uneno can mi tuko ngo—ma ke gin ma rac m’etimo acel de mbe!
Eneno ngo can ne pi saa ma nyanok kende, pilembe Biblia uyero nia “ebedo keca i otkol.” Etimo oro dupa i kabedo maeca mi can! Man Yosefu ugam ung’eyo ngo nia nindo moko juromo gonye de. Saa moko nyo ekeeparu nia ecopo wok i ng’ei nindo ma nok. Ento nok nok nindo udoko yenga, yenga de udoko dwi, ke ma lee. Dong’ ang’o m’ukonye kara kud ebai genogen?
Biblia udwoko lembe ma copo kwio cwinywa: “Yehova ni karacelo ku [Yosefu], man enyutho bero ire.” (Thangambere 39:21) Kadok kol, kadi nyoro, kadi mudho ma rukani, copo cero ngo mer pa Yehova ku tundo i bang’ jutic pare. (Jurumi 8:38, 39) Wacopo paru kite ma Yosefu uwotho koro ko peko pare ni Won mi polo, man ayi m’ebed enwang’u ko kwiocwiny mir adunde ma “Mungu mi jukojuk ceke” re ma mio. (2 Jukorinto 1:3, 4; Jufilipi 4:6, 7) M’uweko maeno, Yehova utimo lembe mange ni Yosefu. Biblia uwacu nia eketho Yosefu unwang’u ‘bero i wang’ jakur otkol.’
(Thangambere 39:21-23) Ento Yehova ni karacelo ku [Yosefu], man enyutho bero ire, emio ire bero de i wang’ jakur otkolne. 22 Man jakur otkol umio jukol ceke ma ni otkol i cing’ [Yosefu]; man gin ceke ma gitimo keca, en e jatimne. 23 Jakur otkol uneno ba gin moko ki ngo ma ni the cinge, kum Yehova ni kude; man gin m’etimo, Yehova ketho ebedo miero.
w14-F 1/11 mba. 15 udu. 2
“Acopo timo dubo maeni ma dit nenedi?”
Biblia udwoko lembe ma copo kwio cwinywa: “Yehova ni karacelo ku [Yosefu], man enyutho bero ire.” (Thangambere 39:21) Kadok kol, kadi nyoro, kadi mudho ma rukani, copo cero ngo mer pa Yehova ku tundo i bang’ jutic pare. (Jurumi 8:38, 39) Wacopo paru kite ma Yosefu uwotho koro ko peko pare ni Won mi polo, man ayi m’ebed enwang’u ko kwiocwiny mir adunde ma “Mungu mi jukojuk ceke” re ma mio. (2 Jukorinto 1:3, 4; Jufilipi 4:6, 7) M’uweko maeno, Yehova utimo lembe mange ni Yosefu. Biblia uwacu nia eketho Yosefu unwang’u ‘bero i wang’ jakur otkol.’
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Thangambere 38:9, 10) Man Onan ung’eyo nia kodhi bibedo pare ngo; man etimbre, kinde m’emondo ba dhaku p’umin, nia eoyo kodhine i ng’om, kara kud emi kodhi ni umin. 10 Man gin m’etimo bedo rac i wang’ Yehova: man enege bende.
it-2-F mba. 445
Onan
(eai kud i wec moko ma thelembene, “tego mi nyolo nyodo; tego ma dit”).
Onan ubedo wo Yuda, niwacu nyathin mir ario m’enyolo ku nyaku pa Jakanani ma nyinge Cua. (Th 38:2-4; 1Kei 2:3) Umin ma jadit ma nyinge Er ubino jadubo; pieno, Yehova uketho etho ma nwang’u fodi nyathin m’enyolo mbe. E Yuda uyero ni Onan nia elag Tamar m’ubedo ci Er. Ka ginyolo nyathin ma nico, nyathin ne bibedo ngo pa Onan ento pa Er, man nyathin ne re ma bilagu piny pa Er ceke. Ento ka ginyol ungo, Onan bilagu pinje en. Pieno, kinde ma Onan utimo ribiri ku Tamar, ebed “eoyo kodhine i ng’om” kakare nimie ni Tamar. Eno nyutho ngo nia Onan ubed unyobo wathkume mi ribiri, pilembe Biblia uyero nia ebed eoyo piikume “kinde m’emondo ba dhaku p’umin,” niwacu kinde ma gitimo ribiri. Copere nia etio ku bodho moko ma nico wodho ko jambe cen i saa mi ribiri ma fodi piikume uwok ungo. Pieno, Onan ubed uwodho jambe akakaka kara piikume kud ukadhi i kum Tamar. Pi tegowic m’enyutho ni won, thama m’ebino ko, man dubo m’etimo i kum yub ma Mungu uketho pi gamiri, ento ungo pi nyobo wathkume mi ribiri, re ma Yehova uketho Onan utho ma nwang’u en de fodi enyol ungo.—Th 38:6-10; 46:12; Wel 26:19.
(Thangambere 38:15-18) Kinde ma Yuda nene, ewacu nyo en e won asara; kum eumo wang’e. 16 Man elokre i bang’e ku dhu yo, e ewacu kumae, Akweyi, bin wek amond i wii: kum eng’eyo ngo nia en e ci wode. Man ewacu kumae, Ibimia ang’o, kara imond i wia? 17 Man ewacu kumae, Abioro iri nyathi diel ku bang’ udul diegi. Man ewacu kumae, Ibimio ira mukwatu, ma fodi k’iore ngo? 18 Man ewacu kumae, Mukwatu ma nenedi m’abimio iri? E ewacu kumae, Ayi peri, man thondh pieri, kud uluth peri ma ni i cingi. Man emiogi ire, man ebino i bang’e, e egamu ie kude.
w04-F 15/1 mba. 30 udu. 4-5
Penji mi jusom
Yuda utimo rac, kum emio ngo Tamar ni wode ma Cela calu m’eng’olo. Etimo bende ribiri ku dhaku m’ebino paru nia utie won asara. M’umedo maeno, edubo i kum lembakeca pa Mungu, m’ung’olo nia nico ucikere nitimo ribiri ku dhaku pare kende. (Thangambere 2:24) I andha re, Yuda uvuto ngo ku dhaku ma won asara. Ento m’ebenyang’ ungo, elagu dhaku ma nwang’u umaku wode ma Cela re m’ulagi, man enyol kude.
I thenge ma kucelo, Tamar de ubino ngo won asara. Awiya ma rut m’enyolo de jukwanugi ngo ni awiya ma luk. Ku lapor, kinde ma Boaz mi Bethlehem ulagu Nyamoabi ma nyinge Rutha, judongo mi Bethlehem giweco ber pi Perez ma wo Tamar; giyero ni Boaz kumae: “Ot peri de bed calu ot pa Perez, ma Tamar unyolo ni Yuda, i kodhi ma Yehova bimio iri pa dhaku maeni ma fodi nyaku.” (Ruth 4:12) Bende, jukwanu Perez i kind kwaru pa Yesu Kristu.—Matayo 1:1-3; Luka 3:23-33.
YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 40-41
“Yehova ubodho Yosefu”
(Thangambere 41:9-13) E jami giramadha ma jadit ulund uyero ni Farao, ewacu kumae, Apoi kum kier para i ceng’ maeni: 10 kwinyo utimo Farao kum jatic pare, man eketha i ot ma jukuro i ot pa jego mi jukur, an ku jatedo ma jadit: 11 man waleko lek i diewor acel, an wakude de; waleko kubang’wa kubang’wa ng’atuman calku ewo there mi lek pare. 12 Man jalawobi moko nuti kudwa keca, e Jaebrania, e jatic pa jego mi jukur; e wayero ire, man eewo the lek mwa iwa; eewo there ni ng’atuman calku lek pare. 13 Man etimbre, calu eewo there iwa, e ebedo kumeca; an edwoka i tic ma ka para, man en eliere.
w15-F 1/2 mba. 14 udu. 4-5
‘Ewo the lek, en e pa Mungu ngo?’
Tung’ ku jamii giramadha ma jadit, wi Yehova uwil ungo nyanok de ku Yosefu. I diewor acel, eketho ubimo Farao uleko lek ario ma wie copo wil ko ngo. I lekne ma kwong’a, ubimo neno dhieng’ abiro ma leng’ man m’ucwei giwok kud i kulo Nil, man dhieng’ abiro m’umok ubelubo ng’eigi. Dhieng’ m’umok umwonyo m’ucwei. I lekne mir ario, eneno anyogi abiro m’ufung’ini urwaku iwi tiende acel. Ento anyogi mange abiro m’uner man ma yamu leko urwaku yo ng’eigi, man umwonyo anyogi abiro m’ufung’ini. E kugweno, Farao ucew ma kume bemiel pi lek m’eleko, uketho elwong’o jururieko man ajoga pare kpo kara gibin gikor the lekne. Ento koro the lekne uvoyogi tup. (Thangambere 41:1-8) Wang’eyo ngo ka nyo lekne unyotho wigi anyotha, kunoke nyo ng’atuman ubin ucoro paru pare gire. Kadok kumeno de, lembe migine uturo cwiny Farao; ento ebedo mito asu enyang’ nia lek m’eleko eca thelembene tie ang’o.
Tokcen ne, jamii giramadha ma jadit upoi pi Yosefu! Pidocwinye usende, e enyutho ni Farao nia jalawobi moko nuti i kol, m’utuc nikoro the lek ma gileko giku jatedo ma jadit oro daru kadhu ario. M’umbe galu, Farao uoro jucidh jugam Yosefu kud i kol.—Thangambere 41:9-13.
(Thangambere 41:16) Man [Yosefu] uloko lembe ni Farao, ewacu kumae, Embe i ia: Mungu bimio lokolembe mi kwiocwiny ni Farao.
(Thangambere 41:29-32) Nen, rundi abiro bino mi yeng’o ma dit i ng’om Misiri ceke: 30 man rundi abiro mi ndru biwok yo ng’eigi; man yeng’o ceke wijo biwil pire i ng’om Misiri; e ndrune bicamu ng’om; 31 man yeng’o jubing’eyo pire i ng’om ungo ni kum ndru maeno m’ulube; kum ebibedo rac dit. 32 Man kum lek pa Farao dwogo wang’ ario, en e kum Mungu ketho ginduni cungo, man fodi nyanok Mungu biketho etimbre.
w15-F 1/2 mba. 14-15
‘Ewo the lek, en e pa Mungu ngo?’
Yehova umaru dhanu ma jwigiri man m’ugwoko bedoleng’ migi ire. Pieno, iwa copo wang’ ungo nineno ayi m’ekonyo ko Yosefu nikoro the lek m’uvoyo jururieko man ajoga. Yosefu ukoro nia lek ario ma Farao uleko thelembene rom. Calu lekne dwogo wang’ ario, Yehova umito nyutho nia lembene “cungo” ma tek, niwacu ebipong’o kokoro mandha. Yosefu ukoro nia dhieng’ m’ucwei man anyogi m’ufung’ini ubenyutho oro abiro mi yeng’o ma bibino i Misiri. Dhieng’ m’umok man anyogi ma ceng’ unero ke ubenyutho oro abiro mi kec ma bilubo. Kecne bilwero cam mi ng’ombe pet.—Thangambere 41:25-32.
(Thangambere 41:38-40) Man Farao wacu ni jutic pare kumae, Wacopo nwang’u wadi ng’atu maeni, ma ng’atu ma tipo Mungu ni i ie? 39 Man Farao wacu ni [Yosefu] kumae, Kum Mungu nyutho maeni ceke iri, ng’atu moko mbe ma pidoie cu ma riek de calu in: 40 ibibedo wi ot para, man jubibimo dhanu para ceke calku lembe peri: wi komker kende e m’abibedo ie dit ma segi.
w15-F 1/2 mba. 15 udu. 3
‘Ewo the lek, en e pa Mungu ngo?’
Farao utimo calku lembe m’eyero. Eketho juronyo Yosefu ku kendi ma leng’ man ma nwe nwe. Farao uroyo bende tigo mi mola ma kwar i ng’ut Yosefu; eroyo bende lagith pare i lwete, emio ire magali p’ubimo, man emio ire ng’ol m’ewoth ko i die ng’om Misiri zoo kara etim lembe m’eai eyero. (Thangambere 41:42-44) I kind nindo acel kende ci, kwo pa Yosefu ulokere lee mandha. Kugweno ecew m’eni kol, re uthienone enindo i kal m’etie dong’ ng’atu ma kwong’a ma pire tek i ng’ei Farao. Ubenen kamaleng’ nia yioyic ma Yosefu ubino ko i Yehova Mungu ubedo nanu ngo! Yehova ubino neno masendi ceke ma jatic pare ukadhu kud i ie pi oro ma dupa. Ebin edaru masendine tap i saane man i ayi m’ukwayere. Lembakeca pa Yehova ubino ngo kende kende nijigo dhu masendi pa Yosefu, ento emito bende ebin egwok thek mi nyithindho mir Israel. Wabineno lembe m’udog utimere i ng’eye i kit thiwiwec ma kumeni ma biwok ma cen.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Thangambere 41:14) Farao ulund uoro man elwong’o [Yosefu], man gikele pio kud i otkol: man elielo tike, eloko kendi pare de, man emondo ba Farao.
w15-F 1/11 mba. 9 udu. 1-3
Nyo ing’eyo?
Pirang’o Yosefu ulielo tike i wang’ nicidho i bang’ Farao?
Nimakere ku lembe ma Thangambere ukoro, Farao ung’olo nia jucidh jugam Yosefu kud i kol pio pio kara ebin ekor the lek m’ubenyotho wiye. I saa maeno, nwang’u dong’ Yosefu timo oro dupa i kol. Kadok Farao ubedo kwayu nia ecidh nyapio pio de, re enwang’u saa mi kelielo tike agbele. (Thangambere 39:20-23; 41:1, 14) Calu ma jagor uweco iwi lembe maeno ma ve kabang’e mbe, eno ubenyutho nia Yosefu ugam ung’eyo cuu suru mi Jumisiri.
I rundi ma con, thek ma pol ubed uweko yirtikgi, uketho i ie bende Juebrania. Ento nimakere ku buku moko (Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature ma McClintock giku Strong re ma gikiewo), ‘Misiri kende re m’ubino ng’om m’ugam uyio ngo lembe mi weko yirtikjo.’
Nyo gibed gijik ku lielo yirtikgi kende? Gazeti moko (Biblical Archaeology Review) ukoro nia suru mi Jumisiri ugam ukwayu nia i wang’ nimondo i bang’ Farao, ukwayu ng’atini uyikere cuu calu ve ecidho i hekalu. Ka kumeno, ugam ukwayu Yosefu uliel bende wie man yir mi kume zoo.
(Thangambere 41:33) Ka kumeno dong’ kawono Farao yeny ng’atu ma pidoie cu ma riek de, man ekethe wi ng’om Misiri.
w09-F 15/11 mba. 28 udu. 14
Wa jutic pa Mungu mito wanyuth woro
I rundi ma con, jurunyodo ma woro Mungu gibed gi ii niponjo nyithindhgi kud ayi mi nyutho woro niai i pacu. Ku lapor, kenen ayi m’Abraham gikud Isak giweco ko i kindgi ku woro i Thangambere 22:7. Timo pa Yosefu de unyutho kamaleng’ nia jurunyodo pare giponje cuu. Kinde m’ebino i kol, ebed eweco i bang’ jukol wagi ku woro. (Tha. 40:8, 14) Ayi m’eweco ko i bang’ Farao bende unyutho nia egam eng’eyo ayi mi weco ku judongo.—Tha. 41:16, 33, 34.
YENGA MI NINDO 25-31, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 42-43
“Yosefu unyutho kweririgijo ma yawe mbe”
(Thangambere 42:5-7) Man wot Israel gibino kara ging’ieu i kind ju m’ubino: kum ndru ni i ng’om Kanan. 6 Man [Yosefu] en e jabim wi ng’om; en e ng’atu ma ng’iewo ni dhanu ceke m’i ng’om. Man utumin [Yosefu] gibino, e girum piny gigi ire arieba wang’gi i ng’om. 7 E [Yosefu] uneno utumin mire, man eng’eyogi, ento epale igi gire ni jawirok, man eweco kugi ma tek, man ewacu igi kumae, Wuai kani? E giwacu kumae, Kud i ng’om Kanan kara wang’ieu cam.
w15-F 1/5 mba. 13 udu. 5
‘Adoko Mungu?’
Ka Yosefu ke? Eng’io umego pare ndhu ndhu! M’umedo maeno, saa m’eneno gipodho arieba wang’gi ire, epoi wang’ acel i kum thino pare. Lembagora ukoro nia Yosefu “upoi kum lek” ma Yehova uketho eleko ma nwang’u fodi e nyathin; lekne ubino nyutho nia i nindo m’ubino, umego pare gibirum ire—tap calu ma gibetimo kawoni! (Thangambere 37:2, 5-9; 42:7, 9) Nwang’u Yosefu copo timo ang’o? Egwakgi, kunoke ecul kwor?
w15-F 1/5 mba. 14 udu. 1
‘Adoko Mungu?’
Saa moko nyo wagi lembe ma kumeno biwok ungo i kwo mwa. Re i ng’om ma wabekwo i ie eni, thubiri man pokiri copo wok i ot. Tek wanwang’ara i wang’ peko ma kumeno, wacopo maru nia walub adundewa man watim lembe ma kumwa mi dubo ubecwaluwa i ie. Pieno, etie lembe mi rieko nilubo lapor pa Yosefu man ninyang’ i kite ma Mungu ubemito wayik ko lembe i kindwa. (Lembrieko 14:12) Poi nia pire tie tek lee niketho kwiocwiny i kind juruot; nibedo ku kwiocwiny ku Yehova man Wode lundo pire tek nisagu.—Matayo 10:37.
(Thangambere 42:14-17) E [Yosefu] uwacu igi kumae, Eno m’uketho awacu iwu kumae, Wun wu julib; 15 jubimulo iwu ku maeni: ku kwo pa Farao wubiai keni ngo, tek umegwu ma nok kubino keni ngo. 16 Wuor ng’atu acel m’i kindwu, man wek ekel umegwu, man wun wubibedo atwia, kara jumul lembe mu, tek lemandha ni i iwu: tek kumeno ngo ku ba kwo pa Farao wun wu juganda andha. 17 Man ekethogi ceke i ka ma jukuro mi ceng’ adek.
w15-F 1/5 mba. 14 udu. 2
‘Adoko Mungu?’
Pi ning’eyo lembe m’upondo i adunde umego pare, Yosefu umulo igi i ayi ma tung’ tung’. Pi nicaku, eweco i bang’gi ku kwinyo nikadhu kud i bang’ ng’atu moko m’uwotho loko igi dhok; edotogi nia gitie julib. Pi nicero bang’gi, gicaku koro pi jupagi. Giweco bende iwi lembe moko ma pire tek: umegi ma cogo udong’ i pacu. Yosefu utimo kero nibimo wi anyong’a pare saa m’ewinjo lembuno. Re nyo umin ma nok eno fodi kwo andha? Yosefu unyang’ i lembe m’ecopo timo. Eyero kumae: “Jubimulo iwu ku maeni,” man eyero nia kwayu enen umegi ma cogo. I ng’ei kare, eyio nia gidok i pacu pi nicigamu umegi ma cogo, ento ng’atu acel m’i kindgi bidong’ atwia i kol kakagi.—Thangambere 42:9-20.
(Thangambere 42:21, 22) E giwecri gigi kumae, Dubo ni i wiwa andha kum umegwa, kum waneno can mi ng’eyong’ec pare, kinde m’ekwayuwa, e wakwero winjo; ka kumeno can maeni wok i wiwa. 22 Man Ruben uloko lembe igi, ewacu kumae, Ayero iwu ngo, awacu kumae, Kud wudub kum nyathinne; e wukwero winjo? Ka kumeno bende, nen, julwong’o rimbe.
it-2-F mba. 50 udu. 4
Yosefu
Ayi ma lembe ulokere ko uketho umego pa Yosefu gicaku nwang’u nia ve Mungu ubemio igi matira, pilembe gigam gilworo umegi calu ng’eca. Ma fodi ging’ie de ngo ci gicaku weco ku can pi kosa ma gigam gitimo, i vut umegine. Kinde ma Yosefu uwinjo wec maeno m’unyutho nia giloko cwinygi, lembene mulo adundene lee mandha, uketho ecoro cen pi niciwak. Saa m’edwogo, eketho jutwio Simeon nitundo umego pare mange gicidh gigamu umegi ma cogo gidwogo ko.—Th 42:21-24.
Wagol lonyo mi tipo i Lembagora
(Thangambere 42:22) Man Ruben uloko lembe igi, ewacu kumae, Ayero iwu ngo, awacu kumae, Kud wudub kum nyathinne; e wukwero winjo? Ka kumeno bende, nen, julwong’o rimbe.
(Thangambere 42:37) E Ruben uyero ni won, ewacu kumae, Neg wota ario tek adwoke i beng’i ngo: mie i cinga, man abidwoke i cingi kendo.
it-2-F mba. 835
Ruben
Ruben unyutho kite ma beco kinde m’ekwayu umego pare mange abung’wen nia kud gineg Yosefu anega, ento gibole cika i vur ma pii mbe i ie. Ebino paru nia i ng’ei kare, ebikwalere pi niciwodho Yosefu kud i vuje. (Th 37:18-30) Oro ma kadhu 20 i ng’eye, kinde m’umego ma rom eno giloro i Misiri, giyero nia ka jubedotogi ya gitie julib, utie pilembe gitimo Yosefu rac, e Ruben upoyo wigi nia egam ekwerogi kpe ya ku gitim umegi rac. (Th 42:9-14, 21, 22) M’umedo maeno, saa ma Yakobo ukwero nia Benyamin bilubo ngo tok umego pare kinde ma gicidho i Misiri wang’ mir arionde, Ruben re m’uwodho wote ario udong’ ka Benyamin; ewacu kumae: “Neg wota ario tek adwoke i beng’i ngo.”—Th 42:37.
(Thangambere 43:32) Man giketho ire ka kende, igi de ka kendgi, man mi Misiri ma gicamu gikugi, ka kendgi: kum Jumisiri gicopo camu kwen ku Juebrania ngo; kum maeno bedo ni ginmajudagu ni Jumisiri.
w04-F 15/1 mba. 29 udu. 1
Lembe ma dongo dongo mi buku mi Thangambere—Thenge mir 2
43:32—Pirang’o Jumisiri gibed gicamu ngo karacelo ku Juebrania? Copere ubino pir akoyakoya mi dini man pilembe gibed giparu nia thek migi pire tek nikadhu mi jumange. M’umedo maeno, Jumisiri gibed gidagu jukwai rombe. (Thangambere 46:34) Pirang’o? Pilembe i Misiri, jakwai rombe ubedo ng’atu ma tije mbe. Bende, ecicopere nia calu ng’om ma juromo furo ubedo nok, Jumisiri gibed gimaru ngo dhanu m’ubemito ketho the luba.