KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr20 Dwi mir 6 mba. 1-8
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (06/2020)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (06/2020)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2020
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 6
  • YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 6
  • YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 6
  • YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 6
  • YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 6–NINDO 5, DWI MIR 7
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2020
mwbr20 Dwi mir 6 mba. 1-8

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 6

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 44-45

“Yosefu utimo kisa ni umego pare”

(Thangambere 44:1, 2) Man eng’olo ni jakurot pare, ewacu kumae, Pong’ usau mi dhanune ku cam, calu ma gicopo yeyo, man iketh sente mi dhanune ceke kubang’gi kubang’gi pa ng’atuman dhu usau pare. 2 Man iketh kikombe para, kikombe mi mola ma tar i dhu usau pa cogo, man sente mi cam pare. Man etimo calku lembe ma Yusuf uyero.

w15-F 1/5 mba. 14-15

‘Atie Mungu?’

E Yosefu uciko uwic pare. Eng’olo nia julub tok umego pare, juwok jutwigi man judotgi nia gikwalu kikombe. Kinde ma junwang’u kikombene i usau pa Benyamin, jumakugi ceke man judwogo kugi i bang’ Yosefu. Eno umio kaka ni Yosefu ning’eyo ka nyo umego pare gidoko kit dhanu ma nenedi. Yuda re m’ubino ng’atu m’ubed uweco kakagi. Ekwayu kisa man ewacu nia timba gin 11 ceke gidong’ ni ng’eca i Misiri. Ento Yosefu uwacu nia Benyamin kende re m’udong’ ni ng’eca, jumange ke jugonygi gidoki.​—Thangambere 44:2-17.

Yuda uyero wec m’unyutho lembe ma nang’ upondo i adundene, ewacu kumae: “Edong’ e kende ka pa min; man won umare.” Wec maeno umulo adunde Yosefu, pilembe en re m’ebino kayu pa Rahel m’ubino dhaku ma Yakobo umaru lee, ma i ng’eye udok utho kinde m’enyolo Benyamin. Calu won ma Yakobo, m’umbe jiji Yosefu de umaru min lee. Saa moko nyo eno re m’uketho pi Benyamin ubino tek lee i Yosefu.​—Thangambere 35:18-20; 44:20.

Yuda ucidh ukwayu Yosefu nia kud ecer Benyamin ni ng’eca. Ekwaye nia timba en re m’edong’ ni ng’eca ka ka Benyamin. Man edaru ku wec ma e m’unyutho can mir adundene: “Abiidho malu ba vwa nenedi tek nyathin umbe i bang’a? amaru neno gin ma rac ma biwok i kum vwa.” (Thangambere 44:18-34) Eno unyutho kamaleng’ nia Yuda udaru loko kura pare. Enyutho ngo kende kende nia eyewo dupa pare, ento enyutho bende nia ekethere kaka jumange, edieng’ pire gire kende ngo, man kisa nege i kum jumange.

Yosefu copo kayu cwinye ngo. Enwang’u nia mito enyuth kite m’ewinjere ko kamaleng’. Kinde m’elalu jutic pare ceke, ecaku ywak ma tek man dwande winjere nituc i lela pa Farao. Man enyuthere igi kumae: “An a Yusuf m’umegu.” E egwaku umego pare man enyutho igi kamaleng’ nia edaru weko igi kud adundene ceke lembe ma gitimo i kume. (Thangambere 45:1-15) Lembe maeno unyutho kamaleng’ nia ekwanyu lapor pa Yehova ma tie ayika nitimo kisa. (Zab. 86:5) Nyo wan de wabed watimo kumeno?

(Thangambere 44:33, 34) Ka kumeno kawono, wek jatic peri, akwei, ubed ng’eca ni rwoth para ka nyatinne; man wek nyathin uidh malu ku utumin mire. 34 Kum abiidho malu ba vwa nenedi, tek nyathin umbe i bang’a? amaru neno gin ma rac ma biwok i kum vwa.

(Thangambere 45:4, 5) Man Yusuf uwacu ni utumin mire kumae, Wucor ceng’ini i bang’a, akwayuwu. Man gicoro ceng’ini. Man ewacu kumae, An a Yusuf m’umegwu, ma wung’iewo i Misiri. 5 Man kawono can kud unegwu, kadi ng’ecwiny de kud unegwu i kumwu giwu, nia wung’iewa keni: kum Mungu ora i weng’wu kara agwok kwo.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 44:13) Gilund giyeco kendi migi, man gidwoko ter wi kana migi kubang’gi kubang’gi, e gidok i adhurane.

it-1-F mba. 606

Yeco bongu

Yeco bongu tie ayi ma Juyahudi gibed ginyutho ko can mir adundegi, calu ma dhanu mir Asia de gibed gitimo, asagane ka wat migi moko utho. Wang’ mapol gibed giyeco bongune yor i wang’gi. Giyece lee ma weko dang’ korgi thwolo; re gibed giyece ngo ma nia dong’ jucopo kende ko ngo kendo.

Wang’ ma kwong’a ma Biblia uweco pi timo maeno, utie kinde ma Ruben ma wod Yakobo ma kayu, unwang’u ngo Yosefu i vur ma jubole i ie, e eyeco bongu pare man ewacu kumae: “nyathinne mbe; man an, abicidho kani?” Calu Ruben ubedo kayu, ebino ku twero mi neno wi umin ma nok. Won ma Yakobo de kinde ma juwonde nia wode utho, eyeco bongu pare, ekendo gunia man ecaku ywak. (Th 37:29, 30, 34) Bende kinde ma umego pa Yosefu giloro piny i Misiri, gin de giyeco bongu migi kinde ma juloko kwo iwi Benyamin m’umeggi.​—Th 44:13.

(Thangambere 45:5-8) Man kawono can kud unegwu, kadi ng’ecwiny de kud unegwu i kumwu giwu, nia wung’iewa keni: kum Mungu ora i weng’wu kara agwok kwo. 6 Kum rundi ario maeni ndru bedo i ng’om: man edong’ rundi abic, ma kadok fur kadi palacam de bibedo ie mbe. 7 Man Mungu ora i weng’wu kara agwokwu ni donge m’udong’ i ng’om, man abodhwu ma kwo ku both ma dit. 8 Ka kumeno en e wun ungo ma wuora keni, ento Mungu: man edwoka ni wego ni Farao, man rwoth wi ot pare ceke, man jabim ma wi ng’om mi Misiri ceke.

w04-F 15/8 mba. 15 udu. 15

Judage mananu

15 Ang’o macopo konyowa kara kud wakay lembe i kum dhanu ma gidaguwa mananu? Poi nia jukwor mwa utie Sitani ku pajogi. (Juefeso 6:12) Kadok dhanu moko benyayu ragedo i kumwa akakaka de, re jumapol m’i kindgi besendo dhanu pa Mungu, pilembe ging’eyo ngo lembe ma gitimo, kunoke jubecwayu wang’gi acwaya. (Daniel 6:4-16; 1 Timoteo 1:12, 13) Yehova ubemito “dhanu ceke bothi, ku bino ba ng’eyong’ec mi lemandha” (1 Timoteo 2:4) Jumoko ma gibed ginyayu ragedo i kumwa, gidoko umego mwa nikum kura mwa ma ber ma gineno. (1 Petro 2:12) M’umedo maeno, lembe ma Yosefu ma wod Yakobo ukadhu kud i ie ubemio iwa ponji. Kadok Yosefu uneno can lee pi lembe m’umego pare gitimo i kume de, re ekayu ngo lembene i adundene. Pirang’o? Pilembe eneno nia Yehova ubino telo wi lembene kara ebin epong’ lembakeca pare. (Thangambere 45:4-8) Kumeno bende, Yehova copo tio ku masendi ceke ma jubenyayu i kumwa pi niketho nyinge nwang’ dwong’.​—1 Petro 4:16.

YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 6

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 46-47

“Cam i rundi mi ndru”

(Thangambere 47:13) Man kwen moko mbe i ng’om ceke; kum ndruje rac dit, ketho ng’om Misiri ku ng’om Kanan uvoc ni ndru.

w87-F 1/5 mba. 15 udu. 2

Jubodho kwo i rundi mi ndru

2 Oro abiro ma cam ucek i ie uthum, man ndru ma Yehova ular uewo pire ucaku; ndrune upodho i Misiri kende ngo, ento “i ng’om ceke.” Kinde ma dhanu mi Misiri ucaku ywak nia Farao umi igi cam, Farao uwacu igi kumae: “Wuci ba Yusuf; gin m’ewacu iwu, wutim.” Yosefu ulworo cam ni Jumisiri nitundo sente migi uthum. I ng’eye, dhanu caku wilo leya migi ku cam. Tokcen ne, gibino i bang’ Yosefu man giwacu ire kumae: “Ng’ieuwa ku ng’om mwa de ku kwen, man wan ku ng’om mwa wabibedo jutic ni Farao.” E Yosefu ung’iewo ng’om mi Jumisiri ceke ni Farao.​—Thangambere 41:53-57; 47:13-20.

(Thangambere 47:16) E Yusuf uwacu kumae, Wumi lim mu; man abimio iwu pi lim mu, tek sente thum.

(Thangambere 47:19, 20) Watho nedi i weng’i, wan ku ng’om mwa? ng’ieuwa ku ng’om mwa de ku kwen, man wan ku ng’om mwa wabibedo jutic ni Farao: man mi iwa kodhi, kara wabed kwo, man ku watho, man kara ng’om kud udong’ ni uvuru. 20 Kum kumeno Yusuf ung’iewo ng’om ceke mi Misiri ni Farao; kum Jumisiri ging’iewo pothi migi kagi ceke kubang’gi kubang’gi, kum ndru bedo dit i wigi: man ng’ombe doko pa Farao.

(Thangambere 47:23-25) Yusuf ulund uwacu ni dhanune kumae, Nen ang’iewowu i ceng’ maeni ku ng’om mu ni Farao: nen, maeni kodhi iwu, man wubicoyo i ng’om. 24 Man ebitimbre i palacam, nia wubimio mir abije ni Farao, man ng’ete ang’wen bibedo mu, mi kodhi mi podho, man mi cemo mu, man pi dhanu ma juudiwu, man mi cemo mi nyithindho mu ma thindho. 25 Man giwacu kumae, Ibodho kwo mwa: wek wanwang’ bero i wang’ rwoth para, man wabibedo jutic pa Farao.

kr-F mba. 234-235 udu. 11-12

Ker ubetimo yeny pa Mungu iwi ng’om

11 Cam dupa. Tin dhanu dupa iwi ng’om, kec ubenegogi i thenge mi tipo. Biblia ular uwacu kumae: “Nen, ceng’ ubino, Rwoth Yehova wacu, nia abioro ndru i ng’om, ndru mi kwen ungo, kadi rieupi de ngo, ento mi winjo lembe pa Mungu.” (Amos 8:11) Nyo lwak mi the Ker pa Mungu de ubeneno can maeno? Yehova ular unyutho tung’ tung’ ma bibedo i kind dhanu pare ku judegine. Eyero kumae: “Jutic para bicamu, ento kec binegowu; nen, jutic para bimadhu, ento rieu binegowu; nen, anyong’a binego jutic para, ento jubinyayu lewic i wiwu.” (Isaya 65:13) Nyo in de ibeneno lembe maeno ubetimere?

12 Cam mi tipo ma wabenwang’u tin, utie ve kulo ma dit m’umedere ameda nipong’. Tin watie ku girasoma ma tung’ tung’ m’ujengere iwi Biblia, coko, coko ma dongo, man girasoma mwa ma nwang’ere i Internet. Cam maeno ubemedere nimol calu pii i ng’om maeni m’upong’ ku kec mi tipo. (Ezekiel 47:1-12; Yoel 3:18) Nyo anyong’a negi ngo nineno kite ma Yehova ubepong’o ko lembang’ola pare m’emio ko cam mi tipo ni dhanu pare tin? Nyo itimo kero nicamu cam thirithiri i dhu meza pa Yehova?

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 46:4) Wabiloro wakudi i Misiri; man abidwoki malu bende kendo andha: man Yusuf biketho cinge i weng’i

it-1-F mba. 227 udu. 16

Ayi timo man jeste

Niketho cing’jo i wang’ ng’atu m’utho. Wec ma Yehova uyero ni Yakobo nia ‘Yusuf biketho cinge i weng’e’ (Th 46:4), ubino ayi mi nyutho nia Yosefu bidwoko wang’ Yakobo kinde m’etho. I andha, eno ubino lembe ma nang’ nyathin ma kayu re ma timo.​—1Ke 5:2.

(Thangambere 46:26, 27) Ng’eyong’ec ceke ma gibino giku Yakobogi i Misiri, m’uai i kume, ma jukwanu mond wot Yakobo ngo, ng’eyong’ec ceke gi pier abusiel wi abusiel; 27 man wot Yusuf, ma junyolo ire i Misiri, gi ng’eyong’ec ario: ng’eyong’ec ceke mi ot pa Yakobo m’ubino i Misiri gi pier abiro.

nyathi korolembe iwi Tic 7:14, nwtsty

ceke, dhanu pier abiro wi abic: Ubenen nia Stefano uweco ngo iwi giragora moko ma segi mi Lembagora mi Juebrania kinde m’ewacu nia wend juruot pa Yakobo m’uloro i Misiri ubino 75. Wel maeno nwang’ere ngo i giragora mi Juebrania ma Jumasoreti gikiewo. Thangambere 46:26 uwacu nia “Ng’eyong’ec ceke ma gibino giku Yakobogi i Misiri, m’uai i kume, ma jukwanu mond wot Yakobo ngo, ng’eyong’ec ceke gi pier abusiel wi abusiel.” Versene mi 27 umedo kumae: “ng’eyong’ec ceke mi ot pa Yakobo m’ubino i Misiri gi pier abiro.” I verse maeni, jukwanu dhanunegi i ayi ario ma tung’ tung’. Ubenen nia wel mi kwong’o ubenyutho kende kende nyikwai Yakobo m’uai kud i ie, man wel mir ario ke, ubenyutho dhanu ceke ma gimondo i Misiri. Junyutho bende wend nyikwai Yakobo i buku mi Ai 1:5 man i Poi mi Cik 10:22. Verse maeno unyutho nia wendgi tie 70. Ubenen nia Stefano umio wend dhanu mir adek m’uketho i ie juruot pa Yakobo ma dong’ unyai. Jumoko wacu nia wel maeno uketho i ie awiya man nyikwai Manase gikud Efraim ma gitie awiya pa Yosefu, ma juweco pigi i Th 46:20 mi Lok mi Lembagora ma julwong’o Septante. Jumange lundo giwacu nia wel maeno uketho i ie mon wot Yakobo ma jukwanugi ngo i Th 46:26. Pieno, wel “75” eno, copo bedo wend dhanu maeno zoo. Re ve wel maeno uai kud i Giragora mi Juebrania m’ubino nuti i rundi ma kwong’a mi R.M. Pi oro ma dupa, jururieko ma giponjo lembe iwi Biblia, giyio nia wel “75” utie wel ma juweco pire i Th 46:27 man i Ai 1:5 i giragora mi Jugiriki ma julwong’o Septante. M’umedo maeno, i kum oro 1950, junwang’u i nam kadu, kitabu m’adola ario mi buku mi Ai 1:5 mi dhu Juebrania; i kitabu maeno bende junwang’u wel 75. Copere nia wel ma Stefano uweco pire, ujengere iwi acel m’i kind giragora maeno ma con. Kadok etie kumeno de, wel ma Stefano uweco pire ubenyutho kende kende ayi ma tung’ tung’ ma jukwanu ko nyikwai Yakobo ceke.

YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 6

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | THANGAMBERE 48-50

“Dhanu ma wang’gi teng’ini gitie ku lembe dupa ma giromo koro iwa”

(Thangambere 48:21, 22) Man Israel uwacu ni Yusuf kumae, Nen, atho: ento Mungu bibedo kudu, man ebidwokowu kendo i ng’om pa kwaruwu. 22 Man ke amio iri makapiny acel ma sagu utumeru m’akabu kud i cing’ Juamori ku palamularu para man kud atum para.

it-1-F mba. 1228 udu. 8

Yakobo

Nyanok i wang’ tho pare, Yakobo mio mugisa ni nyikwaye ma wot Yosefu man ku telowic pa Mungu, elar eketho cinge iwi Efraim ma tie nyathin ma cogo, i wang’ niketho cinge iwi Manase ma nyathin ma kayu. I ng’eye, Yakobo wacu kumae ni Yosefu ma binwang’u giralaga wang’ ario ma nwang’u jumio ni kayu: “Amio iri makapiny acel ma sagu utumeru, m’akabu kud i cing’ Juamori ku palamularu para man kud atum para.” (Th 48:1-22; 1Ke 5:1) Calu ma Yakobo ular ung’iewo ng’om kud i cing’ wot Hamor ceng’ini ku Cekem (Th 33:19, 20), ubenen nia lembang’ola maeni m’etimo ni Yosefu ubenyutho yioyic m’ebino ko. Enyutho yioyicne nikadhu kud i lembila m’eewo nia nyikwaye biloyo lwiny pi nimaku ng’om mi Kanan. Enyutho lembe maeno ve dong’ edaru voyo lwinyne ku palamularu pare man kud atum pare. (Nen JUAMORI.) Giralaga ario mi ng’om ma jumaku ma jumio ni Yosefu, utie theng ng’om ario ma jumio ni suru pa Efraim ku Manase.

(Thangambere 49:1) Man Yakobo lwong’o wote, man ewacu kumae: Wucokuru giwu karacelo, kara ayer iwu pi gin ma bitimbre iwu i ceng’ ma cen.

it-1-F mba. 623 udu. 1

Nindo mi kajik ceng’

Lembila ma Yakobo ewo nyanok i wang’ tho pare. Kinde ma Yakobo wacu ni wote nia “wucokuru giwu karacelo, kara ayer iwu pi gin ma bitimbre iwu i ceng’ ma cen” kunoke “i nindo m’ubino” (B.L.L), ebino weco pi nindo m’ubino, niwacu saa ma wec m’eyero bicaku pong’o i ie. (Th 49:1) Oro ma kadhu 200 i wang’e, Yehova ular uyero ni Abram (Abraham) ma kwaru Yakobo nia jubisendo nyikwaye pi oro 400. (Th 15:13) Pieno, nindo m’ubino ma Yakobo lwong’o nia “ceng’ ma cen,” ucikere nicaku nwang’u oro 400 mi masendi udaru thum. (Pi ning’eyo lembe dupa iwi Thangambere 49, nen thiwiwec m’ukoro lembe iwi awiya pa Yakobo, ng’atuman ku nyinge.) I ng’eye, lembila maeno udok upong’o bende iwi “Israel pa Mungu” mi tipo.​—Ga 6:16; Rm 9:6.

(Thangambere 50:24, 25) E Yusuf uwacu ni utumin mire kumae, Atho: ento Mungu biliewowu andha, man ebidwokowu malu kud i ng’om maeni ba ng’om m’ekwong’o ni Ibrahim, ni Isak, man ni Yakobo. 25 Man Yusuf uketho nyithindho mir Israel gikwong’o kwong’, ewacu kumae, Mungu biliewowu andha man wubiyeyo cogona malu ku keni.

w07-F 1/6 mba. 28 udu. 10

Ju m’utii gitie mugisa ni aradu

10 Ju m’utii kunoke ju ma wang’gi teng’ini, gicopo bedo kud atelatela ma ber iwi juyic wagi. Lembe moko ma nyanok ma Yosefu utimo i tio pare m’unyutho yioyic, ubedo kud adwogi ma dit iwi dhanu milioni dupa ma gidok gitimo ni Mungu i ng’eye. Kinde ma oro pare udoko 110, “eng’olo lembe pi cogone,” niwacu kinde ma nyithindho mir Israel gibiai kud i Misiri, kud giwek cogone. (Juebrania 11:22; Thangambere 50:25) Lembang’ola maeno ubino ni ukungu mi genogen ni nyithindho mir Israel ma gikwo i ng’eca pi oro dupa i ng’ei tho pa Yosefu, nia nindo moko gony migi bitundo kokoro.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Thangambere 49:19) “Gad, udul mi jurop bidie; ento ebidio ufunytiendgi.

w04-F 1/6 mba. 15 udu. 4-5

Mugisa ni dhanu ma gimio dwong’ ni Mungu

4 I wang’ nimondo i Ng’om mi lembang’ola, nyithindho mir Israel mi suru pa Gad, gikwayu nia juwek gidong’ yo nyangu mi Yordan ka ma gicopo kwayu ie leya migi. (Wel 32:1-5) Nikwo i ng’om maeno, copo mio igi peko dupa. Ento suru ma bikwo yo reto, poga mi Yordan bigwokogi kara juaskari kud ucor i wigi. (Yc 3:13-17) Buku moko (The Historical Geography of the Holy Land) ma George Adam Smith ukiewo pi ng’om ma yo nyangu mi Yordan, ukoro kumae: “Ng’omne tie pambu m’umoyere nitundo i kum got mi Juarabi. Uketho ku bang’ oro jukwac m’uwotho ku leya migi, ubed ucoro i wigi pi nikwayu leya migi keca.”

5 Suru pa Gad binyego ku peko maeno nenedi? Oro moko ma kadhu dak acel i wang’e, Yakobo ular uewo lembila moko nyanok i wang’ tho pare, ewacu kumae: “Gad, udul mi jurop bidie; ento ebidio ufunytiendgi.” (Thangambere 49:19) Ka juwinjo lembuno nyamalu malu, ecopo bedo ni lembe mi can. Ento i andha, Yakobo ubino ng’olo igi nia gicer bang’gi. Ka gitimo kumeno, judhoggi biloko ku lewic, man nyikwai Gad bilubo tokgi.

(Thangambere 49:27) Benyamin en e urudi ma yeco: kugweno ebicamu amaci, man uthieno ebipoko ayeki

it-1-F mba. 299 udu. 7

Benyamin

Yakobo weco pi copo mi kiedo lwiny mi nyikwai Benyamin, i lembila moko m’eewo nyanok i wang’ tho pare pi Benyamin ma wode m’emaru. Ewacu kumae: “Benyamin en e urudi ma yeco: kugweno ebicamu amaci, man uthieno ebipoko ayeki.” (Th 49:27) Copo mi kiedo lwiny mi nyikwai Benyamin ugam ung’eyere akeca pi bodho mi tio ku lacur. Gicopo canyu kidi ku lacur ku cing’gi ma yor acwic kunoke ma yor acam man gicopo canyu kadok nying’ “yukwic acel.” (Pk 20:16; 1Ke 12:2) Ehud ma japoklembe, ma cinge bedo acam m’ugam unego ubimo Eglon, de ubino ng’atu mi suru pa Benyamin. (Pk 3:15-21) Bende, i “kugweno” mi ker mir Israel, suru pa Benyamin m’ubino “suru ma nok” re m’uwodho Saul ma wod Kic ubed ni ubimo ma kwong’a i Israel. Ebino Jakiedlwiny ma tek i dhu Jufilisti. (1Sm 9:15-17, 21) Kumeno bende, i “uthieno” mi nindo mi kwo mi nyithindo mir Israel, ju mi suru pa Benyamin, niwacu Ester m’ubimo ma dhaku, man Mordekai m’ubino ng’atu mir ario mi ker mi Perse re ma gibodho nyithindho mir Israel ma nwang’u jubecidaru thek migi ceke kud i kerne.​—Es 2:5-7.

YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 6

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | AI 1-3

Abidoko gin ceke m’amito adoki

(Ai 3:13) Man Musa wacu ni Mungu kumae, Nen, kinde m’abiwok ba nyithindho mir Israel, man abiwacu igi kumae, Mungu pa kwaruwu ora i beng’wu; man gibiwacu ira kumae, Nyinge ng’a? abiwacu ang’o igi?

w13-F 15/3 mba. 25 udu. 4

Yung nying’ ma dit pa Yehova

4 Som Ai 3:10-15. Kinde ma Musa ubino ku oro 80, Mungu ng’olo ire lembe moko ma pek m’ukwayu etim. Ewacu ire nia ‘wodh dhanu para ma nyithindho mir Israel kud i Misiri.’ Musa uyio, man ku woro, epenjo Yehova ku penji moko ma pire tek, ewacu kumae: ‘Nyingi ng’a?’ Nyithindho mir Israel ging’eyo nying’ Mungu niai con, dong’ pirang’o Musa upenjo penji maeno? I andha, emito eng’ei Yehova cuu man thelembe mi nyinge. Ning’eyo lembe maeno bikonyo dhanu pa Mungu kara gibed ku genogen nia andha Mungu bigonyogi kud i ng’eca. Musa ubino dieng’ kakare, pilembe nyithindho mir Israel gibedo i ng’eca pi oro ma dupa. Gicopo nipenjiri ka nyo andha Mungu pa kwarugi bicopo nigonyogi kud i ng’eca. Kum nwang’u dong’ jumoko m’i kind nyithindho mir Israel ucaku beworo mungu m’araga mi Misiri!​—Eze. 20:7, 8.

(Ai 3:14, nwt) E Mungu wacu ni Musa kumae: “Abidoko gin m’amito adoki” man emedo kumae: “Ibiwacu kumae ni nyithindho mir Israel, ‘Abidoko uora i beng’wu.’”

kr-F mba. 43, sanduku

THELEMBE MI NYING’ MUNGU

NYING’ Yehova uai kud i wec moko mi dhu Juebrania, ma thelembene tie “nidoko.” Jururieko moko m’uponjo lembe iwi Biblia giwacu nia wec ma jutio ko eno mio paru mi ketho lembe moko utimere. Pieno dhanu mapol unyang’ nia thelembe mi nying’ne tie “Eketho doko.” Thelembe mi nying’ maeno urombo tap ku nying’ mi dito pa Yehova m’etie ko Jacwic. Eketho giracwia mi polo ku mi ng’om man bende giracwia ma riek ubed nuti, man ebemedere niketho yeny pare ku lembakeca pare utimere kakare.

Dong’ wacopo nyang’ nenedi i lembe ma Yehova udwoko ni Musa ma nwang’ere i buku mi Ai 3:13, 14? Musa upenjo Mungu kumae: “Nen, kinde m’abiwok ba nyithindho mir Israel, man abiwacu igi kumae, Mungu pa kwaruwu ora i beng’wu; man gibiwacu ira kumae, Nyinge ng’a? abiwacu ang’o igi?” Yehova dwoko ire kumae: “Abidoko gin m’amito adoki.” (nwt).

Musa ubino penjo ngo nia Yehova unyuth ire nyinge. Musa ku nyithindho mir Israel ging’eyo nying’ Mungu cuu dit. I andha, ebino mito Yehova unyuth ire gin moko m’unyutho nia etie kit Mungu ma nenedi, ma copo tielo yioyic mi ju m’ebeore i bang’gi, man ma copo nyutho bende thelembe mi nyinge. Pieno, kinde ma Yehova udwoko ire nia “Abidoko gin m’amito adoki,” enyutho thenge acel ma pire tek mi kite pare, niwacu i lembe ceke, edoko gin ceke m’emito pi nitimo yeny pare. Ku lapor, ni Musa man ni nyithindho mir Israel, Yehova udoko Jalar, Jamiicik, Jatelwic, ku mange de dupa. I ayi maeno re ma Yehova ng’io nidoko gin m’ukwayere pi nipong’o lembe m’eng’ola ni dhanu pare. Kadok thelembe mi nying’ Yehova tie nia edoko gin m’emito edoki de, re thelembene ujik keno kende ngo. Thelembene uketho i ie bende nia eketho giracwia pare udoki gin m’emito pi nipong’o lembakeca pare.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Ai 2:10) Man nyathinne dongo, e ekele ba nya Farao, man edoko wode. Man elwong’o nyinge Musa, ewacu de kumae, Kum awodhe woko kud i pi.

g04-F 8/4 mba. 6 udu. 4

Nyo Musa ubino ng’atu m’ukwo andha kunoke ungo?

Nyo ecopo bedo iwa ni lembe mi zungo niyio nia nyaku p’ubimo mi Misiri utungo nyathin maeno? Ungo, pilembe, dini mi Misiri ubed uponjo nia nitimo lembe ma ber ni jumange ubino lembe m’ukwayere pi nicidho i polo. Joyce Tyldesley, ma tie jararieko moko ma timo sayusac iwi dong piny ma con, uwacu kumae iwi lembe mi tungo awiya: “Ju ma mon mi Misiri, gibino ku twero ma rom ku ju ma co mi Misiri. Gibino bende ku twero ma rom i lembe m’uneno cik man jukupiny ma jubedo ko. Ju ma mon ubino bende ku twero mi . . . tungo awiya mi jumange.” Kitabu moko ma con ma juyiko ku kolo, ukoro pi dha Misiri moko m’utungo ng’eca. Buku moko (The Anchor Bible Dictionary) ukoro kumae iwi kite ma jung’io ko min Musa kara etung Musa: “Yub ma jumaku pi niculo min Musa pi tung m’etungo ko Musa, . . . urombo ku yub m’umakere pi dhanu ma tungo awiya i ng’om mi Mesopotamia.”

(Ai 3:1) Nwang’u Musa bekwayu udul rombe pa Yethro ma jalkwaru mire, ma jalam mi Midian: man etelo wi udul rombe yo ng’ei langa, man ewok kum got pa Mungu, kum Horeb.

w04-F 15/3 mba. 24 udu. 4

Lembe ma dongo dongo mi buku mi Ai

3:1​—Yethro ubino kit jalam ma nenedi? I rundi ma con, won otman ubino jalam mi ot pare. M’umbe jiji, Yethro ubino kwaru mi suru mi Jumidian. Saa moko nyo Jumidian ging’eyo kite ma jutimo ko thier ni Yehova, pilembe gin de gibino nyikwai Abraham m’enyolo ku Kethura.​—Thangambere 25:1, 2.

YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 6–NINDO 5, DWI MIR 7

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | AI 4-5

Abibedo kudi kinde m’iweco

(Ai 4:10) E Musa wacu ni Yehova kumae, A, Rwoth, dwanda leng’ ungo, ugambre con, kadok yo ng’ei lembe m’iyero ni jatic peri; kum an aming’ mi wec, man leba de pek.

(Ai 4:13) Man ewacu kumae, Rwoth, akwei, or ku cing’ ng’atu [mange].

w10-F 15/10 mba. 13-14

Yehova neno lokolembe ma kathere mbe nenedi?

“Aromo ngo.” Icopo nwang’u nia iromo ngo nibedo jarwei lembanyong’a. Jurutic pa Yehova moko mi rundi ma con de gigam giparu nia giromo ngo nitimo tic ma Yehova umio i korgi. Ku lapor, kinde ma Yehova umio tic moko masegi ni Musa, Musa udwoko ire kumae: “A, Rwoth, dwanda leng’ ungo, ugambre con, kadok yong’ei lembe m’iyero ni jatic peri; kum an aming’ mi wec, man leba de pek.” Kadok Yehova uyero nia ebikonye de, re Musa uloko lembe asu, ewacu kumae: “A, Rwoth, akweyi, or ku cing’ ng’atu [mange].” (Ai 4:10-13) Yehova uwinjere nenedi?

(Ai 4:11, 12) E Yehova wacu ire kumae, Ng’a m’utimo dhu dhanu? kadi ng’a ma dwokojo ajuba, kadi udhing’, kadi mi nenopiny, kadi abinga? en e an, a Yehova ngo? 12 Ka kumeno kawono cidhi, man abibedo ku dhogi, e abiponji ku gin m’ibiyero.

w14-F 15/4 mba. 9 udu. 5-6

Nyo ibeneno “ng’atu ma nen ungo” de?

5 I wang’ nidok i Misiri, Yehova uponjo Musa ku cik mir ukungu moko ma pire tek. I ng’eye, Musa udok ukiewo cikne i buku pa Yob. Ekiewo kumae: “Lworo [Yehova] en e rieko.” (Yob 28:28) Pi nikonyo Musa kara ebed ku kit lworo maeno man etim ku rieko, Yehova unyutho tung’ tung’ m’utie i kind dhanu ku Mungu ma Jategokpo. Yehova upenje kumae: “Ng’a m’utimo dhu dhanu? kadi ng’a ma dwokojo ajuba, kadi udhing’, kadi mi nenopiny, kadi abinga? en e an, a Yehova ngo?”​—Ai 4:11.

6 Lembuno ubemio ponji ma kani? Nwang’u umito ngo lworo uneg Musa, kum Yehova m’uore copo timo lembe ceke m’etie ku yenyne, kara eyer rwonglembe pare ni Farao. M’umedo maeno, jucopo poro ngo Farao ku Yehova. Bende, eno ubino ngo wang’ ma kwong’a ma jutic pa Yehova ginwang’iri ku peko i the bimobim mi Misiri. Saa moko nyo Musa upoi pi kite ma Yehova ugam ugwoko ko Abraham, Yosefu man en e Musa bende, kinde ma gibino i the bimobim pa Farao ma con. (Tha. 12:17-19; 41:14, 39-41; Ai 1:22–2:10) Musa ucungo i wang’ Farao ku tegocwiny, man eyero lembe ceke ma Yehova ung’olo ire eyer ni Farao, pilembe ebino ku yioyic i Yehova ma tie “ng’atu ma nen ungo.”

(Ai 4:14, 15) E ng’ecwiny pa Yehova opo kum Musa, man ewacu kumae, Arun ma Jalawi m’umeru nuti ngo? Ang’eyo nia ecopo yero dre. Man bende, nen, ebino rombo kudi: e kan eneni, anyong’a binego adundene. 15 E ibiyero ire, man ibiketho lembe i dhoge: man abibedo ku dhogi, man ku dhoge, man abiponjowu ku gin ma wubitimo.

w10-F 15/10 mba. 14

Yehova neno lokolembe ma kathere mbe nenedi?

Yehova uyiyo ngo lembe ma Musa uloko. Ento emio Arun ukonye kara etim tic m’emio i kore. (Ai 4:14-17) M’umedo maeno, oro ma dupa ing’eye, Yehova ukonyo Musa man etimo ire gin ceke m’ebino ku yenyne kara etim tic m’emio i kore. Tin bende, ng’ei nia Yehova biketho umego ku nyimego ma gitie ku ng’eyong’ec mi tic ma jumio i kori, gikonyi kara itim ticne ma ber. Musagu zoo, Lembe pa Mungu ubetielo cwinywa nia Yehova bikonyowa kara warom nitimo tic m’emio iwa.​—2 Kor. 3:5; nen sanduku “Oro mir anyong’a ma dit i kwo para.”

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Ai 4:24-26) E etimbre dhu yo i kagonjo, nia Yehova rombo kude, man eyenyo nege. 25 Zipora lund ugamu kidi ma tek, man ethumo dend kum wode, man ebole the tiende; man ewacu kumae, Andha in i won ambadha mi rimo ira. 26 Kum kumeno eweke e kende. Elund ewacu kumae, In i won ambadha mi rimo, ni kum yaa.

w04-F 15/3 mba. 28 udu. 4

Penji mi jusom

Wec ma Zipora uyero nia “In i won ambadha mi rimo ira (niwacu cwar mugole)” utie ngo wec ma jubed juweco akeca. Wec maeno ubino nyutho ang’o i wie? Lembe m’ukwayere pi lembariba mi timo yaa ma Zipora utimo, ubenyutho nia eyio lembariba m’utie i kindgi ku Yehova. Lembariba mi cik ma Yehova udok utimo i ng’eye ku nyithindo mir Israel, unyutho Yehova calu cwar dhaku, ju m’etimo kugi lembaribane ke calu dhaku. (Yeremia 31:32) Pieno, lembe ma Zipora uyero ni Yehova (nikadhu kud i bang’ malaika) nia etie “won ambadha mi rimo,” ubenyutho ve Zipora uyio niworo lembe m’ukwayere pi lembaribane. Udong’ ubedo ve eyio nibedo dhaku mi lembariba mi yaa, Yehova ke ve cwar dhaku. I lembuno zoo, woro ma Zipora unyutho i kum lembe ma Mungu ukwayu, uketho ebodho kwo pa nyathin pare.

(Ai 5:2) Man Farao wacu kumae, Yehova en e ng’a, ma nia awinj dwande awek ko Israel gicidhi? Ang’eyo Yehova ngo, mange ke abiweko Israel ungo ya gicidhi.

it-1-F mba. 1257 udu. 3

Yehova

‘Ning’eyo’ utie ngo kende kende niparu nia ng’atu moko nuti kunoke nia piny moko nuti. Nabal ma jakasegu ugam ung’eyo nying’ Daudi, re asu epenjo nia “Daudi en e ng’a?” Udok ubedo ve epenjo nia “Daudine copo timo ang’o i kuma an e ngi?” (1Sm 25:9-11; nen bende 2Sm 8:13.) Rom rom kumeno, Farao bende uwacu ni Musa nia “Yehova en e ng’a, ma nia awinj dwande awek ko Israel gicidhi? Ang’eyo Yehova ngo, mange ke abiweko Israel ungo ya gicidhi.” (Ai 5:1, 2) Ku wec maeno, Farao unyutho nia eyio ngo nia Yehova tie Mungu mandha, kadi nia etie ku dito moko i wie en m’etie ubimo mi Misiri ku lembe ceke m’uneno en, man ke nia Yehova mbe ku copo mi timo lembe ma Musa gikud Arun giwacu. Ento Farao ku dhanu mi Misiri man bende Juisrael, gibituc ning’eyo cuu thelembe mi nying’ Yehova man nia Yehovane tie ng’a i andha. Calu ma Yehova unyutho ni Musa, gibing’eyo lembuno kinde m’ebipong’o lembakeca pare pi nyithindho mir Israel; niwacu ebiwodhogi kud i ng’eca, ebimio igi Ng’om mi lembang’ola pi nipong’o lembariba m’etimo ku kwarugi. I ayi maeno re ma Mungu wacu igi nia ‘gibing’eyo nia en e Yehova Mungu migi.’​—Ai 6:4-8; nen JATEGOKPO.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini