KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr20 Dwi mir 8 mba. 1-8
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (08/2020)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (08/2020)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2020
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 24-30, DWI MIR 8
  • YENGA MI NINDO 31, DWI MIR 8–NINDO 6, DWI MIR 9
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2020
mwbr20 Dwi mir 8 mba. 1-8

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | AI 13-14

“Wucung ki, man wunen both pa Yehova”

(Ai 14:13, 14) E Musa wacu ni dhanune kumae, Lworo kud unegwu, wucung ki, man wunen both pa Yehova, m’ebitimo iwu tin: kum Jumisiri ma wuneno tin, wubinenogi kendo ngo mi nja. 14 Yehova bikiedo piwu, e wubiling’.

w13-F 1/2 mba. 4

Musa unyutho lapor mi yioyic

Copere nia Musa ugam ung’eyo ngo ka nyo Mungu utie ku paru mi kaku i Nam ma kwar pi nibodho nyithindho mir Israel. Re ebino ku genogen nia Mungu bitimo lembe moko kokoro pi nibodho dhanu pare. Bende Musa ubino mito nyithindho mir Israel de gibed ku genogen ma rom eno. Biblia uyero kumae: “E Musa wacu ni dhanune kumae, Lworo kud unegwu, wucung ki, man wunen both pa Yehova, m’ebitimo iwu tin.” (Ai 14:13) Nyo Musa utuc andha nitielo yioyic mi nyithindho mir Israel? Eyo, kum Biblia uweco pi Musa kende ngo, ento pi nyithindho mir Israel ceke kumae: “Nikum yioyic gikadhu kud i Nam ma kwar calu kud i ng’om m’uthwo.” (Juebrania 11:29) Yioyic pa Musa umio ngo bero ire kende, ento ubino bende ku bero ni dhanu ma gilubo lapor pare.

(Ai 14:21, 22) E Musa rieyo cinge wi nam; man Yehova ketho nam udok cen nikum yamu ma tek ma yo nyangu diewor soro, man edwoko nam ni ng’om m’uthwo: e pi pokre. 22 E nyithindho mir Israel umondo i die nam ku wi ng’om m’uthwo: e pi bedo ni gang’ igi yo ku cing’gi ma yor acwic, man yo ku cing’gi ma yor acam.

w18.09 mba. 26 udu. 13

Yehova en e Jategokpo, re edieng’ pi pidoic mi jumange

13 Som Ai 14:19-22. Kepar nia ibenweng’iri i kind nyithindho mir Israel: juaskari mi Misiri giberiemo tokwu, i weng’wu ke Nam ma kwar umoyere, man wuni diere. E i saa maeno Mungu ugam utimo udu moko. Mbegi mir afuru ma nwang’u bebedo i weng’wu ukadhu udok i ng’eiwu, man ukoyo kindwu ku Jumisiri. Kawoni gini mudho ma bii, i kagonjo mwu ke der ucaruwu i ayi mir udu! E igam ineno Musa urieyo cinge iwi nam, man yamu ma tek uai yo nyangu, ukaku pii dra ni ario, man uweko gengi ma lac. E in ku jupewu, ku leya mwu, karacelo ku dhanu mange de, wucaku wotho iwi ng’om m’uthwo. Ucodho de mbe, man piny de foth ungo; lembene ubezungo ii lee dit. Ng’om utal kaw, man wubewotho ma ber i wie. Eno uketho kadok dhanu ma gi nglee magwei de gikadhu yo loka m’umbe peko.

(Ai 14:26-28) E Yehova wacu ni Musa kumae, Riei cingi wi nam, kara pi dwog kendo wi Jumisiri, wi magali migi, man wi weg riuni migi. 27 E Musa rieyo cinge wi nam, man nam udwogo ba tegone ma kakare kinde ma piny uru; e Jumisiri giringo i kume; man Yehova ng’ielo Jumisiri i die nam. 28 E pi dwogo, man eumo magali, ku weg riuni, en e udul ceke pa Farao m’umondo i tokgi i nam; acel de mbe m’i kindgi m’udong’.

w09-F 15/3 mba. 7 udu. 2-3

Wucikuru ngo niwil i kum Yehova

Kinde ma Jumisiri gibino titini ku magali migi ma ie ung’eny, nwang’u dong’ nyithindho mir Israel gidaru kadhu i dhu pi ma yo nyangu. Musa urieyo cinge iwi Nam ma kwar, man Yehova ketho gang’ mi pi urwombere. Pi ucorere lee mandha man umwonyo Farao kud udul mony pare pet. Ng’atu acel de mbe i kind jukwor maeno m’uboth. Juisrael ginwang’u gony!​—Ai 14:26-28; Zab. 136:13-15.

Rwonglembe maeno m’uyik unyayu ndiri ma lee i thek m’utiekogi. (Ai 15:14-16) Oro pier ang’wen i ng’eye, Rahab m’ubino i Yeriko ukoro ni Juisrael ario kumae: “Lworo mu upodho i iwa, . . . kum wawinjo ma ram Yehova dwono ko pi mi Nam Makwar i weng’wu, ka wuai i ng’om Misiri.” (Yoc. 2:9, 10) Kadok thek maeno ma gibino jukafiri de gigam giwil ungo i kum kite ma Yehova ubodho ko dhanu pare. M’umbe jiji, Juisrael bende giwil ungo i kum lembe maeno.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Ai 13:17) Man etimbre, kinde ma Farao weko dhanu gicidhi, nia Mungu telo wigi ngo ku yor i ng’om mi Jufilisti, kadok en e ceng’ni; kum Mungu wacu kumae, kuno nyo dhanu bilokri ka gineno ali, man gidok i Misiri.

it-1-F mba. 1015 udu. 6

Yo ma dit man yo

Niai con, yo ma dongo ku mange ma thindho, uketho i ie yo ma tung’ tung’ mi kuloka ma pigi tek, ubed udiko kind adhura ku bimobim ma tung’ tung’ i ng’om mi Palestine. (Wel 20:17-19; 21:21, 22; 22:5, 21-23; Yc 2:22; Pk 21:19; 1Sm 6:9, 12; 13:17, 18; nen YO P’UBIMO.) Eno ubino yo ma dit m’ubed utero dhanu niai i Misiri nitundo i Gaza man Ashkelon m’ubino adhura mi Filisti; niai i adhura maeno ebed eterojo wang’ acel yo nyangu ma yo malu mi Megido. Yo maeno ucidho nituc i yor ariwa ma yo malu mi Nam Galilaya i Hazor, man etundo i Dameski. Yo maeno m’ukadhu kud i Filisti ubino yo m’akatha niai Misiri nitundo i Ng’om mi lembangola. Ento ku bero, Yehova utelo wi nyithindho mir Israel i yo mange kara cwinygi kud utur nikum rop mi Jufilisti.​—Ai 13:17.

(Ai 14:2) Wac ni nyithindho mir Israel nia gidok cen man gigonj i wang’ Pi-hahiroth, i kind Migdol ku nam, i wang’ Bal-zefon: wubigonjo yor i kume dhu nam.

it-1-F mba. 848 udu. 4-5

Ai

Nam ma kwar ugam ukak ku yo kani kara nyithindho mir Israel gikadhi?

Poi nia kinde ma nyithindho mir Israel gibecicaku woth migi mir arionde niai i Etham, niwacu i “dhu langa,” Mungu ng’olo ni Musa nia ‘gidok cen man gigonj i wang’ Pi-hahiroth . . . yor i kum dhu nam.’ Lembuno biketho Farao upar nia nyithindho mir Israel “ginweng’iri i ng’om, langa ciko bang’gi.” (Ai 13:20; 14:1-3) Jururieko moko ma gicwaku pi gengi pa el Haj giyero nia wec mi dhu Juebrania ma juloko nia “nidok cen,” utie wec ma tek ma thelembene tie ngo “nilokiri cen” kende, ento eketho lembe dupa i ie ma nyutho niloko, kunoke alokaloka ma jutimo pi niworo telowic ma jumio pi nicidho kaka moko. Giyero nia kinde ma nyithindho mir Israel gitundo yo malu i dhu Golfe de Suez ma tie kaka ma pii umondo lee i ng’om, giloko ku ng’eigi man gidwogo yo nyangu mi djebel Ataqa, ma tie i kum gudi m’urieyo yo reto kaka ma pii umondo i ie i ng’om. Calu ma nyithindho mir Israel gibino dhanu ma wendgi lee, ka nwang’u julubo tokgi ku yo malu, nwang’u ecibedo igi lembe ma yot ungo niboth pio pio. Bende nwang’u gicopo cungo kakagi nikum nam m’utieko wang’gi.

Lembatada mi Juyahudi mi rundi ma kwong’a mi R.M. de unyutho lembe ma rom eno. (nen PIHAHIROTH.) Ento lembe ma pire tek m’usagu zoo utie nia, lembe maeno urombo ku gin ma Biblia ukoro, m’ukoc ku paru mi jururieko ma pol. (Ai 14:9-16) Ubenen kamaleng’ nia nyithindho mir Israel gikadhu bor ku Golfe (kaka ma pii umondo lee i ng’om yo reto mi Nam ma kwar) kara udul mony pa Farao kud gidhok nam yot yot pi nikadhu yo loka iwi nyithindho mir Israel.​—Ai 14:22, 23.

YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | AI 15-16

“Pak Yehova ku wer”

(Ai 15:1, 2) Musa ku nyithindho mir Israel gilund giwero wer maeni ni Yehova, man giyero, giwacu kumae, Abiwero ni Yehova, kum eloyo m’usagu: Riuni ku ng’atu m’i wie ebolo i nam. 2 Yehova en e tego para ku wer para, man edoko ni both para: maeni Mungu para, man abipake; en e Mungu pa vwa, man abiyunge.

w95-F 15/10 mba. 11 udu. 11

Pirang’o ukwayu nilworo Mungu mandha niai kawoni?

11 Nyoth ma Yehova ukelo iwi udul mony mi Misiri uketho enwang’u yung i wang’ jurutic pare man nyinge ung’eyere nitundo i kaka ma bor. (Yocuwa 2:9, 10; 4:23, 24) Eyo, nyinge unwang’u yung iwi mungu m’araga ceke mi Misiri ma tego migi mbe, m’ubino mbe ku copo mi bodho jurutic pare. Genogen ma Jumisiri gibino ko iwi mungu migi, iwi dhanu ma tho man iwi udul mony migi ugam uthum. (Zaburi 146:3) M’umbe jiji, etie lembe mi zungo ngo nia lembuno ucwalu nyithindho mir Israel niwero wer mi pak m’unyutho nia gilworo Mungu ma kwo, m’ubodho dhanu pare ku tego pare!

(Ai 15:11) Ng’a ma calu in i kind mungu, E Yehova? Ng’a ma calu in, ma dwong’ i leng’ne, ma janyai ndiri i pak, m’ibetimo musana?

(Ai 15:18) Yehova bicamu ker nja ku nja.

w95-F 15/10 mba. 11-12 udu. 15-16

Pirang’o ukwayu nilworo Mungu mandha niai kawoni?

15 M’umbe jiji, ka nwang’u waboth karacelo ku Musa, nwang’u wan de wawero wer mae: “Ng’a ma calu in i kind mungu, E Yehova? Ng’a ma calu in, ma dwong’ i leng’ne, ma janyai ndiri i pak, m’ibetimo musana?” (Ai 15:11) I kind oro ma dupa i ng’eye, judwogo i paru mi wer maeno wang’ dupa. I buku ma tokcen mi Biblia, Jakwenda Yohana ukoro pir ungu mi jurutic pa Mungu ma juwiro ma gigwoko bedoleng’ migi kumae: “Giwero wer pa Musa ma jamiru pa Mungu, ku wer pa Nyathi Rombo.” Giwero ang’o i wer maeno ma juromo wil ko ngo nyanok de? Giwer kumae: “Tic peri gi dwong’ ma wang’u ijo de, E Rwoth Mungu, ma Jategokpo; yo peri bedo pwe man andha de, in Ubimo mi nja. Ng’a ma lworo binege ngo, E Rwoth, ma k’ebiyungo nyingi de ngo? kum in i kendi e m’i leng’.”​—Lembanyutha 15:2-4.

16 Pieno tin bende, jurutic pa Yehova ma gitie agonya, gifoyo ngo afoya kende ku giracwia ma tie tic mi cinge, ento gimaru bende cik pare. Dhanu mi thek ceke gibenwang’u gony i thenge mi tipo, ma gibekoyiri ko cen kud i ng’om maeni m’unyothere pilembe giyio man gibetio ku cik pa Mungu i kwo migi. Ku bang’ oro, dhanu milioni dupa gibewok kud i ng’om maeni m’unyothere pi nimondo i dilo ma leng’ man m’atira ma dhanu m’ubetimo ni Yehova ni i ie. Ceng’ini eni, i ng’ei ma Mungu bikelo pokolembe iwi dini mi vupo man dong’ ng’om maeni ma rac, jurutic pa Yehova bikwo rondo ku rondo i ng’om ma nyen mi bedopwe.

(Ai 15:20, 21) Man Miriam ma jabila ma dhaku, man nyamin Harun, umaku umbukulumbu i cinge; man mon ceke gilubo toke kud umbukulumbu ku miel. 21 Man Miriam uloko igi lembe kumae, Wuwer ni Yehova, kum eloyo m’usagu; riuni ku ng’atu ma ni i wie ebolo i nam.”

it-2-F mba. 360 udu. 6

Mizik

Wer ma pol ma jubed juwero i ungu i Israel ubino kit wer ma jubed juwero pi nitimo thier ni Mungu. Ungu mi juruwer ario gibed giwer ma nwang’u ungu acel ubegamu dhog ungu m’ucelo, kunoke ng’atu acel wer man ungu acel gamu dhu werne. Copere nia Biblia unyutho lembe ma rom eno kinde m’ewacu nia mon gibino wer “man ni wadi man ni wadi.” (Ai 15:21; 1Sm 18:6, 7) Kite ma jukiewo ko zaburi moko, ku lapor Zaburi 136, ubenyutho nia jubed juwero werne i ayi maeno. Wer ario mi dwoko foyofoc ma juwero i rundi pa Nehemia, man kume moko ma judok juwero kinde ma jubethiero gang’kidi mi Yerusalem unyutho nia giwer kumeno.​—Ne 12:31, 38, 40-42; Nen WER.

it-2-F mba. 674 udu. 1

Jabila ma dhaku

Miriam utie dhaku ma kwong’a ma Biblia unyutho nia etie jabila. M’umbe jiji, Mungu unyutho pi rwonglembe pare moko nikadhu kud i bang’e, copere nikadhu kud i wer m’eyuyo i wie. (Ai 15:20, 21) Eno re m’uketho, en gikud Harun gigam giyero ni Musa kumae: “[Yehova] weco kudwa bende ngo?” (Wel 12:2) Bende, nikadhu kud i bang’ jabila Mika, Yehova en gire de uyero nia eoro “Musa, ku Harun, man Miriam” i wang’ nyithindho mir Israel kinde m’ebino wodhogi kud i Misiri. (Mik 6:4) Kadok Miriam ugam unwang’u rwom ma lee ma Mungu utio ko kude pi nitero rwonglembe pare de, re winjiri pare m’ebino ko ku Yehova ugam ukadhu ngo winjiri m’umin ma Musa ubino ko ku Mungu. Kinde m’egam egwoko ngo kabedo pare, Mungu umio ire matira ma pek.​—Wel 12:1-15.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Ai 16:13) Man etimbre uthieno, nia aywer giidho malu, man giumo kagonjo: man thoi tieko kagonjo kugweno.

w11-F 1/9 mba. 14

Nyo ing’eyo?

Pirang’o Mungu ung’io nitungo nyithindho mir Israel kud aywer i langa?

I ng’ei ma nyithindho mir Israel giai kud i Misiri, Mungu mio igi ring aywer dupa wang’ ario.​—Ai 16:13; Wel 11:31.

Aywer utie nyithi winyo moko ma bor migi tundo santimetre apar abora (18 cm) man kilo migi ke tundo gram dak acel (100 g). Ginyol akeca i ng’et ng’om ma pol mir Asia ma yo reto man Europe. Calu gitie winyo ma giwotho awotha, i saa pa koyo giringo i Afrika ma yo malu man i Arabia. I saa mi woth migi, gicoko woth i udul niai dhu nam mi Mediterania man gikadhu kud iwi got Sinai.

Buku moko (The New Westminster Dictionary of the Bible) ukoro nia “winyo maeno giringo pio man giloko wigi kaka ma yamu udok i ie; ento ka yamu ulokere kunoke bombgi ujony, udul migi zoo gam piey i ng’om.” I wang’ nicaku wotho migi, giyom pi ceng’ acel kunoke ario; eno ketho makugi bedo yot. I caku mi rundi dage 20, Misiri ubed uoro ring aywer milioni adek ni cam i ng’om ma woko.

Wang’ ario ma nyithindho mir Israel gigam gikwo ku ring aywer, ubino i saa ma thoy ung’ier i ie. Kadok nwang’u aywer ubed ukadhu ku wi got Sinai i saa maeca de, Yehova re m’uketho yamu ukelo aywer i kagonjo mi nyithindho mir Israel.​—Wel 11:31.

(Ai 16:32-34) Man Musa wacu kumae, Maeni gin ma Yehova ng’olo, Wek jukan maeni asisa (agulu) acel cil i dhanum’utuk mu, kara ginen kwen m’akaku kowu i langa kinde m’awodhowu woko kud i ng’om Misiri. 33 E Musa wacu ni Harun kumae, Gam tabu, man iketh mana asisa acel i ie, man ikane i wang’ Yehova, kara jugwoke cil kum dhanum’utuk mu. 34 E Harun ukane kumeca i wang’ Lembatuca, calu Yehova ng’olo ni Musa, kara jugwoke.

w06-F 15/1 mba. 31

Penji mi jusom

Nyanok i ng’ei ma nyithindho mir Israel giwok kud i Misiri, gicaku ng’ur pi cam. E Yehova ucoro igi mana. (Ai 12:17, 18; 16:1-5) I saa maeca Musa umio telowic ma e ni Harun: “Gam tabu, man iketh mana asisa acel i ie, man ikane i wang’ Yehova, kara jugwoke cil kum dhanum’utuk mu.” Biblia umedo kumae: “E Harun ukane kumeca i wang’ Lembatuca [kaka ma jubed jukanu i ie piny ma pigi tek] calu Yehova ng’olo ni Musa, kara jugwoke.” (Ai 16:33, 34) M’umbe jiji, Harun ugam uketho mana i agulu i saa maeca; i ng’eye ekuro nitundo ma Musa uyiko sanduku man eketho agulu ku bankidi mi Cik i sandukune.

YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | AI 17-18

“Ng’atu ma mol ponjo jumange man emio igi tic”

(Ai 18:17, 18) Man jal kwaru Musa wacu ire kumae, Gin m’itimo e ber ungo. 18 Ibivoc andha, in, ku dhanu maeni ma gini karacelo kudi: kum ginduni e pek iri m’usagu; kum icopo time i kendi ngo.

w13-F 1/2 mba. 6

Musa utie lapor ma ber mi nyutho mer

Musa unyutho mer ni nyithindho mir Israel wadi. Nyithindho mir Israel ging’eyo nia Yehova re m’uketho Musa utel wi dhanu pare, uketho gibed gibino i bang’ Musa pi nikoro peko migi ire. Biblia uwacu nia “dhanune gicungo ba Musa ugambre kugweno cil uthieno.” (Ai 18:13-16) Kepar kite ma Musa copo ol ko kinde ma duu ebewinjo nyithindho mir Israel ubekoro peko migi ire! Re ebedo kud anyong’a asu pilembe emarugi.

(Ai 18:21, 22) Man ke ibinwang’u dhanu ma cu kud i kind dhanu ceke, wadi dhanu ma julwor Mungu, dhanu mandha, m’udagu azindi; man ibiketho wadi joni i wigi, kara gibed ni jego wi rubanga, jego wi dak, jego wi pier abic, man jego mir apar: 22 man wek gipok lembe mi dhanu i nindo ceke: man ebibedo, nia ku ba lembe ceke ma dongo gibikelo i beng’i, ento ku ba lembe ceke ma thindho gibipoko gigi: kum kumeno ebibedo yot ma sagu iri giri, man gibiyeyo ter karacelo kudi.

w03-F 1/11 mba. 6 udu. 1

Nibedo ku genogen iwi jumange ketho jukwo kud anyong’a

Dhanu maeno gilar ginyutho kite ma beco i wang’ ninwang’u dito. Gibed ginyutho kamaleng’ nia gitie dhanu ma lworo Mungu man gibed gimito ngo nitimo lembe ma nyayu can i ie. Dhanu ceke ubed uneno nia jumaco maeno giworo cik pa Mungu. Gibed gimaru ngo faida ma junwang’u i yo mi kwo; eno unyutho kamaleng’ nia gibino ku kura ma beco ma copo cerogi nibedo jutela m’umaru kanyaka. Gicopo ketho dhanu bayu ngo genogen i wigi pilembe nia gibedieng’ kwa pi yeny migi gigi, mi wedi migi man mi jurimbgi.

(Ai 18:24, 25) Kum kumeno Musa winjo dwand jal kwaru mire, man etimo ceke m’ewacu. 25 Man Musa goyo wi dhanu ma cu ku kind Israel ceke, man ekethogi ni wic wi dhanu, jego mi rubanga, jego mi dak, jego mi pier abic, man jego mir apar.

w02-F 15/5 mba. 25 udu. 5

Gwoko bedoleng’ telo wi weg bedopwe

Musa de ubino ng’atu ma jwigere man m’ung’eyo mupaka mi lembe m’etimo. Kinde ma Yethro uneno nia Musa ma jalwode ubeol ku yiko lembe mir udul dhanu, emio ire paru, ewacu nia Musa umii dito pare moko ni jumaco mange m’uromo. Musa uyio kony maeno pilembe eng’eyo nia ecopo timo lembe ceke en kende ngo. (Ai 18:17-26; Wel 12:3) Ng’atu ma jwigere twiyo cwinye ngo nimio dito ni jumange, man elworo ngo nia ebibayu rwom pare tek emio dito moko ni jumange m’uromo. (Wel 11:16, 17, 26-29) Ento ebedo ayika nikonyogi kara gitim mediri i thenge mi tipo. (1 Timoteo 4:15) Nyo ecibedo ber ungo nia wan de watim kumeno?

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Ai 17:11-13) Man etimbre, kinde ma Musa ting’o cinge malu, nia Israel usagu; man kinde m’edwoko cinge piny, Amalek usagu. 12 Ento cing’ Musa pek; e gigamu kidi, man gikethe i there, e ebedo i wie; man Harun giku Hur giting’o cinge malu, ng’atu acel yo kurucel, man ng’atu acel yo kurucel; e cinge bedo tek ma ram ceng’ umwony ko. 13 Man Yocuwa nyotho Amalek ku dhanu pare ku lak palamularu.

w16.09-F mba. 6 udu. 14

“Cingi kud ukonjre”

14 Harun giku Hur gitielo the cing’ Musa i saa mi lwiny. Wan bende wacopo sayu yo ma wakony ko jumange. Wabikonyo jukani? Ju m’ukwo kendgi ma jukony migi mbe, kunoke ju ma wedi migi tho. Wacopo bende nitielo cwiny aradu ma ginwang’iri i wang’ abidhe mi timo lembe ma rac, kunoke mi sayu kwo ma ber i ng’om maeni: uketho i ie nisomo somo ma malu, nisayu sente, kunoke nisayu tic mi sente ma dongo. (1 Tes. 3:1-3; 5:11, 14) Sai kite m’icopo nyutho ko nia ibedieng’ pi jumange i Ot Ker, i tic mi lembanyong’a, kinde ma wubecamu kugi karacelo, kunoke kinde ma wubeweco i telefon.

(Ai 17:14) E Yehova wacu ni Musa kumae, gor maeni ni poi i kitabu, man yere i ith Yocuwa nia abikabu poi ma kum Amalek woko ku the polo.

it-1-F mba. 395 udu. 1

Buku ma Mungu uyuyo i wie

Giragora maeno ma Musa ukiewo, uai i bang’ Mungu, niwacu Mungu re m’uyuyo i wie, man lembe m’ugorere i igi ubenyutho kamaleng’ nia gitie buku m’utie ku telowic ma ber mi timo thier ma leng’ ni Mungu. Musa ukethere ngo en gire nia ebed jatela mi nyithindho mir Israel; pilembe ku kwong’a de nwang’u elar ekwero lembene. (Ai 3:10, 11; 4:10-14) Ento Mungu uketho Musa udoko dit, man emio ire copo mi timo udu, uketho kadok weg ajoga pa Farao de ging’eyo nia andha udu m’ebino timo uai i bang’ Mungu. (Ai 4:1-9; 8:16-19) Pieno, Musa umito ngo en gire nia ebed jakokwec pa Mungu ni dhanu man jagor. Ento ni kum woro m’eworo ko Mungu man ku kony mi tipo ma leng’, re m’uketho ebed eweco man i ng’eye edok ekiewo wecnegi. Lembe m’ekiwone tie acel m’i kind lembe ma Mungu yuyo i wie i Biblia.​—Ai 17:14.

YENGA MI NINDO 24-30, DWI MIR 8

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | AI 19-20

“Cik Apar umulo kumi nenedi”

(Ai 20:3-7) Kud ibed ku Mungu mange ndhu an. 4 Kud itim ayi m’ang’ika iri, kadi ayi gin moko ma malu i polo, kadi ma piny i ng’om, kadi ma ni i pi the ng’om: 5 kud irum piny i bang’gi, kadi kud itim igi; kum an a Yehova ma Mungu peri a Mungu ma janyeko, m’aketho dubo mi wego wi nyithindho, wi dhanum’utuk mir adege ku mir ang’wende mi ju m’udaga, 6 m’anyutho kisa ni rubanga mi ju m’umara m’uworo lembang’ola para. 7 Kud ilwong’ nying’ Yehova Mungu peri mananu; kum ng’atu m’ulwong’o nyinge mananu bibedo umbe dubo ngo ku ba Yehova.

w89-F 15/11 mba. 5 udu. 6

Cik apar utie ku thelembene makani iri?

Cik ang’wen ma kwong’a uketho nwoc iwi lembe ma wacikara nitimo ni Yehova. (Mi kwong’o) Etie Mungu m’umaru watim ire kende. (Matayo 4:10) (Mir ario) Jaratic pare acel de mbe m’ucikere nitio kud ayi gin m’acwiya. (1 Yohana 5:21) (Mir adek) Wacikara nitio ku nying’ Mungu i ayi m’umaku piny, ento wacikara ngo nitio ku nying’ne i ayi m’ukoso woro. (Yohana 17:26; Jurumi 10:13) (Mir ang’wen) Kwo mwa ceke ucikere nijengere iwi gin ma leng’. Lembe maeno ceke ketho wayom, kunoke ‘waworo sabatu,’ calu ma Jufarisayo gibed gimito.​—Juebrania 4:9, 10.

(Ai 20:8-11) Poi kum ceng’ sabatu, idwoke leng’. 9 Tim tic ceng’ abusiel, tim tic peri ceke; 10 ento ceng’ mir abirone en e sabatu ni Yehova Mungu peri; kud itim tic moko i ie, in, kadi wodi, kadi nyeri, kadi jamiru peri, kadi bong’ peri, kadi lim peri, kadi jawirok peri ma ni i gang’ peri: 11 kum Yehova timo polo ku ng’om i ceng’ abusiel, ku nam, ku giki ceke ma ni i ie, man eyom i ceng’ mir abirone: kum kumeno Yehova mio mugisa kum ceng’ sabatu, man edwoke leng’.

(Ai 20:12-17) Yung wuru ku meru, kara nindo peri ng’ad i ng’om ma Yehova Mungu peri mio iri. 13 Kud ineg nek. 14 Kud idubri swa. 15 Kud ikwal kwo. 16 Kud ibal wedu. 17 Kud iketh cwinyi hai kum ot pa wedu, kud iketh cwinyi hai kum ci wedu, kadi kum jamiru pare, kadi kum bong’ pare, kadi dhiang’ pare, kadi kana pare, kadi gin moko ma wedu bedo ko.

w89-F 15/11 mba. 6 udu. 1-2

Cik apar utie ku thelembene makani iri?

(Mir abic) Kan awiya gibeworo jurunyodo migi, eno ketho juruot bedo i acel man ginwang’u mugisa pa Yehova. Bende ‘Cik maeno ma kwong’a ma ku lembang’ola’ mio genogen ma ber mi tuko ngo! Yehova umio iwa Cik maeno ‘kara lembe bed ber’ kende kende ngo iwa, ento kara ‘wakwo hai wi ng’om.’ (Juefeso 6:1-3) Calu wabekwo i “ceng’ mi kajik rundi” mi ng’om maeni ma rac, kit woro maeno ma Mungu ubekwayu romo ketho awiya gibed ku genogen mi kwo ma rondo ku rondo.​—2 Timoteo 3:1; Yohana 11:26.

Mer ma wamaru ko wedi mwa cerowa nitimo lembe ma rac, calu ve (Mir abusiel) nek, (Mir abiro) timo gier, (Mir abora) kwalu kwo, man (Mir abung’wen) nitimo lembang’ola mi vupo. (1 Yohana 3:10-12; Juebrania 13:4; Juefeso 4:28; Matayo 5:37; Lembrieko 6:16-19) Ka dong’ thelembe ma becwaluwa nitimo lembe moko ke? Cik (Mir apar) m’ukwero kethocwiny i kum piny mi juwadwa, upoyo wiwa nia Yehova ubemito wabed ku cwiny m’atira i wang’e.​—Lembrieko 21:2.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Ai 19:5, 6) Ka kumeno kawono, tek wubiworo dwanda andha, man wubiworo lembariba para, e wubibedo piny para ma dhe ku kind kodhidhanu ceke: kum ng’om ceke para: 6 e wubibedo ira ni ker mi julam, man thek ma leng’. Maeni en e lembe m’ibiwacu ni nyithindho mir Israel.

it-2-F mba. 658 udu. 5, 6

Jalam

Lamulam mi Jukristu. Yehova ung’olo ni nyithindho mir Israel nia ka giworo lembariba m’etimo kugi, gibibedo ire “ker mi julam man thek ma leng’.” (Ai 19:6) Ento, lamulam mi nyikwai Harun ucikere nimedere asu nitundo i kum Jalam ma dit ma bibino ma en e ayi ku tipo gin ma lamu lamne ubino nyutho. (Juebrania 8:4, 5) Ebimedere asu nitundo ma lembariba mi Cik bijik man lembariba ma nyen bicaku timo tic. (Eb 7:11-14; 8:6, 7, 13) Ku kwong’a, yub mi doko julam pa Yehova ma bitimo i ker pare m’eng’olo, ular umiyere ni nyithindho mir Israel; i ng’eye, yub maeno udok umiyere ni Thekdhanumange.​—Tic 10:34, 35; 15:14; Rm 10:21.

Dong Juyahudi moko kende re ma gigam giyio Kristu. Eno uketho gibino mbe ku copo mi wodho dhanu ma bidoko julam mi Ker mandha man mi thek ma leng’. (Rm 11:7, 20) Nyithindho mir Israel gigam gigwoko ngo bedoleng’ migi ni Yehova; pieno epoyo wigi oro ma dupa i wang’e nikadhu kud i bang’ jabila Hoseya kumae: “Kum ikwero ng’eyong’ec an bende abikweri, kara kud ibed jalam ira: kum wii wil kum cik pa Mungu peri, an bende wia biwil kum nyithindho peri.” (Ho 4:6) Pilembe ma rom eno, Yesu uyero ni jutela mi Juyahudi kumae: “Jubikabu ker pa Mungu woko kud i beng’wu, jumie de ni thek ma cego nyingene.” (Mt 21:43) Ento kinde ma Yesu Kristu ubino iwi ng’om, egam eng’eyo nia fodi lam mi thekwaru pa Harun ubetio asu, uketho ebed eoro ju m’ekeyo joi kud i kumgi nia gicidh i bang’ julam man gitim thier m’ukwayere.​—Mt 8:4; Mk 1:44; Lk 17:14.

(Ai 20:4, 5) Kud itim ayi gin m’ang’ika iri, kadi ayi gin moko ma malu i polo, kadi ma piny i ng’om, kadi ma ni i pi the ng’om: 5 kud irum piny i bang’gi, kadi kud itim igi; kum an a Yehova ma Mungu peri a Mungu ma janyeko, m’aketho dubo mi wego wi nyithindho, wi dhanum’utuk mir adege ku mir ang’wende mi ju m’udaga,

w04-F 15/3 mba. 27 udu. 1

Lembe ma dongo dongo mi buku mi Ai

20:5​—Yehova ketho “dubo mi wego” iwi thek m’utuk m’ulubo nenedi? Ka ng’atini utundo i oro m’eromo maku yub pare gire, jupoko lembe pare nimakere ku timo pare man kura pare. Ento kinde ma nyithindho mir Israel gicaku woro ayi gin m’acwia, lembene ubedo kud adwogi ma rac iwi dhanum’utuk m’ulubo ng’eigi. Lembe maeno ubino kud adwogi ma rac kadok iwi nyithindho mir Israel ma gigwoko bedoleng’ migi. Calu thek migi ujai ni Yehova; eno uketho ebino lembe ma tek ni jumoko m’i kindgi nigwoko bedoleng’ migi.

YENGA MI NINDO 31, DWI MIR 8–NINDO 6, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | AI 21-22

“Nyuth nia ineno kwo calu ma Yehova nene ko”

(Ai 21:20) “Man tek ng’atu moko goyo jamiru pare, kadi bong’ pare, kud ukede, man etho the cinge; jubisende andha.”

it-1-F mba. 553 udu. 1

Fwodo

Cik uyio nia ng’atini copo goyo ng’eca pare ma co kunoke ma nyaku ku del, tek ng’ecane utimo tegowic kunoke ejai ni rwoth pare. Ento kan etho saa ma rwoth pare ubefwode, jumio matira ni rwothne. Kan edok ekwo nindo acel kunoke ario i ng’ei fwodone, eno nyutho nia rwoth pare ular ukeco ngo nia enege. Rwoth ubino ku twero mi mio matira ni ng’eca pare, pilembe etie “sente pare.” Ng’atu moko mbe ma mito enyoth piny pare ma pire tek ku cinge, pilembe nwang’u pinyne ucamu sente pare ma lee. M’umedo maeno, ka ng’ecane udok utho i ng’ei nindo acel kunoke nikadhu, jucopo ng’eyo ngo ka nyo fwodo kunoke gin mange re m’unege. Pieno ka ng’ecane udok ubedo kwo pi nindo acel kunoke ario i ng’eye, jucopo mio ngo matira ni rwoth pare.​—Ai 21:20, 21.

(Ai 21:22, 23) “Man tek dhanu gidhau karacelo, man gitimo dhaku ma ie nuti rac, ketho ie dubre, man lembe ma rac ulube ngo; jubiketho eculo andha, calu ma cwar dhaku biketho i wie; man ebiculo calu jupoklembe ng’olo. 23 Ento tek lembe ma rac ulube, ibilund culo kwo pi kwo.”

lvs mba. 95 udu. 16

Nyo ineno kwo calu ma Mungu neno?

16 Kwo pa ng’atuman pire tie tek i wang’ Yehova. Kadok nyathin ma fodi junyolo ngo de pire tie tek i ie. I the Cik pa Musa, ka ng’atu moko unyayu ret akakaka ngo i kum dhaku moko ma tie ku ie, m’uketho dhakune kunoke nyathin pare utho, Yehova ung’olo nia rimone bedo iwi ng’atune pi nek m’utimere. Eno nyutho nia kadok ebino nek m’akakaka ngo de, re dhanu tho man jubed juculo kwo kawang’ kwo. (Som Ai 21:22, 23.) I wang’ Mungu, kadok nyathin ma fodi junyolo ngo de tie ng’atu ma kwo. Ka kumeno, iparu nia nen pa Mungu tie ang’o iwi wodho ic? Iparu nia ewinjere nenedi kinde m’ebeneno awiya milioni dupa ma fodi junyolo ngo ma jubenego kubang’ oro?

(Ai 21:28, 29) “Man tek koni dhiang’ ugudo ng’atu ma nico kadi ng’atu ma dhaku mi tho, jubicanyu dhiang’ ku kidi andha, man jubicamu ringe ngo; ento won koni dhiang’ bibedo ma lembe mbe i wie. 29 Ento tek koni dhiang’ ugam ugudo con, man juyero ni won, man egwoke ngo, e kan enego ng’atu ma nico kadi ng’atu ma dhaku; jubicanyu koni dhiange ku kidi, man jubiketho won de tho.”

w10-F 15/4 mba. 29 udu. 4

Yehova ubemito ‘ibothi’

Jubed jutio bende ku cik m’uweco iwi mio matira, tek lei mi pacu unyayu ret i kum dhanu. Ka thwon dhiang’ ugudo ng’atu moko utho, won ucikere ninege cen kara kud enyai ret i kum jumange. Eno nwang’u lim pare ma lee unyothere, pilembe cik ukwero nia kud ecam ringe man kud elwore ni jumange bende. Re wakemak nia thwon dhiang’ moko unyayu ret i kum ng’atini, re asu won uweke ebewotho swa, saa maeno jucopo timo ang’o? Ka thwon dhiang’ ma rom eno uwok unego dhanu, jucikiri ninego won dhiang’ne ku dhiang’ne de. Cik maeno ubed ukonyo ju ma weko lim migi swa kara gigwok lim migi cuu.​—Ai 21:28, 29.

Wagol lonyo mi tipo i Lembagora

(Ai 21:5, 6) Ento tek jamiru wacu kele kumae, Amaru jadit para, ku dhaku para, man nyithindho para; ayenyo ngo awok woko agonya: 6 e jadit pare bilund kele ba Mungu, man ebikele ba dhugola, kadi ba ng’et dhugola; man jadit pare bituco ithe ku dindo; man ebitimo ire nja.

w10-F 15/1 mba. 4 udu. 4-5

Pirang’o pire tie tek nia ithier kwo peri ni Yehova?

4 Nithiero kwo ni Yehova utie ngo lembe mi tuko. Etie ngo kende kende nitimo lembang’ola. Tek wathiero kwo mwa ni Yehova wabinwang’u bero ma kani? Pi ninyang’ i lembe maeno, wakenen lembang’ola ma dhanu betimo i kindgi, man bero ma ginwang’u. Ku lapor, wakewec iwi theyo mer. Kara mer m’i kindwu umii iri anyong’a, ukwayu in de ibed ayika nitimo lembe m’ukwayere pi nibedo jarimo. Eno uketho i ie nitimo lembang’ola, niwacu ni ii nitimo lembe moko kokoro m’unyutho nia idieng’ pi jarimbi. Kud i kind jurimo ma beco ma Biblia uweco pigi, lapor acel utie pa Daudi giku Yonathan. Gitimo kadok lembariba mi mer i kindgi. (Som 1 Samwil 17:57; 18:1, 3.) Kadok nwang’u tin ayi theyo mer ma kumeno dong’ umbe akeca de, re mer m’i kind jurimo doko tek ka ng’atuman ubetimo lembe m’ukwayere ni wadi.​—Rie. 17:17; 18:24.

5 Cik ma Mungu umio ni nyithindho mir Israel uweco bende iwi kit mer mange m’ubed umio bero ni dhanu. Tek ng’eca moko nwang’u nia rwoth pare tie dhanu ma ber, ecopo winjere kude nia dong’ ebibedo nja i bang’e kara ebed agwoka. Cikne uwacu kumae: “Tek jamiru wacu kele kumae, Amaru jadit para, ku dhaku para, man nyithindho para; ayenyo ngo awok woko agonya: e jadit pare bilund kele ba Mungu, man ebikele ba dhugola, kadi ba ng’et dhugola; man jadit pare bituco ithe ku dindo; man ebitimo ire nja.”​—Ai 21:5, 6.

(Ai 21:14) Man tek ng’atu moko bino kum wadi aka, kara enege ku riu; ibikabe ku ba pemblam para, kara etho.

it-1-F mba. 545 udu. 4

Tung’

Lembe ma nwang’ere i Ai 21:14, ubenyutho nia jucopo nego kadok jalam de tek junwang’u nia enego nek, kunoke ka ng’atini unego nek akakaka man ecidh emaku tung’ pemblam, eno cerojo ngo ninege.​—Nen bende 1Ub 2:28-34.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini