Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 7-8
“Ponji ma wacopo nwang’u i kum kagonjo mi nyithindho mir Israel”
it-1-F mba. 508 udu. 5
Cokiri
Con i Israel wang’ ma pol judongo ma wijo gibed gitimo lembe pi bero mi lwak. (Ezr 10:14) Pieno i ng’ei giedo mi hema, “judongo ma wijo mi suru” re ma githiero giramia i hema. (Wl 7:1-11) I rundi pa Nehemia, julam, julawi man “judongo ma wijo” re ma gigam gimwono ayi iwi “lembariba mandha.” (Ne 9:38–10:27) I kind woth mi nyithindho mir Israel i langa, “judongo ma wijo mir udul, dhanu ma pigi yik” 250 gidiko cing’gi karacelo ku Kora, Dathan, Abiram, man On kara gijai i kum Musa gikud Harun. (Wl 16:1-3) Pi niworo telowic m’uai i bang’ Mungu, Musa ung’io judongo 70 mir Israel ma gibino jego kara gikonye “niyeyo ter mi dhanu” ma en kende ecopo yeyo ngo. (Wl 11:16, 17, 24, 25) Lembe mi Julawi 4:15 uweco wi “judongo mir udul,” man ubenen nia judongo mir udulne ubino judongo migi, juwigi, jupoklembe migi ku jego migi.—Wl 1:4, 16; Yc 23:2; 24:1.
it-2-F mba. 835 udu. 9
Ruben
I kagonjo mi nyithindho mir Israel, suru pa Ruben, pa Simeon man pa Gad, gibed gibedo yor ariwa ma piny mi hema mi thier. Kinde ma ka gibecoko woth, suru adek pa Yuda, pa Isakar, man pa Zebulun gitelo yo man suru adek ma suru pa Ruben ubetelo wigi gilubo ng’eigi. (Wl 2:10-16; 10:14-20) Eno bedo bende kite ma rom ma suru gilubo pi nimio giramiya migi nindo ma jubethiero hema thier.—Wl 7:1, 2, 10-47.
w04-F 1/8 mba. 25 udu. 1
Lembe ma dongo dongo mi buku mi Wel
8:25, 26. Kara Julawi gitim tic migi ma ber nimakere ku oro migi, juketho wend oro moko ma ju ma giteng’ini giromo jigo ie ticne. Re gicopo wodhiri pi nikonyo Julawi mange. Ento tin juketho ngo wend oro ma ng’atini romo jigo ko tic mi rweyo lembanyong’a, re cik mir ukungu maeno ubemio iwa bende ponji ma pire tek. Ka teng’ini uketho dong’ Jakristu moko ubepong’o ngo rwom m’etie ko calu m’ukwayere, ecopo timo ayi tic mange nimakere ku tego pare.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 637 udu. 4
Wod ma kayu
Wot ma kayu mi nyithindho mir Israel gibed gibedo jutela mi wi udi pa weggi, gibed gicungo bende kaka thek ceke mir Israel. Yehova de ulwong’o thek ceke mir Israel nia “woda ma kayu.” Ebino thek pare ma kayu ni kum lembariba m’etimo kud Abraham. (Ai 4:22) Pi nibodho kwo migi, Yehova ung’olo kumae: “Wudwok kayu ceke leng’ ira, gin ma tek uyabu ic i kind nyithindho mir Israel, mi dhanu ku lim de.” (Ai 13:2) Eno uketho wod ma kayu ceke jubed jumio ni Mungu.
YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 9-10
“Kite ma Yehova betelo ko wi dhanu pare”
it-1-F mba. 386 udu. 5
Kagonjo
Wiliri pa kagonjo ma lac maeno pi nidok kaka mange (Musa uweco pi kagonjo ma tung’ tung’ 40 i Wel thek 33) ubino yub m’ukperere ma ber mandha. Kan afuru ucungo iwi kagonjo, e udul dhanu gibedo keca asu. Tek afuru ucaku woth, e udul dhanu de caku woth. “Gigonjo ni kum lembang’ola pa Yehova, man giwotho ni kum lembang’ola pa Yehova.” (Wl 9:15-23) Jubed jukudho agwara ario mi mola pi nitwong’o lembang’ola pa Yehova ni udul dhanu ceke mi kagonjo. (Wl 10:2, 5, 6) Kite ma jubed juwilo ko dwand agwarane i ayi ma segi, ubed upoyo wi nyithindho mir Israel nia gicok woth kud i kagonjo. Lembe maeno utimere wang’ ma kwong’a i “rundi mir arionde, [oro 1512 W.R.M.] i dwi mir arionde, i ceng’ pier arionde mi dwi.” Sanduku mi lembariba ubed uteloyo man suru adek ma suru mi nyithindho pa Yuda re m’ubetelo wigi, niwacu suru pa Isakar pa Zebulun man pa Yudane gibed gilubo ng’eye. Wot Gercon man wot Merari gibed gilubo ng’eigi ma nang’ giyeyo ko jamtic mi hema. Bende, suru adek ma suru mi nyithindho pa Ruben ubetelo wigi gicoko woth, niwacu suru pa Simeon pa Gad man pa Ruben ne en gire. I ng’ei ju maeno, Jukohathi gitugo woth ma nwang’u giyeyo “kamaleng’.” I ng’eye suru adek mi nyithindho pa Efraim gitugo woth man suru pa Manase ku pa Benyamin gilubo ng’eigi. Suru adek ma suru pa Dan ubetelo wigi en, niwacu suru mi nyithindho pa Acer, pa Naftali man pa Dan ne en gire gibed gicoko woth tokcen. Jubed juketho suru ario ma tek man ma wendgi lee yor i wang’e man suru ario ma tek man ma wendgi lee yor i ng’eye.—Wl 10:11-28.
w11-F 15/4 mba. 4-5
Nyo ibeneno lembe m’ubenyutho nia Mungu ubetelo wiwa en?
Wacopo nyutho nenedi nia wafoyo telowic pa Mungu? Jakwenda Paulo uyero kumae: “Wuwor ju ma gibimo wiwu, wumond igi de.” (Ebr. 13:17) Re nitimo kumeno copo bedo ngo yot saa ceke. Pi ninyang’, kekethiri kaka Jaisrael mi rundi pa Musa. Kepar nia wudaru wotho pi saa ma lee, e afuru ugam ucungo. Wung’eyo de ngo nia ebicungo keca pi saa adi? Nyo pi ceng’ acel? Pi yenga acel? Kunoke nyo pi dwi m’ulwar? Icaku paru nia ‘nyo ukwayu igony i ter peri kunoke ngo?’ Ku kwong’a icopo caku wodho piny ma pigi tie tek. Ento calu ma nindo ubekadhu, wodho piny acel acel copo caku olo wii, e inwang’u nia ukwayu igony i ter peri zoo. Re kinde m’ibecidaru gonyo i ter peri zoo ci, afuru ucaku woth man ukwayu icak coko dhu piny kendo! Lembuno copo bedo yot ungo iri. Re kadok kumeno de, kan afuru ucoko woth, “nyithindho mir Israel giwotho.”—Wl 9:17-22.
Wabed watimara nenedi ka wanwang’u telowic ma nyen m’uai i bang’ Mungu? Nyo wabed waii nitio kude “ndhundhu”? Kunoke nyo wabed wamedara asu nitimo lembe calu ma con? Nyo wabeworo telowic ma tok cen iwi lembe m’uneno kite mi telo wi ponji mi Biblia, kite mi rweyo lembanyong’a ni dhanu ma weco dhok mange, kite mi dikiri i thier mi juruot, kite mi diko cing’ ku Komite ma diko kind umego ku odyath, man kite mi bedo ku timo ma cuu i coko ma dongo mir adhura? Wacopo nyutho bende nia wabeworo telowic pa Mungu nwang’u wabejolo juk ma jumio iwa. Ka wabenwang’ara i wang’ yub moko m’ukwayu wamaki, ukwayu ngo wajengara iwi rieko mwa giwa ento wasai telowic pa Yehova man mi dilo pare. Bende, tap calu ma nyathin sayu gwok i bang’ jurunyodo pare kan ebenwang’ere i wang’ lembe ma tek, wan de kwayu wabed wasai gwok i dilo pa Yehova kinde ma wabenwang’ara ku peko mi ng’om maeni ma calu ve wavuvu.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 207 udu. 7
Coko ma dit
Bero mi cokiri karacelo. Cik ma jumio pi timo Kadhukuwijo ma kubang’ oro unyutho nia pire bino tek ninwang’u kony lee i kum yub ma Yehova umaku kara dhanu pare ucokiri pi nwang’u cam mi tipo. Dhanu ma co ceke ma kumgi tie leng’ man ma gicidho ngo i woth moko, ma re gikoso nitimo Kadhukuwijo akakaka jucikiri ninegogi cen. (Wl 9:9-14) Kinde m’Ubimo Hezekia ulwong’o dhanu mi Yuda ku mir Israel nia gibin i Yerusalem pi nitimo Kadhukuwijo, eyero igi wec ma e: “Wu nyithindho mir Israel, wulokru kendo ba Yehova . . . kud wubed ma ng’utwu cikre, calu kwaruwu bedo; Ento wumond giwu ni Yehova, man wumond i kamaleng’ pare m’edwoke leng’ mi nja, man wutim ni Yehova Mungu mwu, kara ng’ecwiny pare ma lake tek ulokre woko kud i beng’wu. . . . Yehova Mungu mwu e won bero man e won kisa, man ebiloko wang’e kud i beng’wu ngo, tek wudwogo i bang’e.” (2Ke 30:6-9) Ka ng’atini ucidho ngo mir akakaka, eca ubed unyutho kamaleng’ nia ecayu Mungu. Kadok tin Jukristu gitimo ngo foc mi Kadhukuwijo de, jakwenda Paulo ukwayugi nia kud giwek nicokiri nja karacelo i coko mi dhanu pa Mungu. Eyero kumae: “Man dong’ iwa pidu piwa ku jukojuk ma ku mer ku tic ma dre de; man ku wawek cokra giwa karacelo, ma calu kura mi jumoko, ento ajuka dong’ wajukra; man ma sagu apila, ka waneno cenguni dhingo.”—Eb 10:24, 25; nen COKIRI.
YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 11-12
“Pirang’o wacikara niuro kura mi ng’ur?”
w01-F 15/6 mba. 17 udu. 20
Kud wubed juwinj ma wigi wil i kum lembe
Jukristu ma pol gipodho ngo nyanok de i dubo mi lembsasa mi tarwang’. Re kadok kumeno de, ukwayu wabed ku wang’wa kara kud wacak mondo i lembe moko ma romo ketho wakwong’o ng’ur i kum lembe, kum eno copo nyotho kindwa ku Mungu. Paulo ucimo wang’wa kumae: “Kadi ku wabidh [Yehova], calu jumoko m’i kind [Juisrael] gibidho, man githo ni thwol. Kadi kud wung’ur calu jumoko m’i kindgi ging’ur, man githo ni janyoth piny.” (1 Jukorinto 10:9, 10) Kinde ma nyithindho mir Israel gigam ging’ur i kum Musa gikud Harun pi mana m’uwok i ayi mir udu, i andha gibino ng’ur i kum Mungu en gire. (Wel 16:41; 21:5) Nyo lembsasa mi tarwang’ ma gitimo re m’uton lee i Yehova nisagu ng’ur ma ging’ur ko? Biblia unyutho nia thwol ugam utong’o dupa m’i kind ju m’ung’ur, e githo. (Wel 21:6) Nindo moko nyanok i wang’e, dhanu ma kadhu 14 700 ma gigam ging’ur bende, githo. (Wel 16:49) Dong’ wacikara ngo nicayu yub ma Yehova umaku, maru wabiketho cirocir pare i amulaic.
w06-F 15/7 mba. 15 udu. 7
‘Wuur kura mi ng’ur cen’
Nyithindho mir Israel gigam gilokiri lee dit! Bero ma Yehova uwodho kogi kud i Misiri man m’ebodho kogi kud i Nam ma kwar ucwalugi niwero ire wer mi pak. (Ai 15:1-21) Ento peko ma gicaku nwang’iri ko i langa man lworo mi Jukanani, uketho foyofoc migi udoko ni ng’ur. Kakare nifoyo Mungu pi gony m’egonyo kogi, giweco rac i kume pilembe gibedo paru nia en re m’eketho gibeneno can, ma ke ubino en ungo. Ng’ur ma ging’ur ko unyutho nia gikoso foyofoc i kum yub ceke ma Yehova umaku pigi. Uketho Yehova uyero kumae: “Abitwio cwinya rokani kum udul ma rac maeni, m’ung’ur i kuma?”—Wel 14:27; 21:5.
it-2-F mba. 715 udu. 1
Piem
Ng’ur. Kura mi ng’ur turo cwiny jumange. Kinde ma fodi nyithindho mir Israel giwok nyanok kud i Misiri ci, gicaku ng’ur i kum Yehova; gikwong’o weco rac i kum telowic ma Yehova umio nikadhu kud i bang’ Musa gikud Harun ma jurutic pare. (Ai 16:2, 7) Tokcen ne, ng’ur migi uturo cwiny Musa uketho ekwayu nia cika etho cen. (Wl 11:13-15) Kura mi ng’ur copo kelo ariti mi tho i kum ng’atu m’ubeng’ur. I wang’ Yehova, wec ceke ma dhanu pare ging’ur ko i kum Musa ubedo ve gibeng’ur man gibejai i kum telowic pare en. (Wl 14:26-30) Lem ma rac ma gitimo eno ukelo tho iwi ju ma dupa m’i kindgi.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 207
Mana
Ayi man mido pare. Mana ubino nya tartar, ebino rom ku nying kodhi moko kumeni. Iye ulero pelele ve bil m’awiya betuko ko.” Midone calu “kwen ma jung’ino ku [miyo] kic” kunoke mukathi ma lim lim ma jucelo ku moo. Ka jurege iwi kidi kunoke juode i pany, mana wodho mogo ma judok juyiko ko mukathi.—Ai 16:23, 31; Wl 11:7, 8.
YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 13-14
“Yioyic ketho wabedo ku tegocwiny”
w06-F 1/10 mba. 16-17 udu. 5-6
Cwinygi bedo tek ni kum yioyic man lworo Mungu
Ento Julib ario, Yocuwa giku Kaleb, gibedo kud ava mi mondo i Ng’om mi lembang’ola. Giyero nia dhanu mi Kanan “gi kwen iwa: tipo migi kabre woko kud i wigi, man Yehova ni karacelo kudwa: Kud wulworgi.” (Wel 14:9) Nyo Yocuwa giku Kaleb gibino ku tegocwiny ma kathere mbe? Tak de ngo! Pilembe gin karacelo ku Juisrael mange, gineno ku wang’gi kite ma Yehova utio ko ku goco apar pi ninyayu lewic iwi Misiri m’ubino ng’om ma tek man bende iwi mungu ceke m’araga mi ie. I ng’eye gineno kite ma Yehova uthung’o ko Farao karacelo kud udul mony pare i Nam ma kwar. (Zab. 136:15) M’umbe jiji, lworo ma Julib apar ginyutho man ma gipiko i ju m’uwinjogi, ubedo lembe ma Yehova copo timo ko ngo igi kisa. Yehova unyutho can mir adundene kumae: “Dhanu maeni gibiyia ngo nindo ma rokani? kum giranyutha ceke m’atimo i kindgi?”—Wl 14:11.
Yehova utuco wi lembe m’ubedo sendo nyithindho mir Israel, eyero nia lworo migi nyutho ya gimbe ku yioyic. Eyo, yioyic ku tegocwiny giwotho karacelo. Uketho jakwenda Yohana ukiewo pi cokiri mi Jukristu man pi lwiny migi mi tipo kumae: “Maeni en e aloci m’uloyo ng’om, en e yioyic mwa.” (1 Yoh. 5:4) Tin yioyic ma calu pa Yocuwa giku Kaleb uketho Jumulembe pa Yehova ma kadhu milioni abusiel, awiya ku judongo, ju ma tek ku ju ma ng’ic ceke, giberweyo lembanyong’a mi Ker i wang’ ng’om zoo. Jadegi moko mbe acel de ma copo cero tic mir udul mony maeno.—Rum. 8:31.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 740, udu. 1
Ng’om ma Mungu mio ni nyithindho mir Israel
Ng’om ma Mungu mio ni nyithindho mir Israel ubino ng’om ma ber andha. Kinde ma Musa uoro julib gilar gicidh ginen Ng’om mi lembang’ola man gidwog ku nying yen moko mi ng’ombe, gidwogo ku nyingubolo, nyingulemo, nyingulok ma pek ma kwayu dhanu ario re m’utade ku yen ka giyei! Kadok koso yioyic uketho gidwogo ku lworo i igi de, re giol gidwogo ku rapor ma e: Ng’ombe “molo cak ku kic andha.”—Wl 13:23, 27.
YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 3–NINDO 4, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 15-16
“Bed ku weng’i i kum kuhaya man geniri gijo nikadhu mukero”
w11-F 15/9 mba. 27 udu. 12
Nyo Yehova ung’eyi?
Kadok kumeno de, kinde ma thek mir Israel gibino i yo ma gibecidho ko i Ng’om mi lembang’ola, Kora ulund unwang’u nia lembe moko tie cuu ngo i yub ma Mungu maku. Eno uketho jutelwic mange 250 mi thek mir Israel gidikiri ku Kora kara gikel alokaloka i lembene. Cicopere nia Kora ku jutelwic maeno gibino paru ya kindgi tie ceng’ini mandha ku Yehova, uketho githany ni Musa kumae: “Wutedru giwu m’usagu, kum udul ceke gileng’, kubang’gi ceke, man Yehova ni i kindgi.” (Wel 16:1-3) Wec maeno unyutho nia gigeniri gigi nikadhu mukero man gibino jukuhaya! Musa udwoko igi kumae: “Yehova binyutho ng’atu ma pare.” (Som Wel 16:5.) E urwonde dhu uthieno, Kora karacelo ku ju ceke m’udikiri kude i jai pare githo.—Wel 16:31-35.
w11-F 15/9 mba. 27 udu. 11
Nyo Yehova ung’eyi?
Paru pa Musa ugam ukoc ku pa Kora i saa m’ukwayu junyuth woro i kum yub ma Yehova umaku. Yehova bende unenogi tung’ tung’ kumeca nimakere ku paru pa ng’atuman. Kora ubino Jalawi ma Jakohathi man ebino ku rwom dupa; ku lapor, eneno kite ma Yehova ugam ubodho ko thek migi i Nam ma kwar, ediko cinge i pokolembe ma Yehova ukelo iwi Juisrael m’ujai i the Got Sinai, man ebedo ku rwom mi yeyo sanduku mi lembariba de. (Ai 32:26-29; Wel 3:30, 31) Ubenen kamaleng’ nia Kora ugwoko bedoleng’ pare ni Yehova pi oro dupa man eno uketho Juisrael mange mi kagonjo bende gibed giyero pire ber.
Wagol lonyo mi tipo
w98-F 1/9 mba. 20 udu. 1-2
Keth lembe ma pigi tek i kabedo ma kwong’a!
Yehova uneno gin m’etimone ni lembe ma rac akeca. Biblia uyero kumae: “E Yehova wacu ni Musa kumae, jubinego ng’atuno andha.” (Wel 15:35) Pirang’o lembe ma ng’atuno utimo ugam uton thorukeno i Yehova?
Jumio ceng’ abusiel zoo ma dhanu giromo mwodo ko yen man giromo pong’o ko yeny migi mange ma calu ve cam, kendi, man ot. Ento nindo mir abirone ubino ceng’ ma juweko athothi pi pong’o yeny migi mi thenge mi tipo. Mwodo yen ubino lembe ma rac ungo. Ento lembe ma rac ubino nicimwode i saa ma jupangu pi timo thier ni Yehova. Kadok Jukristu mi rundi ma tin gitie ngo i the cik pa Musa de, re nyo lembe maeno ubeponjowa ngo nia waketh lembe ma pigi tek i kabedo ma kwong’a?—Flp. 1:10.
YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 17-19
“An a . . . aba peri”
w11-F 15/9 mba. 13 udu. 9
Nyo iketho Yehova ubed ni aba peri?
Kepar pi Julawi; jugam jumio ngo igi ng’om ni aba. Calu ma thier ma leng’ re m’ubedo lembe ma kwong’a i kwo migi, pi nipong’o yeny migi mi kum, gibed gijengiri iwi Yehova, kum eyero igi kumae: “An a makapiny peri.” (Wel 18:20) Kadok tin wabetimo ngo i hekalu ma jugomo ku cing calu mi julam ku julawi de, waromo lubo lapor migi nwang’u waketho genogen mwa ceke iwi Yehova nia ebipong’o yeny mwa. Calu wabecoro ceng’ini magwei i dhu ajiki mi ng’om maeni, pire tie tek lee nia wajengara m’usagu zoo iwi Yehova nia ebipong’o yeny mwa mi kum.—Nyu. 13:17.
w11-F 15/9 mba. 7 udu. 4
Yehova en e makapiny para
Tic maeno ubed umio bero ma kani ni Julawi? Yehova uyero nia en re m’etie makapiny migi i ayi ma nia, kakare ma Yehova umii igi ng’om ni aba, emio igi rwom ma pire tek lee mi timo tic pare. “Lamulam pa Yehova” re m’ubedo aba migi. (Yoc. 18:7) Giragora m’udhoko Wel 18:20 ubenyutho nia tic migine udwokogi ngo ni jucan i thenge mi kum. (Som Wel 18:19, 21, 24.) Jubed jumio “apaje ceke i Israel ni aba ni nyithindho pa Lawi, ka [tic] migi ma gitimo.” Juisrael ubed umio igi apaje mi fur man mi leya migi m’ubenyai. Ubed ukwayere nia Julawi bende gimii apaje mi gin ma ginwang’u; gimii ke “ng’ete ma beco” magwei pi nitielo tic mi julam. (Wel 18:25-29, B.L.L.) Julam ubed unwang’u bende giramia ‘ceke mi gin ma leng’’ ma nyithindho mir Israel gibed gikelo ni Mungu i ka thier pare. Pieno, julam ceke gibino dre ku genogen nia Yehova bipong’o yeny migi.
Wagol lonyo mi tipo
g02-F 8/6 mba. 14 udu. 2
Kadu tie jamb wang’ dek ma pire tek
Kadu ugam udoko bende ni lanyuth mi piny ma cungo nging’ nging’ man ma riyo nja. Pieno, i Biblia ka jutimo lembariba moko ma pire tek lee, jubed julwong’e nia “lembariba mi kadu,” man ju m’utimo lembaribane gibed gicamu karacelo cam ma kadu uromo ie cuu, pi ninyutho nia giketho cing’gi i kum lembaribane. (Wel 18:19) I the Cik pa Musa, jubed jumedo kadu i kum lam ma jubethiero, m’umbe jiji pi ninyutho nia etie piny ma leng’, man m’unyothere ngo.
YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 20-21
“Mediri asu nibedo ku jwigiri kadok itie i wang’ lembe ma tek”
Yeny molo kara inyai anyong’a i i Yehova
Ka watie dhanu ma mol, wabipodho ngo i kosa nyaswa swa. Wakedok kendo iwi lapor pa Musa. Pi oro ma dupa, Musa ubedo mol, pieno enyayu anyong’a i Yehova. Re kinde ma nyithindho mir Israel gidhingo daru woth ma giwotho pi oro ma romo 40 i langa, Musa ugam unyutho ngo molcwiny. Nwang’u Miriam ma nyamin ma copere ubodhe kud i Misiri utho, man fodi giai gikunye akunya i Kadec. Nyanok i ng’eye, nyithindho mir Israel uwagiri kendo nia jubedieng’ ungo cuu pigi. Gicaku “piemiri giku Musagi” pilembe pii ubino mbe. Kadok nwang’u gineno udu ma dupa ma Yehova utimo igi nikadhu kud i bang’ Musa, man kadok Musa utelo wigi ku mer pi oro ma dupa de, lembuno zoo ucerogi ngo ku ng’ur. Ging’ur ungo kende kende pi pii m’umbe, ento ging’ur bende i kum Musa ve nia en re m’eketho gikoso pii.—Wel 20:1-5, 9-11.
Yeny molo kara inyai anyong’a i i Yehova
Ng’ecwiny ugam uopo i Musa, pieno enyutho ngo molcwiny. Kakare niweco ku yioyic i bang’ cana calu ma Yehova ung’olo ire, Musa uweco ni udul dhanu ku kwinyo man eyero nia ebecitimo udu moko. I ng’eye, egoyo cana wang’ ario e pii udhenyere. Kuhaya man ng’ecwiny uketho Musa utimo kosa ma lee dit. (Zab. 106:32, 33) Molcwiny ma Musa ukoso pi saa ma nok kende ugam uketho Yehova uyio ngo nia emond i Ng’om mi lembang’ola.—Wel 20:12.
Lembe maeno ma Musa ukadhu kud i ie ubemio iwa ponji ma pigi tek. Mi kwong’o, ubekwayu watim kero ninyutho molcwiny saa ceke. Ka waweko wiwa uwil ku molcwiny pi saa ma nok ci, kuhaya copo mondo i iwa nyapio pio mandha, man wacopo yero wec kunoke watimo lembe i ayi ma cuu ngo. Mir ario, ka lembe moko ubepido cwinywa, ecopo bedo tek ninyutho molcwiny; pieno wacikara nitimo kero kara wabed mol kadok saa ma cwinywa ung’abere.
w09-F 1/9 mba. 19 udu. 5
Japoklembe m’ucungo ma tek i kum lembe m’atira
Mi kwong’o, Mungu uyero ngo ni Musa ya ewec ni thek mir Israel, kadi ya elwong’gi juai. Mir ario, Musa gikud Harun gimio ngo yung ni Mungu. Mungu yero igi kumae: “Wudwoka [ngo] leng’.” (Verse mir 12) Kinde ma Musa gikud Harun giwacu nia “wabiwodho pi iwu,” giweco ve nia gin re ma gibiwodho pi i ayi mir udu, ento Mungu ngo. Mir adek, matirane urombo ku pokolembe m’i wang’e. Mungu ular ukwero nia dhanum’utuk m’i wang’e ma gibino jujai, gibimondo ngo i ng’om mi Kanan. Pieno etimo lembe ma rom i kum Musa gikud Harun bende. (Wel 14:22, 23) Mir ang’wen, Musa gikud Harun gibino jutela mi nyithindho mir Israel. Dhanu m’utie ku rwom lee, Mungu kwayu lembe de lee i bang’gi kumeca.—Luka 12:48.
Wagol lonyo mi tipo
w14-F 15/6 mba. 26 udu. 12
Nyo ibed ineno ng’ico pa dhanu calu ma Yehova neno?
I lembe maeno ceke, nwang’u ukwayu Yehova umii matira ni Harun wang’ acel. Ento eneno nia Harun ubino ngo dhanu ma rac man nia ebino ngo ku kosa akeca. Ubenen nia Harun uweko dhanu man lembe m’ubino timere saa maeca re m’uwingo wiye kud i kum timo lembe m’atira. Re kinde m’enyang’ nia edaru timo kosa, eyiyo kosa parene yot yot man ediko cinge i kum pokolembe pa Yehova. (Ai 32:26; Wel 12:11; 20:23-27) Yehova uneno akeca yioyic pa Harun man lokocwiny pare. Kadok oro moko bor i ng’eye, jumediri asu nilwong’o Harun ku nyikwaye nia ju ma lworo Yehova.—Zab. 115:10-12; 135:19, 20.
YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 22-24
“Yehova wilo alam doko ni mugisa”
bt-F mba. 53 udu. 5
Giberweyo lembanyong’a iwi Yesu
Tin bende, ragedo ubejigo ngo dhu tic mi rweyo lembanyong’a, tap calu mi rundi mi jukwenda. Wang’ ma pol jubed jutero Jukristu i kabedo mange kunoke i kol, re lembuno ubed ukonyogi nimewo lembkwenda mi Ker kaka ma nyen ma juterogi i iene. Ku lapor, i kind lwiny mir ario mi ng’om zoo, Jumulembe pa Yehova gituc nirweyo lembanyong’a i ayi ma wang’u ic i kambi mi masendi mi Nazi. Jayahudi moko m’uwok unwang’u Jumulembe pa Yehova kuca ukoro kumae: “Tegocwiny ma lee mi Jumulembe pa Yehova ma jutwio i kol uketho anyang’ kamaleng’ nia yioyic migi ujengere iwi Biblia. Eno uketho an de adoko Jamulembe.”
it-1-F mba. 909
Kasegu
Etie lembkasegu nijai ni Yehova. Ku kasegu pare, jabila Balam umito elam nyithindho mir Israel kara Balak m’ubimo mi Moab umii ire sente, ento Yehova uyio ngo lembene man ecere. Jakwenda Petro ukiewo pi Balam nia, “kana m’ajuba weco ku dwand dhanu man ecero abelu pa jabila.” Pi niweco pi kasegu pa Balamne, jakwenda utio ku wec mi dhu Jugiriki ma paraphronia, ma mio paru mi “koso rieko.”—2Pe 2:15, 16; Wl 22:26-31.
Wagol lonyo mi tipo
w04-F 1/8 mba. 27 udu. 2
Lembe ma dongo dongo mi buku mi Wel
22:20-22—Pirang’o ng’eicwiny pa Yehova uopo i kum Balam? Yehova uyero ni jabila Balam nia ecikere ngo nilamu nyithindho mir Israel. (Wel 22:12) Re asu Balam ucidho karacelo ku dhanu ma Balak uoro, ku paru mi wolamu nyithindho mir Israel. Emito enyai anyong’a i ubimo mi Moab kara emii ire sukulia. (2 Pet. 2:15, 16; Yud. 11) Kadok kinde ma Yehova udio Balam ya emii mugisa ni nyithindho mir Israel kakare nilamugi alama, re asu Balam uyenyo enyai anyong’a i ubimo. Pieno, ewodho paru ma nia jutii ku mon ma woro Bal pi nibidho jumaco mir Israel. (Wel 31:15, 16) Lembuno re m’uketho ng’eicwiny pa Mungu uopo i kum Balam. Ebino jabila ma won awanya ma rac.
YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 4–NINDO 2, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 25-26
“Ng’atu acel copo timo lembe ma bodho udul dhanu”
“Wuring tarwang’!”
JADWAR rec cidwaru rec kaka m’eng’eyo nia ecopo nwang’u ie kit rec m’ebesayu. Eng’io pomo man etong’e i lak gol, ebole i pii. Ekuro, man ka rec umaku pomone, ejake man ewodhe kud i pii.
I ayi moko, dhanu bende copo moko kumeno. Ku lapor, kinde ma nyithindho mir Israel gidhingo nimondo i Ng’om mi lembang’ola, gigonjo i Pambu mi Moab. Ubimo mi Moab ung’olo ni ng’atu moko ma nyinge Balam nia ebimio ire sente ma lee kan elamu nyithindho mir Israel. Uketho Balam unwang’u yo ma copo ketho nyithindho mir Israel gitim lembe ma kelo kwong’ i wigi. Eng’io pomo cuu mandha. Eoro nyir mi Moab ucidh i kagonjo mi nyithindho mir Israel kara gibidh ju ma co.—Wel 22:1-7; 31:15, 16; Lembanyutha 2:14.
“Wuring tarwang’!”
Pirang’o nyithindho mir Israel dupa gimoko i uwic pa Balam? Pilembe gibino niparu kende kende iwi ava kumgi man wigi wil i kum lembe ceke ma Yehova utimo igi. Nyithindho mir Israel gibino ku thelembe dupa ma copo ketho gigwoko bedoleng’ migi ni Mungu. Ewodhogi kud i ng’eca i Misiri, etungogi ku cam i langa, man etelo wigi m’umbe peko nitundo i kiew mi Ng’om mi lembang’ola. (Juebrania 3:12) Re asu gipodho i tarwang’. Jakwenda Paulo ukiewo kumae: “Kadi ku watim tarwang’, calu jumoko m’i kindgi timo, man gipodho rubanga pier ario wi adek i ceng’ acel.”—1 Jukorinto 10:8.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 933 udu. 5-6
Kiew mi ng’om
Ubenen nia jubed juneno lembe ario ma e pi nipoko ng’om i kind suru mir Israel: gin ma gagi unyutho, man wend dhanu mi surune. Copere nia jubed jutio ku gagi kende kende pi ning’eyo nia suruman bimaku thenge ma yo kani dhe mi Ng’om mi lembang’ola; nyo thenge ma yo malu, ma yo piny, yo nyangu, yo reto, ceng’ini ku dhu wat, kunoke nyo iwi got. Yehova re m’ugam umaku yub ma nia jutii ku gagi pi nipoko ng’om kara kumira man thubiri kud uwok i kind suru ma tung’ tung’. (Rie. 16:33) Yehova utio bende ku yo maeno kara lembe pa suruman uromb ku lembila ma yang’ jadwong’ Yakobo ugam uewo ku tego mi tipo ma leng’ kinde m’edhingo tho; lembilane nwang’ere i Thangambere 49:1-33.
Yo ng’ei ma jutio ku gagi pi ning’eyo theng ng’om ma suruman bimaku, pire bino tek nidong’eyo bende lacng’om pa suruman. Pieno jubed juneno i lembe mir arionde, niwacu, wend dhanu mi surune. Yehova uyero kumae: “E wubigamu ng’ombe ku gagi calku wat mwu; ni ju ma dupa wubimio aba m’usagu, man ni ju ma nok wubimio aba ma nok: Ka ma tek gagi podho i ie ni ng’atu moko, e maeno bibedo pare.” (Wl 33:54) Jubed jutio ku lembe ma gagi unyutho pi ning’eyo thenge ma suruman bimaku, ento re saa moko jubed jutimo alokaloka nimakere ku wend ng’om m’unuti. Eno uketho kinde ma ng’om mi suru pa Yuda uwok lac lee, jung’wenyo kume moko jumio ni suru pa Simeon.—Yc 19:9.