Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 27-29
“Lub lapor pa Yehova m’eneno ko ngo dhanu tung’ tung’”
w13-F 15/6 mba. 10 udu. 14
Bed ku foyofoc lee i kum kite pa Yehova
14 Jumanyir abic ubino i bang’ Musa man gipenje kumae: “nedi jukabu nying’ wegwa woko kud i kind wat pare kum wode mbe?” Gikwaye kumae: “Mi iwa piny i kind utumin wegwa.” Nyo Musa udhetho igi m’eyer ko kumae: ‘Jucopo timo ngo lembe m’ukoc ku ma cik uyero’. Eyero ngo kumeno. Ento ‘ekelo lembe migi i wang’ Yehova.’ (Wel 27:2-5) Yehova udwoko lembang’o ni Musa? Eyero kumae: “Nyig Zelofehad giyero dre. Ibimio igi piny mir aba andha i kind utumin weggi; man ibiketho aba pa weggi kadh i bang’gi.” Yehova ukadhu ku wi cikne man edwoko lembe ma nang’u Cik uyio ngo udoko ni Cik. Eyero ni Musa kumae: “Tek dhanu tho, ma wode mbe, wubilund ketho aba pare kadh ba nyare.” (Wel 27:6-8; Yoc. 17:1-6) Lembuno uketho ju ma mon ceke mir Israel ma gibino nwang’iri i peko ma rom, ginwang’u gwok.
w13-F 15/6 mba. 11 udu. 15
Bed ku foyofoc lee i kum kite pa Yehova
15 Eno bino yub ma ber mi tuko ngo man m’umbe akoyakoya! Yehova utimo ku bero ni ju ma mon maeno ma nwang’u jubino sendo, calu m’etimo ni jumange ma jubed juneno nia pigi tie tek. (Zab. 68:5) Eni tie acel m’i kind kpawa mi Biblia m’unyutho pi lemandha ma e ma nyayu anyong’a: Yehova tio ku jaratic pare man acel acel m’umbe akoyakoya.—1 Sam. 16:1-13; Tic. 10:30-35, 44-48.
w13-F 15/6 mba. 11 udu. 16
Bed ku foyofoc lee i kum kite pa Yehova
16 Wacopo lubo lapor pa Yehova nenedi m’eneno ko dhanu ngo tung’ tung’? Poi nia kit akoyakoya utie ario ma tung’ tung’. Wacopo tio ku dhanu mange umbe akoyakoya tek ndhu wan de wambe kud akoyakoya. Andha, wan ceke wabed wanwang’u nia ve wambe kud akoyakoya. Re etie yot ungo ning’eyo wan giwa nia wambe kud akoyakoya. Dong’ wacopo timo ang’o pi ning’eyo ka nyo wambe kude? Kinde ma Yesu mito eng’ei lembe ma dhanu beyero i wie, epenjo jurimbe moko m’egeno kumae: “Dhanu giwacu ya Wod dhanu en e ng’a?” (Mat. 16:13, 14) Wacopo lubo lapor pa Yesu nenedi? Icopo penjo jarimbi moko m’igeno ukor iri m’umbe ni mung’i ka nyo ecuku neno timo moko mir akoyakoya i beng’i. Kan edwoko iri nia ecuku beneno nyathin akoyakoya moko mi rangi, suru, man mi jamcing’ i beng’i, icopo timo ang’o? Rwo ma tek i bang’ Yehova pi lembuno man kwaye nia ekonyi niyiko kura perine kara ilub lapor pare m’eneno ko ngo dhanu tung’ tung’.—Mat. 7:7; Kol. 3:10, 11.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 850 udu. 1
Lam
Lam m’amadha. Jubed juthiero lam m’amadha karacelo ku lam mange, akecane kinde ma nyithindho mir Israel gimondo i Ng’om mi Lembang’ola. (Wl 15:2, 5, 8-10) Ebino giramadha (“giramadha ma lake tek”) man jubed jukonje iwi pemblam. (Wl 28:7, 14; nen bende Ai 30:9; Wl 15:10.) Jakwenda Paulo ukiewo ni Jukristu mi Filipi kumae: “Tek jubekonja wi lam man wi tic mi yioyic mu, e anyong’a benega.” Keni etio ku lapor mi lam m’amadha pi ninyutho wodhiri pare pi Jukristu wagi. (Flp 2:17) Nindo ma nok i wang’ tho pare, ekiewo ni Timoteo kumae: “An kawono jubekonja woko, man nindo mi ai para m’aai ko woko tundo.”—2Tm 4:6.
YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 30-31
“Tim lembe m’ing’olo”
it-2-F mba. 1164 udu. 10
Lembang’ola
Ing’olo giri, re icikiri nitime. Jubed jutimo lembang’ola ku berocwiny. Pieno ka ng’atu moko udaru timo lembang’ola, ukwayu etii ku cik pa Mungu pi nipong’e. M’umedo maeno, ka ng’atu moko utimo lembang’ola, erom ve ‘etwiyo ng’eyong’ec pare,’ man ebitio ku kwo pare zoo pi nitimo lembe m’eng’olone. (Wl 30:2; nen bende Rm 1:31, 32.) Calu ma lembene umulo kum kwo, eno ubekonyowa ninyang’ kamaleng’ i thelembe m’uketho Lembagora uwacu nia i wang’ nitimo lembang’ola, ukwayu ilar ing’ei cuu lembe m’ibicikiri nitimo. Cik uwacu kumae: “Kinde m’ing’olo lembang’ola ni Yehova . . . Mungu peri bilwong’e i beng’i andha; man ebibedo iri ni dubo. Ento tek iceriri kum ng’olo lembe, ebibedo iri ni dubo ngo.”—Pc 23:21, 22.
it-2-F mba. 1164 udu. 7
Lembang’ola
Timo lembang’ola mandha ni Mungu utie ning’olo nia ibitimo ire lembe moko, ibithiero ire thier kunoke giramiya, ibitimo ire tic kunoke ibipong’o lembe moko m’ukwayere, kunoke ibiceriri giri i kum lembe moko ma Cik ukwero. Ebino bende lembe ma ng’atini ng’olo en gire ma judie ngo adiya. Lembang’ola mandha ubino kwong’, uketho saa moko i Biblia wec ario maeno zoo jubed junwang’ugi karacelo. (Wl 30:2; Mt 5:33) “Lembang’ola” utie lembe moko ma ng’atini yero en gire, ento “kwong’” utie lembe ma ng’atini ng’olo i wang’ ubimo nyo ke jadit moko pi ninyutho andha mi lembe m’eng’olone. Wang’ ma pol kwong’ wotho karacelo ku lembariba.—Th 26:28; 31:44, 53.
w04-F 1/8 mba. 27 udu. 3
Lembe ma dongo dongo iwi buku mi Wel
30:6-8—Nyo nico ma Jakristu copo nyotho lembang’ola ma dhaku pare timo? Iwi lembe m’uneno timo lembang’ola, Yehova tio ku jaratic pareman acel acel. Ku lapor, thiero kwo ni Yehova tie lembe pa ng’atini en gire. (Jugalatia 6:5) Nico umbe ku twero mi nyotho kunoke mi thiro lembang’ola ma kumeno. Re dhaku ucikere ngo nitimo lembang’ola ma copo turo Cik pa Mungu kunoke cik pa nico pare.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 1203 udu. 4
Yeftha
Con jubed juthiero dhanu athothi pi tic mir Hekalu pa Yehova. Junyodo gibino ku twero mi timo lembuno. Samwil ubino acel m’i kind dhanune, Hana ma min ular utimo lembang’ola mi thiere pi tic mir Hekalu i wang’ nyoliri pare. Won ot pare ma Elkana de uyiyo lembang’olane. Kinde ma jukwiro Samwil ku cak, min ma Hana uthiere i Hekalu. Ecidho kude man ewok ethiero twoni dhiang’ adek. (1Sm 1:11, 22-28; 2:11) Nyathin mange ma jugam juthiero athothi pi tic pa Mungu calu Janaziri ubino Samson.—Pk 13:2-5, 11-14; nen bende lembe ma jukoro iwi dito pa wego iwi nyathin pare ma nyaku i Wl 30:3-5, 16.
YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 32-33
“Wuriem dhanu m’i g’ombe ceke”
w10-F 1/8 mba. 23
Nyo ing’eyo?
“Ka ma malu” ma juweco pire akeca i Giragora mi Juebrania ubino ang’o?
Kinde ma nyithindho mir Israel gidhingo mondo i Ng’om mi Lembang’ola, Yehova yero igi nia ginyoth kaka thier mi Jukanan ceke ma ginwang’u i ng’ombe. Eng’olo igi kumae: “Wubi . . . nyotho kidi migi ceke m’ang’ika, man wubinyotho ayi m’acwiya migi ceke m’atwaga, man wubinyotho ka ma malu migi ceke. (Wel 33:52) Kabedo maeno mi timo thier ni mungu maragane copo bedo iwi gudi ka ma ngbeng’, kunoke gibed gigiero pemblam migi i kabedo mange ma calu ve i the yen m’uluk, kunoke i adhura. (1 Ubimo 14:23; 2 Ubimo 17:29; Ezekiel 6:3) Gibed gigiero bop, giketho mbegi ma leng’ kunoke ngucu, ayi m’acwiya, pemblam mir udok ma ng’wice ng’ar man jamtic mange mi timo thier.
w08-F 15/2 mba. 27 udu. 5-6
Nwang’ ponji i kum kosa mi nyithindho mir Israel
Tin wan bende wabenwang’ara ku peko ma rom ku ma nyithindho mir Israel ginwang’iri ko. Dhanu ma tin de uberwo ni ayi gin m’acwiya. Giberwo ni sente, Nambu man galuwang’, tuko ma tung’ tung’, lemgamba, judong dini, man kadok wedi migi. Giki maeno copo doko iwa wan bende ni gin ma pigi tek i kwo. Pieno, nibedo ku mer ma ceng’ini ku dhanu m’umaru ngo Yehova copo nyotho thenge mwa mi tipo.
Timo ma reco mi ribiri ubino thenge acel ma pire tek mi thier pa Baal. Awic ma kumeno fodi tin de uberedho dhanu pa Mungu asu. Ku lapor, nidiyo gin acel kende ci kinde ma wabetio ku jamtic mir elektronik, copo kelo gin ma nyotho pidocwiny ma ber pa ng’atu ma wany man m’umbe ku riekowang’. Etie lembe mi can mi tuko ngo nia Jakristu upodh i lembe mi neno pornografi i internet!
it-1-F mba. 392 udu. 4
Kanan
Ku rieko Yocuwa “weko gin moko ngo ma fokutimbre ngo ni gin ceke ma Mungu ng’olo ni Musa” pi ninyotho Jukanani. (Yc 11:15) Ento nyithindho mir Israel giworo ngo telowic pare ma ber ma nia ginyoth gin ceke ma copo cido ng’ombe. Wek ma giweko ko Jukanani i kindgi ukelo lembe ma lee i Israel, uketho kubang’ nindo m’ubekadhu lembuno ukelo tho lee mandha (m’umbe nikwanu dhanu ma junego anega, m’utho nikum sasa mi tarwang’, man rwo ni ayi gin m’acwiya) nisagu ma nwang’u gicopo nego ko Jukanani kanang’ giworo Cik ma jumio igi. (Wl 33:55, 56; Pk 2:1-3, 11-23; Zb 106:34-43) Yehova ular ucimo wang’ nyithindho mir Israel nia ebipokolembe rom i wigi calu m’ebipoko iwi Jukanani. Ewacu nia tek gidikiri karacelo ku Jukanani, gigamiri kugi, gijebo yioyic kugi, gimondo i lemdini migi man kura migi ma reco; e gin bende gibinwang’iri ku lembe ma rom man ‘ng’om bing’ogogi woko.’—Ai 23:32, 33; 34:12-17; La 18:26-30; Pc 7:2-5, 25, 26.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 933 udu. 6
Wang’ kieu
Yo ng’ei ma jutio ku gagi pi ning’eyo theng ng’om ma suruman bimaku, pire bino tek nidong’eyo bende lacng’om pa suruman. Pieno, jubed juneno i lembe mir arionde, niwacu, wend dhanu mi surune. Yehova uyero kumae: “E wubigamu ng’ombe ku gagi calku wat mwu; ni ju ma dupa wubimio aba m’usagu, man ni ju ma nok wubimio aba ma nok: Ka ma tek gagi podho i ie ni ng’atu moko, e maeno bibedo pare.” (Wl 33:54) Jubed jutio ku lembe ma gagi unyutho pi ning’eyo thenge ma suruman bimaku, ento re saa moko jubed jutimo alokaloka nimakere ku wend ng’om m’unuti. Eno uketho kinde ma ng’om mi suru pa Yuda uwok lac lee, jung’wenyo kume moko jumio ni suru pa Simeon.—Yc 19:9.
YENGA MI NINDO 24-30, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | WEL 34-36
“Ring i bang’ Yehova”
Nyo iketho Yehova ni karingo peri?
4 Ka Jaisrael moko unego nek akakaka ngo ke? Kadok enego ng’atune m’ekeco ngo de, re asu rimb ng’atu maeno m’ecwiro mi mananu ni i wie. (Thangambere 9:5) Ento i saa maeno, Yehova ng’olo nia jucopo timo ire kisa. Pieno, ng’atu m’unego nekne romo ringo jaculkwoj rimo; eromo ringo i adhura acel m’ikind adhura abusiel mi karingo. Ka juyio ire nia ebedi i adhurane, nwang’u eboth man etie agwoka. Ento ecikere nikwo i adhurane nitundo ma jalam madit bitho ko.—Wel 35:15, 28.
Nyo iketho Yehova ni karingo peri?
6 Tekene Jaisrael moko unego nek akakaka ngo, ecikere niringo i adhura mi karingo man ‘niyero lembe pare’ ni judongo mir adhurane i kamondo mi dhugang’. Judongone gicikiri nijole. (Yocuwa 20:4) Saa moko i ng’eye, gidok gidwoke i adhura m’enego ie nek kara judongo ma kuca ucidh upok lembe pare. (Som Wel 35:24, 25.) Ka judongo maeno ginwang’u nia nekne ubino akakaka ngo, giketho edok kendo i adhura mi karingo.
Nyo iketho Yehova ni karingo peri?
13 Tekene ng’atu m’uringo udaru mondo i adhura mi karingo ci, nwang’u dong’ etie agwoka. Yehova uwacu kumae pir adhura maeno: “Gibibedo iwu ni [karingo].” (Yocuwa 20:2, 3) Yehova uyero ngo nia judok jupok lembe pa ng’atune kendo pi kosa ma rom. Bende, ugam uyiyere ngo nia jaculkwoj rimo ulub toke i adhura mi karingo pi nicinege. Kinde ma jaring ng’wec eno ni i adhura, nwang’u dong’ etie museme i the gwok pa Yehova. Adhurane ubino ngo ire ni otkol. Pieno, eromo timo tic, eromo konyo dhanu mange, man nitimo ni Yehova ku kwiocwiny. Eyo, eromo kwo kud anyong’a!
Wagol lonyo mi tipo
w91-F 15/2 mba. 13 udu. 13
Jamgony ma tap pi dhanu ceke
13 Adamu giku Eva ceke gibinwang’u ngo bero mi jamgony. I Cik pa Musa junwang’u Cik mir ukungu ma e: “Wubigamu jambwar mi kwo pa janek ungo, ma dubo mi tho ni i wie.” (Wel 35:31) Juwondo ngo Adamu awonda, etimo dubo m’ebeng’eyo man akakaka. (1 Timoteo 2:14) Jukwane ni janek pa nyikwaye, pilembe gin bende gilagu dubo pare man gibetho. Adamu romo ku tho andha, pilembe eturo Cik pa Mungu akakaka ma ke ebino ku kum m’umbe dubo. Nang’u ecibedo lembe m’urombo ngo magwei ku Cik ma pwe mir ukungu pa Yehova nia etii ku jamgony pi niwaru Adamu bende. Calu ma Adamu daru nwang’u sukulia mi duba pare, pieno juruco pokolembe mi tho ma nwang’u jung’olo iwi nyikwaye! (Jurumi 5:16) I andha, juriego tego mi nyoth mi dubo niai kud i ulage. Ng’atu m’uthiero kwo pare ni jamgony ‘ubilo tho pi dhanu ceke,’ m’eyeyo ko matoke mi dubo pa nyikwai Adamu ceke.—Juebrania 2:9; 2 Jukorinto 5:21; 1 Petro 2:24.
YENGA MI NINDO 31, DWI MIR 5–NINDO 6, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 1-2
“Pokolembe tie pa Mungu”
w96-F 15/3 mba. 23 udu. 1
Yehova umaru bedopwe man lembe m’atira
Judong cokiri gicikiri nipoko lembe pa ng’atu m’utimo dubo ma pek. (1 Jukorinto 5:12, 13) Re kinde ma gibepoko lembene ukwayu gipoi nia bedopwe pa Mungu ubemito saa moko jutim kisa kan ukwayere. Ento ka thelembe ma jucopo timo ko kisane mbe, calu ve ka jadubo ukwero niyewo dubo pare, kisa copo timere ngo ire. Ento judong cokiri gicikiri ngo niriemo jadubo ma kumeno kud i cokiri nimakere ku lembe ma n’i igi. Ging’eyo nia nikoyo ng’atini kud i cokiri re ma bitwinye. (Nen bende Ezekiel 18:23.) I the telowic pa Kristu judong’ cokiri gitimo lembe i atira, eno uketho i ie nibedo calu “kapondo ni wavuvu.” (Isaya 32:1, 2) Gicikiri ngo nineno dhanu tung’ tung’ i wang’gi man gicikiri ngo niketho cik kaka m’ukwayu ngo juketh cik i ie.—Poi mi Cik 1:16, 17.
w02-F 1/8 mba. 9 udu. 4
Jwigiri i the dito pa Mungu
4 Tie ngo nia ng’atu m’ung’eyo cik ci copo bedo juji. Calu ma judongo mir Israel gibino dhanu ma gileng’ ungo, ugam ukwayere nia giceriri i kum ng’ico migi ma calu ve, mariri gijo, akoyakoya man kethocwiny hai kum piny ma copo ketho gipoko ngo lembe atira. Musa ng’olo igi kumae: “Kud wunen dhanu tung’ tung’ i pokolembe; wuwinj ju ma nok ku ju ma dwong’ calacel; kud wulwor wang’ dhanu, kum pokolembe en e pa Mungu.” Eyo, jupoklembe mir Israel gibed gipoko lembe kaka Mungu. Eno bino rwom ma lee m’uai i bang’ Mungu!—Poi mi Cik 1:16, 17.
Wagol lonyo mi tipo
w13-F 15/9 mba. 9 udu. 9
Poyowic pa Yehova en e andha
9 Kinde ma nyithindho mir Israel gicoko woth m’udong’ udoko igi ni woth ma bor mi oro 40 i “langa ma dit ma ng’oyo ndiri,” Yehova ular ukoro igi ngo lembe ceke iwi kite m’ebitelo ko wigi, kite m’ebigwoko kogi man kite m’ebidieng’ ko pigi. Re asu ebed enyutho igi wang’ ma pol nia ukwayu gigene man giwor telowic pare. Pieno Yehova ubed utio ku mbegi mir afuru dieceng’ man utieno ke mbegi mi mac pi nipoyo wi nyithindho mir Israel nia eni i ng’eigi man ebetelo wigi kud i kind ng’om ma dhanu m’i ie reco. (Poi. 1:19; Ai 40:36-38) Epong’o bende yeny migi ma pire tek, “bongu migi de tii ngo, tiendgi de kwot ungo.” M’umedo maeno, “gin moko mbe m’urem igi.”—Neh. 9:19-21.
YENGA MI NINDO 7-13, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 3-4
“Cik pa Yehova en atira man e pwe”
it-1-F mba. 1199 udu. 2
Ng’eyothelembe
Ponjo Lembe pa Mungu aketha cwinyjo man tio ku Cik pare copo dwoko ng’atini riek nisagu kadok jum’uponje de, man ecopo bedo ku ng’eyothelembe nisagu kadok ju m’uti. (Zb 119:99, 100, 130; nen bende Lk 2:46, 47.) Calu ma rieko man ng’eyothelembe ucungo iwi Cik ma leng’ man Lembapoka pa Mungu; pieno ka nang’ nyithindo mir Israel giworo Cikne ku cwinygi zoo, nwang’u eno beketho thek m’i ng’etgi nenogi ni “thek ma riek man weg ng’eyothelembe.” (Pc 4:5-8; Zb 111:7, 8, 10; nen bende 1 Ub 2:3.) Won ng’eyothelembe nyang’ nia Lembe pa Mungu tie lemandha man e ii nitio kude i kwo pare, man ekwayu Mungu ukonye i kum lembene. (Zb 119:169) Eweko Lembe pa Mungu unyang’ i adundene (Mt 13:19-23), egore de i ban mir adundene (Rie 3:3-6; 7:1-4), man eno konye nidagu “yo mi ndra” (Zb 119:104). Wo Mungu bende kinde m’ebino iwi ngom, etio ku ng’eyothelembe i ayi maeno, uketho ecere ngo nitho, kum eng’eyo nia nitimo kumeno re ma biketho Lembagora upong’ kakare.—Mt 26:51-54.
w99-F 1/11 mba. 20 udu. 6-7
Ka watie ku berocwiny
I ubimo ma dhaku mi Ceba uwang’ lii nikum gin m’ewinjo man m’eneno, uketho eyero ku molo kumae: “Jutic peri maeni giweg mutoro, m’ucungo thiri thiri i weng’i, m’uwinjo rieko peri!” (1 Ubimo 10:4-8) Eyero ngo nia jutic pa Suleman giweg mutoro pilembe gibekwo i lonyo, kadok nang’u gibino kwo i lonyo andha de. Ento jutic pa Suleman ginwang’u mugisa pilembe gibed giwinjo wec mi rieko ma Mungu mio ni Suleman kubang’ ceng’. Etie lapor ma ber ma yawe mbe m’ubimo ma dhaku mi Ceba uweko ni jutic pa Yehova ma tin! Ma gin bende gibenwang’u rieko niai kud i bang’ Jacwic en gire man Wode ma Yesu Kristu.
Bende kewinj wec ma tokcen m’ubimo ma dhakune uwacu ni Suleman: “Mugisa bed ni Yehova Mungu peri.” (1 Ubimo 10:9) M’umbe jiji eneno kamaleng’ nia Yehova re m’umio rieko man lonyo ni Suleman. Lembuno urombo ku lembe ma Yehova ular ung’olo i wang’e ni nyithindho mir Israel nia ‘giwor Cik pare.’ Ewacu kumae, “kum maeni en e rieko mu man ng’eyothelembe mu i wang’ kodhidhanu, ma biwinjo cik maeni ceke, man gibiwacu kumae, ‘thek maeni ma dit en e dhanu ma riek man weg ng’eyothelembe.’”—Poi mi Cik 4:5-7.
w07-F 1/8 mba. 29 udu. 13
Nyo “ilony i wang’ Mungu”?
13 Ka Yehova uyero nia emio mugisa ni dhanu pare, emio igi piny ma cu kwa. (Yakobo 1:17) Ku lapor, kinde ma Yehova mio ng’om ni nyithindho mir Israel, ng’ombe bino “ng’om ma molo cak ku kic.” Kadok ng’om mi Misri de ubino ng’om ma molo cak ku kic, re ng’om ma Yehova umio ni nyithindho mir Israel ugam ukoc bor ku maeno pi thelembe moko acel ma dit. Musa uyero ni nyithindho mir Israel nia ebino “ng’om ma Yehova Mungu peri gwoko.” I ayi moko wacopo yero nia gibino kwo ma ber pilembe Yehova bino gwokogi. I nindo ceke ma nyithindho mir Israel gigwoko bedopwe migi ni Yehova, emio igi mugisa lee man gikwo kit kwo m’utelo kadok nen mi thek m’i ng’etgi bende. Andha, mugisa pa Yehova re ma “lonyojo”!—Wel 16:13; Poi mi Cik 4:5-8; 11:8-15.
Wagol lonyo mi tipo
w04-F 15/9 mba. 25 udu. 3
Lembe ma dongo dongo iwi buku mi Poi mi cik
4:15-20, 23, 24—Nyo Cik m’ukwero nia kud jutim ayi giracwia m’ang’ika ubenyutho nia dong’ jucopo yiko ngo kadok jamtic moko mi bodho de? Ungo. Cik maeno ukwero yiko cal mi giracwia moko pi nitimo ire thier, niwacu ‘nirum piny i wang’ ayi gin m’acwiya man nirwo igi.’ Giragora ukwero ngo payu kunoke kubo jamtic moko mi bodho pi thelembe mi ruko.—1 Ubimo 7:18, 25.
YENGA MI NINDO 14-20, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 5-6
“Ponj awiya peri gimar Yehova”
w05-F 15/6 mba. 20 udu. 11
Junyodo, wupong’ yeny mi juruot mu
11 Iwi lembe maeni, cicopere nia Giragora moko mbe ma jubed jutio ko wang’ ma pol nisagu Poi mi Cik 6:5-7. Ka copere, ke yab Biblia peri man isom verse maeno ceke. Ng’ei nia verse maeno ular uyero nia junyodo re m’ukwayu gilar gibed tek i thenge mi tipo, gimar Yehova man gigwok Lembe pare i adundegi. Eyo, ukwayu ibed iponj Lembe pa Mungu akethacwinyi, ibed isom Biblia ku bang’ ceng’ man inyam iye kara ibed ku ng’eyothelembe, imar yo pa Yehova, Cik pare mir ukungu, man Cik pare. Eno biketho adundeni bipong’ ku lemandha ma mit mi Biblia ma biketho ibibedo kud anyong’a, ibilworo Cikne man ibimaru Yehova. E ibibedo ku lembe dupa ma beco m’icopo nyutho ni awiya peri.—Luka 6:45.
w07-F 15/5 mba. 15-16
Acopo ponjo awiya para cu nenedi?
Gin ma ng’atini umaru man gin ma nyang’e nen ungo kende kende i wec pare ento bende i timo pare. (Jurumi 2:21, 22) Niai ma fodi githindho, awiya gilubo junyodo migi cu mandha pi ninwang’u ponji. Gineno gin ma pire tek i junyodo migi man gin maeca re ma doko igi bende ni gin ma pire tek. Tek imaru Yehova cu mandha e awiya peri bineno lembuno. Ku lapor, gibineno nia somo man ponjo Biblia tie lembe ma pire tek i ii man gibinyang’ nia iketho lembe mi Ker i kabedo ma kwong’a i kwo peri. (Matayo 6:33) Kan icidho nja icoko man idikiri i tic mi rweyo lembanyong’a, gibineno kamaleng’ nia timo tic ma leng’ ni Yehova re m’utie gin ma pire tek iri.—Matayo 28:19, 20; Juebrania 10:24, 25.
w05-F 15/6 mba. 21 udu. 14
Junyodo, wupong’ yeny mi juruot mu
14 Calu ma Poi mi Cik 6:7 unyutho, yore tie dupa ma wun wu junyodo wucopo weco ko kud awiya mu iwi lembe mi tipo. Calu ve kinde ma wubewotho karacelo, wubetimo tic mi pacu karacelo, kunoke kinde ma wubenambu karacelo, wucopo nwang’u kaka mange de mi pong’o yeny mi thenge mi tipo pa awiya mu. Re jubeyero ngo nia wubed wuwec kud awiya mwu ndhu kwa iwi lemandha mi Biblia. Ento wupim nibeweco i kindwu i juruot mu iwi lembe ma gierojo i thenge mi tipo. Ku lapor, wucopo nwang’u thiwiwec ma tung’ tung’ dupa ma copo konyowu i Réveillez-vous ! Girasoma maeno copo konyowu niweco iwi lei ma tung’ tung’ ma Yehova ucwiyo, kabedo ma tung’ tung’ ma beco ma nwang’ere iwi ng’om, kwond suru ma tung’ tung’ ma wang’uic man kit kwo pa dhanu. Kit wec ma kumeno copo konyo aradu nimiiri lee i somo girasoma ma tung’ tung’ m’uai kud i bang’ Jamiru mandha man ma riek.—Matayo 24:45-47.
Wagol lonyo mi tipo
Cik pa Musa ugam unyutho mer man bedopwe pa Yehova nenedi?
11 Ponji ma kani ma wanwang’u? Yehova neno ngo kende kende kite ma watie ko yo woko, ento eneno bende lembe m’upondo i adundewa. (1 Sam. 16:7) Paru mwa, pidoic mwa, man timo mwa copo pondo ngo ire. Eneno kite ma beco ma watie ko, man emito nia watim kero nicego kitene i kwo mwa. Re tek paru moko ma rac ubeyenyo bino i wiwa, Yehova ubekwayu nia walar wawodhe cen ma fodi eterowa ngo i timo ma reco.—2 Kei. 16:9; Mat. 5:27-30.
YENGA MI NINDO 21-27, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 7-8
“Kud wugembru kugi”
w12-F 1/7 mba. 29 udu. 2
Pirang’o Mungu ukwayu nia dhanu pare gigamiri ndhu i kindgi?
I ng’ete kurucel, Yehova ung’eyo nia Sitani ubemito ewing’ wi dhanu pare kara giwor mungu m’araga. Uketho Mungu upoyogi nia juyic ungo “biloko wodi ku lubo an, kara gitim ni mungu mange.” Eno ubino lembe ma lee. Kanwang’u nyithindho mir Israel gicaku woro mungu mange, nwang’u gibayu bero man gwok pa Yehova, man nwang’u judegi migi bebimo wigi yot yot. Dong nang’u Masiya ma jung’olo pire ke ubeciwok nenedi kud i thek mir Israel? Ubenen kamaleng’ nia Sitani umito ewond nyithindho mir Israel kara gicak gamiri ku suru mange ma woro ngo Yehova.
w15-F 15/3 mba. 30-31
Nyo fodi asu ukwayu jugamiri “ndhu i Rwoth”?
Kadok kumeno de, Yehova uketho Cik ma nwang’ere i Lembe pare nia jucikiri nigamiri ndhu i Rwoth. Pirang’o? Pilembe en re m’eng’eyo gin ma copo bedo ber pi dhanu pare. Emito ngo kende kende nigwoko jutic pare i kum peko ma copo wok nikum lubo lemkasegu ento emito bende nia gibed kud anyong’a. I rundi pa Nehemia, kinde ma Juyahudi dupa gigamu mon ma woko ma woro ngo Yehova, Nehemia utio ku lapor ma rac pa Suleman pi nikonyogi. Kadok nwang’u “Mungu mare, . . . mon ma juwirok giketho edubo.” (Neh. 13:23-26) Pi bero mi dhanu pare, Yehova ung’olo iwa nia wagamara ndhu ku ju ma wore. (Zab. 19:7-10; Isa. 48:17, 18) Jukristu mandha gidwoko foyofoc ni Mungu pi gwok pare ma ku mer man gijengiri iwi telowic pare. Bende, gijwigiri ire kum etie Jabim migi man ging’eyo nia en re m’etie ubimo ma malu ngbir.—Rie. 1:5.
w15-F 15/8 mba. 26 udu. 12
Bed ku weng’i i kum ng’iyo jurimbi i nindo maeni mi kajik ceng’
12 Ning’iyo jurimo ku rieko pire tie tek, akecane pi Jukristu ma jumusuma ma gimito gamiri. Lembe pa Mungu ujukowa ngbeng’ kumae: “Kud wutwiru karacelo ku juma juyic ungo. Kum ribri manedi ma ni i kind bedopwe giku camuco? Kadi ribri ma der giribri ko giku mudho ni kani?” (2 Kor. 6:14) Biblia umio juk ni jurutic pa Mungu ma gibesayu judhogi mi gamiri nia gigamiri “ndhu i Rwoth,” thelembene tie nia gigamiri kende kende ku ng’atu m’uthiero kwo pare ni Yehova, m’ulimo batizo man m’ubekwo nimakere ku Cik mi Biblia. (1 Kor. 7:39) Nigamu ng’atu ma woro Yehova ketho Jakristu nwang’u jarimo m’uthiero kwo pare ni Yehova man eno konyo gin ario ceke nigwoko bedoleng’ migi ire.
Wagol lonyo mi tipo
w04-F 1/2 mba. 13 udu. 4
Yehova pong’o yeny mwa ma kubang’ ceng’
4 Rwo ma wabed warwo pi nikwayu cam mwa ma kubang’ ceng’, ucikere nipoyo wiwa bende i kum yeny mwa mi cemo mi tipo ma kubang’ ceng’. Kadok kinde ma kec ubino nego Yesu lee i ng’ei cam m’eweko pi nindo m’ulwar, re asu ecerere i kum abidhe pa Sitani ma nia elok ko kidi udok ni kwen. Ewacu kumae: “Egore kumae, ‘Dhanu bibedo ni kum kwen kende ngo, ento ku lembe ceke m’uai i dhu Mungu.’” (Matayo 4:4) Keni Yesu bedo weco iwi lembe ma yang’ Musa uyero ni nyithindho mir Israel nia: “E [Yehova] jwigi, eyio de ya kec unegi, man ekeki ku mana, m’ing’eyo ngo, kadok kwaru de ging’eyo ngo; kara eketh ing’ei nia dhanu bedo kwo ku cam kende ngo, ento ku gin ceke m’uai i dhu Yehova e ma dhanu bedo kudo kwo.” (Poi mi Cik 8:3) Kite ma Yehova umio ko mana ni nyithindho mir Israel upong’o ngo yeny migi mi kum kende, ento emio igi bende ponji i thenge mi tipo. Lembe acel utie nia, ugam ukwayere nia ‘gikwany ma ka mi ceng’ acel ku ba rupiny ku ba rupiny.’ Ka gicoko nikadhu kadiri m’ukwayere pi ceng’ acel, donge top man enyolo ukoko (Ai 16:4, 20) Re ebed etop ungo i ceng’ mir abusiende ma gibed gicoke i ie wang’ ario pi nipong’o yeny migi mi ceng’ Sabatu. (Ai 16:5, 23, 24) Pieno mana upoyo wi nyithindho mir Israel nia gicikiri nibedo wor man nia gicopo kwo ngo kende kende nikum cam ento ku “gin ceke m’uai dhu Yehova.”
YENGA MI NINDO 28, DWI MIR 6–NINDO 4, DWI MIR 7
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 9-10
“Yehova Mungu peri ubekwayu ang’o i beng’i?”
w09-F 1/10 mba. 10 udu. 3-4
Yehova ubekwayu ang’o i beng’i?
Ang’o ma copo cwaluwa niworo Yehova ku berocwinywa? Musa unyutho nia lembene acel utie, “lworo Yehova Mungu peri.” (Verse mir 12) Tie ngo nilworo Mungu nia ebimio iri matira, ento, niwore man niworo yo pare. Ka watie ku lworo pa Mungu lee i iwa, wabiuro nitimo gin ceke ma nyayu can i ie.
Dong’ ang’o m’ucikere nibedo lembe ma kwong’a m’ukwayu ucwalwa niworo Mungu? Musa uwacu kumae: “Imare [Yehova] . . . itim ni Yehova Mungu peri kud adundeni ceke man ku ng’eyong’ec peri ceke.” (Verse mir 12) Maru Mungu tie ngo kende kende niwinjiri nia imare. Girasoma moko ukoro nia: “Wec mi dhu Juebrania ma jutio ko pi ninyutho kite ma ng’atini winjere ko, saa moko jutio kude bende pi ninyutho lembe ma ng’atini timo nisagu kite m’ebewinjere ko awinja.” Girasoma ma rom eno uyero nia nimaru Mungu thelembene tie “nitimo ire ku mer.” I ayi mange, ka wamaru Mungu; wabitimo lembe i ayi ma wang’eyo nia copo foyo iye.—Lembrieko 27:11.
w09-F 1/10 mba. 10 udu. 6
Yehova ubekwayu ang’o i beng’i?
Tek wabeworo Mungu ma jubediyowa ngo adiya, wabinwang’u mugisa. Musa ugoro kumae: “Gwok lembang’ola . . . m’ang’olo iri tin mi bedober peri.” (Verse mir 13) Eyo, Cik pa Yehova ceke niwacu lembe ceke m’ebekwayu watim utie pi bero mwa. Biblia uwacu nia “Mungu en e mer.” (1 Yohana 4:8) Pieno, Cik maeno ceke emiogi pi bero mwa. (Isaya 48:17) Nitimo lembe ceke ma Yehova ubekwayu i bang’wa bikonyowa niuro lembe dupa ma copo nyayu can i iwa man i nindo m’ubino ke ebiketho wabinwang’u mugisa ma kajikne mbe i the bimobim mi Ker pare.
cl 16 udu. 2
Nyo icopo ‘coro ceng’ini i vut Mungu’?
2 Kadok i tio pare, Abraham ubino ng’atu acel m’i kind dhanu m’ubilo mido mi coro ceng’ini i vut Mungu. Yehova ulwong’o jadit m’eno nia “jarimba.” (Isaya 41:8) Eyo, Yehova ukwanu Abraham ni jarimbe ma dhe. Abraham ubedo ku winjiri ma ceng’ini maeno pilembe ‘eyio Mungu.’ (Yakobo 2:23) Tin bende, Yehova sayu yore mi “twiyo mer” ku dhanu m’ubetimo ire nikum mer ma gimare ko. (Poi mi Cik 10:15) Lembe pare ubekwayuwa kumae: “Cor i vut Mungu, man ebicoro i vutwu.” (Yakobo 4:8) I giragora maeni wanwang’u lwong’o man lembang’ola pa Mungu.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 115 udu. 3
Juanaki
Kit dhanu moko ma gidongo ma boco man gibed gikwo i ng’om gudi man i pambu mi dhu nam mi Kanan, akecane yor ariwa ma piny. Saa moko Juanaki adek ma pigi yik niwacu, Ahiman, Cecai, man Talmai, gibed gikwo i Hebron. (Wl 13:22) Tap keca re ma julib 12 mir Israel giwok gineno i ie Juanaki wang’ ma kwong’a, man ju 10 m’i kindgi gidwogo ku rapor mi lworo kinde ma gineno cone. Giyero nia cone gitie nyikwai Junefili m’ukwo i wang’ pii ma dit m’upong’o ng’om. Giwacu bende nia ka juporogi ku Juanakine giwok ve “usene” i wang’gi. (Wl 13:28-33; Pc 1:28) Dongo migi uketho juporogi kadok ku dhanu ma bocu mi Emi man mi Refai. Cicopere nia tego migi re m’uketho juwodho lembabola ma e: “Ng’a ma copo cungo i wang’ wot Anaki?”—Pc 2:10, 11, 20, 21; 9:1-3.