Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 7
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 11-12
“Kite ma Yehova ubemito jutim ko ire thier”
it-1-F mba. 93 udu. 7
Ng’eyong’ec
Nitimo ni ng’atini ku ng’eyong’ec peri ceke. Calu ma wadaru neno, wec ma nia “ng’eyong’ec” ku kwong’a nyutho ng’atini en zoo. Ento verse moko mi Biblia ubekwayuwa nia wayeny Mungu, wamare man watim ire ‘kud adundewa ceke man ku ng’eyong’ec mwa ceke.’ (Pc 4:29; 11:13, 18) Kumeno bende, Poi mi Cik 6:5 uyero kumae: “Imar Yehova Mungu peri kud adundeni ceke, man ku ng’eyong’ec peri ceke, man ku tegoni ceke.” Yesu de uyero nia pire tie tek ya watim ni Yehova ku ng’eyong’ec mwa ceke man ku tego mwa ceke, man emedo bende nia ku ‘pidoiwa ceke.’ (Mk 12:30; Lk 10:27) Dong’ penji ni e: Pirang’o jukwanu piny maenogi karacelo ku ng’eyong’ec, ma kunke ng’eyong’ec udikogi kpo i ie? Wakemak lapor moko: Ng’atu moko copo lworo ng’eyong’ec pare (niwacu elworere gire) ni ng’atu mange pi nitimo ire calu ng’eca, e en zoo edoko ni piny pa ng’atuca. Re kadok kumeno de, saa moko nyo ecopo bedo mbe kud ava man mito mi timo ni rwoth parene kud adundene ceke pi ninyayu anyong’a i ie, uketho eromo timo ngo ire ku tego pare zoo man rieko pare zoo kara tic pa rwoth pare ucidh i wang’e. (Nen bende Ef 6:5; Kl 3:22.) Pieno, ecicopere nia jukwanu piny maeno karacelo ku ng’eyong’ec pi nikonyowa kara wiwa kud uwil kugi kinde ma wabetimo ni Mungu, ma wan zoo watie pare, man kinde ma wabetimo ni Wode m’umio kwo pare calu jamgony pi ning’iewowa. Nitimo ni Mungu ku ‘ng’eyong’ec mwa ceke’ uketho i ie wan ne zoo, ma theng kumwa moko, rieko, tego kadi mito mwa moko mbe m’udong’.—Nen bende Mt 5:28-30; Lk 21:34-36; Ef 6:6-9; Flp 3:19; Kl 3:23, 24.
it-1-F mba. 231 udu. 10
Pemblam
Yehova ugam ung’olo ni nyithindho mir Israel nia girung pemblam ceke mi jukafiri man ginyoth mbegi kud ayi gin m’acwia ceke ma jubed jugiero i ng’ete (Ai 34:13; Pc 7:5, 6; 12:1-3) Gicikiri ngo nilubo tok timo mi jukafiri kunoke nithiero awiya migi i mac calu ma Jukanani gibed gitimo. (Pc 12:30, 31; 16:21) Bende, kakare nigiero pemblam dupa dupa, eng’olo igi nia gicikiri nibedo ku pemblam acel kende pi nitimo thier ni Mungu mandha, ke kaka ma Yehova ung’io en gire. (Pc 12:2-6, 13, 14, 27; tung’ ku Babeli, ma pi nitimo ni mungu ma dhaku ma Ishtar kende ci, ubino ku pemblam 180.) I ng’ei ma gikadhu Kulo Yordan, Mungu ung’olo igi nia kud gigier pemblam ku kidi m’apaya (Pc 27:4-8), man Yocuwa ugiero pemblamne iwi Got Ebal. (Yc 8:30-32) I ng’ei ma gimaku ng’om man gipoko ie, ju mi suru pa Ruben, pa Gad man theng suru pa Manase gigiero pemblam moko ma dit i ng’et Yordan, man lembene unyayu yakini i kind suru mange, nitundo ma gibin ginyang’ ko nia karaman gigiero ngo pemblamne pi nijai i kum Yehova Mungu mandha, ento pi ninyutho nia gimoko i kume.—Yc 22:10-34.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 1037
Got Gerizim
Nimakere ku lembe ma Musa ung’olo, suru mi nyithindho mir Israel gicokiri i the Got Gerizim man i the Got Ebal i the telowic pa Yocuwa nindo ma nok i ng’ei ma gimaku ng’om mi Ai. Kakeca re ma giwinjo jusomo mugisa ma gicopo nwang’u tek giworo Yehova, man kwong’ ma copo tundo i wigi tek gikwero niwinjo dwande. Suru pa Simeon, Lawi, Yuda, Isakar, Yosefu, man pa Benyamin gicungo i wang’ Got Gerizim. Ento Julawi man sanduku mi lembariba ubedo i poga, man suru abusiel mange ucungo i wang’ Got Ebal. (Pc 11:29, 30; 27:11-13; Yc 8:28-35) Ecicopere nia suru ma gibino i wang’ Got Gerizim re ma giwotho jolo mugisa ma jubesomo kinde ma juloko wang’jo yor i bang’gi, man suru mucelo ke giwotho gamu dhu kwong’ ma jubesomo kinde ma juloko wang’jo yor i bang’ Got Ebal. Jumoko giyero nia jusomo mugisa kinde ma juloko wang’jo yor i bang’ Got Gerizim dhe pilembe Gode bino leng’ lee dit man ebed ecego cam de lee, ento Got Ebal lundo ubino kwa cana man ebed ecego ngo cam. Re Biblia uweco ngo iwi lembe maeno. Eyero nia jusomo Cik ku dwal ma tek “i wang’ udul ceke mir Israel, ku mon, man nyithindho ma thindho, man jubedo ma gini i kindgi.” (Yc 8:35) Pieno, udul ma dit ma gibino i theng gudi ario eno zoo gibino ku copo mi winjo lembe ma jubesomo ku kaka ma gini ie, copere pilembe gibino kaka ma dwal romo winjere i ie terere mandha.—Nen GOT EBAL.
YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 7
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 13-15
“Cik unyutho kite ma Yehova dieng’ ko pi jucan”
it-1-F mba. 648 udu. 5
Apaje
Ubenen nia apaje mange, niwacu mir ario, ubedo nuti ma jubed juketho ang’et kubang’ oro pi nikonyo lembe mange m’uweko tielo tic mi julam ma Julawi, kadok nwang’u Julawine gibed gicamu kume moko de. Wang’ ma pol, juruot mi nyithindho mir Israel re ma gibed gicamu thenge ma ditne kinde ma gicokiri karacelo i agba ma dongo m’ubed ucoko dhanu zoo. Tek niyeyo apajene nitundo i Yerusalem ubino lembe ma tek kum wothne bor, jubed juloko piny ma jubeterone ku sente, man i Yerusalem jubed jutio kude pi ning’iewo giracama ku giramadha ma bikonyo juruot i kind nindo mi coko ma dongo kuca. (Pc 12:4-7, 11, 17, 18; 14:22-27) Man nja i thum pa oro mir adege man mir abusiende (mi oro abiro mi sabatu), jubed jutio ngo kud apaje maeno pi niculo kawang’ piny ma jutio ko i coko ma dit maeno, ento jubed jukethe ang’et kara ukony Julawi, umondo, nyithikic man montho m’i pacu.—Pc 14:28, 29; 26:12.
it-2-F mba. 843
Oro mi Sabatu
Jubed julwong’o oro mi Sabatu nia “rundi mi gony [hashshemittah].” (Pc 15:9; 31:10) I oro maeno, ng’om ubed unwang’u yom kunoke gony, niwacu jufure ngo. (Ai 23:11) Yom kunoke gony ubedo nuti i kum banja bende. Ebino “gony pa Yehova,” pi nimio ire yung. Kadok dhanu tie ku paru ma tung’ tung’ iwi lembene, re jumoko ma koro i lembe mi Biblia giyero nia i andha jubed junego ngo banja anega. Ento ubed ukwayu kende kende nia jamii banja kud upid banja pare ma ni i Jaebrania wagi, kum nwang’u jarafur ufuro ngo podho i orone, uketho piny m’enwang’u mbe; re asu jamii banja copo pido banja pare ma ni i jawirok. (Pc 15:1-3) Judong dini moko mi Juyahudi giyero nia juweko lon kunoke deni ma jumio pi nikonyo umego ma jacan, ento kan egamu banjane pi timo kuloka, lembene koc. Nimakere ku buku moko (The Pentateuch and Haftorahs, ma J. Hertz re m’ukiewo i Londres, i oro 1972, mbayane mi 811, 812), giyero bende nia i rundi ma kwong’a, Hillel umio twero ni jamii banja m’ecopo cidho ko i wang’ cik pi ninwang’u karatasi m’eromo cero ko ba banja pare kara kud utho.
it-1-F mba. 794 udu. 2
Ng’eca
Cik m’ubed utelo wi ng’eca man rwoth pare. I kind nyithindho mir Israel, lembe pa ng’eca ma Jaebrania ugam ukoc ku pa ng’eca ma jawirok kunoke umondo. Ku lapor, ng’eca ma Jaebrania ngo ubed ubedo ni piny pa rwoth pare mi magwei, man ecopo dong’ ni giralaga ni awiya pare. (La 25:44-46) Ento ubed ukwayu nia jugony ng’eca ma Jaebrania i oro mir abiro mi ng’eca pare kunoke i Oro mir anyong’a (Jubilé), nimakere ku orone ma bilar tundo. I kind nindo ma Jaebrania ubetimo ie tic mi ng’eca, jucikiri nitio kude calu jaratic ma juculo acula. (Ai 21:2; La 25:10; Pc 15:12) Jaebrania m’ulworere ni ng’eca i bang’ jabedo, i bang’ wat pa jabedo, kunoke i bang’ umondo, ubino ku copo mi dong’iewere saa moko ci, kunoke ng’atu moko ci m’utie ku twero mi ware copo ng’iewe saa moko ci. Jubed jung’olo bei mi warne nimakere ku wend oro m’udong’ iwi oro abiro ma nwang’u ukwayu etim i ng’eca kunoke nituc ma Oro mir anyong’a urom ko. (La 25:47-52; Pc 15:12) Kinde ma rwoth pa ng’eca ma Jaebrania ubemio ire bedagonya, ugam ukwayu emii ire piny moko ma bikonye kara ecak the kwo pare gire calu ng’atu m’utie agonya. (Pc 15:13-15) Ka nwang’u ng’ecane ubino ku dhaku pare, edok karacelo kude. Ento tek rwoth pare re m’umio ire dhaku (copere dhaku ma nyawirok m’ubino mbe ku twero mi nwang’u bedagonya i oro mir abiro mi ng’eca pare), dhakune kud awiya m’enyolo gidong’ ni piny pa rwoth pare. I saa maeno, ng’eca ma Jaebrania copo ng’io nia edong’ mi magwei ni rwoth pare. E jutuco ithe ku dindo pi ninyutho nia ebimedere nibedo ng’eca pa rwoth pare nja ku nja.—Ai 21:2-6; Pc 15:16, 17.
Wagol lonyo mi tipo
w06-F 1/4 mba. 31
Penji mi jusom
Ponji ma kani ma wacopo nwang’u i kum cik ma nwang’ere i Ai 23:19 m’uyero nia: “Kud ited nyathi diel ku cag min”?
Telowic maeno mi Cik pa Musa, ma nwang’ere wang’ adek i Biblia, copo konyowa ninyang’ i kum gin ma Yehova udagu, kisa pare, man mer pare. Eketho bende nwoc iwi mukero ma Yehova udagu ko thier mi ndra.—Ai 34:26; Poi mi Cik 14:21.
Nitedo nyathi diel kunoke lei moko ci ku cag min ukoc bor dit ku kite ma Yehova upangu ko lembe. Mungu umio cag diel pi nitungo nyathine kara edongi. Pieno, calu ma ng’atu moko ma koro i lembe mi Biblia uyero, tedo nyathi diel ku cag min utie “nicayu winjiri ma leng’ ma Mungu uketho i kind min lei ku nyathine.”
M’umedo maeno, jumoko giyero nia ve tedo nyathi diel ku cag min ubino lembe ma jukafiri re ma gibed gitimo pi nikwayu koth ucwii. Tek e kumeno andha, nwang’u cik maeno ugwoko nyithindho mir Israel i kum lembe mi kasegu ma thek ma kisa mbe i igi m’utiekogi gibed gitimo i dini migi. Cik pa Musa ugam ukwero kamaleng’ ni nyithindho mir Israel nia kud gilub tok timo mi rwo ni ayi gin m’acwia mi thek maeno.—Lembe mi Julawi 20:23.
Tokcen ne, kisa pa Yehova ubenen kamaleng’ niai kud i cik maeno ma segi. I andha, Cik pa Musa ubedo ku lembe dupa m’ukwero nitimo lei rac, man m’ucero dhanu i kum timo lembe m’ukoc ku cik mi gwoko giracwia. Ku lapor, Cikne ugam ung’olo nia lei ma jucopo thiero ucikere nibedo lei m’udaru timo nindo abiro kokoro i vut min. Bende, ugam ukwerere ninego min lei ku nyathine i ceng’ ma rom, man nicoko min winyo ku tonge zoo kunoke ku nyithindhe.—Lembe mi Julawi 22:27, 28; Poi mi Cik 22:6, 7.
Wabeneno kamaleng’ nia Cik pa Musa ubino ngo Cik ma ie tek m’ubed ukwero kwa lembe akwera kende. I kind ponji ma wacopo nwang’u kud i Cikne, acel utie nia cik mir ukungu m’i ie ubekonyowa nibedo ku timo m’umaku piny man adunde mi kisa, m’ubenyutho kite ma beco pa Yehova.—Zaburi 19:7-11.
YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 7
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 16-18
“Cik mi pokolembe atira”
it-1-F mba. 410 udu. 2
Abinga
Tek japoklembe upoko ngo lembe atira kum juture kanyaka, edong’ ebedo ve jucoro wang’e. Cik pa Musa ugam ukwero wang’ dupa nia kud jutur akumu kunoke kanyaka man kud junyuth akoyakoya, kum piny maeno copo coro wang’ japoklembe man copo ketho epoko lembe atira ngo. “Jamblembe coro wang’ ju ma neno piny.” (Ai 23:8) “Jambng’om umo wang’ jurieko.” (Pc 16:19) Piny ma ju ma jubetito kesi migi umio ni japoklembe copo coro wang’e m’ebeng’eyo kunoke ngo, kadok nwang’u epoko lembe atira man eng’eyo luro i lembe cuu rukani de. Cik pa Mungu unyutho nia giramia kende ngo re ma copo coro wang’ ng’atini, ento kisa de, pi kum egorere kumae: “Kud inen wang’ jacan ber, kadi kud iyung wang’ ng’atu ma jatego.” (La 19:15) Pieno, kadok nwang’u kisa ubenego japoklembe kunoke emito enyai anyong’a i udul dhanu, ecikere ngo nipoko lembe pa jalonyo rac pilembe nia elony.—Ai 23:2, 3.
it-2-F mba. 415 udu. 2
Wel, Kwan
Ario. Jutio wang’ ma pol ku kwan ma ario i lembe m’uneno cik. Tek dhu jumulembe (kunoke sadeni) ario urombo i kesi, eno medo tego i lembatuca migine. Kara lembe moko ucung i wang’ jupoklembe, ubed ukwayu jumulembe ario kunoke adek. Tin bende jutio ku cik mir ukungu ma rom eno i cokiri mi Jukristu. (Pc 17:6; 19:15; Mt 18:16; 2Ko 13:1; 1Tm 5:19; Eb 10:28) Mungu de ulubo cik mir ukungu maeno kinde m’ewodho Wode calu Jalar. Yesu uyero kumae: “I cik mu egore kumae, ya nyutholembe mi juario en e andha. An a ng’atu m’ubenyutho lembe pira gira, Wego m’uora de benyutho lembe pira.”—Yh 8:17, 18.
it-2-F mba. 657 udu. 3
Jalam
Julam re ma gibino dhanu ma kwong’a m’ubedo ku rwom mi koro i cik pa Mungu, man gibedo ku tic ma pire tek i pokolembe mi nyithindho mir Israel. I adhura ma jumio nia ginen wigi, gibino ayika nikonyo jupoklembe, man gibed gitimo bende karacelo ku jupoklembe pi niyiko lembe mi kesi ma tito tek man m’uvoyo odpido m’i the dero. (Pc 17:8, 9) Tek junwang’u avu moko ma jung’eyo ngo nia ng’a nego, ubed ukwayu gidik cing’gi karacelo ku judongo mir adhura, kara giyik lembene i ayi m’atira wek kara kud jukwan dubo iwi adhurane. (Pc 21:1, 2, 5) Tek nico moko ma nyek udoto dhaku pare nia etimo asara ma ke jumake ngo, ugam ukwayu juter dhakune i Kamaleng’. Kuca, jalam biwok timo lembe ma tung’ tung’ ma Yehova ng’olo, ma nwang’u ebekwayu Yehova m’ung’eyo ka nyo dhakune dubo kunoke ngo, kara epok lembe i wie wang’ acel. (Wl 5:11-31) Lembe ma julam kunoke jupoklembe ma juketho gidaru ng’olo, jucikiri niwore; tek ng’atu moko ucayu lembe ma ging’olo kunoke uwore ngo mi thwon, ecikere nitho.—Wl 15:30; Pc 17:10-13.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 852 udu. 3
Nikabu ng’atini
I the Cik pa Musa, kara jung’ol tho iwi ng’atini, ukwayu lembatuca mi jumulembe ario kokoro. (Pc 19:15) Jumulembe maeno gibino dhanu ma kwong’a m’ucikiri nicanyu jadubone ku kidi. (Pc 17:7) Eno ubed unyutho amora ma gitie ko pi cik pa Mungu man pi leng’o mi cokiri mir Israel, man lembene ubed udaru the lembatuca ma jumio swa, mi ndra kunoke ma vur vur.
YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 7–NINDO 1, DWI MIR 8
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 19-21
“Kwo pa dhanu pire tie tek i Yehova”
Lub lapor mi pokolembe ma pwe man mi kisa pa Yehova
4 Adhura abusiel ceke ma Yehova uketho pi karingo, gibino kaka ma juromo tundo i igi pio pio. Eyero ni nyithindho mir Israel nia ging’ii adhura adek ubed i theng Yordan acel, man adek mange ke ubed i thenge ma kucelo. Pirang’o kumeno? Kara jaranek m’uberingo utund pio pio man ma macero mbe i acel m’ikindgi. (Wel 35:11-14) Jubed juyiko yo m’ucidho i adhuranegi ubed maleng’ mandha saa ceke. (Poi mi Cik 19:3) Nimakere ku suru mi Juyahudi, juketho ayi ma tung’ tung’ ku dhu yonegi pi nikonyo juring ng’wec kara kud girwiny. Calu adhura mi karingo ubedo nuti i ng’om mir Israel, Jaisrael m’unego nek akakaka ngo ubed uringo ngo i ng’om mi thek mange pi ninwang’u gwok, maru ebicaku woro mungu m’araga kuca.
Lub lapor mi pokolembe ma pwe man mi kisa pa Yehova
9 Thelembe moko ma dit m’uketho adhura mi karingo ubedo nuti, tie kara nyithindho mir Israel kud gibed ku rimo i wigi pilembe ya gicwiro rimo pa ng’atu m’udubo ngo. (Poi mi Cik 19:10) Yehova umaru kwo, man edagu nek. (Lembrieko 6:16, 17) Etie Mungu ma pwe man ma leng’, pieno ebed edieng’ kadok pi nek m’utimere ngo akakaka. Etie lemandha nia ng’atu ma tek unego wadi akakaka ngo copo nwang’u kisa. Re mi kwong’o ecikere nikoro lembe pare ni judongo. Ka judongo ginwang’u nia nekne ubino ngo akakaka, e ng’atu m’unego nekne bibedo i adhura mi karingo cil ma jalam madit bitho ko. Eno copo nyutho bende nia jaranek maeno bibedo i adhura mi karingo pi dong’ kwo pare ceke. Yub maeno uketho nyithindho mir Israel ceke ging’eyo cuu mandha nia kwo tie leng’. Pi ninyutho woro ni Ng’atu m’umio kwone, gicikiri nitimo kero migi ceke niuro gin ma romo ketho kwo mi jumange i ariti.
it-2-F mba. 892
Rimo
Mungu cwio dhanu ufoi ku kwo m’emio igi, man ng’atu moko ci m’ukabu kwone ucikere niwodho wel i wang’e. Lembuno unen kamaleng’ kinde ma Mungu uyero kumae ni janek ma Kain: “Ba rimb umeru ywak i bang’a kud i ng’om.” (Th 4:10) Ka ng’atu moko udagu umin man ebelwong’o tho i wie, kunoke ebeyero nyinge rac, ebemio lembatuca mi ndra i wie kadi ke ebeketho kwo pare i ariti, ebiyeyo dubo mi rimo pa wadi i wie.—La 19:16; Pc 19:18-21; 1Yh 3:15.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 1106 udu. 1
Kesi, Pokolembe
Jubed jutito kesi mi the dero i dhugang’ mir adhura. (Pc 16:18; 21:19; 22:15, 24; 25:7; Rt 4:1) “Dhugang’” ma jubeweco i wie keni ubunyutho lela ma lac m’ubino i gang’, ceng’ini ku dhugang’. Jubed jusomo Cik man lembang’ola i dhugang’ ni udul dhanu m’ucokiri keca. (Ne 8:1-3) Kud i dhugang’ne, ebino yot niwang’u sadeni pi lembe ma wok i kind dhanu, calu ve lemblwor, ku mange de, kum dhanu bed umondo man giwok ku keca duu. Bende, calu dhanu bed upong’ lee i wang’ dhugang’, eno ubed uketho jupoklembe gibedo ku wang’gi kinde ma gipoko lembe man gipoko lembene de atira. Ubenen nia jugam juyiko kaka moko ma cuu ceng’ini ku dhugang’ pi jupoklembe kinde ma gibetito lembe. (Yb 29:7) Samwel ubed udhoko Bethel, Gilgal, ku Mizpa man “epoko lembe mir Israel i ka maeno ceke,” man i Rama bende kaka ma ot pare ubino i ie.—1Sm 7:16, 17.
YENGA MI NINDO 2-8, DWI MIR 8
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 22-23
“Cik unyutho kite ma Yehova dieng’ ko pi lei”
it-1-F mba. 868 udu. 2
Ter
I rundi ma con, jubed jutio ku lei pi niyeyo ter, man jugam jung’olo ni nyithindho mir Israel nia tek gineno ter unuro kana pa jadegi migi man epodho, gicikiri ngo niweke, ento gicikiri ‘nigonye andha.’ (Ai 23:5) Jubed julwong’o piny ceke ma lei yeyo nia ter, calu ve “ter ario ma romo kana.”—2Ub 5:17.
it-1-F mba. 635 udu. 2
Poi mi Cik
Buku mi Poi mi Cik unyutho nia jucikiri nidieng’ lee pi lei bende. Cik ukwero ni nyithindho mir Israel nimaku winyo m’uvuto iwi nyithindhe, pi kum calu ebegwoko nyithindhe nimake copo bedo yot. Ento ugam uyiyere nia gicopo coko nyithindhe, re ukwayu giwek meggi ucidhi, kara edwog etung nyithindhe mange. (Pc 22:6, 7) Bende, ukwerere nia jarafur kud udik kana ku thwon dhiang’ i the mberembere ma rom, kum kan ungo, acel m’i kindgi ma tego pare nok binwang’u peko. (Pc 22:10) Kinde ma jubetio ku thwon dhiang’ pi nifwodo cam, jucikiri ngo nitwiyo dhoge, maru kec binege ma ke cam m’eromo camu n’i the wang’e man ebetio ku tego pare de pi nifwodo camne.—Pc 25:4.
w03-F 15/10 mba. 32 udu. 1-2
‘Kud wutwiyuru karacelo i the mberembere m’urombo ngo’
CALU ma wabeneno i cal maeni, kana ku ngamia ma jubetio ko pi nifuro fur gibeneno can lee. Mberembere ma jutwiyo kogi karacelo, ma nwang’u juyiko pi lei ario ma tego migi man dongo migi urombo, uketho gin ario zoo gibeneno can. Calu Mungu dieng’ pi yotkum pa lei ma jubetio ko pi tic, eng’olo ni nyithindho mir Israel kumae: “Kud ifur fur ku koni dhiang’ ku kana karacelo.” (Poi mi Cik 22:10) Cik ma rom eno jucopo tio ko pi thwon dhiang’ ku ngamia bende.
I andha, ukwayu ngo jarafur unyai peko ma kumeno i kum lei pare. Ento kan embe ku thwoni dhieng’ ario, ecopo diko lei ario m’etie ko i the mberembere. Copere nia eno tie lembe ma jarafur mi rundi dage mir 19 ma wabeneno i cal eni ung’io nitimo. Ni kum dongo migi man kilo migi m’ukoc, lei ma co there mbe ucikere ni ii aiia pi niwotho romrom ku wadi man lei ma tego pare lee ke bicur ku ter ma pek zoo en.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 629
Banja, Jagam banja
Banja utie piny ma jumio ni ng’atini ma jucopo pido, kunoke m’ukwayu edwok wang’e. I Israel ma con, jubed jugamu banja asagane nwang’u sirina ugoyo ng’atini. Ni Jaisrael, gamu banja ubino lembe mi can, pi kum edoko jatic pa ng’atu m’umio ire banja. (Rie 22:7) Pieno, Mungu ung’olo ni dhanu pare nia gibed weg berocwiny man kud gibed jumulirisi kinde ma gibemio banja ni Juisrael wagi m’utie ku canpiny, m’umbe nisayu ninwang’u kuloka i wigi, ma nwang’u gibekwayu ko nia gicul banjane ku faida. (Ai 22:25; Pc 15:7, 8; Zb 37:26; 112:5) Ento ubed ukwayu nia juwirok gicul banja ku faida. (Pc 23:20) Nimakere ku lembe ma Juyahudi moko gikoro, jubed jutio ku yub maeno i lembe m’uneno lon (kunoke banja ma jugamu pi kuloka), ento ungo pi banja ma jugamu ni kum canpiny. I andha, juwirok gibed gibedo i Israel pi nindo moko kende, wang’ ma pol pi kuloka; pieno, ebino lembe ma kakare nia juketh gicul banja ku faida, asagane pilembe gin de gibed gimio banja ma juculo igi wang’e ku faida.
YENGA MI NINDO 9-15, DWI MIR 8
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 24-26
“Cik unyutho kite ma Yehova dieng’ ko pi mon”
it-1-F mba. 874 udu. 4
Mon
Kadok cik mir askari de ubed umio bero ni dhaku ku cware zoo, pilembe cwar mugole ubedo agonya i kum tic ceke i oro ma kwong’a mi gamiri migi. Eno ubed umio kaka ma ju m’ugamiri gitii ko ku twero migi mi nyolo nyathin, ma bidong’ juko cwiny min kinde ma won bisaru, man kadok nwang’u ebiwok etho athoa zoo de i lwiny.—Pc 20:7; 24:5.
it-1-F mba. 994 udu. 6
Beko kund cam
Ubenen kamaleng’ nia yub ma ber maeno ubed ucwalu dhanu ninyutho berocwiny ni jucan mi ng’om ma gin’i ie, nibedo ngo jukec man nijengiri iwi mugisa pa Yehova. Re kadok kumeno de, ebino ngo igi ni thelembe mi bedo junyap. Yubne ubekonyowa ninyang’ terere i lembe ma e ma Daudi uyero: “Fodi aneno won bedopwe ngo ma jukuno, kadi kodhine m’ukwayu kwen.” (Zb 37:25) Kinde ma dhanu ubetio ma ber ku yub maeno mi Cik man gibetimo tic ma tek, eno ketho kadok jucan de kec negogi ngo, man kadok gin kadi awiya migi de gikwayu ngo cam.
w11-F 1/3 mba. 23
Nyo ing’eyo?
I Israel ma con, ka cwar dhaku tho ma fodi enyolo ngo wode, ugam ukethere nia umin ulag dhaku pare, kara ginyol kodhi m’ugwok nying’ won. (Thangambere 38:8) Yub maeno ma i ng’eye judok juroyo i Cik pa Musa ung’eyere ku nying’ ma nia lagu. (Poi mi Cik 25:5, 6) Lembe ma Boaz utimo, ma jukoro i buku pa Ruth, ubenyutho nia kadok wat ma bor de ubino ku twero mi lagu dhakune, tek umego pa cware mange mbe m’udong’ kwo.—Ruth 1:3, 4; 2:19, 20; 4:1-6.
Lembe ma Jusadukayo giyero pi gamiri mi lagu eno, ma nwang’ere i Marko 12:20-22, ubenyutho nia i rundi pa Yesu de nwang’u fodi julubo kurane asu. Flavius Josèphe, ma jatadlembe mi Juyahudi mi rundi ma kwong’a, ukoro nia timone ubed ugwoko ngo kende kende nying’ cwar dhakune, ento ebed eketho giralaga dong’ i ot, man dhakune bedo agwoka. Con eca, dhaku ubino mbe ku twero iwi piny pa cware. Ento nyathin m’enyolo i lagu ubedo ku twero iwi piny ma won m’utho uweko.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 657 udu. 5
Lalu gamiri
Barua mi lalu gamiri. Kadok i ng’eye jubed jutio rac ku Cik pa Musa i lembe m’uneno gamiri de, re kud wapar nia Cikne udwoko lembe yot ni Jaisrael m’ubemito lalu gamiri ku dhaku pare. Pi nilalu gamiri, ecikere nitimo lembe ma tung’ tung’ dupa. Ukwayu ekiew karatasi moko, niwacu ‘egor ire waraga mi pokri,’ kunoke barua mi lalu gamiri. I ng’eye, “ebimie i cinge, e ebiketho eai kud i ot pare.” (Pc 24:1) Kadok Lembagora uweco ngo iwi lembe mange m’ukwayu etim, re ubenen nia kara lembene uwoth nimakere ku cik, ecikere bende niciweco ku judongo ma juketho, ma gicopo kepimo niripo kindgi. Saa ceke ma kiewo waraga maeno biting’o ire man zubezubene mange m’ubemitere, ubed umio kaka ma nico m’ubemito lalu gamiri ukeupar ko cuu i ng’iong’ic pare. Ecikere nibedo ku thelembe mi lalu gamiri, man tek juworo lembe ceke ma cik ukwayu, eno ubed ucero cogmon nilalu gier nyavur vur. Yub maeno ubed ugwoko bende twero pa mon man umio igi yung. Re Lembagora unyutho ngo lembe ma jubed jukiewo i “waraga mi pokri.”
YENGA MI NINDO 16-22, DWI MIR 8
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 27-28
“Mugisa maeni ceke bikwenyi”
w10-F 15/12 mba. 19 udu. 18
Nwang’ mugisa ni kum Ubimo ma tipo pa Mungu ubetelo wie!
18 Niwinjo dwand Yehova thelembene tie niketho wiwa kilili i kum gin m’eyero i Lembe pare man ma nwang’ere i cam mi tipo m’ebemio. (Mat. 24:45) Eketho i ie bende niworo dwand Mungu man Wode. Yesu uyero kumae: “Ku ba dhanu nzu ma giwacu ira kumae, Rwoth, Rwoth, gibimondo i ker m’i polo ngo; ento ng’atu m’utimo yeny ma Vwa ma i polo yenyo re.” (Mat. 7:21) Tokecen ne, niwinjo Mungu utie bende nijwigiri i the yub m’eketho, niwacu cokiri mi Jukristu man judongo m’eketho i ie, ma gitie ‘giramia ma dhanu.’—Efe. 4:8.
w01-F 15/9 mba. 10 udu. 2
Nyo mugisa pa Yehova bikwenyi?
2 Wec mi dhu Juebrania ma juloko nia ‘niwinjo’ i Poi mi Cik 28:2, ubenyutho lembe m’ucikere nimedere i wang’e. Pieno, dhanu pa Yehova gicikiri ngo niwinje pi saa moko kende, ento gicikiri nimediri niwinje i kwo migi zoo. Tek gitimo kumeno re ma mugisa pa Mungu bikwanyugi. Wec mi dhu Juebrania ma juloko nia ‘nikwanyu’ utie wec ma jutio ko i lembe m’uneno dwar, man wang’ ma pol thelembene tie “nimaku” kunoke “nitundo i bang’ piny moko.”
w10-F 15/9 mba. 8 udu. 4
Yeny mugisa pa Yehova akethacwinyi
4 Ugam ukwayu nia nyithindho mir Israel giwor Mungu ku pidoic ma nenedi? Cik pa Mungu uyero nia anyong’a binege ngo ka dhanu pare gitimo ngo ire “ku mutoro, man ku berocwiny.” (Som Poi mi Cik 28:45-47.) Yehova uromo ngo nia juwor cik pare nyamalu malu, calu ma kadok lei ku pajogi de gicopo timo. (Mk. 1:27; Yak. 3:3) Mer cwaluwa ninyutho woro mandha ni Mungu. Worone nen nikadhu kud i anyong’a ma ai kud i yioyic ma wayio ko nia cik pa Yehova tie pek ungo man nia “e jamic mi ju ma giyenye.”—Ebr. 11:6; 1 Yoh 5:3.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 364
Giranyutha mi kieu
Cik pa Yehova ukwero nicoro giranyutha mi kieu. (Pc 19:14; nen bende Rie 22:28.) I andha, kwong’ ubino iwi “ng’atu m’ukabu kieu pa wadi” (Pc 27:17) Calu kwo mi weg ng’om ubed ujengere iwi cam m’ucek i podho migi, nicoro kieu pa ng’atini ubino ve nijwigo yore mi camu pare. Timo maeno ubino rom ku kwalu kwo man jubed junene de kumeno i rundi ma con. (Yb 24:2) Ento dhanu ma lworo mbe i the wang’gi gibed gituro cik maeno, man juporo judongomawijo mi Yuda i rundi pa Hosea ku dhanu ma coro kieu.—Hs 5:10.
YENGA MI NINDO 23-29, DWI MIR 8
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 29-30
“Timo ni Yehova tie tek ungo”
w09-F 1/11 mba. 31 udu. 2
Yehova uweko iwa ng’iong’ic
Nyo etie tek ning’eyo gin ma Yehova ubekwayu i bang’wa man nitime? Musa uyero kumae: “Lembang’ola maeni m’ang’olo iri tin, ubedo tek iri m’usagu ngo, kadi e bor ma ngbir de ngo.” (Verse mir 11) Yehova kwayu ngo gin ma copere ngo. Ekwayu kwa gin ma copere, ma voyowa ngo man ma ng’eyo tek ungo. Wambe ku yeny mi idho “i polo” kadi mi kadhu “loka nam” pi ning’eyo gin ma Mungu ubemito watim. (Verse mir 12, 13) Biblia unyutho iwa cuu dit kite ma wacikara nikwo ko.—Mika 6:8.
w09-F 1/11 mba. 31 udu. 1
Yehova uweko iwa ng’iong’ic
“CON abed abedo ku lworo ma kathere mbe nia acopo gwoko ngo bedoleng’ para ni Yehova.” Eno tie lembe ma nyamego mwa moko uyero, kum ebed eparu nia lembe ma reco m’ekadhu kud i ie kinde ma nwang’u fodi e yathin udaru cibe ni ruvwa. Nyo e kumeno andha? Nyo andha wambe ku copo iwi lembe ma wabekadhu kud i ie? Ungo. Yehova Mungu umio iwa bedagonya mi timo ng’iong’ic; pieno, wacopo timo ng’iong’ic mwa giwa iwi kite ma wabikwo ko. Yehova ubemito watim ng’iong’ic m’atira, man Biblia ma Lembe pare unyutho ayi ma wacopo timo ko. Wakenen lembe ma Musa uyero, ma nwang’ere i Poi mi Cik thek 30.
w09-F 1/11 mba. 31 udu. 4
Yehova uweko iwa ng’iong’ic
Nyo ng’iong’ic ma watimo dieng’o i Yehova de? Eyo! Tipo pa Mungu utelo wi Musa, uketho eyero kumae: “Foi kwo.” (Verse mir 19) Dong’ icopo ng’io kwo nenedi? Musa uwacu nia nwang’u ‘imaru Yehova Mungu peri, iworo dwande, man imoko i kume.’ (Verse mir 20) Ka wamaru Yehova, wabibedo kud ava mi winje, mi wore man wabimoko kikiki i kume, kadok nwang’u lembang’o m’uwok. I ayi maeno re ma wacopo ng’io kwo, niwacu kwo ma ber mandha kawoni ma nwang’u watie ku genogen mi kwo rondo ku rondo i ng’om ma nyen ma Mungu ung’olo.—2 Petro 3:11-13; 1 Yohana 5:3.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 453 udu. 3
Ith
Nikadhu kud i bang’ jurutic pare, Yehova ulwong’o dhanu m’udhuko man ma wigi tek nia gi ju ma “ithgi ju yaa ngo.” (Yr 6:10; Tic 7:51) Udok ubedo ve juculo ithgi ku piny moko m’ucerogi niwinjo lembe. Yehova uyabu ngo ithgi, kum emio ith mi nyang’ i lembe man mi woro ni dhanu m’uyenye, ento eweko ith mi lapor mi ju ma wigi tek udhing’. (Pc 29:4; Rm 11:8) Jakwenda Paulo ular uewo nia rundi moko biwok ma jumoko ma gilwong’iri ya Jukristu gibijai i kum yioyic mandha. Gibimaru ngo giwinj lemandha mi Lembe pa Mungu, ento gibimito migi giwinj kwa lembe m’ubed uwinjere mit i ithgi, e gibiciko ithgi niwinjo ponji mi ndra. (2Tm 4:3, 4; 1Tm 4:1) Bende, ith ng’atini copo ‘woi’ ni kum winjo lembang’eya, akecane lembe mi can.—1Sm 3:11; 2Ub 21:12; Yr 19:3.
YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 8–NINDO 5, DWI MIR 9
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | POI MI CIK 31-32
“Nwang’ ponji niai kud i wer ma Mungu yuyo i wie”
‘Rib adundena kara alwor nyingi’
8 Nindo ma nok i wang’ mondo mi nyinthindho mir Israel i Ng’om mi lembang’ola, Yehova uponjo Musa ku wec mi wer moko. (Poi. 31:19) Ewacu nia Musa uponj werne ni nyithindho mir Israel. (Som Poi mi Cik 32:2, 3.) Nimakere ku verse mir 2 ku mir 3, ubenen kamaleng’ nia Yehova ubemito ngo nia nyinge ukanere, niwacu ebemito ngo junen nia ve nyingene leng’ m’ukwayu ngo julwong’e nyanok de. Ento ebemito dhanu ceke ging’ei nyinge! Ebino rwom ma lee dit ni nyithindho mir Israel niwinjo lembe ma Musa ubeponjo igi iwi Yehova man iwi nyinge ma dwong’! Gin ma Musa uponjo kogi udwoko yioyic migi tek man utielo cwinygi, tap calu ma ng’idho koth konyo ko lum kara udong ma ber. Dong’ wacopo timo ang’o kara ponji mwa de ubed kumeno?
9 Kinde ma waberweyo lembanyong’a ot kubang’ ot, kunoke kaka ma dhanu bepong’ i ie, wacopo tio ku Biblia pi ninyutho ni dhanu nia nying’ Mungu ma dhe utie Yehova. Wacopo mio igi girasoma, wanyutho igi video ma beco man jamtic ma tung’ tung’ m’uyungo Yehova, ma nwang’ere i kusika mwa mir Internet. Kinde ma wani tic, i somo, kunoke kinde ma wabecidho i woth, wacopo nyutho pi Mungu mwa ma jamer ni dhanu, man wacopo koro igi nia etie ng’atu ma nenedi. Wacopo nyutho igi bende lembe ma beco ma Yehova bitimo iwa man m’ebitimo pi ng’om. Saa moko nyo eno tie wang’ ma kwong’a ma gibewinjo nia karaman Yehova umaruwa lee. Ka wabeponjo dhanu mange ku lemandha iwi Wegwa ma jamer, eca nwang’u wabedwoko nyinge leng’. I kite maeno re ma waromo konyo dhanu kara ginyang’ nia lembe ma jular juponjo kogi i wang’e iwi Yehova utie vupo. Lembe ma wabeponjo ni dhanu niai kud i Biblia re ma copo yomo cwinygi lee mandha.—Isa. 65:13, 14.
w09-F 1/5 mba. 14 udu. 4
Wec mi lapor mi Biblia—Nyo ibed inyang’ i igi?
Biblia uporo bende Yehova ku piny ma kwo mbe i igi. Elwong’e nia “Cana mir Israel,” man “ot ma tek.” (2 Samwil 23:3; Zaburi 18:2; Poi mi Cik 32:4) Lembang’o m’urombo i kindgi? Tap calu cana ma dit cungo nging’ nging’ man eyengere ngo, kumeno bende Yehova Mungu copo bedo iri ni Kapondo ma cuu mandha.
w01-F 1/10 mba. 9 udu. 7
Lub lapor pa Yehova kinde m’ibeponjo awiya peri
7 Wakenen kite ma Yehova unyutho ko mer ni nyithindho mir Israel. Musa utio ku lapor moko ma ber mandha pi nikoro mer ma Yehova unyutho ni thek mir Israel ma nwang’u fodi ecaku acaka. Eyero kumae: “Calu acur m’uyaku uthac pare, m’ulwadhu ku bombe ka wi nyithindhe, eyaru bombe, egamugi, eyeyogi iwi bombe. Yehova kende e [m’upeyo Yakobo].” (Poi mi Cik 32:9, 11, 12) Pi niponjo nyathine ku tuk, min acur yengo ode, ma nwang’u ewotho padu bombe pi nimio amora i kum nyathine kara etuki. E ka nyathine wok kud i odgi, ma wang’ ma pol nwang’ere iwi cana malu, min gam tuk ma nwang’u nyathine uberingo yo piny. Tek eneno nyathine ubekwiyo ma dong’ ecipodho i ng’om, e ekadhu wang’ acel i there man ‘eyeye iwi bombe.’ Ku mer ma dit, Yehova udieng’ bende kumeno i kum thek mir Israel ma fodi unyolere anyola. Emio igi Cik pa Musa. (Zaburi 78:5-7) Man Mungu uneno wigi ku wang’e ma bith, m’etie ko ayika nibino laru dhanu pare, kinde ma gin’i peko.
Wagol lonyo mi tipo
w04-F 15/9 mba. 27 udu. 11
Lembe ma dongo dongo mi buku mi Poi mi Cik
31:12. I coko, awiya gicikiri nibedo ku judongo, man nitimo kero niwinjo man niponjo lembe.