Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 7
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 18-19
“Barzilai utie lapor ma ber mi jwigiri”
w07-F 15/7 mba. 14 udu. 5
Barzilai ubino ng’atu ma woro mupaka pare
M’umbe jiji, Daudi ugam ufoyo lee mandha kony ma Barzilai umiyo ire. Ubenen nia ubimo Daudi umito ngo emii ire kende kende piny moko ma pigi tek pi nidwoko wang’ bero maeno. Calu ma Barzilai de ubino jalonyo, ebino mbe ku yeny mi kony ma kumeno. Copere nia Daudi umito jadwong’ maeno udwog ukwo i kal pare pi kite pare ma beco m’eneno. Ninwang’u kaka mi kwo njaa i pacu p’ubimo, nwang’u ubecibedo ire rwom ma lee man ubecimiyo ire kaka mi nwang’u mutoro mi bedo jarimb ubimo.
w07-F 15/7 mba. 14 udu. 7
Barzilai ubino ng’atu ma woro mupaka pare
Thelembe acel m’uketho Barzilai umaku yub maeno copo bedo oro pare m’udaru cidho, man lembe ma tung’ tung’ ma orone romo cere nitimo. Saa moko nyo Barzilai uparu nia dong’ eromo kwo ngo pi oro m’ulwar. (Zaburi 90:10) Etimo gin m’ecopo pi nikonyo Daudi, ento egam eng’eyo bende pi lembe ma tung’ tung’ ma oro pare m’ucidho uketho dong’ embe ku copo mi timo. Barzilai uweko ngo paru mi nwang’u dito man yung ucere nibedo ku nen ma cuu iwi copo m’etiye ko. Tung’ kud Absalom ma jakuhaya, Barzilai utiyo ku rieko m’enyutho ko molo.—Lembrieko 11:2.
w07-F 15/7 mba. 15 udu. 1-2
Barzilai ubino ng’atu ma woro mupaka pare
Kpawa pa Barzilai ubenyutho iwa nia watiye ku yeny mi bedo ku nen ma ber. I thenge moko, wacikara ngo nikwero rwom mi tic ma jumiyo iwa, kunoke wacikara ngo niweko nisayu rwom moko pilembe wabelworo nia ebimaru nurowa, kadi ke nyo wabenwang’u nia wambe ku copo mi pong’o rwomne. Ka wajengara iwi Mungu pi ninwang’u tego man rieko, ecopo konyowa ninwang’u gin m’urem iwa.—Jufilipi 4:13; Yakobo 4:17; 1 Pethro 4:11.
I thenge mucelo, ukwayu lundo wabed wang’ey mupaka mwa. Ku lapor, copere nia jakristu moko dong utiye ku lembe dupa m’ebetimo i tic pa Yehova; uketho ebenwang’u nia kan eyiyo rwom mange, eno copo ketho ewil ku pong’o yeny mi juruot pare calu ma giragora ubekwayu. I lembe ma kumeno, nyo ecibedo ber ungo nia jakristu maeno unyuth molo man epar i lembe cuu, ma kud eyi ko rwom mange i saa maeno?—Jufilipi 4:5; 1 Timoteo 5:8.
Wagol lonyo mi tipo
“Ring kwaya nitundo i ajikine”
19 Kan itie won goro, kunoke ibenwang’u nia dhanu mange ubenyang’ ungo i peko peri, lapor pa Mefiboceth copo tielo cwinyi. (2 Sam. 4:4) Mefiboceth ubino won abala, man nindo moko Ubimo Daudi upoko lembe vur vur i wie. Mefiboceth unyayu ngo peko maeno en gire i kume. Re eweko ngo paru ma rac umond i wie, ento ebedo kud anyong’a pi lembe ma beco m’utimere i kwo pare. Edwoko foyofoc lee ni Daudi pi bero ma Daudi ugam unyutho ire. (2 Sam. 9:6-10) Pieno, kinde ma Daudi upoko lembe vur vur i wie, eweko ngo ng’ecwiny umond i ie pi kosa ma Daudi utimo ire, man ekayu ngo lembe i kume. Bende, elokere ngo i kum Yehova pi lembe ma Daudi utimo. Mefiboceth uketho paru pare zoo i kum gin m’ecopo timo pi nitielo ubimo ma Yehova ung’io. (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30) Yehova uketho jukiewo lapor ma ber pa Mefiboceth i Biblia pi niponjowa.—Rum. 15:4.
YENGA MI NINDO 11-17, DWI MIR 7
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 20-21
“Yehova tie Mungu ma pwe”
it-1-F mba. 1047 udu. 3
Gibeon
Dhanu ma gitie anyoli ma dhe mi Gibeon gimediri nibedo nuti pi oro ma dupa kadok nwang’u ubimo Saul umito nyothogi de. Jugibeoni gimediri nikuro Yehova ku cirocir nitundo ma en re m’etuc ko wi racu ma jutimo i kumgi. Yehova utimo lembuno tap i saa ma kec m’utimo oro adek upodho i iye i the bimobim pa Daudi. I ng’ey ma Daudi ukwayu Yehova man enyang’ nia lembene uketho i iye cwiro rimo, e epenjo Jugibeoni nia eromo timo ang’o pi niyiko lembe m’unyotherene? Jugibeoni gidwoko ire kamaleng’ nia “en e lembe mi mola ma tar kadi mola ma kwar ungo” pilembe nimakere ku Cik, jucikiri ngo niyiyo jambwar pi kwo pa janek. (Wl 35:30, 31) Ging’eyo bende nia gicikiri ngo ninego ng’atu moko m’umbe twero. Pieno, gikwero lembene nitundo ma Daudi urido kogi ku penji m’ucwalugi nikwayu nia emii igi dhanu abiro m’i kind ‘wot’ Saul. Lembe ma nia rimo cwir ko iwi Saul ku juruot pare zoo, ubenyutho nia kadok nwang’u nyo en re m’etelo wi yub mi nek maeno de, re copere nia awiya pare ma co de gidikiri i lembene ku yore moko kokoro. (2Sm 21:1-9) I lembe maeni m’utimere, etiye ngo lembe ma nia wot utho ko pi dubo pa wegi (Pc 24:16), ento ubemito nia jupok lembe pwe nimakere ku Cik m’uyero nia “kwo ka wang’ kwo”.—Pc 19:21.
Wagol lonyo mi tipo
w13-F 15/1 mba. 31 udu. 14
Judong cokiri gitie ‘jutic wadwa pi mutoro mwa’
14 I wang’ ng’om zoo, wa dhanu pa Yehova wabemedara ku tic mwa mi rweyo lembanyong’a kadok kud i kind peko ma tung’ tung’ ma Sitani ku jurutic pare gibenyayu i kumwa pi nicero wang’wa. Jumoko m’i kindwa ginwang’iri i wang’ peko ma dongo, ento calu wajengara zoo iwi Yehova; wavoyo peko maeno ma juromo poro ku “Goliath” man wanyego i dhu pekonegi. Ento saa moko wanwang’u nia waol man cwinywa utur nikum anyego ma wabenyego ku bang’ ceng’ i dhu ng’om ma rac maeni. I lembe ma kumeno, wadoko ng’ic man wanwang’ara i wang’ ariti ma lee ma ketho dong’ peko moko ma nang’u wacopo voyo yot yot de gam bolowa. I saa ma kumeno, jadit cokiri moko romo miyo iwa kony ma watie ku yenyne i saa ma tap man eno copo dwoko anyong’a man tego mwa kakare, tap calu m’udaru timere ni umego ku nyimego mange de. Kinde ma nyamego moko ma tie jayab yo udoko ku oro 60, ekoro kumae: “Nindo moko m’ukadhu, abed awinjara cuu ngo, man tic mi rweyo lembanyong’a de ubed uola lee mandha. Jadit cokiri moko unyang’ nia amora para ujwik e egam ebino i bang’a. Waweco kude wec ma tielo cwinyjo m’ujengere iwi giragora mi Biblia. Atiyo ku paru ceke m’emiyo ira man lembene umiyo ira bero lee mandha.” Nyamegone umedo kumae: “Ebino lembe mi mer ma lee dit ma jadit cokiri maeno uneno ko nia amora para ujwik man ebin emiyo ira kony.” Eyo, calu Abicai ma con, etie lembe ma tielo cwinyjo lee mandha ning’eyo nia watie ku judong cokiri ma gibeweko ngo nineno wiwa ku mer, man ma gitie ayika nikonyowa.
YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 7
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 22
“Jengiri iwi Yehova kara inwang’ kony”
cl-F mba. 19 udu. 11
Nyo andha juromo “coro ceng’ini i vut Mungu”?
11 Nisomo kende kende nia Mungu en e “jatego i tego,” eno tie lembe mange (Isaya 40:26) re nisomo pi kite m’egam ebodho ko Juisrael kud i nam ma kwar man ayi m’etelo ko wigi i langa pi oro 40, eno de utie lembe m’ukoc. Ke par pi kite ma pii mi nam ma kwar upokere ko ni ario, kite ma Juisrael ma wendgi romo tundo kago milioni adek (3 000 000) gibewotho ko ku wi ng’om m’utwo, man kite ma ngongo piige ucungo ko kun ku kun calu gang’. (Ai 14:21; 15:8) Ke par bende pi lembe ma Mungu utimo pi nigwoko dhanu pare kinde ma gin’i i langa; eketho pii uwok kud i cana, man eketho mana m’ubedo ve nying’ cam ma tar uwok iwi ng’om (Ai 16:31; Wel 20:11) I lembe maeni Yehova unyutho ngo kende kende nia etie ku tego, ento enyutho bende nia etiyo ku tegone pi nikonyo dhanu pare. Nyo etie ngo lembe ma tielocwinyjo ning’eyo nia rwo mwa cidho i bang’ Mungu ma won tego ma “en e kapondo mwa man tego mwa, Kony ma nuti andha i can”?—Zaburi 46:1.
w10-F 1/6 mba. 26 udu. 4-6
“Ibinyuthri giri ni won kisa”
Wakewang’ii cuu mandha i lembe ma Daudi uyero. Wec mi dhu Juebrania ma juloko nia ‘ninyuthri ni won kisa,’ jucopo loke bende nia ‘ninyutho mer mi bero.’ Mer re m’utie ukungu mi kisa mandha. Ku mer, Yehova bedo ceng’ini ku ju ceke ma gibegwoko bedopwe migi ire.
Ng’ey bende nia ninyutho kisa utie ngo kite ma ng’atini winjere ko awinja kende, ento etie gin m’enyuthere ku timo. Niai con, Daudi ugam ung’eyo cuu mandha nia Yehova nyuthere gire nia etie won kisa. I kind nindo ma Daudi ubino nwang’ere ku lembe ma tek lee i kwo pare, Yehova ukonyo ubimo maeno ma won bedopwe ku mer; egwoke, man etelo wiye. Daudi udwoko foyofoc lee mandha ni Yehova pi kite m’ebodhe ko “kud i cing’ judegi pare ceke.”—2 Samwil 22:1.
Wec pa Daudi ubemito nyutho ang’o iwa? Yehova lokere ngo. (Yakobo 1:17) Elokere ngo i kum cik pare mir ukungu man epong’o lembe ceke m’eng’olo. Daudi ukiewo i zaburi pare mange kumae: “Yehova . . . kuno jumaleng’ pare ngo.”—Zaburi 37:28.
Wagol lonyo mi tipo
w12-F 15/11 mba. 17 udu. 7
Nyuthiri nia itie ng’atu ma nok nisagu
7 Lapor mi jwigiri pa Mungu ubedo ku matoke ma lee mandha iwi Daudi, uketho ewer ni Yehova kumae: “Imio ira ban mi both peri bende: Man mol peri yunga.” (2 Sam. 22:36) Daudi unwang’u nia dito moko ci m’ebino ko i Israel ubino ndhu nikum molo pa Yehova, nikum dwong’ pare, kunoke nikum jwigiri ma Yehova ujwigere ko gire pi nidieng’ kude. (Zab. 113:5-7) Ka iwa ke? Nik’ebed kite ma tung’ tung’ ma beco ma watie ko, bodho man rwom; nyo Yehova umiyogi en ungo iwa? (1 Kor. 4:7) Ng’atu ma dwokere gire nok edoko “dit” i kite ma nia lembuno ketho edoko ni jaratic pa Yehova ma pire tek lee i iye. (Luka 9:48) Dong’ wakewanenu nia lembuno romo timere nenedi.
YENGA MI NINDO 25-31, DWI MIR 7
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 SAMWIL 23-24
“Nyo iwodhiri ku berocwinyi?”
it-1-F mba. 153 udu. 3
Arauna
Ubenen nia Arauna umito emii kaka mi thiero lam, koni dhiang’ man yen ceke m’umbe cul ni Daudi, ento ekwero man erero Arauna nia uwek eng’iew pinje i bang’e ku sente. Lembe ma jukoro i 2 Samwil 24:24 ubenyutho nia Daudi ung’iewo lelacam man koni dhiang’ ku cekel pier abic (50) mi mola ma tar (valer mi dolar 110). I 1 Lemkei 21:25 jukoro lundo nia Daudi uculo cekel mi mola ma kwar dak abusiel (600) pi ning’iewo kakane (valer mi dolar 77 000). Jagor buku pa Samwil mir ario uweco kende kende iwi ng’iew mi kaka ma juguro i iye pemblam man jamtic mange ma tung’ tung’ ma juyiko pi thiero lam; dong’ ubenen nia bei mi ng’iew m’eweco i wiye ujik iwi piny ma jukwanu eno. Ento jagor buku mi Lemkei mi kwong’o uweco iwi lembe ceke m’uneno giedo mir hekalu m’udog utimere i kabedone, man ediko dhu sente ma jung’iewo ko kaka ku mi giedone ceke karacelo. (1Ke 22:1-6; 2Ke 3:1) Calu kaka ma giedo mir hekalu ucamu ubino lac lee, ubenen nia jutiyo ku cekel mi mola ma kwar dak abusiel (600) pi ning’iewo kaka ma lac maeno, ento ungo pi kaka ma nyanok ma Daudi ugam ung’iewo pi giedo mi pemblam ca kende.
w12-F 15/1 mba. 18 udu. 8
Nwang’ ponji niai kud i “lemandha mir ukungu”
8 Ka jaisrael moko umiyo giramiya pare ku berocwinye pi ninyutho foyofoc pare ni Yehova, kunoke nyo ethiero lam m’awang’a kara enwang’ bero i wang’ Mungu; m’umbe jiji, berocwiny m’ucwale gam ketho ebedo mbe ku peko mi ng’iyo lei ma cuu m’ukwayu ethier, man eno gam ketho emiyo piny pare ma pire tek ni Yehova ku mutoro. Tin kadok jukristu githiero ngo lam calu ma Cik pa Musa ugam ukwayu de, re gin de githiero lam i ayi ma gitiyo ko ku saa migi, kero migi man jamcing’gi pi nitimo ni Yehova. Jakwenda Paulo uyero nia gin ma jukristu gitimo ma ‘gituco ko kamaleng’’ pi genogen migi man bero ma gitimo pi nikonyo dhanu mange, utie lam ma nyayu anyong’a lee i Mungu. (Ebr. 13:15, 16) Nen ma ber ma cwalu dhanu pa Yehova nithiero lam ma kumeno, nyutho kamaleng’ nia gitiye ku foyofoc pi piny ceke ma Mungu umiyo igi. Eno ubenyutho nia lembe moko nuti m’urombo i kind nen mi jukristu man gin m’ubecwalugi nimiyiri tin i tic pa Mungu, ku gin m’ugam ucwalu dhanu ma gibed githiero lam ku berocwinygi i rundi ma con.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 15/5 mba. 19 udu. 6
Lembe ma dongo mi buku pa 2 Samwil
23:15-17. Woro ma thuc ma Daudi ubed uworo ko Cik ma Mungu umiyo iwi lembe m’uneno kwo man rimo re m’uketho i saa maeno egam ekwero nitimo kadok lembe moko m’uyenyo rombo ku turo cik maeno. Wan bende wacikara nibedo ku nen ma kumeno i kum cik ceke ma Mungu umiyo.
YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 8
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 1-2
“Nyo ibenwang’u ponji i kum kosa m’igam itimo?”
it-2-F mba. 870 udu. 3
Suleman
Lworo umaku Adonija ku dhanu ceke m’udikiri kude man wigi de nyothere kinde ma giwinjo dwand mizik m’ubewak i Gihon, ma tie bor akeca ngo ku keca, man dwand udul dhanu m’ubekok kumae: “Ubimo Suleman ubed kwo hai.” Suleman unyutho lapor mi kwiyocwiny ma bibedo nuti i the bimobim pare m’ekwero ko niculo kwor pi niidho iwi ker. M’umbe jiji, nwang’u Suleman romo tho andha ka nwang’u lembene uwotho ngo atira. Adonija uringo i hekalu pi nisayu kapondo, e Suleman uoro kwenda kuca man eketho jukele i wang’e. Enyutho ni Adonija nia ka tekene jubinwang’u ngo lembe moko ma rac i iye, e ebimedere nibedo kwo. Suleman udog uweko Adonija udok i ot pare.—1Ub 1:41-53.
it-1-F mba. 48 udu. 4
Adonija
Ento i ng’ey tho pa Daudi, Adonija ubino i bang’ Bath-ceba man eyero ire nia ecidh ekway pire i wang’ Suleman kara Suleman umii ire Abicag ni dhaku, kum Abicag ubino jakony man jagwok p’ubimo Daudi. Adonija uyero ni Bath-ceba kumae: “Nwang’u ker en e para, man nia Israel ceke giketho wang’gi i kuma, nia acam ker.” Adonija uyero lembe maeno pi ninyutho nia ebenwang’u nia juvure avura; ma ke i andha egam eneno cing’ Mungu de i lembe m’utimerene. (1Ub 2:13-21) Kadok nwang’u kwac pa Adonija ugam ujengere kende kende iwi ava ma jumii ko ire piny moko kawang’ ker m’uvuth kud i cinge de, re lembene ubenyutho kamaleng’ nia nwang’u fodi thama ma n’i iye m’emito ebed ko ubimo uthum ungo. Nimakere ku cik mi theng’ ng’om ma yo nyangu ma con, mon p’ubimo man mon pare m’araga ceke dong’ ni ng’atu ma cik uyiyo nia udog ucam ker kakare. (Nen bende 2Sm 3:7; 16:21.) Suleman utiyo tap ku lembe maeno pi ning’iyo i kwac ma Adonija ukwayu nikadhu kud i bang’ min, i ng’eye eng’olo nia juneg Adonija cen, e Benaya ukadhu kude wang’acel.—1Ub 2:22-25.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 1/7 mba. 30 udu. 1
Lembe ma dongo m’i buku p’Ubimo mi kwong’o
2:37, 41-46. Etie rac dit niparu nia ng’atini copo kadhu mupaka moko m’ukethere m’umbe ninwang’u matira pi lembene. Dhanu ceke ma gibeweko akakaka nilubo ‘gengi ma likili ma terojo i kwo,’ gibinwang’u matoke mi yub ma rac ma gimakune kokoro mandha.—Matayo 7:14.
YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 8
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 3-4
“Bero mi bedo ku rieko m’uai i bang’ Mungu”
w11-F 15/12 mba. 8 udu. 4-6
Nyo etie iri lapor ma ber kunoke mi cimowang’?
4 I acaki mi bimobim pa Suleman, Mungu ubino i bang’e nikadhu kud i lek man ewacu ire nia epenj gin m’etie ku yenyne. Suleman ung’eyo cuu nia embe ku bodho mi telo wi dhanu, uketho ekwayu pare rieko. (Som 1 Ubimo 3:5-9.) Calu ubimo Suleman ukwayu pare rieko kakare nikwayu lonyo ku yung, kwac parene ufoyo i Mungu uketho emiyo ire “adunde mi ng’eyong’ec mi rieko” ku lonyo bende. (1 Ub. 3:10-14) Calu ma Yesu uyero, Suleman ubino ku rieko ma wang’u ijo uketho kinde m’ubimo ma dhaku mi ceba uwinjo pi lembene, ewotho woth ma bor kara ecidh enen lembene ku wang’e.—1 Ub. 10:1, 4-9.
5 Wan wacopo nwang’u ngo rieko i ayi mir udu. Suleman uyero nia “Yehova [re ma] mio rieko,” re ekiewo bende nia wacikara ni ii pi ninwang’u kite maeno ma ai i bang’ Mungu. Emedo kumae: “Keth ithi kum rieko man iketh adundeni kum ng’eyothelembe.” I kum lembe maeno etiyo ku wec ma calu ve ‘niywak pi,’ man ‘[nimediri] niyenyo,’ rieko. (Rie. 2:1-6) Ubenen kamaleng’ nia wan bende waromo nwang’u rieko.
6 Ecibedo ber nia ikeipenjiri kumae: ‘Nyo an de abeneno rieko m’uai i bang’ Mungu ni gin ma pire tek calu Suleman?’ Adieng’acwiny mi giki mi kum uketho dhanu ma pol gimiyiri zoo i tic migi man i lemb kuloka, kunoke eketho dong’ ju ma pol giparu zoo pi sente man kit somo m’ukwayu gicidh gisom. Ka in ku juruot peri ke? Nyo ng’iyong’ic mwu ubenyutho nia wubeneno rieko m’uai i bang’ Mungu ni gin ma pire tek man wubeyenye? Nyo alokaloka m’itimo i lembakeca peri, bimiyo iri kaka mi nwang’u rieko m’uai i bang’ Mungu? I andha, kan inwang’u rieko man itiyo kude, ibinwang’u bero pi nja. Suleman ukiewo kumae: “Ibilund ng’eyo bedopwe ku pokolembe, man lembatira, eyo, ku ba yo ceke ma ber.”—Rie. 2:9.
Wagol lonyo mi tipo
w98-F 1/2 mba. 11 udu. 15
Yehova tie Mungu ma timo lembariba
15 Lembang’ola ma Yehova utimo ni Abraham uketho emiyo mugisa ni nyikwaye kinde ma gidoko ni thek ma zoo i the Cik pa Musa. I oro 1473 W.N.Y., Yocuwa m’udong’ kaka Musa ugam utelo wi Juisrael nitundo i ng’om mi Kanan. Ng’om ma judong’ jupoko ni suru ma tung’ tung’ mir Israel upong’o lembamg’ola pa Mungu m’eyero ko nia ebimiyo ng’om ni kodhi pa Abraham. Saa ma Juisrael gibed gigwoko bedoleng’ migi, Yehova ubed umiyo igi aloci iwi judegi migi pi nipong’o lembang’ola pare. Lembuno ugam utimere akecane i the bimobim pa Daudi. Thenge mir adek mi lembariba ma Yehova utimo kud Abraham ugam upong’o tap i the bimobim pa Suleman ma wod Daudi. Biblia uyero nia “Yuda man Israel gi [doko] dupa calu kwio ma dhu nam ni udulgi, ma gibecamu gibemadhu de man gibetimo mutoro.”—1 Ubimo 4:20.
YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 8
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 5-6
“Gitimo tic ku tego man aketha cwinygi”
w11-F 1/2 mba. 15
Nyo ing’eyo?
Yenmusonge mi Lebanon ugam ung’eyere akeca pi tego pare, leng’o pare man pi ng’wice ma ng’ar, m’uweko niweco iwi tego pare m’ukoko de came ko ngo. Eno ubenyutho nia Suleman utiyo ku jamtic ma beco pi nigiero hekalu. Tin, yenmusonge m’udong’ i luli m’iwi got mi Lebanon utie tak tak mandha.
it-1-F mba. 411 udu. 1
Yendmusonge
Calu ticne bikwayu yendmusonge dupa, pieno bikwayu bende jurutic dupa ma weg amora pi nitong’o yen, nilabe ku wi nam mi meditheraniya nitundo i Turo kunoke Sidon, nipangu dhoge karacelo, niloro kude piny, copere nia nitundo i Yopa; cil ma julabe ko nitundo i Yeruzalem. Lembe maeno ceke ucopere nikum winjiri ma Suleman gikud Hiram gitimo i kindgi. (1Ub 5:6-18; 2Ke 2:3-10) I ng’ey lembe maeno de yen umedere pare nimondo asu ther ther i Yeruzalem, uketho juyero nia Suleman ‘uketho yendmusonge bedo calu yenduduk ma ni i poga, ni ditne’ i the bimobimo pare.—1Ub 10:27; nen bende Is 9:9, 10.
it-2-F mba. 1047 udu. 1
Hekalu
Suleman upangu tic i ayi mae: Eketho ju ma co elufu pier adek (30 000) mir Israel, man ekperogi i ungu adek mi dhanu elufu apar (10 000); ebed eoro unguman ubed ucidh utimo tic pi dwi acel i Lebanon, man gidwog giyom pi dwi ario i pacu. (1Ub 5:13, 14) Eketho dhanu elufu pier abiro (70 000) m’i kind “umondo” ma kwo i Israel gibed juyey ter, man dhanu elufu pier abora (80 000) ke ni jutong’ kidi. (1Ub 5:15; 9:20, 21; 2Ke 2:2) Bende, Suleman ung’iyo ju ma co dak abic ku pier abic (550) kara gibed junen wi tic man copere nia eketho dhanu elufu adek ku dak adek (3 300) ke ni jego. (1Ub 5:16; 9:22, 23) Ubenen nia kud i kind wend dhanu maeno, dak ario ku pier abic (250) ubino anyoli ma dhe mir Israel, man dhanu elufu adek ku dak abusiel (3 600) ke ubino “umondo” mir Israel.—2Ke 2:17, 18.
Wagol lonyo mi tipo
g-F 5/12 mba. 18, sanduku
Lembila mi Biblia pong’o tap tap, Thenge mi 1
SAA MA TAP
Lapor moko m’ubenyutho valer mi lembe ma jukoro pire i Biblia man kite ma lembene pong’o ko i saa ma tap, nwang’ere i 1 Ubimo 6:1. Giragora maeno unyutho oro m’ubimo Suleman ucaku i iye tic mi giedo mir hekalu i Yeruzalem. Versene uyero kumae: “Etimbre i [kum] rundi dak ang’wen ku pier abora [nwang’u dong’ oro 479 upong’o, ento oro mi dak ang’wen ku pier aborane re ma fodi nwang’u uthum ungo] yo ng’ei ma nyithindho mir Israel giai ko kud i Misiri, i rundi mir ang’wende mi camu ker pa Suleman wi Israel, i dwi Ziv, ma en e dwi mir arionde, nia etheko gomo ot pa Yehova.”
Nimakere ku kronoloji mi Biblia (ayi mi kwanu oro mi lembe m’utimere i Biblia) ubenwang’ere nia rundi mir ang’wende mi bim pa Suleman upodho i oro 1034 W.N.Y. Ka jukwanu oro 479 niai i oro 1034 W.N.Y., ekelowa tap i oro 1513 W.N.Y. ma tie oro ma nyithindho mir Israel giwok i iye kud i Misiri.
YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 8
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 7
“Ponji ma waromo nwang’u i kum mbegi ario”
w13-F 1/12 mba. 13 udu. 3
Ibitong’o mola kud i gudi
Ubimo Suleman utiyo ku mola (cuivre) i kadhiri ma lee dit pi nigiero hekalu i Yeruzalem. Molane ma pol uai i bang’ Daudi ma won; enwang’e ke i lwiny m’ekiedo i dhu Jucami. (1 Lemkei 18:6-8) “Nam m’athiedha” mi mola, niwacu jamblogo moko ma dit ma julam gibed gilogo i iye ubed uroyo pii litre 66 000 man pek pa jamblogone ke romo tundo thon 27. (1 Ubimo 7:23-26, 44-46) Bende, jugiero mbegi ario ma boco mi mola i kamondo mir hekalu man dongo migi gin ceke ubino metre 8, i wigi malu ke juketho jambruko moko ma bor pare tie metre 2,20. Mbegine ario ceke igi roko, ma thuthuru mi dhu vur m’urokone tie metre 7,5 man lac m’i iye ubino metre 1,70. (1 Ubimo 7:15, 16; 2 Lemkei 4:17) Giedo mi jamtic maeno kende ci (Nam m’athiedha mi mola man mbegi ario) ucamu wend mola ma lee mandha i kadhiri ma wang’u ijo.
it-1-F mba. 355
Boaz, II
Boaz utie mbegi acel ma yor acam m’i kind mbegi ario ma dongo mi mola m’ucungo i kamondo mir hekalu ma leng’ ma Suleman ugiero. Jucaku nyinge Boaz, ma thelembene copo bedo “ku tego.” Mbegine ma yor acwic ke julwong’o nyinge Yakin, ma thelembene tie “wek Yehova uketh ecung ma tek.” Pieno, ka judiko mbegi ario maeno karacelo man ka jubesomo nying’gi niai i cing’ ma yor acwic nidok i cing’ ma yor acam, tek jasomne uloko wang’e yo nyangu, emiyo paru mi wec mae: ‘Wek Yehova uketh [hekalu] ucung ma tek man ebed ku tego.’—1Ub 7:15-21; nen JAMBRUKO.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 257 udu. 7
Logo (jom)
Leng’o mi thenge mi kum pire tie tek lee ni dhanu ceke ma gibeworo Yehova i yo m’atira man ma gibetimo ire m’umbe cilo. Lembuno unen kamaleng’ i yub m’ugam umakere pi tic mi hema mi cokiri man bende pi tic m’udog utimere i ng’eye i hekalu ma jugiero. Ceng ma jubewiro Harun ma jalam ma dit karacelo ku wote, gin ceke gijom i wang’ nironyo kanzu migi. (Ai 29:4-9; 40:12-15; La 8:6, 7) Pi nilwoko cing’gi ku tiendgi, julam gibed gitiyo ku pii ma n’i jamblogo mi mola ma nwang’ere i lela mi hema mi cokiri; i ng’eye ke gidog gicaku tiyo ku pii m’i nam m’athiedha ma dwong’ ma nwang’ere i lela mir hekalu ma Suleman ugiero. (Ai 30:18-21; 40:30-32; 2Ke 4:2-6) I ceng mir adunya, jalam ma dit ubed ujom wang’ ario. (La 16:4, 23, 24) Ugam ukwayere nia ju ceke ma giweko diel mi kulwoka (Azazel) uringo woko mi kagonjo man ju ceke ma gimulo kum dong’ ring’o mi lam m’udong’ ku lam mi rwaya ma landu, gilwok kendi migi man gijom kumgi ku pii i wang’ nidwogo mondo kendo i kagonjo.—La 16:26-28; Wl 19:2-10.
YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 8–NINDO 4, DWI MIR 9
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 8
“Suleman urwo ku jwigiri man kud adundene ceke i wang’ dhanu”
w09-F 15/11 mba. 9 udu. 9-10
Keth rwo peri udok ber hai nikadhu kud i ponji mi Biblia
9 Kara rwo mwa uwinjere, ecikere niai kud i adundewa. Suleman ugam urwo kud adundene ceke i wang’ udul dhanu m’upong’ i Yeruzalem kinde ma jubethiero hekalu pa Yehova i oro 1026 W.N.Y. Rwo parene nwang’ere i 1 Ubimo thek 8. Kinde ma juketho sanduku mi lembariba i kamaleng’ m’usagu, man saa m’afuru m’uai i bang’ Mungu uromo i hekalu zoo, Suleman umiyo pak ni Mungu.
10 Wakeng’ii i rwo pa Suleman man wanen kite m’eweco ko pir adunde. Suleman ung’eyo nia Yehova kende re ma ng’eyo lembe mir adunde dhanu. (1 Ub. 8:38, 39) Rwo ma rom eno ubenyutho nia genogen unuti ni jadubo ma kan ‘udwogo i bang’ Mungu kud adundene ceke.’ Bende, kinde ma ka judegi moko uyaku dhanu pa Mungu, ubed ukwayere nia adundegi ubed atira i bang’ Yehova kara ewinj kwac migi ma gibekwayu ko kony i bang’e. (1 Ub. 8:48, 58, 61) Pire tie tek nia rwo mwa ubed uai kud i adundewa.
w99-F 15/1 mba. 17 udu. 7-8
Ting’ cingi m’umbe ku dubo malu kinde m’iberwo
7 Kadok waberwo i wang’ dhanu kunoke waberwo kendwa de, cik mir ukungu ma pire tek mi Biblia m’ukwayu ngo wawil ko utie nia wacikara ninyutho jwigiri i rwo mwane. (2 Lemkei 7:13, 14) Ubimo Suleman ugam unyutho jwigiri ma lee saa m’eberwo i wang’ udul dhanu kinde ma jubethiero hekalu pa Yehova i Yeruzalem. Suleman ugiero ot ma leng’ m’usagu udi ceke m’ubino iwi ng’om. Kinde m’edaru giedone, erwo ku jwigiri mandha m’ewacu ko kumae: “Mungu bibedo wi ng’om andha? nen, polo man polo mi polo copo romi ngo; e ka ot maeni m’agomo biromi nenedi!”—1 Ubimo 8:27.
8 Calu Suleman, wan bende wacikara ninyutho jwigiri kinde ma waberwo i wang’ dhanu. Kadok nwang’u wacikara niuro wec mir umbili i rwo mwa de, re kite ma wabeweco ko i rwo mwane re ma copo nyutho nia andha watie ku jwigiri. Nirwo ku jwigiri tie niyero ngo wec dupa i rwo mwa, ma ke wecne pigi tie tek ungo akeca, kunoke niweco ngo nikadhu mukero. Rwo ma ku jwigiri ucikere ngo nitelo nen iwi ng’atu m’uberwo, ento ukwayu etel nen iwi Ng’atu ma juberwo ire. (Matayo 6:5) Jwigiri nyuthere bende nikadhu kud i lembe ma wabeyero i rwo mwa. M’umedo maeno, nirwo ku jwigiri utie niweco ngo i ayi m’ubenyutho nia ve wabekwayu Mungu utim lembe calu ma wabemito wan; ento umito wakway Yehova utim lembe nimakere ku yeny ma iye yenyo. Jagor zaburi uweko iwa lapor ma ber mi bedo ku nen ma cuu kinde m’ekwayu Yehova kumae: “Bodh kawono, wakwei, E Yehova: E Yehova, wakwei, or mierolembe kawono.”—Zaburi 118:25; Luka 18:9-14.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 475 udu. 3
Polo
Suleman ma tie ng’atu m’ugiero hekalu mi Yeruzalem uwacu nia “polo man polo mi polo” copo romo Mungu ngo. (1Ub 8:27) Calu Yehova re ma tie Ng’atu m’ucwiyo polo, yo pare ni malu nisagu zoo man “nyinge kende dodre: Dwong’ pare ni malu wi ng’om ku polo.” (Zb 148:13) Etie yot ni Yehova nipimo polo, tap calu ma ng’atini romo yaru ko nyikcinge pi nipimo piny moko. (Is 40:12) Re lembe ma Suleman uyero ubenyutho ngo nia Mungu umbe ku kaka pare m’anzilo m’ekwo i iye, eno ubenyutho ngo bende nia Mungu nwang’ere kaka ceke man i piny ceke. Lembuno unyuthere bende kamaleng’ i wec ma Suleman uyero kinde m’ebeweco i bang’ Yehova; ewacu kumae: Yehova winj rwo kud “i polo ma kabedo peri.” Polo maeno ma Suleman uweco pire utie kabedo mi giracwiya mi tipo.—1Ub 8:30, 39.