KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr22 Dwi mir 9 mba. 1-11
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (09/2022)

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic (09/2022)
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2022
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 9
  • YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 9
  • YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 9
  • YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 9–NINDO 2, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 24-30, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 31, DWI MIR 10–NINDO 6, DWI MIR 11
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2022
mwbr22 Dwi mir 9 mba. 1-11

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 9-10

“Wapak Yehova pi rieko pare”

w99-F 1/7 mba. 30 udu. 6

Liew moko m’ubedo ku mugisa dupa

Kinde m’ubimo ma dhaku mi Ceba utundo i bang’ Suleman, ewok ekwong’o mulo Suleman ku “penji ma tek.” (1 Ubimo 10:1) Wec mi dhu Juebrania ma jutiyo ko kakeni jucopo loko the lembene nia “usi” niwacu: wec m’abola. Re eno ubenyutho ngo nia ubimo ma dhaku mi Ceba uwok ucaku wec moko ma nyatuko tuko kumeni kud ubimo Suleman. Ku bati ma ber, i Zaburi 49:4, jutiyo ku wec ma rom eno mi dhu Juebrania pi niweco iwi lembe ma pigi tek m’umulo kum dubo, tho, man war. Ubenen ve nia ubimo ma dhaku mi Ceba uwok uweco ku Suleman iwi lembe ma pek, pi ning’eyo kadhiri mi rieko pare. Biblia uyero nia ubimo ma dhakune ‘giweco kude pi gin ceke ma ni i adundene.’ Suleman ke ulund “uyero ire pi penji pare ceke: gin moko mbe m’upandre ni ubimo ma k’eyero ire ngo.”​—1 Ubimo 10:2b, 3.

w99-F 1/11 mba. 20 udu. 6

Kinde ma berocwiny utie lee

Gin m’ubimo ma dhaku mi Ceba uwinjo man m’eneno uwang’u iye lii uketho eyero ku jwigiri kumae: “Dhanu peri gi weg mutoro, jutic peri maeni gi weg mutoro, m’ucungo thiri thiri i weng’i, m’uwinjo rieko peri.” (1 Ubimo 10:4-8) Eyungo ngo jurutic p’ubimo nia giweg mutoro pi lembe nia gibekwo i lonyo; kadok nang’ gibino kwo i lonyo andha de. Re, jurutic pa Suleman ginwang’u mugisa pi lembe gibino ku kaka mi winjo wec mi rieko ma Mungu umiyo ni Suleman thiri thiri. Ubimo ma dhaku mi Ceba utie lapor ma ber akeca ni jurutic pa Yehova mi rundi ma tin ma gibenwang’u rieko pa Jacwic en gire man pa wode ma Yesu Kristu.

w99-F 1/7 mba. 30-31

Liew moko m’ubedo ku mugisa dupa

Ii ubimo ma dhaku mi Ceba uwang’ lii i kum rieko pa Suleman man lonyo mi ker pare, uketho “lembe m’i iye uthum.” (1 Ubimo 10:4, 5; B.L.L.) Dhanu moko gitiyo ku wec maeno pi ninyutho nia lembene “utwiyo yuyo” i ubimo ma dhaku mi Ceba. Jararieko moko uyero nia lembuno uketho rieko p’ubimo ma dhaku mi Ceba urwinyo arwinya zoo. Kadok ebed kumeno kunoke ngo de, re gin m’ubimo ma dhaku mi Ceba uneno man m’ewinjo uwang’u iye lii. Eyungo jurutic pa Suleman nia giweg mutoro pi lembe gibino ku kaka mi winjo wec mi rieko pa Suleman, man emiyo mugisa ni Yehova pi lembe eketho Suleman iwi komker. I ng’eye, emiyo giramiya ma beine tek ni ubimo, emiyo ire mola ma kwar ma ka jupore ku sente mi rundi ma tin, eromo tundo dolar milioni pier ang’wen (40 000 000$.) Suleman bende uyiko giramiya, emiyo ni ubimo ma dhaku mi Ceba “yeny ceke ma ie yenyo, gin ceke ma tek epenjo.”​—1 Ubimo 10:6-13.

Wagol lonyo mi tipo

w08-F 1/11 mba. 22 udu. 4-6

Nyo ing’eyo?

Ubimo Suleman ubino ku kadhiri mi mola ma kwar rukani?

Giragora uyero nia Hiram m’ubimo mi Turo, uoro mola ma kwar thon (tonnes) ang’wen ni Suleman, ubimo ma dhaku mi Ceba bende umiyo ire wend mola ma rom eno, meli pa Suleman bende ukelo mola ma kwar ma kadhu thon (tonnes) 14 niai kud i Ofir. Kpawa mi Biblia ukoro nia “pek mi mola ma kwar ma bino ba Suleman i rundi acel en e talanto mi mola ma kwar dak abusiel ku pier abusiel wi abusiel (666),” kunoke thon (tonnes) ma kadhu pier ario wi ario (22). (1 Ubimo 9:14, 28; 10:10, 14) Nyo eno tie lemandha? Jubim mi rundi ma con gibed gibedo ku dero ma lac rukani?

Gor moko ma con ma jururieko ginwang’u nia utie gor ma juromo geno ukoro nia Farao Thutmose III mi Misiri (milener mir ario W.N.Y.) utero mola ma kwar ma romo thon (tonnes) 12 i hekalu pa Amôn-Râ i Karnak. I kind rundi dage mir abora, Tiglath-pileser III m’ubimo mir Ascur unwang’u mola ma kwar ma kadhu thon (tonnes) 4 ma jujoko niai kud i Turo. Bende Sargon II de ugam umiyo wend mola ma kwar ma rom eno ni giramiya ni mungu mi babeli. M’umedo maeno, jukoro nia ubimo Filip II mi Makedonia (359-336 W.N.Y.) ubed uwodho mola ma kwar thon (tonnes) ma kadhu pier ario wi abic (25) ku bang’ oro niai kud i kaka ma jugolo iye mola i Pangaeum mi ng’om mi Thrace.

Kinde m’Alexandre ma dit ma wod Filip (336-323 W.N.Y.) umaku adhura mi cucan m’i ng’om mir Ajemi, juyero nia ewok ecoko mola ma kwar thon (tonnes) ma romo elufu acel ku pier abiro (1 070) kud i adhurane man thon (tonnes) ma kadhu elufu abusiel (6 000) kud i ng’om mir Ajemine zoo. Pieno, ka juporo wel maeno ku lembe ma Biblia uyero, junwang’u nia wend mola ma kwar ma Suleman ubino ko utie ngo lembe ma jumedo kore ameda.

YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 11-12

“Ng’ii jadhogi mi gamiri ku rieko”

w18.07 mba. 18 udu. 7

“Ng’a ma ni thenge pa Yehova?”

7 Kinde ma Suleman ubino aradu, ebino ku mer ma ceng’ini ku Yehova. Mungu umio ire rieko ma lee dit, man emio ire tic ma pire tek mi giero Hekalu ma leng’ i Yerusalem. Re i ng’eye, Suleman unyotho mer pare ku Yehova. (1 Ub. 3:12; 11:1, 2) Cik pa Mungu ung’olo nia ubimo ucikere ngo ‘nimedo mon ire kara cwinye kud ulokre cen.’ (Poi. 17:17) Re Suleman uturo cik maeno. Egamu mon 700, man ebino ku mon mandha ngo 300. (1 Ub. 11:3) Mon ne ma pol ubino mi thek mange ma woro mungu m’araga. Pieno, Suleman uturo bende cik m’ukwero nia kud gigam mon ma juwirok.​—Poi. 7:3, 4.

w19.01 mba. 15 udu. 6

Wacopo gwoko adundewa nenedi?

6 Sitani ubemito wadok ve en, niwacu wajai ni Yehova man kud wawor cik pare; bende, ebemito wasai kwa yeny mwa giwa ve m’ebed etimo. Sitani copo diyowa ngo nia wapar lembe ve en, man watim lembe ve m’etimo. Pieno etio ku yo mange pi nitundo i lembakeca pare. Ku lapor, etwodowa tingili ku dhanu ma dong’ edaru nyotho paru migi. (1 Yoh. 5:19) Eng’eyo nia wacopo maru ninambu kugi, kadok nwang’u wang’eyo nia ka wabedikara ku ju ma pigi rac, eno copo “nyotho” paru man timo mwa de. (1 Kor. 15:33) Egam emaku Suleman de kud uwic maeno. Suleman ugamu mon dupa ma giworo mungu m’araga, e giloko nen pare, man gituc ‘niloko adundene’ cen kud i bang’ Yehova.​—1 Ub. 11:3.

w18.07 mba. 19 udu. 9

“Ng’a ma ni thenge pa Yehova?”

9 Re Yehova beumo ngo wi dubo. Biblia uyero kumae: “Ng’ecwiny unego Yehova kum Suleman, kum adundene lokre cen ku ba Yehova.” Yehova upimo nikonyo Suleman. ‘Enyuthre ire wang’ ario’ man ‘eng’olo ire de pi gin maeni, nia kud elub tok mungu mange: ento eworo lembe ma Yehova ng’olo ngo.’ E Suleman ubayu bero i wang’ Mungu, man Mungu uwenje. Pieno, Yehova uyio ngo nyikwaye gibim iwi Israel zoo, man pi oro ma dupa, ginwang’iri ku peko ma dongo.​—1 Ub. 11:9-13.

Wagol lonyo mi tipo

w18.06 mba. 14 udu. 1-4

Nwang’u ecopo nwang’u bero i wang’ Mungu

Kawoni Rehoboam ucoko udul mony pare pi nicikiedo i dhu suru 10 m’ujai. Ento Yehova uoro jabila Cemaya ucidh uyer igi kumae: “Kud wuidh malu, kadi kud wukied kum utumegwu ma nyithindho mir Israel; wudok kewu ceke ng’atuman ba ot pare man ba ot pare; kum gin maeni ai i bang’a.”​—1 Ub. 12:21-24.

Nyo ebino yot ni Rehoboam niwinjo dwand Yehova? Dhanu gicopo paru lembang’o iwi ubimo maeno ma nyen? Eyero nia ebifwodogi ku “ith,” re kawoni gin moko acel de mbe m’ecopo timo i kum dhanu maeno m’ujai ire i ayi ma rac! (Nen 2 Kei. 13:7.) Ento en ku njuru askari pare “giwinjo lembe pa Yehova, e gidok gicidho i yo migi, calku lembe pa Yehova,” m’umbe nilworo lembe ma dhanu copo paru i wigi.

Lembuno ubemio iwa ponji ma kani? Etie iwa lembe mi rieko nia saa ceke wawor dwand Mungu kadok jubenywaruwa de. Ka wabeworo dwande, ebimio iwa mugisa.​—Poi. 28:2.

Nyo Mungu umio mugisa ni Rehoboam pi woro pare? Rehoboam ubedo asu ubimo mi suru mi Yuda man mi Benyamin, man egiero adhura dupa ma nyen i ng’om mi suru m’ebebimo i wie. Bende edwoko adhura mange m’ular ubino tek, udoko “tek apila.” (2 Kei. 11:5-12) M’usagu maeno zoo, pi nindo moko eworo cik pa Yehova. Calu ma dhanu mi ker mi suru apar ucaku niworo ayi gin m’acwia, dhanu dupa mi kerne ucidho i Yerusalem pi nitielo Rehoboam man bende pi nitimo thier mandha. (2 Kei. 11:16, 17) Pieno, ker pa Rehoboam udoko tek pilembe eworo dwand Yehova.

YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 13-14

“Pirang’o ukwayu wafoy ku gin ma watiye ko man wawor mupaka mwa?”

w08-F 15/8 mba. 8 udu. 4

Nyuth gwoko bedoleng’ peri kud adundeni ceke

4 E ubimo Yeroboam uwacu ni dhanu pa Mungu mandha kumae: “waci wakudi pacu, man idwok cwinyi, man abimio iri sukulia.” (1 Ub. 13:7) Jabila bitimo ang’o kawono? Nyo ecikere niyiyo jol p’ubimo maeno ma ke fodi eai etwong’o ire rwong’ lembe mi poko lembe e? (Zab. 119:113) Kunoke nyo ukwayu ekwer jol p’ubimo maeno kadok nwang’u ubeyenyo nen nia can n’i cwinye pi rwong’ lembe m’ewinjo? M’umbe jiji, Yeroboam ubino ku copo mi miyo giramiya ma beine tek ni jurimbe. Ka nang’u jabila pa Mungu ubedo ku thama mi giki mi kum nyaling’ ling’ i adundene, e nang’u giramiya p’ubimo ubino ire ni amulaic ma lee mi tuko de ngo. Ento Yehova ung’olo ni jabilane kumae: “Ibicamu kwen moko ngo, kadi madhu pi de, kadok dok kud i yo m’ibino i ie de.” Pieno jabila ukwero anang’a man edwoko ire kumae: “Kadok imio ira ng’et ot peri ngi, wabimondo wakudi ngo, kadi camu kwen kadi madhu pi de abitimo ngo kakeni.” E jabila uai kud i Bethel man edok kud i yo mange. (1 Ub. 13:8-10) Yub ma jabila umaku ubemiyo iwa ponji ma kani iwi woro ma junyutho niai kud i adunde jo?​—Rum. 15:4.

w08-F 15/8 mba. 11 udu. 15

Nyuth gwoko bedoleng’ peri kud adundeni ceke

15 Waromo nwang’u ponji mange ma kani i kum kosa pa jabila mi Yuda? Lembrieko 3:5 uyero kumae: “Gen Yehova kud adundeni ceke, man kud ijengri kum ng’eyothelembe peri giri.” Kakare ma nia jabila mi Yuda umedere niketho genogen pare iwi Yehova calu m’elar etimo i wang’e; i lembe ma wang’uni elund eketho genogen pare iwi rieko pare gire. Racu m’etimone unyotho winjiri m’i kindgi ku Mungu man uketho etho. Lembe m’ekadhu kud i iye ubeketho nwoc iwi bero mi timo ni Yehova ku jwigiri man ku bedopwe.

w08-F 15/8 mba. 9 udu. 10

Nyuth gwoko bedoleng’ peri kud adundeni ceke

10 Ukwayu nang’ jabila mi Yuda ubed ku copo m’eng’ii ko ndra ma jabila wadi m’utii ubino ko. Nang’ ukwayu epenjere kumae: ‘Pirang’o Yehova ulund uoro malaika i bang’ ng’atu mange re m’ubin umii ira telowic ma nyeni?’ Nang’ ukwayu jabila upenj Yehova ukeukor ire i telowic maeno, ento giragora unyutho ngo nia etimo kumeno. Tung’ ku maeno, “gidok gikude [jabila m’utii] man ecamu kwen i ot pare, emadhu pi de.” Lembene ufoyo ngo i Yehova. Tokcen ne kinde ma jabila maeno ma juwondo ucoko woth pi nidok i Yuda, umvor moko uwok unwang’e man unege. Tic pa jabila maeno ulund uthum ko ku rac dit yani!​—1 Ub. 13:19-25.

Wagol lonyo mi tipo

w10-F 1/7 mba. 29 udu. 5

Esayu gin ma ber

M’usagu zoo, wec ma nwang’ere i 1 Ubimo 14:13 ubemiyo iwa ponji moko ma ber iwi Yehova man iwi gin ma ber m’esayu i bang’wa. Poy nia gin moko ma ber ugam “unwang’ere i” ii Abija. Yehova usayu i adunde Abija nitundo m’enwang’u ko batiend gin moko ma ber kokoro i adundene. Jararieko moko uyero nia ka juporo abija ku jupagi mange, ebedo ve mola moko ma pire tek m’unwang’ere kende “i kind kidi”. Yehova ufoyo timo ma ber parene man emiyo mugisa i wiye, enyutho kisa ni ng’at’acel maeno m’ubino kwo i kind juruot pagi ma timo migi ubino reco.

YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 9–NINDO 2, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 15-16

“Asa utimo lembe ku tegocwinye​—Ka in ke?”

w12-F 15/8 mba. 8 udu. 4

“Ibinwang’u sukulia pi tic peri”

I kind oro 20 m’ulubo pokiri ma ker mir Israel upokere ko ni ario, bimobim mi Yuda ulund umondo lee mandha i timo ma reco mi jukafiri. Kinde ma Asa udoko ubimo i oro 977 W.N.Y., nwang’u timo thier ni mungu m’araga mi nyodo mi jukanani unyai lee kadok i kal p’ubimo bende. Buku mi lemkei ma Mungu uyuyo i wiye m’ukoro pi bimobim pa Asa uyero nia etimo “gin ma ber m’atira de i wang’ Yehova Mungu pare.” “Ekabu pemblam ma wirok woko, ku ka ma malu, man erwombo mbegi piny, etong’o mungu m’araga piny de.” (2 Kei. 14:2, 3) Asa ukabu bende kud i bimobim mi Yuda “weg asara ceke ma tarwang’ migi yiyere i ot rwo [hekalu]” ma gibino timo lembsasa mi tarwang’ i nying’ dini. Asa ujik ungo kende kende nitimo lembe maeno. Eng’olo bende ni dhanu nia giyeny “Yehova, Mungu pa kwaru migi” man giwor “cik ku lembang’ola” pa Mungu.​—1 Ub. 15:12, 13; 2 Kei. 14:4.

w17.03-F mba. 19 udu. 7

Tim ni Yehova kud adundeni ceke!

7 Ng’atuman m’i kindwa copo ng’iyo i adundene pi nineno ka nyo ebetimo ni Mungu kud adundene ceke. Ke penjiri kumae: ‘Nyo akeco nitimo lembe ma nyayu mutoro i Yehova, nicero ba thier mandha, man nigwoko dhanu pare kud i kum atela tela moko ci ma reco?’ Ke par pi tegocwiny ma lee m’ugam ukwayu Asa ubed ko pi niriemo Maka m’ubino ‘mego ma dit’ i ng’ombuca! Saa moko nyo ing’eyo ngo ng’atu moko acel de m’utimo lembe m’urombo tap ku pa Maka; re kadok kumeno de, lembe moko romo tundo ma copo kwayu nia in bende inyuth amora ma calu pa Asa. Ku lapor, iromo timo ang’o ka wat peri moko kunoke jarimbi moko ma ceng’ini utimo dubo ento ekwero niyewo dubo parene uketho jukoye kud i cokiri? Nyo ibimaku yub ma ibiweko ko magwei nidikiri kude? Adundeni bicweli nitimo ang’o?

it-1-F mba. 195 udu. 5

Asa

Kadok saa moko Asa ugam utimo lembkasegu man ekwiyo i thenge mi tipo de, re m’umbe jiji kite pare ma beco man thier mi mungu m’araga m’ekabu uumo wi racu parene ceke, uketho jukwane i kind jubim ma weg bedopwe mi Yuda. (2Ke 15:17) Pi oro 41 ma Asa ucamu iye ker, jubim uwiliri abora zoo iwi ker mir Israel. Nying’ jubimne ni e: Yeroboam, Nadab, Baca, Ela, Zimri, Omri, Tibni (m’ucamu ker iwi theng Israel acel, Omri ke iwi thenge m’ucelo), man Ahab. (1Ub 15:9, 25, 33; 16:8, 15, 16, 21, 23, 29) I ng’ey tho pa Asa, wode ma Yehocafat ucamu ker kakare.​—1Ub 15:24.

Wagol lonyo mi tipo

w98-F 15/9 mba. 21-22

Nyo ibed ineno Mungu ni ng’atu m’unuti andha?

Ku lapor, wasomu lembila m’uweco iwi matira ma jubimiyo ni ng’atu ma bigomo adhura mi Yeriko kendo man wanenu kite ma lembilane upong’o ko. Yocuwa 6:26 uyero kumae: “Man Yocuwa cimogi ku kwong’ i nindo maeca, ewacu kumae, I wang’ Yehova kwong’ ubed wi ng’atu m’uwodhre man m’ugomo adhura maeni ma Yeriko: ebitheko there ku rwinyo pa kayu pare, man ebiguro dhugang’ne ku rwinyo pa wode ma cogo.” Lembila maeno udog upong’o oro ma romo 500 i ng’eye, nimakere ku lembe ma nwang’ere i 1 Ubimo 16:34 m’uwacu kumae: “I nindo pare [ubimo Ahab] Hiel ma Jabeth-eli gomo Yeriko: etheko there ku rwinyo pa Abiram ma kayu pare, man eketho dhugang’ne cungo ku rwinyo pa wode ma cogo Segub, calku lembe pa Yehova, m’eyero ku dhu Yocuwa ma wod Nun.” Mungu mandha kende re m’utie ku copo mi yero lembila ma kumeno man pong’o pare.

YENGA MI NINDO 3-9, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 17-18

“Wubikomo akoma i kind yic ario rukani?”

w17.03-F mba. 14 udu. 6

Wunyuth yiyoyic man wutim ng’iyong’ic mi rieko!

6 Kinde ma pier nyithindo mir Israel upoto i ng’om mi lembang’ola, ugam ukwayere nia gitim ng’iyong’ic moko ma pire bino tek akeca, niwacu: Nitimo ni Yehova kunoke nitimo ni mungu mange. (Som Yocuwa 24:15.) Lembe maeno romo nen ve etie yub ma yot, ento ng’iyong’ic ma gibitimo utie ng’iyong’ic mi tho ku both. I rundi mi Jupoklembe, nyithindho mir Israel utimo giyong’ic ma rac wang’ dupa; giweko Yehova man gitimo ni mungu m’araga. (Pok. 2:3, 11-23) M’umedo maeno, ke par pi lembe m’udog utimere rundi moko i ng’eye, kinde m’ugam ukwayere nia nyithindho mir Israel gimak yub. Jabila Eliya uweco igi kamaleng’ pi ng’iyong’ic m’ukwayu gitim, ewacu kumae: Tek Yehova en e Mungu, wulube; ento tek bal, e wulube. (1 Ub. 18:21) Eliya ucimo wang’gi pi lembe mi bedo ku cwiny ario. Icopo paru nia timo ng’iyong’ic maeno ubino yot pi lembe ning’iyo nitimo ni Yehova utie lembe mi rieko man emiyo kwa bero. I andha, ng’atu ma rieko pare mbe re ma copo maru nimoko i kum bal. Re asu nyithindho mir Israel gibino “komo akoma i kind yic ario.” Ku rieko, Eliya umiyo amora i kumgi nia ging’ii nitimo thier m’usagu mange zoo niwacu thier pa Yehova.

ia-F mba. 88 udu. 15

Ecungo i kum thier mandha

15 Lembuno uketho kum jubila pa bal ucaku miel i ayi ma rac mi tuko ngo, e gicaku “kok ma tek, man githumbri gigi calu kura migi ku palamularu man ku pala, maram rimo thwogre ko woko i kumgi.” Eno ceke ukelo ngo adwogi ma cuu! “Kadok dwal de mbe, kadi ng’atu moko m’ulok lembe de, kadi ng’atu moko mbe m’unen bang’gi.” (1 Ub. 18:28, 29) I andha, Bal umbe, etie ngo piny m’unuti. Ebino piny moko ma Sitani uthungo athunga kara ewany ko dhanu cen kud i kum Yehova. Lembe mandha tie nia, ning’iyo nitimo ni rwoth mange m’uweko Yehova kelo turcwiny ma lee man enyayu kadok lewic.​—Som Zaburi 25:3; 115:4-8.

ia-F mba. 90 udu. 18

Ecungo i kum thier mandha

18 I wang’ rwo p’Eliya, saa moko nyo udul dhanu m’ubino keca ubedo penjiri ka nyo Yehova de binyuthere nia etie Mungu m’umbe calu ma pa Bal unen ko kamaleng’. I ng’ey rwone, lemandha nen wang’acel kamaleng’. Kpawa mi Biblia uyero nia: “E Mac pa Yehova lund upodho, man ewang’u lam m’awang’a, ku yen, ku kidi, kud utur, man enang’u pi ma ni i vur.” (1 Ub. 18:38) Wang’ rwo p’Eliya udwogo i ayi ma wang’u ijo! Kan udul dhanu ke giyero ango?

Wagol lonyo mi tipo

w08-F 1/4 mba. 19, sanduku

Eketho wang’e man ekiyo

Ceng’ m’urieny i rundi pa Eliya utimo nindo adi?

Eliya ma jabila pa Yehova unyutho ni ubimo Ahab nia koth m’ukang’ pi nindo m’ulwar udhingo dwogo. Lembuno utimere “i rundi mir adege” ka jukwanu nindone niai i ceng’ m’Eliya unyutho i iye wang’ ma kwong’a pi koth ma bikang’. (1 Ubimo 18:1) I ng’ey ma Eliya uyero nia koth bicwi ci, Yehova ucoro koth wang’acel. Dhanu moko romo wacu nia koth m’ukang’ ujik i kind oro mir adege, nang’ fodi oro adek de thum ungo. Ento, Yesu giku Yakobo ceke giyero iwa nia ceng’ urieny pi “oro adek ku dwi abusiel.” (Luka 4:25; Yakobo 5:17) Nyo eno ubenyutho nia wec m’i Biblia ugudere?

Ungo nyanok de. Ng’ey nia koth m’ubed ukang’ i ng’om mir Israel ma con ubed ugalu nitundo dwi abusiel. M’umbe jiji, kinde m’Eliya ubino nyutho ni Ahab pi koth ma bikang’, nwang’u dong’ ceng’ kayu ngo ng’om pi nindo ma lee ve m’i wang’e. Re i saa maeno nang’ dong ceng’ udaru rieny ma romo ceng’ini nusu pa oro. Pieno, kinde ma Eliya unyutho “i rundi mir adege” nia koth m’ukang’ bidwogo, nwang’u dong’ ceng’ udaru rieny pi oro ma romo ceng’ini adek ku nusu ka jukwanu orone nia i nindo m’elar enyutho i iye nia koth bikang’. “Oro adek ku dwi abusiel” upong’o tap kinde ma dhanu ceke ucokiri karacelo pi nineno piem m’ukadhu iwi got karmel.

Wakewecu iwi lembe m’ubino timere saa m’Eliya ucidh uliewo i iye Ahab wang’ ma kwong’a. Dhanu gigam giyiyo nia Bal re m’utie “jatel wi afuru,” niwacu en re m’etie mungu ma konjo koth kara ceng’ m’uberieny ujiki. Ka ceng’ urieny pi nindo ma lee nikadhu ma naka, copere nia dhanu gicaku penjiri kumae: ‘Bal ni kani? Ebikonjo koth awene?’ Eliya unyutho nia koth kadi thoi de bibedo mbe cil m’ebiyero en, copere nia lembuno ukeyo i dhanu ma woro bal lee mandha.​—1 Ubimo 17:1.

YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 19-20

“Nwang’ tielocwiny i bang’ Yehova”

w19.06 mba. 15 udu. 5

Jengiri iwi Yehova i saa mir ang’abacwiny

5 Som 1 Ubimo 19:1-4. Kinde m’Eliya uwinjo nia Yezebel ubemito nege, lworo make lee dit, e eringo i Ber-ceba. Pieno, cwinye utur man “epenjo pire gire nia etho.” Pirang’o Eliya utuc niwinjere kumeno? Pilembe ebino dhanu ma leng’ ungo man “ng’atu ma ku kum calu wan.” (Yak. 5:17) Saa moko nyo ang’abacwiny m’umondo akeca i ie ugam udaru tego pare. Bende, copere nia Eliya uparu nia ebesendere mananu nimio amora i kum dhanu nia gitim ni Yehova. Kunoke nyo eparu nia lembe moko mbe m’ubeyikere i kind nyithindho mir Israel, man nia edong’ eni kende m’ebetimo ni Yehova. (1 Ub. 18:3, 4, 13; 19:10, 14) Saa moko wacopo penjara nia pirang’o Eliya ubino ku paru ma kumeno. Re Yehova ugam unyang’ i paru pare.

ia-F mba. 103 udu. 13

Enwang’u tego nikum Mungu pare

13 Ibeparu nia Yehova uwinjere nenedi kinde m’ebeneno niai kud i polo jabila pare m’emaru uvuto kpla i the yen i die langa man ebekwayu nia tho ubin unege ceni? Wang’eyo ngo kite m’ewinjere ko. Kinde ma nindo ukwalu Eliya, Yehova uoro malaika moko ubino i bang’e. Malaikane uwok uyengo kum Eliya nya yo ma ber man eyero ire kumae: “Ai malu man icam.” E Eliya uai malu, pilembe malaikane uyiko ire cam moko ma yot niwacu kwen m’apada ma fodi juai jutedo ateda man pii. Nyo Eliya ufoyo malaika de? Kpawa mi Biblia unyutho pare kende kende nia ecamu man emadhu e edok kendo iwi nindo. Nyo cwinye utur magwei m’uketho ava wec de bino mbe i kume? Yor i ng’eye, malaika udog ucewe kendo wang’ mir arionde, saa moko nyo ubino tap i saa mir apokapiny (mombwa). Ekwayu Eliya kendo kumae: “Ai malu icam,” man emedo ire wec ma e: “Kum woth e bor hai iri.”​—1 Ub. 19:5-7.

ia-F mba. 106 udu. 21

Enwang’u tego nikum Mungu pare

21 I lembe maeno ceke, kpawa mi Biblia ubenyutho iwa nia Yehova ubino mbe i giracwiya maeno ceke m’utimere i ayi mir udu. Eliya ung’eyo cuu nia Yehova utie ngo ve mungu m’araga ma jutimo ku cing calu Bal ma ju ma wore giyiye nia etie “jatel wi afuru” kunoke jakonj koth. Tego ceke ma wang’u ic ma nwang’ere i giracwiya uai i bang’ Yehova, re tego pa Yehova ukadhu tego mi giracwiya pare ceke i mukero ma lee dit. Kadok polo mi polo de copo romo Yehova ngo! (1 Ub. 8:27) Lembuno ceke ukonyo Eliya nenedi? Ke par pi lworo m’ebino ko. Eliya ubino mbe ku the lembe moko mi lworo Ahab giku cege ma Yezebel pilembe Yehova Mungu n’i ng’ete; En e Mungu ma tie ku tego m’ukadhu wi tego mange ceke!​—Som Zaburi 118:6.

ia-F mba. 106 udu. 22

Enwang’u tego nikum Mungu pare

22 I ng’eye, kinde ma mac ukadhu, ng’om uling’ ting’, e Eliya uwinjo “dwal ma nok ma yo.” Dwalne ukwayu nia Eliya ukeuweci kendo, e eweco kendo wang’ mir arionde m’ebedhwolo ko lembe m’ubedieng’o cwinye. Saa moko nyo lembuno de umedo tego i kume. M’umbe jiji, Eliya unwang’u tielocwiny mange lee i wec ma “dwal ma nok ma yo” udog uyero ire i ng’eye. Yehova utego cwiny Eliya nia fodi pire tie tek asu. Nenedi? Mungu unyutho ire lembe dupa i kum lembakeca pare m’eketho mi daru thier pa Bal kud i ng’om mir Israel. Ubenen kamaleng’ nia tic m’Eliya umulere ko ubino mananu ngo, kum lembakeca pa Mungu bitimere kubang’e. M’umedo maeno, Yehova umiyo telowic ma kamaleng’ ni Eliya m’eore edok ko kendo ku ng’eye i kum tic, pilembe ubekwayu en de edik cinge kara lembakecane upong’.​—1 Ub. 19:12-17.

Wagol lonyo mi tipo

w97-F 1/11 mba. 31 udu. 2

Lapor moko ma ber mi wodhiri gijo man mi bedopwe

Tin jurutic pa Mungu ma pol gibenyutho cwiny mi wodhiri gijo. Jumoko weko “podho” migi ku jukupiny migi ceke pi nicirweyo lembanyong’a i ng’om ma bor kunoke pi nitimo i Bethel. Ju mange ke gicidho i ng’om ma woko pi nikonyo tic mi giedo mi dilo pa Yehova. Ju ma pol giyiyo nitimo kadok tic ma juromo neno nia ve kabang’e mbe. Re wang’ey nia ng’atu moko acel de mbe m’ubetimo calu jamiru pa Yehova ma juromo yero nia ubetimo tic ma kabang’e mbe. Yehova neno dhanu ceke ma gimiiri nitimo ire ni ju ma pigi tek lee, man ebimiyo mugisa iwi cwiny migi mi wodhiri gijo.​—Marko 10:29, 30.

YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 UBIMO 21-22

“Lub lapor mi kite ma Yehova tiyo ko ku dito pare”

it-1-F mba. 1266 udu. 1

Yehova mir udul

Kinde ma Yocuwa uneno welo moko ma tie malaika ucungo i ng’et adhura mi Yeriko, ecidh epenje nyo etie i thenge mir Israel kunoke etie i thenge mi judhoggi, edwoko kumae: “Ungo; ento abino kawono calu jaditmawijo mir udul pa Yehova.” (Yc 5:13-15) Jabila Mikaya uyero ni ubimo Ahab gikud ubimo Yehocafat kumae: “Aneno Yehova bedo wi komker pare, man udul m’i polo ceke gicungo i ng’ete yo ku cinge ma yor acwic ku ma yor acam de.” Ubenen kamaleng’ nia ebino weco iwi wot Yehova ma gitie ku kum mi tipo. (1Ub 22:19-21) Wec ma nia “Yehova mir udul,” utie wec ma kakare; pilembe malaika nwang’ere ngo kende kende i ungu mi kerubi, mi juserafi, man mi jumalaika (Is 6:2, 3; Th 3:24; Ny 5:11) ento gitie bende ungu ma tung’ tung’ dupa, uketho Yesu Kristu ugam uyero nia ecopo lwong’o won uor ire “udul ma kadhu apar ario (12) mi jumalaika.” (Mt 26:53) Kinde ma Hezekiya uberwo pi nikwayu kony i bang’ Yehova, elwong’e nia “Yehova mir udul, Mungu mir Israel, m’ujany malu wi kerubi,” ubenen kamaleng’ nia kinde m’ebeyero kumeno ebedo paru pi sanduku mi lembariba kud ayi mi kerubi m’ubedo i wiye m’ubenyutho komker pa Yehova ma nwang’ere i polo. (Is 37:16; nen bende 1Sm 4:4; 2Sm 6:2.) Kinde ma lworo ubino nego jaratic pa Elica, enwang’u tegocwiny kinde m’eneno udu moko i ginmawokiwang’. I ginmawokiwang’ maeno, eneno got moko m’ubino kago kud adhura m’Elica bedo i iye “upong’ ku riuni ku magali mi mac,” mir udul malaika pa Yehova.​—2Ub 6:15-17.

w21.02 mba. 4 udu. 9

“Wi co ceke kubang’gi kubang’gi en e Kristu”

9 Jwigiri. Yehova tie Ng’atu ma riek m’usagu zoo, re ewinjo paru mi jurutic pare bende. (Tha. 18:23, 24, 32) Eweko dhanu m’etie ku dito i wigi de gimii paru migi iwi lembe moko. (1 Ub. 22:19-22) Yehova tie Mungu ma leng’, re kadok kumeno de, ekwayu ngo nia kosa moko kud uvuth iwa avutha de ka watimo lembe moko. Ento ekonyowa kadok waleng’ ungo de kara watim ire. (Zab. 113:6, 7) Bende, Biblia ulwong’o Yehova nia ‘Jakony.’ (Zab. 27:9; Ebr. 13:6) Ubimo Daudi ugam ung’eyo nia, ni kum kony man jwigiri pa Yehova re m’ecopo nitimo tic ma tek ma jumio i kore.​—2 Sam. 22:36.

it-2-F mba. 255 udu. 7

Ndra

Yehova Mungu ugam uweko “ponji mi ndra” ucidh i bang’ dhanu ma giyiyo ngo lemandha “kara giyii vupo” kakare niyiyo lembanyong’a pa Yesu Kristu. (2Th 2:9-12) Cik mir ukungu maeno unen kamaleng’ i lembe moko m’ular utimere oro ma dupa i wang’e i kum Ahab m’ubimo mir Israel. Jubila mi ndra uyero ku tego migi ceke ni Ahab nia ebiwok nwang’u aloci i lwiny m’ebecidho nikiedo i dhu dhanu mi Ramoth-gilead; Mikaya ma jabila pa Yehova ke ulund uewo nia lembe ma rac biwok nwang’e. Calu ma Mikaya uneno i ginmawokiwang’, Yehova uketho giracwiya moko acel m’i tipo udoko ni “tipo mi ndra” i dhu jubila pa Ahab. Eno ubenyutho nia giracwiya maeno mi tipo utiyo ku tego pare iwi jubila pa Ahab, uketho gibino yero ngo lembe mandha, ento giyero lembe ma gimaru gin gigi man lembe ma copo wok mit i ith Ahab. Kadok nang’ jular jupoyo Ahab de, re eweko jubila pare giumo wang’e ku vupo migi uketho etho i lembene.​—1Ub 22:1-38; 2Ke 18.

Wagol lonyo mi tipo

w21.10 mba. 3 udu. 4-6

Lokocwiny mandha thelembene tie ang’o?

4 Yehova ugam unwang’u nia eciro romo. Pieno eoro Eliya ucidh unyuth pi matira m’ebimiyo ni Ahab giku Yezebel. Eng’olo nia jubinego juruot pa Ahab pet. Wec pa Eliya uroyo can ma lee i cwiny Ahab! Lembe mi zungo utie nia ubimo maeno ma jakuhaya ulund ‘ujwigre gire.’​—1 Ub. 21:19-29.

5 Kadok saa maeca Ahab ujwigere gire de, re gin m’edok etimo i ng’eye unyutho nia karaman eloko ngo cwinye i andha. Epimo ngo apima de nidaru the thier pa Baal kud i ker pare, man emiyo ngo amora i kum dhanu nia giwor Yehova. Ahab utimo lembe mange de dupa m’unyutho nia andha eloko ngo cwinye.

6 I ng’eye, Ahab ulwong’o Yehocafath m’ubimo mi Yuda pi nikonye i lwiny m’ebecikiedo i dhu Jusiria. Calu m’ubimo Yehocafath ugeno Yehova, ekwayu Ahab nia gikegilar gipenj jabila pa Yehova i wang’ nicidho i lwinyne. Ku kwong’a, Ahab ukeukwero paru maeno, ewacu kumae: “Fodi ng’atu acel nuti ma wacopo penjo lembe pa Yehova ni kume . . . ento adage; kum eewo lembe ber pira ngo, ento rac.” Re asu gipenjo jabila Mikaya. Ahab uyero lemandha; jabila pa Mungu uewo lembe ma rac pir Ahab. Re kakare niyenyo kisa pa Yehova, Ahab ma kura pare rac uketho jubolo jabila i kol. (1 Ub. 22:7-9, 23, 27) Kadok ubimo uketho jutwiyo jabila pa Yehova de, re asu lembila ma juewo pire upong’o. Kinde ma gicidho i lwiny, juwok junego Ahab.​—1 Ub. 22:34-38.

YENGA MI NINDO 24-30, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 1-2

“Lapor moko ma ber ma waromo lubo pi niponjo jumange”

w15-F 15/4 mba. 13 udu. 15

Kite ma judong’ cokiri giponjo ko ju mange kara girom nitimo tic

15 Kpawa pa Elica m’udong’ kakar Eliya de ubenyuho kite ma tin umego gicopo nyutho ko woro ni judong’ cokiri ma gitie ku ng’eyong’ec ma lee mi tic. I ng’ey liew m’Eliya gikud Elica gicidh giliewo ko ungu moko mi jubila i Yeriko, judongo ario maeni gicidho i Yordan. Kinde ma giwok kuca, ‘Eliya tingo kanzu pare, man edole, egoyo ko pi, man gipokri kun ku kun.’ Kinde ma gikadhu lokaca ku wi ng’om m’uthwo, “gibecikucidho, man giweco” i kindgi. Ubenen kamaleng’ nia nituc kawono Elica uparu ngo nia edaru ng’eyo lembe ceke, ento ekanu lembe ceke ma Eliya uyero ire i adundene nitundo i nindo ma gipokiri i iye. I ng’eye, Eliya uidho malu ku vira i polo. Elica udok kendo i Yordan i ng’ey lembuno man ewok egoyo pi ku kanzu pa Eliya, man ewacu kumae: ‘Yehova ni kani, Mungu pa Eliya?’ E pii upokre kendo kun ku kun.​—2 Ub. 2:8-14.

w15-F 15/4 mba. 13 udu. 16

Kite ma judong’ cokiri giponjo ko ju mange kara girom nitimo tic

16 Nyo ineno de nia udu ma kwong’a m’Elica utimo urombo tap kud udu ma tokcen m’Eliya de utimo? Pirang’o etie lembe ma telo nen? Pilembe ubenen nia Elica ucaku paru ngo nia kawono dong’ vala n’i cinge, ecopo timo lembe calu m’emaru en. Ento, Elica unyutho woro ma thuc ni japonji pare m’emedere ko nitimo lembe calu m’Eliya de ubed utimo, lembuno uketho jubila wagi de ugene. (2 Ub. 2:15) I ng’eye, pi oro 60 ma Elica ubedo i iye jabila, Yehova uketho etimo udu ma tung’ tung’ dupa nisagu kadok m’Eliya utimo. In i ng’atu ma jubeponji, icopo lubo lapor maeno nenedi tini?

Wagol lonyo mi tipo

w05-F 1/8 mba. 9 udu. 1

Lembe ma dongo mi buku p’ubimo mir ario

2:11​—“Polo” m’Eliya “idho malu ku vira” i iye ubino polo ma kani? Polo maeca ubino ngo kaka moko ma bor ma nwang’ere i polo, kadi ebino ngo kabedo m’i tipo ma Mungu ku jumalaika pare gikwo i iye. (Poi mi cik 4:19; Zaburi 11:4; Matayo 6:9; 18:10) “Polo” m’Eliya uidho i iye ubino kor polo, niwacu kor yamu. (Zaburi 78:26; Matayo 6:26) I andha, magali mi mac uyeyo Eliya man eringo kude kud i kor polo, etere i kabedo moko mange ma nwang’ere iwi ng’om keni man Eliya umedere nikwo kuca pi nindo moko. Oro ma dupa i ng’eye, Eliya udog ukiewo baruwa ni Yehoram m’ubimo mi Yuda.​—2 Lemkei 21:1, 12-15.

YENGA MI NINDO 31, DWI MIR 10–NINDO 6, DWI MIR 11

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 3-4

“Ting’ wodi”

w17.12 mba. 4 udu. 7

“Ang’eyo nia ebicer”

7 Cer mir ario ma jukoro pire i Biblia, jabila Elica re m’utimo. Etimo udu ne i adhura mi Cunem, kaka ma dhaku moko ma Nyaisrael m’unyol ungo ubino nikwo i ie. Dhakune unyutho jol ma lee ni Elica, pieno Yehova upoko mugisa i wigi giku cware ma nwang’u dong’ utii, e ginyolo nyathin ma nico. Re oro moko i ng’eye, nyathin ne ugam utho. Kepar pi can ma copo mondo i dhaku maeno! Ebino kud ang’abacwiny ma lee akeca, uketho ewotho kilometre 30 pi nicisayu kakar Elica iwi got Karmel. Elica uoro jaratic pare Gehazi ular ucidho igi i Cunem pi nicero nyathin ne, re cere uwok uvoye. I ng’eye dhaku maeno m’ubino kud ang’abacwiny ma lee gigam gitundo yo pare gikud Elica.​—2 Ubimo 4:8-31.

w17.12 mba. 4 udu. 8

“Ang’eyo nia ebicer”

8 Elica uwok umondo i ot ma juketho avuj nyathin i ie, e erwo. Yehova udwoko wang’ rwo pare man eketho nyathin ne ucer i ayi mir udu. Saa ma dhaku maeno uneno nia nyathin pare utie kwo andha, anyong’a nege magwei! (Som 2 Ubimo 4:32-37.) Dhaku maeno copo poi ikum wec ma Hana uyero i rwo pare. Hana de ubino mbe ku nyathin, re i ng’eye Yehova umio ire nyathin ma nico, man elwong’o nyinge Samwel. E Hana uyungo Yehova, ewacu nia “etero piny ba liel, man eting’o malu.” (1 Samwil 2:6) Cer ma Mungu ucero ko nyathin maeno mi Cunem unyutho nia etie ku copo mi cero dhanu m’utho.

Wagol lonyo mi tipo

it-2-F mba. 672

Jabila

“Wot jubila.” Calu ma buku moko mi Grammaire mi dhu Juebrania ukoro (Grammaire de l’hébreu biblique, par P. Joüon, Rome, 1923, udu. 129 j), wec mi dhu Juebrania ma ben (wo ng’adi) kunoke benehʹ (wot ng’adi) copo nyutho “ng’atu mir ungu moko kunoke mi dilo moko, kunoke ecopo nyutho (ng’atu mi suru moko, kunoke mi grup mi dhanu moko).” (Nen bende Ne 3:8, kaka ma julwong’o i iye “ng’atu acel m’i kind ju ma timo gin ma ng’wice ng’ar” nia “wo ju ma timo gin ma ng’wice ng’ar.”) Pieno, “wot jubila” copo nyutho kalasi ma juponjo i iye jubila kunoke dikiri moko mi jubila. Juweco pi dikiri ma kumeno mi jubila nia ubino i Bethel, i Yeriko, man i Gilgal. (2Ub 2:3, 5; 4:38; nen bende 1Sm 10:5, 10.) Samwel ubino jatelwic mir ungune moko acel i Rama (1Sm 19:19, 20), man copere nia Elica de ubedo jatelwic mir ungu mi jubila i rundi m’ekwo i iye. (2Ub 4:38; 6:1-3; nen bende 1Ub 18:13.) Kpawa mi Biblia ukoro nia gigiero kabedo migi gigi man jamtic moko ma gigiero ko kabedone de gikwayu akwaya; lembuno ubeyenyo nyutho nia gibed gikwo kwo ma nya can can. Kadok nang’ gibed gikwo karacelo man gicamu de karacelo, re ng’atuman m’i kindgi ubed utimo tic pare mi bila segi.​—1Ub 20:35-42; 2Ub 4:1, 2, 39; 6:1-7; 9:1, 2.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini