Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
YENGA MI NINDO 7-13, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 5-6
“Ju ma ni kudwa gisagu ju ma ni kugi”
it-1-F mba. 728 udu. 5
Elica
Israel uboth kud i cing’ Jucami. I rundi mi camuker p’Ubimo Yehoram mir Israel, Jucami gipangu nia gibitugo lwiny rek iwi Israel. Re wang’ dupa, Elica uranyu pangulembe pa Ben-hadad mir ario: ewotho nyutho ni Ubimo Yehoram lembe ceke ma Jucami gikeco nitimo. Ku kwong’a, Ben-hadad uparu nia jaaskari pare moko re m’uwotho nyutho amung’ migi. Ento kinde m’enwang’u the tho mi peko pare, egam eoro udul juaskari moko i Dothan, pi nicitieko adhurane ku riuni man magali mi lwiny, kara gimak Elica. (CAL, Vol. 1, mba. 950) Lembuno ung’oyo ndiri ma rac i jatic pa Elica, ento Elica ukwayu Mungu nia uyab wang’ jaticne, e eneno, “man, nen, got upong’ ku riuni ku magali mi mac m’utieko Elica gbur.” Kinde ma Jucami gidhingo tundo, Elica ulund urwo nia Mungu utim kit udu ma tung’, ewacu kumae: “Akwei, goi dhanu maeni ku corowang’.” E Elica uwacu ni Jucami nia “wulub ng’eya,” ento epeyogi ngo apeya ka gicidho; eno nyutho nia wang’gi tho ngo athoa, ento gibayu copo mi ng’iyo gin ma gibeneno. Gituc ungo ning’iyo Elica ma gibino maku, man ging’eyo de ngo nia ebeterogi kani.—2Ub 6:8-19.
w13-F 15/8 mba. 30 udu. 2
Elica uneno magali mi mac—Ka in ke?
Elica ukwiyo kume kinde ma judegi gitieke tingili i Dothan. Pirang’o? Pilembe edwoko yiyoyic pare tek i Yehova. Wan bende watie ku yeny mi kit yiyoyic ma kumeno. Pieno, wakway Mungu umii iwa tipo ma leng’ kara wanyuth yiyoyic, man waceg kite mange mi nying tipo.—Luka 11:13; Gal. 5:22, 23.
it-1-F mba. 409 udu. 4
Corwang’
Ubenen nia corwang’ ma Elica ukwayu Mungu ugoyo ko juaskari mi Cami ubino kit corwang’ ma ketho ng’atini ng’iyo ngo gin m’ebeneno. Ka nwang’u wang’ juaskari ceke utho athoa, nwang’u ubecikwayu nia jupey cing’gi zoo apeya. Ento Biblia ukoro kende kende nia Elica uwacu igi kumae: “Maeni yo ngo, kadok adhura de eni ngo; wulub ng’eya.” Pir udu maeno, William James ukoro i buku pare moko (Précis de Psychologie (ma jum’uloke tie E. Baudin man G. Bertier, i Paris, 1910, mba. 141) kumae: “Tekene theng ng’ith m’uumo kum ng’ithne (ma julwong’o cortex) ubetiyo cuu ngo, eno ketho ng’atini ng’iyo ngo piny m’ebeneno. Utie ngo nia embe magwei ku copo mi neno piny kadi mi nyang’ i igi. Nimakere ku sians ma ponjo timo pa dhanu (Psychologie), jucopo yero nia dong’ ng’atini mbe ku copo mi ketho winjiri i kind piny ma wang’e ubeneno ku gin ma pinyne ubenyutho; man ka gengi m’udiko kind ler ma konyojo nineno piny ku ler mange ma konyojo niparu lembe upokere, eromo ng’iyo ngo piny m’ebeneno.” Copere nia kit corwang’ maeno re ma Yehova ukabu kud i wang’ juaskari mi Cami kinde ma gitundo i Samaria. (2Ub 6:18-20) Bende, copere nia dhanu mi Sodoma de Mungu ugoyogi ku kit corwang’ ma kumeno, pilembe Biblia ukoro nia kakare niwagiri nia wang’gi tho, gisendiri lee ma gibeyenyo kaka dhugola mi ot pa Lot.—Th 19:11.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 1/8 mba. 9 udu. 2
Lembe ma dongo dongo mi buku mir Ubimo mir ario
5:15, 16—Pirang’o Elica ugamu ngo giramiya pa Naman? Elica ukwero giramiyane pilembe eng’eyo nia nikum copo pa Yehova re ma kum Naman ukey i ayi mir udu, ento nikum copo pare gire ngo. Eparu ngo apara de nia ecam ku dhanu ku yore mi tic ma Mungu umiyo i kore. Tin de, ju ma gibetimo thier mandha gineno ngo tic pa Mungu ma gibetimo ni yore mi sayu bero migi gigi. Gilubo juk ma e ma Yesu umiyo: “Wunwang’u mananu, wun de wumii mananu.”—Matayo 10:8.
YENGA MI NINDO 14-20, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 7-8
“Yehova uketho lembe ma nwang’u juparu ngo utimere”
it-1-F mba. 729 udu. 1
Elica
Ento i ng’eye, Ben-hadad mir ario ucoro i ng’om mir Israel; ma wang’uni ebino ngo kud udul weg ayeki pi niyaku piny ci nidok ndhu, re eketho kagonjo pi nitieko Samaria. Etieko adhurane nitundo ma lembe doko kwar magwei, uketho judwoko ni ubimo nia dhaku moko ucamu wode ma buu cen. E Ubimo Yehoram ma wod Ahab, niwacu ‘wod janek’ ukwong’o nia ebinego Elica. Ento lembe maeno m’ekwong’o vur vur utimere ngo. Kinde ma Yehoram giku jego pare gitundo yo pa jabila, Yehoram uyero nia dong’ embe ku genogen acel de nia Yehova bikonyogi. Ento Elica uketho cwiny ubimo nia urwonde cam bipong’ bik. Jego p’ubimo ucayu lembang’ola maeno, e Elica uwacu ire kumae: “Ibinene ku weng’i, ento ibicamu kume ngo.” Yehova uketho ju ma gin’i kagonjo mi Cami giwinjo woy moko, e giparu nia udul juaskari ma lee dit mi thek m’udikiri adika ubebino i kumgi; pieno giringo man giweko kagonjo migi kubang’e, ku cam m’i iye kpo. Saa m’ubimo winjo nia Jucami giringo, eketho jego pare ukur dhugang’ mi Samaria; e udul Juisrael ma kec ubenego, ma giberingo pi nilaru cam i kagonjo ginyone nitundo etho. Pieno eneno cam, re ecame ngo.—2Ub 6:24–7:20.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 108 udu. 6
Thala
Jubim ma gitie nyikwai Daudi. Yehova Mungu uketho Ubimo Daudi iwi komker mir Israel; Daudi ubino jatelwic ma riek man etelo wi thek mir Israel nimakere ku telowic pa Mungu. Pieno, julwong’e nia “thala mir Israel.” (2Sm 21:17) Kinde ma Yehova ubetimo lembariba mi ker ku Daudi, eng’olo kumae: ‘Komker peri jubiketho ucung mi nja.’ (2Sm 7:11-16) Nimakere ku lembe maeno, jubim ma gitie nyikwai Daudi, ma ginyoliri nikadhu kud i bang’ wode ma Suleman, gibino ve “thala” ni Israel.—1Ub 11:36; 15:4; 2Ub 8:19; 2Ke 21:7.
YENGA MI NINDO 21-27, DWI MIR 11
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 9-10
“Etimo ku tegocwinye, kud amora man emiyere zoo”
w11-F 15/11 mba. 3 udu. 2
Yehu ucero ba thier ma leng’
Mungu miyo tic moko ni Yehu saa ma lembe ubino rac mandha i Israel. Ng’om mir Israel zoo ubino i the telowic pa dhaku ma rac ma Yezebel, m’ubino dhatho p’Ahab, man min ubimo Yehoram ma nwang’u ubecamu ker i saa maeca. Yezebel ucwalu dhanu nitimo thier ni Baal kakare nitimo thier ni Yehova, enego jubila pa Mungu, man eroyo dhanu i “asara” ku “lembajoga.” (2 Ub. 9:22; 1 Ub. 18:4, 13) E Yehova ng’olo nia jubinego dhanu mi ot p’Ahab pet, uketho i iye Yehoram giku Yezebel. Emiyo tic maeno i cing’ Yehu.
w11-F 15/11 mba. 4 udu. 2-3
Yehu ucero ba thier ma leng’
Juoro jukwenda ario i bang’ Yehu, ento ekwero niweco kugi; e Ubimo Yehoram giku jarimbe ma Ahazia m’ubimo mi Yuda giidho ng’atuman i magali pare pi nicirombo ku Yehu. Yehoram uwok upenje kumae: “En e kwiocwiny Yehu?” Egamu dhoge kumae: “Kwiocwiny ma nedi, ma nwang’u tarwang’ pa meru ma Yezebel kud ajoga pare gi dupa kumeni ngi e?” Dwokowang’ lembe maeno unyayu ndiri i Yehoram, e elokere kara eringi. Ento Yehu utimo piyo piyo, ewodho athero, man elibo Yehoram iwi adundene. Ubimo ugam urwombere i magali pare ma dong’ en e avu. Ahazia ke uvuth man emito eringi, ento Yehu uriemo toke, man eketho junego en bende.—2 Ub. 9:22-24, 27.
Ng’atu ma kucelo m’ugam ukwayu jukab cen ubino Yezebel ma dhaku ma rac; Yehu ulwong’e dre nia dhaku “ma kwong’ ni wie.” Kinde ma Yehu ubemondo i Yezreel, eneno Yezebel ubekemo piny ku wang’ madhirisa moko mi kal. Yehu unyotho ngo saa pare ku wec; wang’ acel eng’olo ni judongo moko mi kal nia gibol Yezebel kud i wang’ madhirisa. I ng’eye, Yehu uketho riuni pare unyono dhaku maeno m’unyotho Israel ceke. I ng’ey lembuno, enego dhanu mange ma wendgi lee mi ot p’Ahab.—2 Ub. 9:30-34; 10:1-14.
w11-F 15/11 mba. 5 udu. 3-4
Yehu ucero ba thier ma leng’
Andha re Yehu ucwiro rimo lee. Ento Biblia uwacu nia ebino ng’atu ma won tegocwiny, m’ubodho Israel kud i the bimobim mi masendi pa Yezebel ku juruot pare. Kara ubimo moko mir Israel utim lembe maeno, ubed ukwayu enyuth tegocwiny, amora man emiyere zoo. Diksioner moko m’ukoro i wec mi Biblia uwacu kumae: “Ebino tic ma yot ungo, man jugam jutime mii mandha. Ka nwang’u ng’atu ma yong’ yong’ re m’utimo tije, nwang’u nidaru the thier pa Baal kud i Israel ubecivoye.”
Saa moko nyo ibepoy pi lembe moko ma Jukristu mi rundi ma tin gibekadhu kud i iye, ma kwayu ginyuth kite moko ma calu pa Yehu. Ku lapor, iromo timo ang’o ka jubebidhi nia imond i timo moko ma Yehova dagu? Ukwayu ikwer lembene ndhundhu, ku tegocwiny man ku kero peri zoo. Tekene wamoko kikiki i kum Yehova, wabiyiyo ngo nia gin moko acel de umak kakare.
Wagol lonyo mi tipo
w11-F 15/11 mba. 5 udu. 6-7
Yehu ucero ba thier ma leng’
Saa moko nyo Yehu uparu nia kara ker mir Israel kud ubed i the loc mi ker mi Yuda, ubekwayu kerman ulub lembe mi dini i ayi pare. Pieno, etimo calu jubim mir Israel ma gibimo i wang’e: Emedere niketho dhanu giwor nyathi dhiang’ kara kud gicidh i Yuda. Ento lembuno unyutho nia ekoso yiyoyic i Yehova m’ukethe ni ubimo.
Yehova ufoyo Yehu pilembe ‘etimo gin m’ubedo atira i wang’e.’ Re Yehu “ketho cwinye ngo kum wotho i Cik pa Yehova, ma Mungu mir Israel, kud adundene ceke.” (2 Ub. 10:30, 31) Kan iparu pi gin mange ceke ma Yehu utimo i wang’e, lembe m’etimo maeni romo wang’u ii man copo nyayu can i ii. Ento ebemiyo iwa ponji moko. Wacikara ngo nineno winjiri mwa ku Yehova ni piny ma copo vuth ungo kud i cingwa. Kubang’ ceng’, ukwayu wabed wanyuth gwoko bedoleng’ mwa ni Mungu, ma nwang’u wabesomo Lembe pare, wabenyamu iye man waberwo i bang’ Wegwa m’i polo niai kud i adundewa. Ka kumeno, dong’ wabed ku wang’wa lee kara wamedara niwotho ku Cik pa Yehova kud adundewa ceke.—1 Kor. 10:12.
YENGA MI NINDO 28, DWI MIR 11–NINDO 4, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 11-12
“Jumiyo matira ni dhaku ma rac m’ubeyenyo ker”
it-1-F mba. 217
Athalia
Calu min ma Yezebel, Athalia ucwalu Yehoram ma cware utimo lembe ma rac i wang’ Yehova pi oro abora m’ebimo i iye. (1Ub 21:25; 2Ke 21:4-6) Bende, calu min, Athalia ucwiro rimb dhanu dupa ma gikoso ngo. Kinde ma wode ma Ahazia m’ubino ubimo ma rac utho i ng’ey m’ecamu ker pi oro acel kende, enego ju ceke ma nwang’u gicopo dong’ camu ker; Yehoac kende re m’uboth pilembe jalam ma dit giku dhaku pare ma wayu Yehoac gikane. I ng’ey lembuno, Athalia ujany en gire iwi ker, man ebimo pi oro abusiel, niai i kum oro 905-899 W.N.Y. (2Ke 22:11, 12) Wote gikwalu piny ma leng’ cen kud i hekalu pa Yehova, gicidh githiero ni Baal.—2Ke 24:7.
it-1-F mba. 217
Athalia
Saa ma Yehoac udoko ku oro abiro, Yehoiada m’ubino Jalam ma dit ma lworo Mungu uwodho jalawobine ku kaka ma jukane i iye, man ekethe ni ubimo ma tie ku twero mi camu ker. Saa ma Athalia uwinjo woy, egam eringo nyapiyo piyo i hekalu, man kinde m’eneno lembe m’ubetimere, ekok kumae: “Lembapora ma rac! lembapora ma rac!” Yehoiada ma Jalam ma dit ung’olo nia juwodhe cen kud i lela hekalu man jucidh junege i dhugang’ ma riuni mondo kud i iye i kal; copere Athalia ubino ng’atu ma tokcen m’i ot p’Ahab, m’ubino ot mi dhanu ma timo migi reco. (2Ub 11:1-20; 2Ke 22:1–23:21) E wec ma e upong’o kakare: “Lembe pa Yehova moko mbe ma bidong’, ma Yehova yero ni ot pa Ahab”!—2Ub 10:10, 11; 1Ub 21:20-24.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 1185 udu. 7
Yehoac
I ng’eye, lembe zoo uwotho ma ber ni Yehoac m’ubimo m’aradu, i nindo ceke ma Yehoiada ma Jalam ma dit ukwo i iye, man m’ebino calu wego man jamii juk ire. Kinde ma Yehoac udoko ku oro 21, egamu mon ario; nying’ dhakune acel ubino Yehoadan; man ku mon eno, Yehoac unyolo awiya ma co ku ma nyir. Kumeno re ma thekwaru pa Daudi ma biwodho Masiya unwang’u tego kendo, ma nwang’u ke dong’ ecirwinyo.—2Ub 12:1-3; 2Ke 24:1-3; 25:1.
YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 13-15
“Nitimo kero lee miyo mugisa dupa”
w10-F 15/4 mba. 26 udu. 11
Nyo ibelubo tok Kristu ku cwinyi ceke?
11 Pi ninyutho nia pire tie tek lee nibedo kud amora i tic pa Mungu, wakewec iwi lembe moko m’utimere i kwo p’Ubimo Yehoac mir Israel. Kinde ma cwiny Yehoac ubino pido nia saa moko Israel copo podho i cing’ Cami, egam ecidho i bang’ Elica m’ebewak. Jabila ukwaye nia ekil nying athero acel kud i wang’ madhirisa m’ubeneno bang’ ng’om mi Cami, pi ninyutho aloci ma Yehova bimiyo ni Israel iwi thek maeno. Ma jiji mbe, nwang’u lembuno ucikere nitielo cwiny ubimo. I ng’eye, Elica uyero ni Yehoac nia ecok nying athero pare erwad ko ng’om. Yehoac urwadu ng’om wang’ adek. Lembuno unyayu ng’eicwiny ma lee i Elica; ka nwang’u erwadu wang’ abic kunoke wang’ abusiel, e nwang’u ‘egoyo [Cami] cil m’enyothe ko.’ Calu ma Yehoac unyutho ngo amora, enwang’u aloci nyanok. Eloyo Jucami wang’ adek kende. (2 Ub. 13:14-19) Kpawa maeni ubemiyo iwa ponji ma kani? Yehova bicoro mugisa haw i wiwa, ndhu tekene wabetimo tic pare ku cwinywa ceke man kud amora.
w13-F 1/11 mba. 11 udu. 5-6
“Mungu bemiyo sukulia ni dhanu m’ubeyenye ku cwinygi ceke”
Yehova bemiyo sukulia ni jukani? Jakwenda Paulo uyero nia emiyo “ni dhanu m’ubeyenye ku cwinygi ceke.” Buku moko ma konyo julok Biblia ukoro nia, wec mi dhu Jugiriki ma juloko nia “niyenyo ku cwinyjo ceke” thelembene tie ngo “nicidho kaka moko pi ninwang’u piny moko,” ento eketho i iye nibino i bang’ Mungu ku “yore mi timo thier.” Bukune mange ukoro nia kite ma juyero ko wec maeno mi dhu Jugiriki ubenyutho tego man miyiri ma lee. Andha, Yehova miyo sukulia ni dhanu ma yiyoyic migi ubecwalugi nitimo ire thier ku mer m’uai kud i adundegi man kud amora.—Matayo 22:37.
Yehova bemiyo sukulia ni jutic pare mandha i ayi ma nenedi? Eng’olo igi sukulia ma yawe mbe pi nindo m’ubino, m’unyutho thuc mi berocwiny man mer pare: eng’olo igi kwo ma rondo ku rondo ma gibinwang’u i Paradizo iwi ng’om. (Lembanyutha 21:3, 4) Kadok kawoni de dhanu ma gibeyenyo Yehova ku cwinygi ceke gibenwang’u mugisa ma lee. Nikum kony mi tipo ma leng’ pare man mi rieko ma nwang’ere i Lembe pare, gibenwang’u sukulia dupa man mutoro i kwo migi.—Zaburi 144:15; Matayo 5:3.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 1/8 mba. 11 udu. 3
Lembe ma dongo dongo mi buku mir Ubimo mir ario
13:20, 21—Nyo udu maeni ubecwaku kura ma juworo ko cogo dhanu ma juneno ni jumaleng’i? Ungo. Biblia unyutho ngo nia jubed juworo cogo Elica. Udu maeno utimere nikum copo pa Mungu, tap calu udu mange ma Elica utimo kinde ma fodi e kwo.
YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 16-17
“Cirocir pa Yehova tie kud ajikine”
it-2-F mba. 868 udu. 4
Calmaneser
Eketho Israel i the loc pare. I nindo mi camuker p’Ubimo Hoceya mir Israel (niai i kum oro 758-740 W.N.Y.), Calmaneser mir abic umondo i ng’om mi Palestine; eketho Hoceya i the loc pare man eng’olo ajok ma kubang’ oro i wiye. (2Ub 17:1-3) Ento i ng’ey kare, Hoceya ucaku culo ngo ajokne, man unwang’ere nia ebecamu gamba kud Ubimo So mi Misiri. (Nen SO.) E Calmaneser ubolo Hoceya i kol; i ng’ey lembuno, etieko Samaria pi oro adek, e tokcen ne adhura maeno ma jugiero gang’ kidi ma tek i kume urwombere, man jutero Juisrael i ng’eca.—2Ub 17:4-6; 18:9-12; nen bende Hs 7:11; Eze 23:4-10.
it-1-F mba. 402 udu. 6
Ng’eca
Dok ebed i ker ma yo malu mi suru apar kunoke i ker ma yo piny mi suru ario pa Yuda, the tho m’uketho jutero dhanu i ng’eca ubino acel: gin ceke giweko nitimo thier mandha ni Yehova, gidok gitimo migi ni mungu m’araga. (Pc 28:15, 62-68; 2Ub 17:7-18; 21:10-15) Ento Yehova umedere asu nioro jubila pare pi nimiyo igi cimowang’, re mananu. (2Ub 17:13) I kind jubim mi suru apar mi ker mir Israel, acel de mbe m’udaru magwei the thier mi vupo ma Yeroboam m’ubino ubimo ma kwong’a mi ker maeno ucaku. Nyamin ma Yuda, niwacu ker ma yo piny ulund uketho ngo wiye nyanok de i kum cimowang’ ma thwolo thwolo ma Yehova ubed umiyo, kadi ponji de enwang’u ngo nikum ter ma jutero ko Israel i ng’eca. (Yr 3:6-10) E tokcen ne, jutero dhanu mi ker ario eno ceke i ng’eca, juman i kabedo ma tung’ tung’.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 878-879
Jasamaria
Wec ma nia “Jusamaria” nwang’ere wang’ ma kwong’a i Lembagora i ng’ey ma Juascur gimaku ng’om mi ker mi suru apar mi Samaria i oro 740 W.N.Y.; jubed jutiyo kude pi nilwong’o dhanu m’ubed ukwo i the ker ma yo malu i wang’e ma fodi jumake ngo, pi niketho tung’ tung’ i kindgi ku juwirok ma judok jukelo i ng’eye niai kud i kabedo mange mir Ascur. (2Ub 17:29) Copere nia Juascur gicoko ngo Juisrael ceke, kum 2 Lemkei 34:6-9 (nen bende 2Ub 23:19, 20) ubenyutho nia i rundi mi camuker p’Ubimo Yosia, nwang’u Juisrael moko ginuti i ng’ombe. I ng’ey kare, jutiyo ku nying’ ma “Jusamaria” pi nilwong’o nyikway ju m’udong’ i Samaria man ju ma Juascur gikelo. Pieno, m’umbe jiji, jumoko gibino awiya mi Juisrael m’ugamiri ku thek mange. I ng’ey oro dupa, nying’ ma nia “Jusamaria” ubed unyutho ngo thek moko kunoke ungu moko mi lemgamba, ento ebed enyutho dhanu mir ungu mi dini moko. “Jasamaria” ubed unyutho ng’atu ma n’i ungu mi dini moko ma pire yik, m’ubino i kieu mi Cekem ku Samaria ma con; dhanu mi dinine gibino ku ponji moko ma giyiyo, ma re ukoc ku mi dini mi Juyahudi.—Yh 4:9.
YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 12
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 18-19
“Bodho ma judegi mwa gimito gikwii kowa”
w05-F 1/8 mba. 11 udu. 5
Lembe ma dongo dongo mi buku mir Ubimo mir ario
18:19-21, 25—Nyo Hezekia utimo lembariba ku Misiri? Ungo. Adote pa Rabcake ubino vupo, tap calu m’egam ecwayu bende vupo nia “Yehova re m’umiyo ire twero” m’ebin ko. Ubimo Hezekia m’ubino won bedopwe ujengere zoo iwi Yehova kende.
w10-F 15/7 mba. 13 udu. 3
“Lworo kud unegi. Abikonyi an gira”
Rabcake utiyo ku wec mi mukala ma rac pi niroyo jiji. Ewacu kumae: “En e [Yehova] ungo, ma Hezekia ukabu ka ma malu pare ku pemblam pare . . . Yehova wacu ira kumae, Idh malu kum ng’om maeni, man inyothe.” (2 Ub. 18:22, 25) Kumeno re ma Rabcake unyutho nia Yehova bikiedo ngo pi dhanu pare, pilembe avagi uai kud i kume. Ento eno bino vupo. Anyong’a bino nego Yehova pi Hezekia man pi Juyahudi ma gilokiri pi nicaku timo thier mandha.—2 Ub. 18:3-7.
w13-F 15/11 mba. 19 udu. 14
Jukani ma gitie jukwac abiro man judongo ma wijo abora tini?
14 Ubimo mir Ascur uketho kagonjo pare i Lakic, yo piny ma yo reto mi Yeruzalem. Ku kuca, eoro jupare adek gibin giyer ni dhanu mir adhurane nia gimiyiri gigi ire. Jakwenda pare ma nyinge mi dito ubino Rabcake utiyo ku bodho dupa. Ewok eweco ku dhu Juebrania pi nicwayu wang’ dhanu kara gijai ni ubimo man gijwigiri i the loc mi Juascur; etimo lembang’ola mi vupo nia ebiterogi i ng’om ma gibikwo i iye ma ber man kud anyong’a. (Som 2 Ubimo 18:31, 32.) I ng’eye, Rabcake uwacu nia calu ma mungu mi thek mange gituc ungo nibodho jutic migi, Yehova bende bicopo ngo nilaru Juyahudi kud i the cing’ Juascur. Lembe ma ber utie nia dhanu gipimo ngo apima de niyiyo propaganda maeno mi vupo. Jutic pa Yehova mi rundi ma tin de gitimo kumeno.—Som 2 Ubimo 18:35, 36.
yb-F 74 mba. 177 udu. 2
Thenge mir 2—Allemagne
Ebino lembe mi zungo nineno nia, jutic ma dongo (SS) ma wang’ ma pol gibed gitiyo ku rieko ma rac pi nicwalu dhanu giketh cing’gi i the karathasi ma gikwer ko yiyoyic migi, gin eca re ma gidok gilokiri i kum ju m’udaru ketho cing’gi, man gisendogi nikadhu m’i wang’e. Karl Kirscht ucwaku lembuno kumae: “Jubed jusendo Jumulembe pa Yehova ku rac nikadhu dhanu mange ceke m’i kambi mi masendi. Jubed juparu nia eno biketho gibiloko paru migi man gibiketho cing’gi i the karathasine. Jukwayuwa wang’ dupa nia waketh cingwa. Jumoko giyiyo, ento wang’ ma pol gibed gikuro pi oro ma kadhu acel ka jugonyogi. I kind nindo maeno, judongo ma rom eca re ma gibed ginywarugi i wang’ dhanu nia gi weg umbili man gi juswa; gibed gidiyogi bende nia, i wang’ ninwang’u rusa mi ai kud i kambi, kwayu gidhok umego migi tingili ku woth ma gilwong’o nia ‘woth mi yung’.”
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 170 udu. 3
Piny ma con ma junwang’u
Ku lapor, Biblia ukoro nia wot Ubimo Senakerib ario, niwacu Adramelek giku Carezer re ma ginege, man wode mange ma Esar-hadon re m’udong’ ucamu ker kakare. (2Ub 19:36, 37) Re lundo jakor lemkei moko mi Babeli uyero nia, wod Senakerib moko m’ujai ire re m’unege i nindo pier ario mi dwi mi Tebeth. Berose m’ubino japadhri mi Babeli i rundi dage mir adek W.N.Y., giku Nabonide m’ubino ubimo mi Babeli i rundi dage mir abusiel W.N.Y., zoo gikoro lembe ma rom i buku migi, nia wod Senakerib acel kende re m’unege. Ento i kind nindo m’ukadhu ceng’ini eni, junwang’u theng ulobo moko ma Esar-hadon ma wod Senakerib m’udong’ ucamu ker kakare ukiewo piny i wiye; Esar-hadon ukoro kamaleng’ nia umego pare (dupa) gijai ni weggi man ginege, e giringo. Iwi lembe maeno, Philip Biberfeld ukoro i buku pare moko (Universal Jewish History [1948, Vol. I, mba. 27]) kumae: “Nabonide giku Berose ma gi jukor lemkei mi Babeli giwondiri; lembe ma Biblia ukoro kende re m’utie mandha. Gor pa Esar-hadon ucwaku lembe maeno acel acel, man lembe maeni m’uneno Babeli kud Ascur, ekore tap tap nisagu jamtic m’uai i Babeli ma jukoro lembe i igi. Eno tie gin ma pire tek lee ka jubeng’iyo kadok i girakiewa moko m’ukoro lembe m’uai ukadhu nindo ma ceng’ini, ma re ukoc ku lembe ma Biblia ukoro.”
YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 12–NINDO 1, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 20-21
“Rwo ucwalu Yehova nitimo lembe moko”
ip-1-F mba. 394 udu. 23
Ubimo moko unwang’u sukulia nikum yiyoyic pare
23 I kind nindo ma Senakerib ubino wang’ ma kwong’a i kum Yuda, twoyo ma pek umaku Hezekia. Isaya unyutho ire nia twoyo maeno binege. (Isaya 38:1) E lembuno uroyo ang’abacwiny ma lee i ubimo maeno m’ubino ku oro 39. Ebino dieng’ ungo kende kende pi leng’kum pare, ento bende pir anyim mi dhanu. Juascur gidhingo mondo ku lwiny i Yeruzalem man Yuda. Ka Hezekia utho, ng’a ma bitelo wi lwinyi? I saa maeno, Hezekia ubino mbe ku nyathin ma nico ma romo camu ker i ng’eye. Hezekia ugam urwo i bang’ Yehova ku cwinye ceke nia enen kisa i kume.—Isaya 38:2, 3.
w17.03-F mba. 21 udu. 16
Tim ni Yehova kud adunde ma zoo!
16 I ng’eye, Hezekia ucaku twoyo ma dong’ edhingo tho. Egam ekwayu Yehova upoy pi kite m’ewotho ko i wang’e. (Som 2 Ubimo 20:1-3.) Nimakere ku Lembagora, wang’eyo nia i nindo ma wabekwo i iye, wacopo ngo nikwayu Mungu nia ekey kumwa kunoke emed nindo mi kwo mwa i ayi mir udu. Ento calu ma Hezekia utimo, ng’atuman m’i kindwa romo yero ni Yehova i rwo kumae: ‘Awotho i weng’i i lemandha man kud adunde ma [zoo].’ Nyo iyiyo nia Yehova tie ku copo man etie ayika nitieli kadok iwi kavuto mi remokum peri?—Zab. 41:3.
g01-F 22/7 mba. 13 udu. 4
Rwo copo konyowa nenedi?
I rundi ma con, dhanu moko ma giweg yiyoyic gibed ginwang’u dwokowang’ rwo migi ndhundhu, man kadok nikadhu kud i yore mir udu. Ku lapor, kinde m’Ubimo Hezekia uwinjo nia twoyo pare binege, ekwayu Mungu ubodhe. Mungu udwoko kumae: ‘Awinjo rwo peri. Aneno piweng’i: nen, abikeyo kumi.’ (2 Ubimo 20:1-6) Jumaco ku jumamon mange ma gilworo Mungu de gigam gineno cinge i ayi ma rom eno.—1 Samwil 1:1-20; Daniel 10:2-12; Tic mi Jukwenda 4:24-31; 10:1-7.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 406 udu. 2
Jampimo piny m’atira (m’alima)
Juromo tiyo ku jampimo piny m’alima pi nigiero ot cuu kunoke pi nipimo ka nyo ot copo galu. Yehova ugam uewo nia ‘ebirieyo uno mi Samaria . . . man lelo [jampimo piny m’alima] m’i ot pa Ahab’ pi nipimo Yeruzalem ma dhanu m’i iye gibino jujai. Mungu upimo Samaria ku ot p’Ubimo Ahab man enwang’u nia timo migi mi kurajo unyothere, eno ukelo nyoth i wigi. Kumeno bende, Mungu ung’olo nia ebipoko lembe iwi Yeruzalem man iwi jubim m’i iye, ebiwodho racu migi kamaleng’ man ebikelo nyoth iwi adhurane. Lembe maeno utimere de andha i oro 607 W.N.Y. (2Ub 21:10-13; 10:11) Nikadhu kud i bang’ jabila Isaya, Yehova unyutho nia nyoth ubebino iwi dhanu ma giweg ting’iri man iwi jubim mi Yeruzalem, eyero kumae: “Abiketho pokolembe ni thol, man bedopwe ni jamtir.” Cik mi pokolembe m’atira, man bedopwe mandha binyutho nia jukani dhe ma gitie jutic mandha pa Mungu, man jukani ke ma gitie juticne mandha ngo, eno biketho jumoko gibiboth, jumange ke jubinyothogi.—Is 28:14-19.