KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr23 Dwi mi 1 mba. 1-9
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2023
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 2-8, DWI MI 1
  • YENGA MI NINDO 9-15, DWI MI 1
  • YENGA MI NINDO 16-22, DWI MI 1
  • YENGA MI NINDO 23-29, DWI MI 1
  • YENGA MI NINDO 30, DWI MI 1–NINDO 5, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 6-12, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 2
  • YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 2–NINDO 5, DWI MIR 3
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2023
mwbr23 Dwi mi 1 mba. 1-9

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

© 2022 Christian Congregation of Jehovah’s Witnesses

YENGA MI NINDO 2-8, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 22-23

“Pirang’o ukwayu nibedo mol?”

w00-F 15/9 mba. 29-30

Yosia ujwigere uketho enwang’u bero i wang’ Yehova

Niai ku gweno con, jurutic m’ubeyiko hekalu ubetimo tic ku tego migi zoo. Andha, Yosia ubefoyo Yehova lee pi tic m’ubetimere pi niyiko lembe ceke ma reco ma kwaru pare moko ma giworo ngo Yehova gitimo i kum ot pa Mungu. Kinde ma tic ubemedere i wang’e, Cafan utundo ku rapor moko. Ebino rapor mi lembang’o? Pirang’o emaku kithabu m’adola i cinge? Ebekoro nia Hilkia ma jalam ma dit unwang’u ‘kithabu mi cik pa Yehova m’umire ni kum Musa.’ (2 Lemkei 34:12-18) Gin ma pire tek mi tuko ngo unwang’ere; m’umbe jiji etie kithabu ma kwong’a mi Cik!

Yosia utie kud ava ma lee mi winjo wec ceke ma nwang’ere i kithabune. Kinde ma Cafan ubesomo kithabune, ubimo uketho wiye cuu mandha pi ning’iyo kite ma lembe m’i iye umulo ko kume man kum udul dhanu. Gin m’utelo nen pa Yosia magwei ubino kite ma kithabune ukoro ko kamaleng’ pi thier mandha man kite m’eewo ko pi matira man ter ma jubitero ko Juisrael ni ng’eca i ng’om mange tekene gibicaku nilubo dini mi ndra. Kinde ma Yosia unyang’ nia juworo ngo cik pa Mungu acel de, eyeco kendi pare man emiyo ng’ol ni Hilkia, ni Cafan ku jumange de, ewacu igi kumae: ‘Wupenj Yehova pi lembe mi kithabu maeni ma junwang’u; kum kwinyo pa Yehova e dit ma jucwinyo i kumwa, kum kwaruwa winjo lembe mi kithabu maeni ngo.’​—2 Ubimo 22:11-13; 2 Lemkei 34:19-21.

w00-F 15/9 mba. 30 udu. 2

Yosia ujwigere uketho enwang’u bero i wang’ Yehova

Dhanu ma Yosia uoro ucidho i bang’ Hulda ma jabila ma dhaku i Yeruzalem man gidwogo ku wec m’eyero. Hulda unyutho igi wec pa Yehova m’uwacu nia lembe ma rac ma juyero pire i kithabu ma nyen ma junwang’u, biwok iwi thek maeno ma jujai. Calu Yosia ujwigere i wang’ Yehova Mungu, pieno wang’e bineno ngo lembe ma rac maeno. Jubiyike karacelo ku kwaru pare man ebiloro i liel pare ku kwiyocwiny.​—2 Ubimo 22:14-20; 2 Lemkei 34:22-28.

Wagol lonyo mi tipo

w01-F 15/4 mba. 26 udu. 3-4

Icopo nwang’u adwogi ma ber kadok nang’ idongo i peko

Yosia umedere nitimo gin ma ber i wang’ Yehova kadok nang’ ekadhu i lembe ma tek i thino pare. Pieno, i the bim pare lembe bedo ma ber uketho Biblia uyero pire kumae: “Ubimo moko mbe m’ular uwok ire ma calu en, m’ulokre ba Yehova kud adundene ceke, man ku ng’eyong’ec pare ceke, man ku tekre ceke, calku cik ceke pa Musa; kadok yo ng’eye de moko mbe m’uwok ma calu en.”​—2 Ubimo 23:19-25.

Yosia uweko lapor ma ber mi tielocwiny ni dhanu ceke ma gidongo i lembe ma tek. Dong’ waromo nwang’u ponji ma kani i lapor pare? Ang’o m’ukonyo Yosia ning’iyo yo m’atira man nicungo i iye?

YENGA MI NINDO 9-15, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 UBIMO 24-25

“Bed ku weng’i i kum nindo ma wabekwo i iye”

w01-F 15/2 mba. 12 udu. 2

Nindo mi pokolembe pa Yehova niceng’ini!

2 M’umbe jiji, lembila pa zefania umedo amora lee mandha i kum Yosia pi nikabu thier ma reco cen kud i ng’om Yuda. Re gin ceke m’ubimo timo pi nidaru dini mi vupo kud i Yuda udaru ngo thier ma reco ceke kud i kind dhanu, bende lembene utimo ngo adunya pi dubo ceke m’ubimo Manase ma kwarumire ular utimo m’epong’o ko “Yeruzalem ku rimo ma dubone mbe.” (2 Ubimo 24:3, 4; 2 Lemkei 34:3) E pieno, nindo mi pokolembe pa Yehova utundo i wigi pare asu.

w07-F 15/3 mba. 11 udu. 10

Lembe ma dongo mi buku pa Yeremia

Ubino i oro 607 W.N.Y. i rundi mir apar wi acende (11) mi camu ker pa Zedekia; nwang’u dong’ ubimo Nebukadnezar mi Babeli udaru utieko Yeruzalem udoko dwi 18. I ceng’ mir abirone mi dwi mir abije, ma en e rundi mir apar wi abung’wende (19) mi camu ker pa Nebukadnezar; Nebuzaradan ma jadit mi jukur kum ubimo ‘ubino’ kunoke ucoro i Yeruzalem. (2 Ubimo 25:8) Saa moko nyo Nebuzaradan ubino neno cuu mandha kite ma lembe ubekadhu ko i Yeruzalem ku kaka m’egonjo i iye i ng’ey gang’ mir adhura man ebedo pangu plan mi gin m’ukwayu etim. E ceng’ adek i ng’eye, i nindo mir apaje mi dwije ‘ebino,’ kunoke emondo i Yeruzalem man ecaku wang’u adhurane ku mac.​—Yeremia 52:12, 13.

Wagol lonyo mi tipo

w05-F 1/8 mba. 12 udu. 1

Lembe ma dongo mi buku p’Ubimo mir ario

24:3, 4. Rimo m’umbe dubo ma Manase ucwiro uketho Yehova ‘kwero weko lembene woko’ ni Yuda. Mungu neno rimo mi dhanu m’umbe ku dubo ni gin ma pire tek i wang’e. Wang’eyo nia Yehova biculo kwor mi dhanu ceke ma jucwiro rimgi mananu man ebinyotho ju ceke ma gicwiro rimone.​—Zaburi 37:9-11; 145:20.

YENGA MI NINDO 16-22, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 LEMKEI 1-3

“Biblia tie buku mi lemandha ento m’athunga ngo”

w09-F 1/9 mba. 14 udu. 1

Nyo Adamu giku Eve gibino dhanu m’ubedo nuti andha?

Ku lapor, wakenen thekwaru mi juyahudi ma jukwanu i buku mi Lemkei ma kwong’a thek 1 nitundo i 9 man i buku pa Luke thek 3. Lembe maeno ma terere ukwanu thekwaru 48 man 75 nzii ku dhoge. Luka ukwanu thekwaru pa Yesu Kristu, buku mi Lemkei ke ukwanu thekwaru mi jubim man mi julam mi Israel. I piro mi thekwaru ario maeno zoo junwang’u nying’ dhanu m’ung’eyiri cuu mandha calu Suleman, Daudi, Yakobo, Isak, Abraham, Noa, man ma tokcen ne ke Adamu. I ungu ario maeno ceke, junwang’u nying’ dhanu ma gibedo nuti andha man i kind piro ario maeno ceke jukwanu Adamu ni ng’atu ma kwong’a m’ubedo nuti andha.

w08-F 1/6 mba. 3 udu. 4

Noa man pii ma dit m’uumo ng’om utie lembe m’athunga ngo

Thekwaru ario ma jukoro pigi i kpawa mi Biblia unyutho kamaleng’ nia Noa ubino ng’atu m’ubedo nuti andha. (1 Lemkei 1:4; Luka 3:36) Ezra giku Luka ma gikwanu thekwaru maeno ceke gibino dhanu ma gibed gitimo sayusac kilili mandha. Luka ukwanu thekwaru pa Yesu nitundo i kum Noa.

w09-F 1/9 mba. 14-15

Nyo Adamu giku Eve gibino dhanu m’ubedo nuti andha?

Ku lapor, wakewec iwi ponji moko mi Biblia ma pire tek lee ii jurudini ma pol, niwacu ponji mi jamgony. Nimakere ku ponji maeno, Yesu Kristu umiyo kwo pare ma leng’ ni jamgony pi nibodho dhanu kud i dubo migi. (Matayo 20:28; Yohana 3:16) Calu ma wang’eyo, jamgony utie welpiny moko m’uromo man m’ukwayere ma jumiyo pi niwilo kunoke nigonyo piny moko m’urwinyo kunoke niculo kawang’e. Eno re m’uketho Biblia ulwong’o Yesu nia “jamgony m’uromo.” (1 Timoteo 2:6) Dong’ waromo penjara nia etie wend piny m’uromo kud ang’o? Biblia udwoko wang’ lembene nia: “Tap calu ma ni kum Adamu dhanu ceke ubetho, kumeno bende ni kum Kristu dhanu ceke binwang’u kwo.” (1 Jukorintho 15:22) Kwo ma leng’ ma Yesu uthiero pi nigonyo dhanu ma woro Mungu uromo tap ku kwo ma leng’ m’Adamu ubayu nikum dubo ma kwong’a m’utimere i Eden. (Jurumi 5:12) Ubenen kamaleng’ nia ka tek Adamu ubino mbe, nwang’u lam mi jamgony ma Yesu uthiero de tije mbe magwei.

Wagol lonyo mi tipo

it-1-F mba. 977 udu. 2-3

Thekwaru

Nying’ mon. Saa moko wang’ acel acel jubed julwong’o nying’ mon bende kinde ma jubekwanu thekwaru tek thelembe moko nuti m’ubekwayu nia julwong’ nying’gi. I Thangambere 11:29, 30, julwong’o nying’ Sarai (Sara) tie pi lembe kodhi ma jung’olo pire biwok nikadhu kud i bang’e, ento ku ba dhaku p’Abraham mange ngo. Milka bende julwong’o nyinge i giragora ma rom eno pilembe ebino wang’u Rebeka ma dhaku pa Isak, pi ninyutho nia Rebeka de ubino wat p’Abraham kum uyiyere ngo nia Isak ugam dhaku mi thek mange. (Th 22:20-23; 24:2-4) I Thangambere 25:1, julwong’o nying’ Ketura ma tie dhaku m’Abraham udong’ ugamu tokcen; eno tie pi ninyutho nia i ng’ey tho pa Sara, Abraham udong’ ugamu dhaku mange man bende pi ninyutho nia tego pare mi nyolo nyodo umedere asu pi oro ma romo pier ang’wen (40) niai ma Yehova ugam uketho tegone dwogo i kume i ayi mir udu. (Rm 4:19; Th 24:67; 25:20) Bende, eno ubenyutho winjiri m’ubedo i kind Jumidian man suru mange mi juarabi ku Israel.

Lea, Racel, man mon m’araga pa Yakobo karacelo kud awiya ma co ma ginyolo de julwong’o nying’gi. (Th 35:21-26) Lembuno ubekonyowa ninyang’ i kite ma Yehova udong’ utiyo ko kud awiya ma co maeno i ng’eye. Thelembe ma rom eno re m’uketho junwang’u nying’ mon mange de i buku mi thekwaru. Tek kodhi moko uwok kud i bang’gi ci, jubed juroyo nying’gi de i piro mi thekwaru. (Wl 26:33) Lembuno unen kameleng’ i lapor pa Tamar, pa Rahab, man pa Ruth. I lembene ceke, thelembe moko nuti kokoro ma pire tek m’uketho jukwanu nying’ mon maeno i piro mi thekwaru pa Masiya, Yesu Kristu. (Th 38; Rt 1:3-5; 4:13-15; Mt 1:1-5) I kind giragora mange ma jukwanu iye nying’ mon i piro mi thekwaru tie 1 Lemkei 2:35, 48, 49; 3:1-3, 5.

YENGA MI NINDO 23-29, DWI MI 1

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 LEMKEI 4-6

“Rwo para ubenyutho ang’o i wiya?”

w10-F 1/10 mba. 23 udu. 3-7

Jawinj rwo

Yabez ubino ng’atu m’umaru rwo. Ecaku rwo pare ku kwayu Yehova umii ire mugisa. I ng’eye, ekwayu lembe adek m’unyutho kamaleng’ nia etie ku yiyoyic lee i adundene.

Mi kwong’o, Yabez ukwayu Mungu ewacu kumae: ‘Med kiew para.’ (Verse mir 10) Yabez ubino ng’atu mi yung’ man ebino ngo jalar ng’om i dhu dhanu mange. Copere nia gin m’ekwayu i rwo pare ugwaku akecane kum dhanu ento ng’om ungo. Ubenen nia ebino kwayu kiew mi ng’om pare umedere man kwiyocwiny ubed i iye kara dhanu ma woro Mungu mandha ubed dupa i ng’ombe.

Mir ario, Yabez ukwayu nia “cing” Mungu ubed kude. Cing’ Mungu utie tego pare m’etiyo ko pi nikonyo jurutic pare. (1 Lemkei 29:12) Pi ninwang’u dwoko wang’ kwac pare, Yabez uneno ba Mungu kum cinge dungulu ngo yor i ba dhanu ceke ma giyiye.​—Isaya 59:1.

Mir adek, Yabez urwo kumae: “Gwoka ni gin ma rac, kara kud ebed ni can para.” Wec ma nia “kara kud ebed ni can para” ubenyutho nia Yabez urwo ngo kara lemarac kud uwok i wiye, ento erwo kara lemarac kud unyay can i iye kunoke kara dubo kud uvoy tego pare.

Rwo pa Yabez unyutho adieng’a pare i kum thier mandha man yiyoyic ku genogen pare i ba Jawinj rwo. Yehova udwoko wang’ rwo parene nenedi? Kpawa m’adundo maeni uthum ku wec ma nia “E Mungu mio ire gin maeno m’epenjo.”

Wagol lonyo mi tipo

w05-F 1/10 mba. 9 udu. 7

Lembe ma dongo mi buku mi Lemkei ma kwong’a

5:10, 18-22. I rundi p’ubimo Saul, suru ma yo nyangu mi kulo Yordan ucidh ukiedo lwiny i dhu Juhagri man giloyogi ma ke wend Juhagri ukadhu wendgi wang’ ario. Lembuno utimere pilembe ju ma co mi suru maeno gigeno Yehova man gisayu kony i bang’e. Dong’ wakethu genogen mwa ceke iwi Yehova kinde ma wabekiedo lwiny mi tipo ku judhogwa.​—Juefeso 6:10-17.

YENGA MI NINDO 30, DWI MI 1–NINDO 5, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 LEMKEI 7-9

“Ku kony pa Yehova icopo timo tic ma jumiyo i kori kadok eyot ungo”

w05-F 1/10 mba. 9 udu. 8

Lembe ma dongo mi buku mi Lemkei ma kwong’a

9:26, 27. Julawi ma jukur dhugula gibino ku tic ma pire tek lee mandha. Jumiyo mafutha mi kamondo mi kamaleng’ mir hekalu i cing’gi. Juketho genogen i wigi i tic mi yabu dhugula gang’ kubang’ ceng’. Wan bende jumiyo iwa rwom ma lee mi cidho i bang’ dhanu mi therithwar mwa man mi konyogi kara gicak timo ni Yehova. Dong’ nyo wan de wacopo ketho ngo jugenwa calu Julawi ma Jukur dhugula?

w11-F 15/9 mba. 32 udu. 7

Nyo icopo bedo calu Finehas kinde m’ibenweng’iri i wang’ lembe ma tek?

Finehas ubino ku rwom ma lee mandha i Israel ma con; re kadok kumeno de, bedo ku tegocwiny, rieko, man jengiri iwi Yehova uketho evoyo pekone ma ber mandha. Bende, amora ma Finehas ugwoko ko cokiri pa Mungu uketho enyayu anyong’a i Yehova. Oro ma romo eluf’acel (1000) i ng’eye, tipo ma leng’ utelo wi Ezra uketho ekiewo wec ma e: “Man Finehas ma wod Eleazar en e jabim i wigi i nindo m’ukadhu, e Yehova ni kude.” (1 Kei. 9:20) Dong’ Yehova bed ku ju ceke ma gibetelo wi dhanu pare i nindo ma tin, man ebed bende ku Jukristu ceke ma gibetimo ire ku bedopwe.

Wagol lonyo mi tipo

w10-F 15/12 mba. 21 udu. 6

Waweru ni Yehova!

6 Eyo, nikadhu ku dhu jubila pare, Yehova ng’olo ni jurutic pare nia gibed gipake ku wer. Juruwer mi suru mi julam gibed gitimo ngo tic ma jukwayu nia Julawi mange gitim, eno tie kara gibed ku saa lee pi nithungo wer man akecane ke kara gibed ku saa lee mi ponjo wang’ werne.​—1 Kei. 9:33.

YENGA MI NINDO 6-12, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 LEMKEI 10-12

“Med ava peri mi timo yeny pa Mungu”

w12-F 15/11 mba. 6 udu. 12-13

“Ponja ku timo yeny ma ii yenyo”

12 Daudi ung’iyo cik mir ukungu ma nwang’ere i Cik pa Mungu man ava m’ebedo ko mi kwo nimakere ku cikne utie lapor m’ukwayu walubi. Wakewec iwi lembe m’utimere kinde ma Daudi umito emadh pii mi “kulo ma tong’a mi Beth-lehem.” Dhanu adek m’i kind ju ma co pare ging’enyo i adhura mi Jufilisti atira man gitwomo pii gidwogo ko. Re “Daudi yio ngo emadhi, ento ekonje woko ni Yehova.” Pirang’o? Daudi uwacu kumae: “Mungu para kwer ira, nia atim maeni: abimadhu rimo mi dhanu maeni ma gikuno kwo migi? kum gikele ku kuno kwo migi.”​—1 Kei. 11:15-19.

13 Daudi ung’eyo cuu nia Cik uwacu nia jucikiri nikonjo rimo woko ni Yehova ento kud jucame. Enyang’ bende cuu nia pirang’o jucikiri nitimo kumeno. Daudi ung’eyo nia “kwo mi ring’kum ni i rimo.” Re maeno ubino pii, rimo ngo. Dong’ pirang’o ke ekwero nimadhe? Eng’iyo cik mir ukungu ma nwang’ere i ng’ey cik m’ukiewere. Daudi uneno piine ni gin ma pire tek calu rimb awobi adek maeno. Pieno Daudi unwang’u nia ecopere ngo ire nia emadh piine. Kakare nimadhu, enwang’u nia kwayu eoye i ng’om.​—Law. 17:11; Poi. 12:23, 24.

w18.06 mba. 17 udu. 5-6

Wek cik man cik mir ukungu pa Mungu uponj pidocwiny peri

5 Ka wabemito nia cik pa Mungu ukonywa, wacikara ngo kende kende nisomogi kunoke ning’eyogi. Wacikara bende nimarugi man niworogi. Biblia uyero iwa kumae: “Wudag gin ma rac, man wumar gin ma ber.” (Amo. 5:15) Dong’ waromo timo kumeno nenedi? Ubekwayu waponj nineno lembe i kite ma Yehova neno ko. Kepar nia ibenindo cuu ngo, pieno munganga ung’olo iri nia icam cam ma giero kum, itim jimnastik lee, man itim alokaloka mange i kwo peri. E ilubo lembe m’ekwayu itim, man lembene ukonyi. Ma jiji mbe, icopo foyo munganga eno lee dit pi lembe m’eng’olo nia itim.

6 Kumeno bende, Jacwic mwa umio iwa cik kara ugwokwa i kum adwogi ma reco ma dubo kelo, man kara uyik kwo mwa udok ma ber. Ku lapor, Biblia uponjo nia wacikara ngo nicwayu vupo, nikwalu kwo, nitimo tarwang’, nibedo weg rop, man nibedo ku gin moko ci ma tie ku ribiri ku pajogi. (Som Lembrieko 6:16-19; Nyu. 21:8) Ka wabeneno adwogi ma beco ma wabenwang’u nikum woro Yehova, mer ma wamare ko man ma wamaru ko cik pare medere magwei.

Wagol lonyo mi tipo

it-1-F mba. 492 udu. 2-3

Adunde

Tim kud adundeni zoo. Adunde tiyo ma ber nang’ etie zoo kubang’e, re adunde mi lapor, iye copo pokere. Daudi ugam urwo kumae: “Rib adundena kum lworo nyingi,” eno ubenyutho nia adunde ng’atini copo pokere i lembe m’uneno mer kunoke lworo. (Zb 86:11) Ng’atu ma kumeno romo bedo ku ‘pidoic ario’, niwacu eromo bedo mbe kud amora i kum thier pa Mungu. (Zb 119:113; Ny 3:16) Nga’tini romo bedo bende kud “adunde ario” (niwacu, adunde acel ni kae m’ucelo ke ni kwe), nwang’u ebeii nitimo ni rwodhi ario, kunoke ebeyero lembe ma e, re adundene ulund ubeparu lembe m’ukoc. (1Ke 12:33; Zb 12:2) Yesu ukwero adunde mir umbili ma kumeno magwei.​—Mt 15:7, 8.

Ng’atu m’ubemito enyay mutoro i Mungu ucikere ngo nibedo ku pidoic ario kadi adunde ario ento ecikere nitimo ni Mungu kud adundene zoo. (1Ke 28:9) Pieno kwayu watim tego ma lee pilembe adunde tie gin ma geno tek man elokere yot yot ba lem ma rac. (Yr 17:9, 10; Th 8:21) Gin ma copo konyowa kara adundewa kud upokere tie nirwo kud adundewa zoo (Zb 119:145; La 3:41), nisomo lembe pa Mungu ku bang’ ceng’ (Ezr 7:10; Rie 15:28), nidikiri i tic mi rweyo lembanyong’a kud amora (nen bende Yr 20:9), man nidikiri ku dhanu m’adundegi ubedo atira i ba Yehova.​—Nen bende 2Ub 10:15, 16.

YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 LEMKEI 13-16

“Lubo telowic ketho junwang’u adwogi ma ber”

w03-F 1/5 mba. 10-11

Nyo ibepenjiri nia “Yehova ni kani?”

12 I ng’ey dwoko sanduku mi lembariba i Israel, ewok ebedo pi oro m’ulwar i Kiriath-yearim, ku keca ubimo Daudi unwang’u nia kwayu edwoke i Yeruzalem. Daudi uweco ku judongo ma wijo man ewacu igi nia ‘tek ebedo ber igi’ man tek eyiyere i wang’ Yehova, ukwayu judwog Sanduku. Ento ewil nitimo sayuyac ma kilili pi ning’eyo yeny pa Yehova iwi lembene. Ka nang’ etimo sayusac cuu, nwang’u eketho ngo juyey Sanduku iwi Magali ento nang’ Julawi ma Jukohathi giyeye iwi gokgi calku telowic ma kamaleng’ ma Mungu umiyo. Kadok nang’ Daudi ubed usayu telowic pa Yehova saa ceke de, re i lembe maeni etime ngo i ayi m’atira. Lembene ukelo matoke ma rac mandha. Tokcen ne Daudi udong’ unyang’ uketho eyero kumae: “Yehova Mungu mwa core i wiwa, kum wayenye ngo calku lembapoka.”​—1 Lemkei 13:1-3; 15:11-13; Wel 4:4-6, 15; 7:1-9.

w03-F 1/5 mba. 11 udu. 13

Nyo ibepenjiri nia “Yehova ni kani?”

13 Kinde ma Julawi giyeyo Sanduku mi lembariba niai kud i ot pa Obed-edom nitundo i Yeruzalem, juwok juwero wer moko ma Daudi uthungo. Werne tie ku poyowic m’uai kud i adunde m’uwacu kumae: “Wuyeny Yehova ku tego pare; wuyeny wang’e awe. Wupoi pi tic pare mi musana m’etimo, wang’uic pare, man lembapoka m’i dhoge.”​—1 Lemkei 16:11, 12.

Wagol lonyo mi tipo

w14-F 15/1 mba. 10 udu. 14

Tim ni Yehova, Ubimo ma rondo ku rondo

14 Daudi ukelo sanduku ma leng’ mi lembariba i Yeruzalem. I saa maeno mir anyong’a, Julawi giwero wer mi pak, ma werne tie ku wec moko ma pire tek lee mandha i iye; wecne nwang’ere i buku mi 1 Lemkei 16:31 m’uwacu: “Wek giwac i kind thek kumae, Yehova camu ker.” Ng’atini romo penjere kumae: ‘Yehova tie Ubimo ma rondo ku rondo; dong’ ecamu ker i saa maeno ke nenedi?’ Yehova camu ker niwacu edoko Ubimo nwang’u enyutho tego pare i lembe moko, kunoke nwang’u emiyo tego ni ng’atini pi kare moko pi ninyutho dito pare kara ng’atune udar ko lembe moko ma segi m’uwok. Lembe maeno m’uneno ker pa Yehova, pire tie tek lee mandha. I wang’ tho pa Daudi, Yehova ular ung’olo ire nia ker pare bibedo nja ku nja; ewacu kumae: “Abiting’o kodhi peri yo ng’ei, ma biai kud i ii, man abiketho ker pare ucungi.” (2 Sam. 7:12, 13) “Kodhi” pa Daudi maeno udong’ uwok oro ma kadhu eluf’acel (1000) i ng’eye. Kodhine udong’ ubedo ng’a man edoko ubimo ke awene?

YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 2

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 LEMKEI 17-19

“Gwok anyong’a peri kadok nang’ cwinyi tur”

w06-F 15/7 mba. 19 udu. 1

Keth wi zoo i kum bero m’i dilo pa Yehova

DAUDI m’i Israel ma con ubino ng’at’acel m’i kind dhanu ma pigi ng’eyere lee ma juweco pigi i giragora mi dhu Juebrania. Jakway rombo maeno, ma en e jagoy mizik, jabila man ubimo ugam uketho genogen pare zoo iwi Yehova Mungu. Moko ma Daudi umoko ko kikiki mandha i kum Mungu umiyo amora i kume nigiero ot moko ni Mungu. Ot kunoke hekalu maeno, bidoko ni kabedo ma dit ma jubibetimo iye thier mandha i Israel. Daudi ung’eyo nia yub mi giedo maeno binyayu anyong’a i dhanu man ebiketho ginwang’u mugisa pa Mungu; uketho ewer kumae: “Mugisa ni ng’atu [ma Yehova] goyo wie, m’iketho ecoro i beng’i kara ebed i lelagang’ peri: Cwinywa bikwio ku bero mi ot peri, hekalu peri ma leng’.”​—Zaburi 65:4.

w21.08 mba. 22-23 udu. 11

Nwang’ anyong’a i tic m’ibetimo ni Yehova

11 Calu jutic maeno, wan de wacopo medo anyong’a mwa nwang’u wabemiyara zoo i tic moko ci ma jumiyo watim i dilo pa Yehova. ‘Tii ku saa peri zoo’ i tic mi rweyo lembanyong’a, man miyiri zoo i tic ma tung’ tung’ mi cokiri. (Tic. 18:5; Ebr. 10:24, 25) Bed icidh i coko ma nwang’u iyiko cuu lembe ma jubiponjo, man dwok jibu ma gierojo. Ka jumiyo iri theng ponji moko i coko m’i kind yenga, nene ni gin ma pire tek lee. Tek jukweyi nia itim tic moko i cokiri, time idare i saane, man bed dhanu ma jugeno. Kud icay tic moko nia pire tie tek ungo, ma nia icopo koyo ngo saa peri pi nitime. Tim kero imed bodho peri. (Rie. 22:29) Tek ibemiyiri zoo i tic pa Yehova, ibitimo mediri pio pio man anyong’a peri de bimedere lee. (Gal. 6:4) Bende, ebibedo iri lembe ma yot nibedo kud anyong’a ka jumange unwang’u rwom ma nwang’u imaru nia in re m’ibed ko.​—Rum. 12:15; Gal. 5:26.

Wagol lonyo mi tipo

w20.02 mba. 12, sanduku

Wamaru Wegwa ma Yehova lee dit

Nyo andha Yehova ung’eya?

Nyo idaru penjiri de ku penji ma e: ‘Ku tho dhanu m’upong’ milioni dupa i wang’ ng’om e, nyo andha Yehova ung’eya?’ Tek idaru penjiri kumeno, ng’ei nia dhanu dupa ma gibed gitimo lembe ma beco de gigam gipenjiri ku kit penji ma rom. Ubimo Daudi ukiewo kumae: ‘Yehova, dhanu en e ang’o, ma nia ing’eye? kadi wod dhanu, ma nia ipar pire?’ (Zab. 144:3) Daudi ubino ku genogen nia Yehova ung’eye cuu. (1 Kei. 17:16-18) Tin Yehova ubetio ku Biblia man dilo pare pi ninyutho iwa nia wie copo wil ungo i kum lembe ceke ma wabetimo ire nikum mer ma wamare ko. Kenen lembe moko ma nwang’ere i Biblia ma copo konyi niyio m’umbe jiji nia Yehova ung’eyi:

• Yehova uneni kadok saa ma nwang’u fodi inyoliri ngo.​—Zab. 139:16.

• Yehova ung’eyo lembe mir adundeni, man eng’eyo bende lembe m’ibeparu.​—1 Kei. 28:9.

• Yehova en gire ewinjo rwo peri ceke acel acel.​—Zab. 65:2.

• Lembe m’ibetimo copo nyayu mutoro kunoke can i Yehova.​—Rie. 27:11.

• Yehova upeyi en gire i bang’e.​—Yoh. 6:44.

• Yehova ung’eyi cuu mandha ma kadok nwang’u itho de, ebiketho ibicer. Ebiceri ku kum m’urombo ku m’itie ko kawoni, man ebidwoko paru peri calu m’itie ko tin eni. Ibicer ungo ni ng’atu mange.​—Yoh. 11:21-26, 39-44; Tic. 24:15.

YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 2–NINDO 5, DWI MIR 3

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 LEMKEI 20-22

“Kony aradu ginwang’ adwogi ma ber”

w17.01-F mba. 29 udu. 8

“Kethgi [lembe maeni] i kor dhanu ma jugeno”

8 Som 1 Lemkei 22:5. Nang’ ukwayu Daudi upar nia Suleman umbe ku bodho mi telo wi tic maeno ma pire tek; kum ubekwayere nia hekalu ma jubigiero “ubed ber hai,” ma ke i saa maeno nwang’u fodi Suleman tie “aradu man etek ungo.” Re kadok kumeno de, Daudi ung’eyo nia Yehova bikonyo Suleman kara edar tic ma jumiyo i kore. Pieno, Daudi uketho wiye zoo i kum gin m’ukwayu etim pi nikonyo Suleman; eyiko jamtic mi giedo ma wende lee mandha.

w17.01-F mba. 29 udu. 7

“Kethgi [lembe maeni] i kor dhanu ma jugeno”

7 Daudi uweko ngo nitielo tic maeno pilembe nia giedo mir hekalune biyiko ngo nyinge. Ot m’ugiererene udong’ uyiko nying’ Suleman de andha ento nying’ Daudi ngo. Kadok nang’ nyo cwiny Daudi utur pilembe gin m’ekeco i adundene utimere ngo de, re etielo tic mi giedo maeno lee mandha. Ebedo ayika nikpero ticne, ecoko bende nyunyu, mola, mola ma tar, man mola ma kwar, ku yenmusonge bende. M’umedo maeno, etielo cwiny Suleman, ewacu ire kumae: “Kawono, woda, Yehova bed kudi; man lembe bed iri miero, man igom ot pa Yehova Mungu peri, calu eyero piri.”​—1 Kei. 22:11, 14-16.

w18.03 mba. 11-12 udu. 14-15

Junyodo, nyo wubekonyo nyathin mwu kara etund nilimo batizo?

14 Judong cokiri gicopo konyo kor junyodo nwang’u gibeweco ma mit pi lembakeca mi timo ni Yehova. Nyamego moko ubepoi i kum wec m’umego Russell uyero ire kinde m’ebino ku oro 6. Ekoro kumae: “Eting’a waweco kude pi dakika 15 iwi lembakeca para mi tipo.” Wecne ubino kud adwogi ma kani? I ng’eye nyamego maeno udoko jayab yo man etimo tije pi oro ma kadhu 70! Ma jiji mbe wec ma mit man ma ketho cwinyjo, copo bedo ku matoke ma cuu i kwo pa ng’atini zoo. (Rie. 25:11) Judong cokiri gicopo bende nikwayu junyodo kud awiya migi pi nikonyo tic mi yiko Ot Ker. Gicopo ketho awiya gitim tic m’uromo ku oro man copo migi.

15 Dhanu mange mi cokiri ke gicopo konyo nenedi? Nwang’u gibeyenyo yo mi weco ku nyathinman. Ku lapor icopo neno lembe m’ubenyutho nia nyathin moko ubecoro ceng’ini i vut Yehova. Nyo edwoko wang’ penji cuu i coko, kunoke nyo etimo theng ponji i program mi coko m’i kind yenga? Nyo erweyo i daraza? Kinde m’enwang’ere i wang’ abidhe mi timo lembe ma rac, nyo etimo ng’iong’ic ma cuu? Kan ineno lembe maeno i bang’e, yer ire wang’ acel nia ebetimo ber dit! Wacopo ketho lembakeca mi weco kud awiya i wang’ coko man i ng’eye bende. Tekene wabetimo kumeno, awiya binwang’u nia gin de gitie i ‘cokiri ma dit.’​—Zab. 35:18.

Wagol lonyo mi tipo

w05-F 1/10 mba. 11 udu. 6

Lembe ma dongo mi buku mi Lemkei ma kwong’a

21:13-15. Kisa unego Yehova i kum dhanu pare pi masendi migi uketho eng’olo ni malaika nia ujig nyoth. “Kisa pare dit hai” andha.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini