Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
© 2022 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
YENGA MI NINDO 6-12, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 LEMKEI 23-26
“Thier m’ubed utimere i hekalu ukperere ma ber mandha”
it-2-F mba. 133 udu. 2
Julawi
I the bim pa Daudi tic mi Julawi ugam ukperere ma ber mandha. Daudi ung’iyo junen wi tic, jego, jupoklembe, jukurdhugula, man jukur piny m’akana ku wend jurutic mange de dupa pi nikonyo tic i hekalu, i lelagang’, man i ot ma jucamu i iye. Gibed gitimo tic m’uneno giramiya, thiero lam, dwokrileng’ mi gin ma leng’, nipimo pek pa piny ku pimo wend piny, man tic ma tung’ tung’ mi kur. Julawi ma juwer ugam ukperiri i ungu 24, nimakere ku kite ma i julam upokere ko, man gibed giwiliri awila i ticne. Jubed jugoyo gagi pi nipoko igi tic m’ukwayu gitim. Pi jukurdhugula de jubed jutiyo ku gagi pi ning’iyo dhugula ma tap m’unguman bikuro.—1Ke 23, 25, 26; 2Ke 35:3-5, 10.
it-2-F mba. 657
Jalam
Pi nitimo tic mir hekalu jugam jukpero julam i the telowic mi jego ma tung’ tung’. Jubed jugoyo gagi pi ning’eyo tic moko m’ukwayu ju mii igi. Unguman mir ungu 24, ubed utimo tic pi yenga acel, uketho unguman ubed utimo tic wang’ ario i oro acel. Ubenen kamaleng’ nia i nindo mi agba, julam ubed ucokiri karacelo pi nitimo tic mi lam, pilembe i saa maeno nwang’u udul dhanu ukelo giramiya dupa, tap calu ma gigam gikelo kinde ma jubethiero hekalu. (1Ke 24:1-18, 31; 2Ke 5:11; nen bende 2Ke 29:31-35; 30:23-25; 35:10-19.) Jalam copo timo tic i saa mange de re ubekwayu ngo ewok emond i tic mi julam mange ma gibetimo tic i saa migi. Nimakere ku suru mi jurabi, wend julam ubino dupa i rundi ma Yesu ukwo i iye iwi ng’om, uketho tic migi ma kubang’ yenga jubed jupoko iye ni juruot ma tung’ tung’ ma nwang’iri i ungu maeca, juruotman ubed utimo tije pi ceng’ acel kunoke pi nindo dupa nimakere ku wendgi.
it-2-F mba. 358 udu. 5
Wer
Kinde ma Daudi ubeyikere pi tic mi giedo mir hekalu pa Yehova, ekoyo Julawi 4000 pi nitimo tic mi wero wer. (1Ke 23:4, 5) Kud i kind dhanu maeno, juponjo dhanu 288 pi niwero “wer ma ni Yehova, en e dhanu ceke ma gi riek.” (1Ke 25:7) Yub ceke m’uneno lembe pa wer ubino i the telowic mi dhanu adek ma e ma gijubodho mi wer: Asaf, Heman, man Yeduthun (ma copere nia jubed julwong’e bende Ethan). Calu dhanu adek maeno ceke gibino nyikwayu pa Lawi ma giai kud i bang’ awiya pare ma co adek ma e: Gercom, Kohath, man Merari; eno re m’uketho juruot adek ma dongo mi suru pa Lawi ceke gidikiri i tic mi wero wer i hekalu. (1Ke 6:16, 31-33, 39-44; 25:1-6) Gin adek ceke gibino kud awiya ma co 24, m’awiya ma cone ceke jukwanugi i kind juruwer 288 ma jubodho ma walar waweco pigi. Jutiyo ku gagi pi ning’iyo ng’atuman acel acel m’i kindgi kara ebed ja wi ungu acel mi juruwer. Ja wi unguman ubino ku dhanu mange 11 “ma riek” ma jung’iyogi kud i kind wote, karacelo ku Julawi mange bende. Pieno dhanu 288 niwacu acel med apar wi acel, nyaye wang’ pier ario wi ang’wen uwodho wend Julawi ma juruwer ma riek dak ario pier abora wi abora ([1 + 11] × 24 = 288), gibino ungu ma tung’ tung’ pier ario wi ang’wen (24), tap calu wend ungu mi julam. Ka juting’o “juponja” 3712 m’udong’ man jupokogi i ungu 24, e ungu 24 ceke romo bedo ku wend dhanu ma tundo 155. Eno nyutho nia jarariekoman ubino ku Julawi ma juponja ma romo 13 i the telowic pare, ma juponjane ceke gitie ku ng’eyong’ec ma tung’ tung’ i lembe pa wer. (1Ke 25:1-31) Calu jukudh agwara ubino julam, gin bende jumedogi i kum Julawi ma juruwer.—2Ke 5:12; nen bende Wl 10:8.
it-2-F mba. 620 udu. 2
Jukurdhugula
I hekalu. Nindo ma nok i wang’ tho p’ubimo Daudi, ekpero Julawi ku jurutic mir hekalu, jukurdhugula karacelo ku jukurdhugang’ ceke ma ber mandha; ma gin ceke wendgi ubino elufu ang’wen (4000). Nimakere ku pok mir ung’u migi, gibed gitimo tic i hekalu pi ceng’ abiro. Gibino ku tic mi kuro ot pa Yehova man nineno nyo juyabu dhugula i saa m’ukwayere man jucike i saa m’ukwayere. (1Ke 9:23-27; 23:1-6) M’uweko tic mi kur, ju moko gibed gigwoko giramiya ma dhanu ukelo pi tic mir hekalu. (2Ub 12:9; 22:4) Nindo moko i ng’eye, kinde ma Yehoiada ma jalam ma dit uwiro Yehoac ni ubimo, juketho jukur moko ma segi pi nikuro dhu gang’ mir hekalu kara gigwok aradu Yehoac ni Athalia m’ubimo ma dhaku m’ubelaru ker. (2Ub 11:4-8) Kinde ma Yosia unyotho thier mir ayi gin m’acwiya ceke, juketho jukurdhugula gibay cen kud i hekalu ajeni ceke ma jubed jutimo ko thier ni Bal. I ng’eye ke juwang’u ajenine ceke woko i ng’ey adhura.—2Ub 23:4.
Wagol lonyo mi tipo
Thier mandha bimedo anyong’a peri
10 Watimo thier ni Yehova kinde ma wabewer karacelo. (Zab. 28:7) Wer ubino thenge acel ma pire tek i thier ma nyithindho mir Israel gibed gitimo. Ubimo Daudi ugam ukoyo julawi 288 gibed ni juruwer i hekalu. (1 Kei. 25:1, 6-8) Tin bende wanyutho mer mwa ni Mungu kinde ma wabewero ire wer mi pak. Pire tie tek ungo nia dwandwa ubed mit ka wawer wer. Wakewec iwi lapor ma e: Ka wabeweco, “wan ceke wakier wang’ ma pol,” re eno cerowa ngo niweco i cokiri man i lembanyong’a. (Yak. 3:2) Kumeno bende, kadok dwandwa mi wer tie cuu ngo de, eno kud ucerwa niwero pak ni Yehova.
YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 1 LEMKEI 27-29
“Cimowang’ mi mer pa wego moko ni wode”
w05-F 15/2 mba. 19 udu. 9
Wagwok kura mwa mi Jukristu
9 Yeny ning’eyo in giri nia lembe m’i Biblia tie lemandha. Ayi Jakristu copo rwinyo kud i kumwa tek ejengere ngo iwi ng’eyong’ec mi giragora. (Jufilipi 1:9, 10) Jakristuman ucikere ninyutho kamaleng’ nia cwinye kwiyo nia gin m’eyiyo tie lemandha, calu ma lembene nwang’ere ko i Biblia. Paulo ukwayu Jukristu wagi kumae: “Wung’ii cuu i lembe ceke; wumok kii i kum gin ma ber.” (1 Juthesaloniki 5:21) Jukristu m’aradu ma gin’i ot mi Jumulembe pa Yehova gicikiri ninyang’ nia ukwayu ngo gijengiri iwi yiyoyic mi junyodo migi. Daudi ma won Suleman ugam ukwayu Suleman kumae: “Ng’ei Mungu pa wuru, man itim ire kud adundeni ma cu.” (1 Lemkei 28:9) Nineno kende kende kite ma won utie ko ku yiyoyic ma tek i Yehova uromo ngo ni Suleman. Ugam ukwayere nia eyeny ning’eyo Yehova en gire, man etimo kumeno de andha. Ekwayu Mungu kumae: “Kawono mi ira rieko ku ng’eyong’ec, kara awok woko amond de i wang’ dhanu maeni.”—2 Lemkei 1:10.
w12-F 15/4 mba. 16 udu. 13
Mediri nitimo ni Yehova kud adundeni ceke
13 Ponji tie kamaleng’. Etie lembe ma ber ka tek wabed wadikara thiri thiri i tic ma beco calu ve nicidho i coko man nidikiri i tic mi rweyo lembanyong’a. Ento nitimo ni Yehova kud adunde ceke uketh’iye lembe mange de dupa. (2 Kei. 25:1, 2, 27) Tek Jakristu moko ubemedere asu nimaru “piny m’udong’ i ng’eye” niwacu kit kwo moko mi ng’om maeni, eno nwang’u en’i ariti mi bayu cungo pare mandha i wang’ Mungu. (Luka 17:32) Tek ndhu andha ‘wadagu gin ma rac man wamoko kii i kum gin ma ber,’ e wabiromo “ku Ker pa Mungu.” (Rum. 12:9; Luka 9:62) Wan ceke wacikara nibedo ku wang’wa kara gin moko m’i ng’om pa Sitani maeni kud ucerwa niketho adundewa zoo i kum lembe mi Ker pa Mungu, kadok pi gike bed tek rukani kunoke enyayu anyong’a rukani de.—2 Kor. 11:14; som Jufilipi 3:13, 14.
w17.09-F mba. 32 udu. 20-21
“Bed ku tegocwiny . . . man itime”
20 Ubimo Daudi upoyo wi Suleman nia Yehova bibedo karacelo kude cil ma tic mi giedo mir hekalu bithum ko. (1 Kei. 28:20) Suleman ugwoko wec pa won i wiye man i adundene, uketho eweko ngo thino man ng’eyong’ec pare ma kadhiri ubed ire ni macero. Enyutho tegocwiny ma dit, ecaku tic, man ku kony pa Yehova, egiero hekalu ma leng’ mandha pi oro abiro ku nusu.
21 Calu Yehova ukonyo Suleman, eromo konyo wan bende nibedo ku tegocwiny man nitimo tic ma jumiyo i korwa, i juruot mwa ceke man i cokiri. (Isa. 41:10, 13) Tek cwinywa tie tek i kum thier ma wabetimo ni Yehova, waromo bedo m’umbe jiji nia ebimiyo iwa mugisa tin eni man bende i nindo m’ubino. Dong’ pieno, “Bed ku tegocwiny . . . man itime.”
Wagol lonyo mi tipo
w17.03-F mba. 29 udu. 6-7
Bed jarimo i saa ma mer m’i kindwu n’i ariti
Daudi ubino ku jurimo mange de dupa ma gimoko kii i kume i saa mi peko. Acel m’i kindgi ubino Hucai, ma Biblia lwong’e nia “jarimb Daudi.” (2 Sam. 16:16; 1 Kei. 27:33) Copere nia ebino jego mi kal m’ubino ku mer ma ceng’ini mandha kud ubimo, man saa moko ebed egwoko amung’ p’ubimo.
Kinde ma Absalom ma wod Daudi ubino laru ker, Juisrael ma dupa gidok i thenge pa Absalom, ento Hucai re ngo. Saa ma Daudi ubino ringo, Hucai ulubo toke. Cwiny Daudi ung’abere lee nikum acibe ma wode ma dhe ucibe ko karacelo ku dhanu mange ma nang’ egeno. Ento Hucai umedere nimoko kii i kume, m’ebedo ko ayika niketho kwo pare i ariti man etimo lembe moko pi ninyotho gamba ma jubecamu i kum Daudi. Hucai utimo ngo lembuno kende kende pilembe nia etie gin m’ecikere nitimo calu etie jego mi kal, ento enyuthere nia etie jarimo mandha.—2 Sam. 15:13-17, 32-37; 16:15–17:16.
YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 1-4
“Ubimo Suleman umaku yub moko mi kasegu”
it-1-F mba. 181 udu. 3
Udul mony
Bimobim pa Suleman uketho kpawa ma nyen ucaku i lemb mony mi Israel. Ka juneno yo, bimobim pa Suleman ubino ku kwiyocwiny, re asu emedo wend riuni ku magali mi lwiny. (Nen MAGALI.) Magaline ma pol eng’iewo niai kud Misiri. Ugam ukwayere nia jugom adhura dupa i ng’om Israel zoo pi nigwoko ungu ma tung’ tung’ ma nyen mi mony. (1Ub 4:26; 9:19; 10:26, 29; 2Ke 1:14-17) Ento, Yehova umiyo ngo mugisa iwi yub pa Suleman maeno; tho pare man pok ma i ker upokere ko uketho tego mi mony mi Israel uthum. I ng’eye, Isaya udong’ ukiewo kumae: “Can wi ju m’uloro piny i Misiri pi kony, man m’ugeno riuni, m’ugeno magali de kum gi dupa, ku weg riuni kum gi tek hai, ento gineno ba Ng’atu Maleng’ mir Israel ungo, kadok Yehova de giyenyo ngo!”—Is 31:1.
it-1-F mba. 430 udu. 4
Magali
I Israel, Suleman kende re m’umedo wend Magali mi lwiny. Eno tie akecane nikum cimowang’ pa Mungu m’ewacu ko nia ng’atu moko kud umed ire riuni ve nia bedomoth mi thek mi Israel ujengere iwi riunine. Cik maeno uketho jubed jutiyo ngo akeca ku Magali, pi lembe riuni re ma jubed jutiyo ko pi nitele. (Pc 17:16) Kinde ma Samwel ubino cimo wang’ udul dhanu pir adwogi ma rac ma jubim ma dhanu bikelo i wigi, ewacu igi kumae: “Ebigamu wotwu, man ebigoyo wigi ire, mi magali pare.” (1Sm 8:11) Absalom gikud Adoniya ceke kinde ma gibelaru ker, ng’atuman uyiko ire Magali karacelo ku dhanu 50 pi niringo i wang’e. (2Sm 15:1; 1Ub 1:5) Kinde ma Daudi uvoyo ubimo Zoba, egwoko magali dak acel (100).—2Sm 8:3, 4; 10:18.
Pi nidwoko udul mony mir Israel tek, ubimo Suleman umedo wend riuni udoko eluf’acel ku dak ang’wen (1400). (1Ub 10:26, 29; 2Ke 1:14, 17) M’umedo adhura mi Yeruzalem, adhura mange de nuti ma ging’eyiri ni adhura mi magali man gibino ku udi ma jugomo athothi pi nigwoko jamlwiny maeno ceke.—1Ub 9:19, 22; 2Ke 8:6, 9; 9:25.
Wagol lonyo mi tipo
w05-F 1/12 mba. 19 udu. 6
Lembe ma dongo mi Buku mi Lemkei mir ario
1:11, 12. Kwac pa Suleman uketho Yehova unyang’ nia ubimo uketho adundene zoo i kum yenyo rieko man ng’eyothelembe. Wan bende rwo mwa i bang’ Mungu nyutho gin ma n’i adundewa. Dong ukwayu wabed ku wang’wa ma wang’i ko cuu lembe ma wabeyero i rwo mwa.
YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 3–NINDO 2, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 5-7
“Adundena bibedo keca saa ceke”
w02-F 15/11 mba. 5 udu. 1
Kud wawek nicokara karacelo
I ng’eye, kinde ma Daudi ubino ubimo i Yeruzalem, enyutho ava ma lee mandha mi giero ot moko athothi pi dwong’ pa Yehova. Calu Daudi ubino dhanu mi lwiny, uketho Yehova uyero ire kumae: “Ibigomo ot pi nyinga ngo.” Ento, eng’iyo Suleman ma wod Daudi re m’ugier hekalu. (1 Lemkei 22:6-10) Suleman uthiero hekalune ni Yehova i oro 1026 W.N.Y., i ng’ey oro abiro ku nusu ma giedone timo. Yehova uyiyo otne, ewacu kumae: “Adwoko ot maeni leng’, m’igomo, mi ketho nyinga keca mi nja; e wang’a kud adundena bibedo keca thiri thiri.” (1 Ubimo 9:3) Ka ndhu fodi Juisrael gibemediri nigwoko bedopwe migi ci, Yehova biketho wang’e zoo i bang’ otne. Ento tek gilokri cen kum timo gin ma ber, Yehova bikabu bero pare cen kud i kabedo maeno, man ‘kadok otne de, ku ba dhanu ceke m’ukadhu kud i kume igi biwang’ li.’—1 Ubimo 9:4-9; 2 Lemkei 7:16, 19, 20.
it-2-F mba. 1048 udu. 5
Hekalu
Kpawa. Hekalu maeno ubedo nuti nitundo i oro 607 W.N.Y., oro ma Juaskari mi Babeli ubin unyothe i iye i the bimobim p’ubimo Nebukadnezar. (2Ub 25:9; 2Ke 36:19; Yr 52:13) Nikum timo mi dini mi ndra ma Juisrael umondo i iye, uketho Mungu uweko thek mange usendo Yuda ku Yeruzalem, man saa moko gibed giyaku piny ma kana mir hekalu de. Juwenjo bende hekalu. I oro 993 W.N.Y., i the bim p’ubimo Rehoboam ma wod Suleman, ubimo Cicak mi Misiri ubin uyaku piny ma kana mir hekalu, eno bino oro ma romo 33 kende i ng’ey thier ma juthiero ko hekalune ni Yehova. (1Ub 14:25, 26; 2Ke 12:9) Ubimo Asa (977-937 W.N.Y.) ubed uworo ot pa Yehova, ento pi nigwoko Yeruzalem, etimo lemb kasegu m’eting’o ko mola ma tar ku mola ma kwar kud i kakanpiny mir hekalu pi nituro kanyaka kunoke (akumu) i bang’ ubimo (Ben-hadad mi I) mi Cami, kara Ben-hadad utur lembariba m’i kindgi ku Baca m’ubimo mir Israel.—1Ub 15:18, 19; 2Ke 15:17, 18; 16:2, 3.
Wagol lonyo mi tipo
w10-F 1/12 mba. 11 udu. 7
Eng’eyo “adunde nyithindho mi dhanu”
Waromo nwang’u tielocwiny lee mandha i rwo pa Suleman. Dhanu wadwa romo nyang’ ungo cuu i kite ma wabewinjara ko i adundewa, niwacu giromo nyang’ ungo cuu i kum “thong’om” mwa man “can” mwa. (Lembrieko 14:10) Ento Yehova ung’eyo lembe mir adundewa man ebedieng’ piwa lee mandha. Ka wadhwolo lembe mir adundewa ire nikadhu kud i rwo, eno romo ketho ter m’ubenurowa doko yot. Biblia yero kumae: “Wubol adieng’acwiny mwu ceke i kore, pilembe ebedieng’ piwu.”—1 Pethro 5:7.
YENGA MI NINDO 10-16, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 8-9
“Eneno rieko ni gin ma pire tek”
w99-F 1/11 mba. 20 udu. 4
Kinde ma berocwiny utie lee
Eyo, ubimo ma dhaku mi ceba utimo bende lembe mange ma lee, niwacu ewodho saa man tego pare pi nicidho liewo Suleman. Copere nia Ceba ubino i theng ng’om ma kawono julwong’o nia République du Yémen; pieno ubimo ma dhakune karacelo kud udul ngamia pare giwotho pi kilometre ma kadhu eluf’acel ku dak abusiel (1600 km) pi nitundo i Yeruzalem. Calu ma Yesu yero, “eai kud i tung’ ng’om ma bor.” Pirang’o ubimo ma dhaku mi Ceba usendere tho rukeno? Thelembe ma kwong’a mi bino pare utie “nibino winjo rieko pa Suleman.”—Luka 11:31.
w99-F 1/7 mba. 30 udu. 4-5
Liew moko m’ubedo ku mugisa dupa
Kadok ebed kumeno kunoke ngo de, ubimo ma dhaku mi Ceba utundo i Yeruzalem “ku piro ma dit apila, ku ngamia m’uyeyo yath ma jwa jwa, ku mola ma kwar ma; dit apila, ku kidi ma pire tek.” (1 Ubimo 10:2a) Dhanu moko wacu nia Juaskari m’ulwoko toke de ubino nuti i kind “piro ma dit apila” maeca. Lembuno copere andha, pilembe ubimo ma dhakune ubino ng’atu ma pire tek lee man ebino won tego; bende, ebed ewotho ku sente ma valerne tundo milioni m’ulwar akeca.
Poy bende nia, ubimo ma dhakune uwinjo pi rwonglembe pa Suleman man “pi nying’ Yehova.” Pieno, ebino ngo pi lembe mi kuloka. Ubenen kamaleng nia thelembe ma kwong’a m’ubimo ma dhakune bino i wiye tie pi niwinjo rieko pa Suleman; man copere nia ebino bende kara eng’ey lembe moko iwi Yehova ma Mungu pa Suleman. Calu ubeyenyo nen nia ve ebino ng’atu mi thekwaru pa Cem kunoke pa Ham, ma gin ceke gibed giworo Yehova, pieno ecopo bedo kud ava lee mi ng’eyo lembe iwi dini pa kwaru pare.
w99-F 1/7 mba. 30-31
Liew moko m’ubedo ku mugisa dupa
Ii ubimo ma dhaku mi Ceba uwang’ lii i kum rieko pa Suleman man lonyo mi ker pare, uketho “lembe m’i iye uthum.” (1 Ubimo 10:4, 5; B.L.L.) Dhanu moko gitiyo ku wec maeno pi ninyutho nia lembene “utwiyo yuyo” i ubimo ma dhaku mi Ceba. Jararieko moko uyero nia lembuno uketho rieko p’ubimo ma dhaku mi Ceba urwinyo arwinya zoo. Kadok ebed kumeno kunoke ngo de, re gin m’ubimo ma dhaku mi Ceba uneno man m’ewinjo uwang’u iye lii. Eyungo jurutic pa Suleman nia giweg mutoro pi lembe gibino ku kaka mi winjo wec mi rieko pa Suleman, man emiyo mugisa ni Yehova pi lembe eketho Suleman iwi komker. I ng’eye, emiyo giramiya ma beine tek ni ubimo, emiyo ire mola ma kwar ma ka jupore ku sente mi rundi ma tin, eromo tundo dolar milioni pier ang’wen (40000000$.) Suleman bende uyiko giramiya, emiyo ni ubimo ma dhaku mi Ceba “yeny ceke ma ie yenyo, gin ceke ma tek epenjo.”—1 Ubimo 10:6-13.
it-2-F mba. 873 udu. 6
Suleman
Kinde m’ubimo ma dhakune neno leng’o kunoke dwong’ mir hekalu man leng’o mi ot pa Suleman, cemo mi mesa pare man juyey kikombe pare ku kendi mi jutim pare, ku lam m’awang’a pare m’ethiero i ot pa Yehova, “tipo moko mbe kendo i ie,” e eyero ku zungo kumae: “Nen, juyero ira ng’ete kucel ungo; rieko peri ku mierolembe peri gisagu rwonglembe m’awinjo.” I ng’eye emedere niyero nia jurutic m’ubetimo ni ubimo ma kumeni gi jumutoro. Lembuno ucwale nipaku Yehova, emiyo mugisa ni Yehova Mungu m’unyutho mer ni Israel m’eng’iyo ko Suleman ubed ubimo pi nitimo pokolembe man bedopwe.—1Ub 10:4-9; 2Ke 9:3-8.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 1110 udu. 1
Komker
Kud i kind komker mi jubim mir Israel, ma jukoro pire cuu ubino acel kende ma Suleman uyiko en. (1Ub 10:18-20; 2Ke 9:17-19) Ebino i ‘pondot mi komker’ ma en e ot acel m’i kind udi ma tung’ tung’ ma nwang’ere iwi got Moria i Yeruzalem. (1Ub 7:7) Ebino komker ‘ma dit ma juyiko ku lakliec, ju mwono kume ku mola ma kwar ma leng’ hai man wiye gom ngulungulu i ng’eye man cing komne de bedo nuti.’ Kadok nang’ lakliec re m’ubino jamtic ma pire tek i kum komker maeno de, re bodho mi giedo ma judong’ jutiyo ko pir hekalu ubenyutho ve nia komkerne de juyike ku yen, kume re ma jumwono ku mola ma kwar ma leng’ hai man juruke ma ber mandha ku jamruko mi lakliec. Ka ng’atu m’ubeneno komker maeno, enene ve nia en zoo juyike ku lakliec man mola ma kwar. I ng’ey weco wi kaidho abusiel mi komkerne, Biblia umedo kumae: “Umvor ario ucungo i ng’et [cing komne]. Man umvor apar wi ario cungo keca wi kaidho abusiel yor i ng’ete acel abusiel ke yor i ng’ete mucelo.” (2Ke 9:17-19) Ayi mir umvor maeno m’ubenyutho bimobim utie lembe ma kakare. (Th 49:9, 10; Ny 5:5) Ubenen nia umvor 12 maeno ubenyutho suru 12 mi Israel, man copere nia umvorne ubenyutho woro mi suru maeno man dikocing migi i kum jabim m’ubedo iwi komkerne. Copere nia kom moko mi the tielo ma juyiko ku mola de ubino nuti i kum komkerne. Nimakere ku lembe ma jukoro iwi komker maeno ma juyiko ku lakliec man mola ma kwar, nia edodre malu man jucero bang’e kud umvor ma dongo, pieno, leng’o pare sagu mi komker mange ceke mi rundi maeca; kadok nang’ dhanu ma sayu dong’ piny ma con ginwang’u nia komker mange jubed jukethogi iwi monima kunoke jukoro pigi i gor ma tung’ tung’ de. Jagor lemkei uyero m’umbe vupo kumae: “Wadi ma kumeni jutimo ngo i ker moko.”—2Ke 9:19.
YENGA MI NINDO 17-23, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 10-12
“Nwang’ bero i kum juk mi rieko”
Nwang’u ecopo nwang’u bero i wang’ Mungu
Rehoboam ubino i wang’ ng’iong’ic ma tek. Kan etimo gin ma dhanu gibekwayu, en ku dhanu mi kal, gibecikwo ngo i kite ma ber akeca calu ma gibekwo ko. Kan ekwero ke, dhanu ubecijai ire. Dong’ etimo ang’o? Mi kwong’o, eweco ku judongo m’ubed ukonyo won. Giyero nia ewinj dwand lwak. Ento ecidh eweco bende kud awobi ma gitie kugi adiyo, man eng’io nisendo dhanu dong’ ku racu. Eyero igi kumae: “Vwa dwoko mberembere mu pek, ento abimedo wie: vwa goyowu ku del, ento abigoyowu ku ith,” ma copere ubino del ma juyiko kud adila man ma jumwono nyithi cogo kunoke cuma i kume.—2 Kei. 10:6-14.
w01-F 1/9 mba. 28-29
Kite m’icopo maku ko yub ma cuu
Yehova umiyo iwa bende dhanu m’uteng’ini i cokiri ma waromo weco kugi iwi yub mwa. (Juefeso 4:11, 12) Saa ma ka wabepenjo paru mi ju mange, ukwayu ngo wabed ve dhanu moko ma epenjo ng’atu ma e, eweko, edok epenjo ng’atu mucelo de eweko cil m’ebinwang’u ko ng’atu ma biyero tap lembe m’ebemito juyer ire; e ebilubo tap juk pa ng’atuca. Wacikara nipoy bende pi lapor ma rac pa Rehoboam. Kinde m’enwang’ere i wang’ yub moko ma tek m’ukwayu emaki, enwang’u juk ma ber mandha i bang’ judongo ma gigam gitimo tic karacelo ku won. Ento kakare nitiyo ku juk migi, epenjo juk bende i bang’ aradu wagi ma gidongo gikugi. Elubo juk mir aradu uketho emaku yub ma rac mandha man lembene uketho ebayu theng ker pare ma lee zoo.—1 Ubimo 12:1-17.
Saa ma kan ibesayu juk, say i ba dhanu ma gidaru kadhu kud i lembe lee i kwo migi, ma gitie ku ng’eyong’ec ma cuu mi giragora, man ma gineno cik mir ukungu ni gin ma pire tek. (Lembrieko 1:5; 11:14; 13:20) I saa m’ukwayere, nwang’ saa m’inyam ko ii lembe iwi cik ceke mir ukungu m’ugwaku kum lembene man nyam i lembe ceke m’idaru coko dhoge. Kinde m’icaku beneno lembe i der mi Lembe pa Yehova, maku yub ma ber bidoko lembe ma yot iri.—Jufilipi 4:6, 7.
it-2-F 754 udu. 2
Rehoboam
Timo ma rac maeno mi kuhaya pa Rehoboam ukabu avane kud i kum dhanu ma pol. Suru m’umediri asu nidiko cing’gi ku ot pa Daudi ubino ndhu suru pa Yuda ku pa Benjamin kende; re julam ku Julawi mi suru ario maeno karacelo ku dhanu moko tak tak mi suru apar de gidiko cing’gi kude asu.—1Ub 12:16, 17; 2Ke 10:16, 17; 11:13, 14, 16.
Spiritual Gems
Nwang’u ecopo nwang’u bero i wang’ Mungu
Nyo ebino yot ni Rehoboam niwinjo dwand Yehova? Dhanu gicopo paru lembang’o iwi ubimo maeno ma nyen? Eyero nia ebifwodogi ku “ith,” re kawoni gin moko acel de mbe m’ecopo timo i kum dhanu maeno m’ujai ire i ayi ma rac! (Nen 2 Kei. 13:7.) Ento en ku njuru askari pare “giwinjo lembe pa Yehova, e gidok gicidho i yo migi, calku lembe pa Yehova,” m’umbe nilworo lembe ma dhanu copo paru i wigi.
Lembuno ubemio iwa ponji ma kani? Etie iwa lembe mi rieko nia saa ceke wawor dwand Mungu kadok jubenywaruwa de. Ka wabeworo dwande, ebimio iwa mugisa.—Poi. 28:2.
Nyo Mungu umio mugisa ni Rehoboam pi woro pare? Rehoboam ubedo asu ubimo mi suru mi Yuda man mi Benyamin, man egiero adhura dupa ma nyen i ng’om mi suru m’ebebimo i wie. Bende edwoko adhura mange m’ular ubino tek, udoko “tek apila.” (2 Kei. 11:5-12) M’usagu maeno zoo, pi nindo moko eworo cik pa Yehova. Calu ma dhanu mi ker mi suru apar ucaku niworo ayi gin m’acwia, dhanu dupa mi kerne ucidho i Yerusalem pi nitielo Rehoboam man bende pi nitimo thier mandha. (2 Kei. 11:16, 17) Pieno, ker pa Rehoboam udoko tek pilembe eworo dwand Yehova.
YENGA MI NINDO 24-30, DWI MIR 4
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 13-16
“Saa ma kani m’ukwayu ijengiri iwi Yehova?”
Aradu, wucopo timo ang’o kara jugenwu?
12 Ubimo Asa ubino aradu ma mol man ma cwinye tek. Ku lapor kinde m’ecamu ker kaka won m’Abija, enyotho mungu m’araga cen kud i ng’om pare. “Eng’olo ni Yuda ya giyeny Yehova Mungu pa kwaru migi, man nia [giwor] cik ku lembang’ola.” (2 Kei. 14:1-7) Kinde ma Zera ma Jaethiopia ubino iwi Yuda kud udul askari milion 1, Asa unyutho rieko m’ekwayu ko kony i bang’ Yehova, ekwaye kumae: “Yehova, ng’atu moko mbe ma konyo calu in, i kind ng’atu ma tek ku ng’atu ma tego mbe kude: konywa, E Yehova Mungu mwa; kum wageno in.” Wec maeno ubenyutho nia Asa ubino ku yioyic i copo ma Yehova tie ko mi bodhe karacelo ku dhanu pare. Asa uketho genogen pare iwi Won m’i polo, uketho “Yehova ugoyo Jukuci (Juethiopia).”—2 Kei. 14:8-12.
Aradu, wucopo timo ang’o kara jugenwu?
13 Nikiedo i dhu juaskari milioni 1 utie lembe ma tek man ma nyayu ndiri. Re Asa uvoyogi pilembe ejengere iwi Yehova. Lembe ma rac utie nia, kinde m’enwang’ere ku peko moko ma nyanok re m’elund ejengere ngo iwi Yehova. Saa ma Baca m’ubimo ma rac mir Israel ubino i wie ku lwiny, ecidh ekwayu kony i bang’ ubimo mi Cami kakare nikwayu kony i bang’ Yehova. Yub maeno ukelo matoke ma rac! Nikadhu kud i bang’ jabila Hanani, Yehova uyero ni Asa kumae: “Kum igeno ubimo mi Cami, man igeno Yehova Mungu peri ngo, ka kumeno udul mir ubimo mi Cami uboth kud i cingi.” Niai eca ci, lwiny ucok ungo iwi ubimo Asa. (2 Kei. 16:7, 9; 1 Ub. 15:32) Lembuno ubemio iwa ponji ma kani?
Aradu, wucopo timo ang’o kara jugenwu?
14 Bed dhanu ma jwigere man mediri nijengiri iwi Yehova. Kinde m’ilimo batizo, inyutho yioyic ma lee man genogen i Yehova, man ebedo kud anyong’a ma lee nijoli nibedo acel m’i kind juruot pare. Gin m’ukwayu itim niai kawoni, utie nijengiri asu i wie. Ecopo bedo yot iri nijengiri iwi Yehova kinde m’ibemaku yub moko ma pire tek i kwo peri. Nyo i saa mange de ibinjengiri asu i wie? Pire tie tek nia ijengiri iwi Yehova kinde m’ibemaku yub, kadok iwi lembe m’uneno galuwang’, tic, man lembakeca! Kud ijengiri iwi rieko peri giri, ento say cik mir ukungu mi Biblia ma copo konyi nimaku yubne man tim nimakere ku telowic m’inwang’une. (Rie. 3:5, 6) Kan itimo kumeno, ibinyayu anyong’a i i Yehova man dhanu m’i cokiri bimio iri woro.—Som 1 Timoteo 4:12.
Wagol lonyo mi tipo
w17.03-F mba. 19 udu. 7
Tim ni Yehova kud adundeni ceke!
7 Ng’atuman m’i kindwa copo ng’iyo i adundene pi nineno ka nyo ebetimo ni Mungu kud adundene ceke. Ke penjiri kumae: ‘Nyo akeco nitimo lembe ma nyayu mutoro i Yehova, nicero ba thier mandha, man nigwoko dhanu pare kud i kum atela tela moko ci ma reco?’ Ke par pi tegocwiny ma lee m’ugam ukwayu Asa ubed ko pi niriemo Maka m’ubino ‘mego ma dit’ i ng’ombuca! Saa moko nyo ing’eyo ngo ng’atu moko acel de m’utimo lembe m’urombo tap ku pa Maka; re kadok kumeno de, lembe moko romo tundo ma copo kwayu nia in bende inyuth amora ma calu pa Asa. Ku lapor, iromo timo ang’o ka wat peri moko kunoke jarimbi moko ma ceng’ini utimo dubo ento ekwero niyewo dubo parene uketho jukoye kud i cokiri? Nyo ibimaku yub ma ibiweko ko magwei nidikiri kude? Adundeni bicweli nitimo ang’o?