Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
YENGA MI NINDO 1-7, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 17-19
“Nen jumange calu Yehova neno”
w17.03-F mba. 24 udu. 7
Nyo ibiketho adundeni i kum lembe m’ugorere?
7 Lembang’o m’utimere i kum wod Asa ma Yehocafat? Ebino ku kurayung’ ma beco dupa. Kinde ma Yehocafat ujengere iwi Mungu, ebed etimo kwa lembe ma ber. Re, yub ma cuu ngo de emaku i kwo pare. Ku lapor, etimo lembariba mi gamiri kud Ahab m’ubimo ma rac mi theng ker mir Israel ma yo malu. Man kadok nang’ jabila Mikaya ucimo wang’e de, re asu Yehocafat udikere kud Ahab pi nikiedo lwiny i dhu jucami. Kud i lwiny kuca, Yehocafat uboth nyanok ku tho. Egam edwogo ndhu i Yeruzalem. (2 Kei. 18:1-32) Pi thelembe maeno, uketho jabila Yehu ugam upenje kumae: “Emaku piny nia ikony judubo, man imar ju m’udagu Yehova?”—Som 2 Lemkei 19:1-3.
w15-F 15/8 mba. 11-12 udu. 8-9
Nyam lembe iwi cirolembe pa Yehova mi mer
8 Yehova ubemito wang’ey nia emaruwa man eketho ngo kende kende wang’e i kum ng’ico mwa. Eyenyo gin ma ber ma n’i iwa. (2 Kei. 16:9) Ku lapor, etimo kumeno i kum ubimo Yehocafat mi Yuda. I nindo moko, Yehocafat umaku yub mi kasegu m’eyiyo ko nicidho i lwiny karacelo kud ubimo Ahab mi Israel pi nimayu Ramoth-gilead kud i cing jucami. Doknang’ jubila mi ndra 400 gitielo cwiny Ahab m’ubimo ma rac nia ebiloyo lwiny de, re Mikaya ma tie jabila mandha pa Yehova uewo nia lwiny biwovoyo Ahab magwey. Ahab utho i lwiny, man Yehocafat ke uboth amora wang’e. I ng’eye m’edok i Yeruzalem, juyojujuke pilembe edikere kud ubimo Ahab. Kadok kumeno de, Yehu, ma wod Hanani ma jaeulembe, uyero ni Yehocafat kumae: “Junwang’u gin ma ber i ii.”—2 Kei. 18:4, 5, 18-22, 33, 34; 19:1-3.
9 I acaki mi bimobim pare, Yehocafat utelo wi judongo ma wijo, julawi, man julam niwotho kubang’ adhura ceke mi Yuda pi niponjo dhanu ku cik pa Yehova. Kampanyne ubedo kud adwogi ma ber mandha, uketho kadok dhanu mi thek mange mi ng’etgi de ucaku nilworo Yehova. (2 Kei. 17:3-10) Eyo, Yehocafat utimo lembe mi kasegu de, re Yehova umiyo wang’e ngo i kum gin ma ber ma Yehocafat ugam utimo. Kpawa maeni mi Biblia ubepoyo wiwa nia kadok kud i kind dubo alaga ma watie ko de, Yehova binyutho iwa cirolembe pare mi mer tek wayenyo ku cwinywa zoo ninyayu mutoro i iye.
Wagol lonyo mi tipo
w17.03-F mba. 20 udu. 10-11
Tim ni Yehova kud adundeni ceke!
10 Yehocafat ma wod Asa ‘uwotho i yo pa Asa ma won.’ (2 Kei. 20:31, 32) Nenedi? Yehocafat umiyo amora i kum dhanu pi niyenyo Yehova calu won. Epangu nitimo kampany mi ponji ma gitiyo ko ku “kitabu mi cik pa Yehova.” (2 Kei. 17:7-10) Ecidho kadok i ng’om ma yo malu mi ker mir Israel, i ng’om gudi mir Efraim, man ‘edwokogi kendo ba Yehova.’ (2 Kei. 19:4) Yehocafat ubino ubimo “m’uyenyo Yehova kud adundene ceke.”—2 Kei. 22:9.
11 Wan de ukwayu wadikara i kampany mi ponji ma Yehova ubetimo tin. Nyo itie ku lembakeca mi ponjo lembe pa Mungu ni ju mange ku bang’ dwi, m’ibeii ko nicwalu adundegi kara gitim ni Mungu? Tek imedo tic peri man ku kony pa Mungu, ibibedo ku copo mi caku ponji mi Biblia ku dhanu. Nyo eno tie lembakeca m’ibed irwo pire? Nyo itie ayika nijolo peko ma nia nindo moko imii saa mi lembe peri ma pire teki? Man tap calu Yehocafat ucidho i ng’om Efraim pi nikonyo dhanu udwog i ba thier mandha, wan de ukwayu wacidh i bang’ ju m’udoko ng’ic i tipo. M’umedo maeno, judong cokiri gimaku yub mi liewo man mi miyo kony ni ju ma jukoyogi kud i cokiri ma giweko timo migi mi dubo ma gibed gitimo i wang’e.
YENGA MI NINDO 8-14, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 20-21
“Wuyi Yehova Mungu mu”
w14-F 15/12 mba. 23 udu. 8
Wanyegu ku lembe ma rac mi kajik maeni karacelo
8 I rundi p’ubimo Yehocafat, dhanu pa Mungu ginwang’iri i wang’ jukwojgi ma tek akeca ma gibino “udul ma dit” mandha m’uay i theng ng’om mi ng’etgi. (2 Kei. 20:1, 2) Ku gum ma ber, dhanu pa Mungu gitemo ngo nyanok de niloyo jukwojgi ku tego migi gigi. Ento, giloko wang’gi i ba Yehova. (Som 2 Lemkei 20:3, 4.) Man ng’atuman utimo ngo lembene en kende, calu ma iye maru kunoke calu m’ewinjere ko en. Biblia uyero iwa kumae: “E Yuda ceke cungo i wang’ Yehova, ku nyithindho migi ma thindho, ku mon migi, man nyithindhgi.” (2 Kei. 20:13) Nik’ebed aradu kunoke jadit, gin ceke gicungo ma tek i yiyoyic pi nilubo telowic pa Yehova, e Yehova ugwokogi ku kum jukwojgi. (2 Kei. 20:20-27) Nyo eno tie ngo lapor ma ber mi nyego ku peko iwa wa dhanu pa Mungu ma tin?
Wu ju m’ugemuru ma nyen, wuketh wiwu zoo i kum timo ni Yehova
7 Yehova uweco i bang’ Yehocafat nikadhu kud i bang’ Yahaziel ma jalawi. Eyero kumae: “Wuther giwu, wucung ling’, man wunen both pa Yehova ma ni kudwu.” (2 Kei. 20:13-17) I andha, eno ubino ngo ayi kiedolwiny ma ging’iyo ko! Telowic maeno uai ungo i bang’ dhanu, ento i bang’ Yehova. Yehocafat uworo telowic maeno pilembe ebino ku genogen lee iwi Mungu pare. Kinde ma en ku dhanu pare gicidho i dhu jukwoje, ewok eketho dhanu urieyo i wang’ udul mony, erieyo ngo juaskari ma gitie ku diru mi kiedo lwiny, ento juruwer m’umbe kud atum i cing’gi. Yehova uworo lembang’ola pare m’etimo ku Yehocafat, e Yehova uvoyo jukwoje. —2 Kei. 20:18-23.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 1190 udu. 5-6
Yehoram
Nikum ateltela ma rac ma dhaku pare ma Athalia ubino ko, Yehoram ukwanyu ngo yo mi bedopwe pa won ma Yehocafat. (2Ub 8:18) Yehoram unego ngo kende kende umego pare abusiel ku judongo ma wijo moko mi Yuda, ento eloko adunde dhanu cen ku kum Yehova kara giwor mungu mi ndra. (2Ke 21:1-6, 11-14) Bimobim pare ubedo kud anyobanyoba lee m’uay kud i ker pare gire man peko m’uay woko. Edom ular ujai en kum Yuda; man ing’eye, Libna de ujai. (2Ub 8:20-22) I baruwa ma jabila Eliya ukiewo ni Yehoram, ecimo wang’e kumae: “Nen, Yehova bigoyo dhanu peri ku thong’om ma dit, man nyithindho peri, ku mon peri, ku piny peri ceke.” M’umedo maeno, in ke, ubimo Yehoram, “ibibedo ku tho ma dit ku tho mi cindii, cil ma cindii biole woko ni kum thoje, ceng’ ku ceng’.”—2Ke 21:12-15.
Lembene ceke utimere kubang’e. Yehova uketho juarabi ku jufilisti gimaku mon pa Yehoram ku wote ceke man giterogi i ng’eca. Mungu uketho juweko wod Yehoram ma cogo ma nyinge Yehoahaz (ma julwong’e bende Ahazia), re m’uboth, enwang’u rwom maeno ndhu pi lembariba mi Ker ma Yehova utimo ku Daudi. “E yo ng’ei maeni ceke Yehova goye [Yehoram] i cindie ku tho ma kei ungo.” Oro ario ing’eye “cindie ole woko” man etho ku tho ma rac. E kwo p’ubimo ma rac maeno ujik, man “eai ma juparu pire ngo.” E juyike i adhura pa Daudi, “ento i odliel p’ubimo ngo.” Giketho Ahazia ma wode ma cogo ni ubimo kakare.—2Ke 21:7, 16-20; 22:1; 1Ke 3:10, 11.
YENGA MI NINDO 15-21, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 22-24
“Yehova miyo mugisa iwi tegocwiny mwa”
w09-F 1/4 mba. 24 udu. 1-2
Yoac uweko Yehova nikum jurimbe ma reco
LEMBE udoko lieth i Yeruzalem, adhura ma hekalu pa Mungu ni iye. Fodi juay junego ubimo Ahazia anega. Etie lembe ma winjere ngo nineno lembe ma Athalia ma min Ahazia utimo i ng’eye. Enego wot Ahazia ceke, ma tie nyikwaye madhe! Ing’eyo nia enegogi pirang’o?—Kara nia ndhu en re m’edok ubimo kakagi.
Kadok kumeno de, nyakware acel ma nyathin mi kor, ma nyinge Yoac, uboth, ma Athalia ma wang’umire ung’eyo ngo pire nyanok de. Imito ing’ey nia eboth nenedi?—Eyo, nyathin mi kor maeno ubino ku wayumire ma nyinge Yehocabeath; En re m’ekanu Yoac i hekalu pa Mungu. Etimo kumeno kum won ot pare ma Yehoiada ubino jalam ma dit. Pieno gin ario ceke giii pi nigwoko Yoac museme.
w09-F 1/4 mba. 24 udu. 3-5
Yoac uweko Yehova nikum jurimbe ma reco
Pi oro abusiel ma zoo, jukanu Yoac kii i hekalu. Kuca, jubed juponje ku lembe pa Yehova ceke man cik pare. Tokcenne, kinde ma Yoac udoko ku oro abiro, Yehoiada umaku tegocwiny mi ketho Yoac ni ubimo. Nyo imaru ikeng’ey kite ma Yehoiada utimo ko lembene man lembe m’unwang’u wang’u Yoac m’Athalia ma jabim ma dhaku ma janeki?—
Eyo, Yehoiada ulwong’o jukurkum ubimo m’ubedo nuti saa maeno i Yeruzalem nyalwelwe. Ekoro igi ayi ma en karacelo ku dhaku pare gikanu ko wod Ahazia m’ubino nyathin ma fodi mi kor. E i ng’eye Yehoiada unyutho Yoac ni jukurkum ubimo maeno man ginwang’u nia nyathin maeno re m’utie ku twero mi bedo ubimo. Man gigam gicwiyo lembe m’ukwayu gitim.
Yehoiada uwodho Yoac woko man eronyo jamker mi wic i wiye. E dhanu “gicaku padu cinggi, man gicaku yero kumae: ‘Ubimo bed kwo hai!’” Jukurkum ubimo utieko ng’et Yoac tingili pi nigwoke. Eyo, saa m’Athalia uwinjo woi mir anyong’a maeno, eringo woko man ekwong’o cerere. Ento niay kud i oda ma Yehoiada umiyo, Jukurkum ubimo unego Athalia.—2 Ubimo 11:1-16.
it-1-F mba. 776 udu. 8
Kuny, Liel
Jalam ma dit Yehoiada ma won bedopwe unwang’u yung ma dit ma juyike ko i “adhura pa Daudi i kind ubimo,” En kende m’etie ng’atu ma sai m’unwang’u yung ma segi ma juyike ko i kind piro mi jubim.—2Ke 24:15, 16.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 1231 udu. 12
Zekaria
12. Wo Yehoiada ma jalam ma dit. I ng’ey tho pa Yehoiada, ubimo Yoac uweko thier mandha, m’ewinjo ko juk mi ndra ka kare niwinjo juk mi jubila pa Yehova. Zekaria ma tie wo wayu Yoac (2Ke 22:11), ucimo wang’ dhanu ku kero mandha i kum weko Yehova, ento kakare niloko cwinygi, gilund gicanye ku kidi i lelagang’ mir hekalu. Zekaria uyero kumae kinde m’ebetho: “Yehova nen i wie, man epenje,” niwacu Yehova ucul wang’ kwor. Kwac maeno utimere andha i ayi mi lembila, tie ngo kende kende pi nyoth ma jucami ginyotho ko Yuda ento Yoac de jurutic ario pare ginege “kum rimb wot Yehoiada ma jalam.” La Septante, traduction en grec man la Vulgate, traduction en latin uyero nia junego ubimo Yoac pi niculo kwor mi rimb “wod” Yehoiada. Le texte masoretique man la Peshitta, version en syriaque, utiyo ku wec ma nia “wot,” ve nia gi dupa, tie pi tic ma ber mandha man bero ma Zekaria ma jabila ma jalam ma wod Yehoiada utimo.—2Ke 24:17-22, 25.
YENGA MI NINDO 22-28, DWI MIR 5
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 25-27
“Yehova copo miyo iri dit ma sagu maeni”
it-2-F mba. 1186 udu. 3
Yoac
Yoac de umiyo juaskari pare elufu dak acel (100000) ni ubimo mi Yuda kara gicidh gikied ku juedom. Kadok kumeno de, julalu juaskari udok i pacu nikum juk ma “dhanu pa Mungu” umiyo, man kadok nang’u jular jumiyo igi talanto dak acel (100) valer mi (660600$) i wang’e, ng’eicwiny umakugi pilembe nia julokogi gidok i pacu, copere ndhu nia pilembe dong’ gibinwang’u ngo piny ma nang’u gigeno nia gibiyaku i lwiny. Pieno, i saa ma gibedok i thugi yo malu, giloi iwi adhura mi ker ma yo piny niay i Samaria, (saa moko nyo Samaria ubino kaka ma gigonjo i iye) giyaku piny nitundo i Beth-horon.—2Ke 25:6-10, 13.
‘Bil’ bero pa Yehova
Twoniri ku lembe moko pi Yehova. Kara wanyay anyong’a i Yehova, pire tie tek ungo nia wakewek piny ceke ma wamaru. (Ekl. 5:19, 20) Ento tek wabecerara akakaka nitimo lee ni Yehova pilembe wabemito ngo wawek piny mwa moko ma wamaru, e wabibedo ve ng’atu moko ma Yesu uweco pire i lapor pare, m’utimo tic ma tek kara ekwo ma ber, re eng’eyo de ngo nia Mungu nuti. (Som Luka 12:16-21.) Umego moko ma nyinge Christian, ma kwo i ng’om mi France uwacu kumae: “Abed amiyo ngo saa para man kero para pi nitimo ni Yehova man nikonyo juruot para.” Ento i ng’eye, en ku min ot pare ging’iyo nicaku tic pa jayab yo. Re kara gitund i kum lembakeca maeno, giweko tic migi ma tung’ tung’. Pi nipong’o yeny migi, gicaku lwoko udi mi dhanu man giponjo nikwo ku sente ma nok. Nyo lembe maeno ma gitimo umiyo adwogi ma ber igi? Christian uyero kumae: “Tin, tic mi lembanyong’a ubemiyo iwa anyong’a lee nisagu m’i wang’e, man mutoro negowa nineno nia ju ma waponjo kugi Biblia man ju ma waliewo gibeng’eyo Yehova.”
Wagol lonyo mi tipo
w07-F 15/12 mba. 10 udu. 1-2
Nyo itie ku jajuk moko m’uteng’ini i tipo?
I ORO mir 16 mi thino pare, Uzia udoko ubimo mi ker ma yo piny mi Yuda. Ecamu ker pi oro ma kadhu bier abic, niay i ajiki mi rundi dage mir abung’wen nitundo i caku mi rundi dage mir abora W.N.Y. “Ma fodi en aradu, Uzia utimo gin m’atira i wang’ Yehova.” Ang’o m’ukonye nikwanyu yo m’atira? Kpawa mi Biblia ukoro kumae: “[Uzia] kethre gire ya eyeny Mungu i ceng’ pa Zekaria, m’ebedo ku ng’eyong’ec i ginmawokiwang’ pa Mungu; man i nindo m’eyenyo ie Yehova ceke, Mungu ketho lembe pare bedo miero.”—2 Lemkei 26:1, 4, 5.
M’uweko kpawa maeni mi Biblia, Wang’eyo ngo lembe ceke iwi Zekaria, ma tie jamii juk p’ubimo. Re calu “ebedo ku ng’eyong’ec i ginmawokiwang’ pa Mungu,” Zekaria ubino kud atelatela ma ber iwi jabim m’aradu maeno kara etim gin m’atira. Buku moko ma koro lembe iwi Biblia (The Expositor’s Bible) uyero nia Zekaria ubino andha “ng’atu m’umiyere lee i ponji mi lembe ma leng’, eteng’ini i lembe mi tipo, man eng’eyo niponjo lembe m’eng’eyo.” Jararieko moko m’uponjo lembe iwi Biblia uyero iwi Zekaria kumae: “Etie ng’atu m’ung’eyo lembila lee man. . . Ng’atu ma riek, m’awodhere, dhanu ma ber; man, ubenen nia, ebino kud ateletela ma lee mandha iwi Uzia.”
YENGA MI NINDO 29, DWI MIR 5–NINDO 4, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 28-29
“Icopo timo ni Yehova kadok nang’ junyodo peri tie ngo lapor ma ber”
w16.02-F mba. 14 udu. 8
Lub lapor mi ju ma gitie jurimb Yehova ma ceng’ini
8 Tung’ ku Rutha, aradu Hezekia unyolere i thek m’uthiero kwo pare nitimo ni Yehova. Ento dhanu mir Israel zoo ngo ma gikwo calku thieriri migi; laporne acel utie ubimo Ahaz ma won Hezekia. Ahaz tie ng’atu ma rac m’ucwayu wang’ dhanu mi ker mi Yuda ni rwo ni ayi gin m’acwiya, ecido cil hekalu pa Yehova ku timo pare. Kan iparu kite ma Hezekia udongo ko, won unego umego pare ceke kud ayi nek ma rac, ewang’ugi ma kwo ni mungu m’araga!—2 Ub. 16:2-4, 10-17; 2 Kei. 28:1-3.
w16.02-F mba. 15 udu. 9-11
Lub lapor mi ju ma gitie jurimb Yehova ma ceng’ini
9 Nang’u ukwayu Hezekia udong ni dhanu ma rac, ma kwiny, man m’ujai nitimo ni Mungu. Ju moko ma giciro nyathi lembe moko ma nok kende i dongo migi, giyero nia gitie ku haki mi “jai ni Yehova” kunoke mi bedo ku ng’eicwiny i kum dilo pa Yehova. (Rie. 19:3) Ju mange ke yero nia timo ma rac mi juot migi uketho gibetimo gin ma rac i kwo migi, saa moko nyo pi nilubo tok junyodo migi. (Eze. 18:2, 3) Nyo gitie ku haki?
10 Kpawa mi kwo pa Hezekia udwoko nia: Tak de ngo! The lembe moko acel de mbe ma romo ketho nia wabed ku ng’eicwiny i kum Yehova, kum lembe moko mbe nyanok de ma rac m’ubetimo dhanu tin i ng’om m’uay i bang’e. (Yob 34:10) Andha, junyodo copo bedo kud atelatela ma rac kunoke ma ber iwi nyithindgi. (Rie. 22:6; Kol. 3:21) Re, eno nyutho ngo nia lembe ma ng’atini udongo i iye yo pagi copo nyotho kwo pare mir anyim. Tung’ ku maeno, Yehova umiyo iwa wan ceke giramiya ma pire tek mandha, niwacu twero mi ng’iyo gin ma wabitimo man ning’iyo ayi dhanu ma wamaru nibedo. (Poi. 30:19) Dong’ Hezekia utiyo ku giramiya maeno nenedi?
11 Kadok nang’ Hezekia ubino wod ubimo ma rac mi Yuda de, re edongo ni dhanu ma ber mi tuko ngo. (Som 2 Ubimo 18:5, 6.) Eyo, won ubino kud atelatela ma rac mandha, re ukwayu eng’ii nia atelatela ma kani m’ebiweko ubim wiye. Isaya ubino jabila i rundi maeno, Mika giku Hoseya de gibino jubila i rundi ma rom eno. Wacopo paru nia Ubimo Hezekia ubed uketho wiye cuu mandha i kum wec m’uay i bang’ weg bedopwe maenogi, m’eweko ko juk pa Yehova man twiny pare umond i adundene. E kumeno, Hezekia utimo gin m’atira man eyiko ba tiend lembe ceke ma reco ma won utimo. Elonyo hekalu, ethiero lam pi dubo mi dhanu, man epangu kampany ma dit mandha mi nyotho ayi gin m’acwiya mi jukafiri ceke. (2 Kei. 29:1-11, 18-24; 31:1) Kinde m’enwang’ere i wang’ lembe ma tek, calu lwiny m’ubimo ma jaascur ma nyinge Senakerib ubebino ko i kum Yeruzalem, Hezekia unyutho tegocwiny man yiyoyic ma tek. Ebedo ku genogen nia both biay i bang’ Yehova man etielo cwiny dhanu pare ku wec man timo. (2 Kei. 32:7, 8) I ng’eye, i saa ma Hezekia ubino ku yeny m’ukwayu jutwinye ko kinde ma timo moko mi kuhaya umondo i cwinye, ejwigere gire man eweko timone cen. (2 Kei. 32:24-26) Andha, Hezekia uweko ngo lembe ma rac m’eneno yo pagi kinde m’ebedongo unyoth kwo pare mi saa nica kunoke mir anyim. Ento, enyutho nia etie jarimb Yehova man etie lapor ma ber m’ukwayu walubi.
Wagol lonyo mi tipo
w12-F 15/2 mba. 24-25
Nathan ucungo ma tek nicero ba thier ma leng’
Nathan ma won bedopwe pa Yehova, ucwaku plan pa Daudi mi gomo ot ma kwong’a ma bibedo kabedo ma dit mi timo thier ni Yehova i ng’om zoo. I saa maeno, ubenen ve nia Nathan ubino yero lembe nimakere ku paru pare gire kakare niyero paru pa Yehova. E uthienone ndhu, Mungu umiyo lembe m’ukoc m’ukwayu jabila ucidh uyer ni ubimo kumae: Daudi bigomo ngo hekalu pa Yehova. Ng’atu ma bigome bibedo wod Daudi. Re Nathan uyero bende nia Mungu utimo lembariba ku Daudi nia komker pare bidoko ni ‘komker ma bicungo mi nja.’—2 Sam. 7:4-16.
Paru pa Nathan mi gomo hekalu urombo ngo ku yeny pa Mungu. Ento m’umbe ning’ur, jabila maeno ma won jwigiri ucwaku nitimo yeny pa Yehova man nidiko cinge i kume. Etie lapor m’ukwayu walub kinde ma Mungu ubetwinyowa i yo moko! Tic ma Nathan utimo i ng’eye, ubenyutho nia Mungu umedere asu nitiyo kude. I andha, ubenen nia Yehova utiyo ku Nathan, giku Gad ma jaeulembe pi nitelo wi Daudi i kum lembe m’uneno kpero juruwer elufu ang’wen (4000) pi tic mir hekalu.—1 Kei. 23:1-5; 2 Kei. 29:25.
YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 30-31
“Eber iwa nicokara karacelo”
it-1-F mba. 1132 udu. 4
Hezekia
Amora pare i kum thier mandha. Hezekia unyutho amora pare i kum thier mandha pa Yehova ndhundhu niay m’edoko ubimo i saa ma nang’ etie ku oro 25. Tic pare ma kwong’a m’etimo ubino niyabu dhu hekalu kendo man niyike. I ng’eye, ecoko dhu julam ku julawi karacelo, man ewacu igi kumae: “Kawono eni i adundena ya atim lembariba ku Yehova, ma Mungu mir Israel.” Eno ubino lembariba mi moko kikiki i kum Yehova, calu lembariba mi cik m’ubino nuti ento juwil kude; e Hezekia ucaku there kendo i Yuda. Ku kero pare ceke, emedere nikpero julawi i tic migi, eyiko jambwer mi badwal man wer mi pak. Ubino Nisan, ukwayu jutim kadhukuwijo, ento hekalu, julam man julawi ceke gibino ku cilo. I nindo mir apar wi abusiende mi nindo mi Nisan, julonyo hekalu man ajeni ceke judwoko kubang’e kubang’e. E jutimo adunya ma segi pi nyithindho mir Israel ceke. Mi kwong’o, judongo ma wijo gimiyo lam migi, lam mi dubo pi ker, pir Hekalu, man pi dhanu ceke, man i ng’eye dhanu gimiyo lam migi ma pir awang’a dupa dupa mandha.—2Ke 29:1-36.
it-1-F mba. 1132 udu. 5
Hezekia
Kadok cilo mi dhanu ubino cerogi ku kwiro kadhukuwijo i saane ma tap de, re Hezekia umaku tegocwiny niay kud i cik m’uyiyo nia dhanu ma gicido de gikwir kadhukuwijo dwi acel i ng’eye. Elwong’o ngo kende dhanu mi Yuda ento eoro baruwa i Israel ceke nikadhu kud i bang’ jukwenda ma ringo ku tiendgi niay i ng’om Ber-ceba cil kum Dan. Jukwenda ginwang’iri ku cac dupa; Ento dhanu moko mir Acer ku Manase man mi Zebulun gijwigri gigi, man gibino i Yeruzalem, jumoko mir Efraim man Isakar de ubino. M’umedo maeno, ju ma gitie ngo anyoli mir Israel de gibino. Copere nia nibino i kadhukuwijo maeno ubino lembe ma tek ni juisrael mi ker ma yo malu ma gimoko i kum thier mandha. Gin de jucayugi man gicopo nwang’iri ku jai calu ma jucayu ko ju ma Hezekia uoro. M’uweko maeno, ker mi suru apar ceke ubino i hali ma rac, ma giroyiri ko zoo i thier mi ndra man gibino i the masendi mi juascur.—2Ke 30:1-20; Wl 9:10-13.
it-1-F mba. 1132 udu. 6-7
Hezekia
I ng’ey kadhukuwijo, jukwiro agba mi kwen ma thobi mbe i iye ceng’ abiro kud anyong’a ma dit mandha uketho cokiri ceke ng’olo nimedo nindo mange abiro. Kadok i saa maeno mi lem ma tek, Yehova umiyo mugisa pare lee mandha uketho dhanu ceke ubedo kud anyong’a ma yawe mbe i Yeruzalem, pilembe niai i kum Suleman ma wod ubimo Daudi, juneno ngo ayi agba ma kumeno i Yeruzalem.”—2Ke 30:21-27.
Eno tie dwok mandhandha ma judwoko ko thier mandha kakare man lembe m’utimere i ng’eye unyutho nia ebino ngo lembe moko mi nambu kumeni. I wang’e nidok i pacu, gituro mbegi nziki nziki, man gitong’o mungu m’araga piny, gituro ka ma malu de piny ku pemblam kud i Yuda ceke man Benyamin, i Efraim bende man Manase. (2Ke 31:1) Hezekia uweko lapor ma ber m’ekabu ko ka ma malu, man erwombo mbegi, eng’ondo mungu m’araga piny man eturo thwol mi mola ma Musa timo nziki nziki, kum cil i ceng’ maeno nyithindho mir Israel giwang’u udok ma ng’wice ng’ar ire. (2Ub. 18:4) I ng’ey agba ma dit maeno, Hezekia umaku yub pi niketho thier mandha maeno umedere i wang’e. Ekpero ungu mi julam man epangu ayi m’ukwayu jutiel ko tic mir hekalu; eng’olo ni dhanu nia giwor cik m’ugwaku kum miyo apaje man miyo ajok mi mwokacam ni julawi ku julam, e dhanu gijolo lembene ku cwinygi ceke.—2Ke 31:2-12.
Wagol lonyo mi tipo
‘Tek wung’eyo gin maeni, mutoro iwu tek wutimogi’
14 Yo mange ma wanyutho ko jwigiri utie niwinjo jumange cuu. Yakobo 1:19 uyero nia “ng’atuman ubed m’ewinjo pio.” Yehova winjo jumange cuu mandha. (Tha. 18:32; Yoc. 10:14) Ku lapor, kenen wec ma nwang’ere i Ai 32:11-14. (Som.) Kadok nwang’u Yehova ubino mbe ku yeny mi paru pa Musa de, re ewinjo Musa nitundo ekoro lembe ceke m’ebino paru. Nyo ibiciro niwinjo ng’atu moko ma i wang’e ular uwodho paru ma vii, man ibitio ku paru m’ebemio iri? Yehova winjo kilili, rwo mi dhanu ceke ma gibekwaye ku yioyic.
15 Kepenjiri kumae: ‘Ka fodi Yehova ngi de jwigere man ewinjo dhanu calu m’egam ewinjo ko Abraham, Rahel, Musa, Yocuwa, Manoa, Elia, man Hezekia, nyo an ke acikara ngo nitimo kumeno? Nyo acopo winjo paru mir umego para ceke pi ninyutho igi yung, man nyo acopo lubo paru migine kan ucopere? Nyo ng’atu moko tie i cokiri kunoke i kind wedi para m’acopo dieng’ pire nisagu? Acopo konye nenedi?’—Tha. 30:6; Pok. 13:9; 1 Ub. 17:22; 2 Kei. 30:20.
YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 32-33
“Tiel cwiny umego i saa mi peko”
it-1-F mba. 212 udu. 6
Ascur
Senakerib. Senakerib ma wod Sargon II, ucaku lwiny i kum ker mi Yuda i oro mir apar wi ang’wende mi camu ker pa Hezekia (oro 732 W.N.Y.). (2Ub 18:13; Is 36:1) Hezekia ujai i kum mberembere pa jaascur m’ubino adwogi mi timo ma rac pa won ma Ahaz. (2Ub 18:7) Lembene ton i ubimo Senakerib uketho emaku adhura mi Yuda 46 (nen bende Is 36:1, 2), man i ng’eye, niai kud i kagonjo pare i Lakic, eng’olo nia Hezekia umii ajok mi talanto mi mola ma kwar 30 (romo tundo (dolar) 11560000$) man talanto mi mola ma tar 300 (romo tundo (dolar) 1982000$). (2Ub 18:14-16; 2Ke 32:1; nen bende Is 8:5-8.) Kinde ma juculo wel sente maeno, Senakerib uoro judongo pare pi niyero nia Hezekia gibol atum man giwek gimond m’umbe lwiny i Yeruzalem. (2Ub 18:17–19:34; 2Ke 32:2-20) E i saa maeno Yehova unego juaskari elufu dak acel pier abora wi abic (185000) mir udul mony pa jaascur maeno ma jakuhaya i diewor acel kende man eloko pi nidok i Nineve. (2Ub 19:35, 36) Kinde m’etundo i pacu, awiya pare moko ario uyokunege man wode ma nyinge Esarhadon uidho iwi ker kakare. (2Ub 19:37; 2Ke 32:21, 22; Is 37:36-38) Kpawa maeno ku nek ma junego ko udul mony mir Ascur, jukiewo pire i buku mi kpawa pa Senakerib man pa Esarhadon.—CAL MI Vol. 1, mba. 957.
w13-F 15/11 mba. 19 udu. 12
Jukwac abiro man judongomawijo abora utie ku thelembang’o iwa tin
12 Yehova betimo iwa lembe ma wageno ngo nia copo timere, ento emito watim gin ma ka korwa. Hezekia “uporo lembe ku judongomawijo pare ku dhanu ma tek pare”, man gimaku yub ma nia “gicul wang’ pi mi kulo ma gini yo woko mir adhura . . . Man cwinye [Hezekia] doko tek, e egomo gang’kidi ceke m’urwombre piny, man eting’e malu kum odkur, ku gang’kidi mucelo ma yo woko, man etimo jamtho ku ban dupa.” (2 Kei. 32:3-5) Pi nigwoko man nitelo wi dhanu pare i saa maeca, Yehova utiyo ku wend dhanu moko ma cwinygi tek, niwacu Hezekia, judongomawijo pare, man jubila m’uteng’ini i tipo.
w13 15/11 mba. 19 udu. 13
Jukwac abiro man judongomawijo abora utie ku thelembang’o iwa tin
13 Gin ma Hezekia utimo i ng’eye, pire bino tek nisagu niculo wang’ pii kende kunoke nigiero gang’ mir adhura udok ma tek. Nimakere ku rwom pare mi bedo jakwac, Hezekia ucoko dhu dhanu man etielo cwinygi ku wec mi lembe mi tipo: “Lworo kud unegwu kadi cwinyu de kud ung’abre kum ubimo mir Ascur . . . , kum ma ni bang’wa dupa ma sagu m’i bang’e: karacelo kude bot mi ring’kum; ento karacelo kudwa Yehova Mungu kara ukonywa, man ukied lwiny mwa.” Etie wec ma miyo tego mire ma, ma nia Yehova bikiedo pi dhanu pare! Kinde ma giwinjo kumeno, “E dhanu gijengri gigi kum lembe pa Hezekia m’ubimo mi Yuda.” Nen nia “wec pa Hezekia” re m’udwoko cwiny dhanu tek. En karacelo ku judongo ma wijo man dhanu ma tek pare, uketho i iye jubila ma calu Mika man Isaya, ginyuthiri nia gitie andhandha jukwac, calu ma Yehova ular uewo nikadhu kud i bang’ jabila pare.—2 Kei. 32:7, 8; som Mika 5:5, 6.
Wagol lonyo mi tipo
Lokocwiny mandha thelembene tie ang’o?
11 I ng’eye, Yehova udwoko wang’ rwo pa Manase. Nikum gin ma Manase urwo pire, Yehova uneno nia andha elokere. Pieno ewinjo Manase kinde m’ekwaye nia etim ire kisa, man i ng’eye edwoke ni ubimo kendo. Manase uii ku tego pare ceke pi ninyutho nia eloko cwinye andha. Etimo lembe ma Ahab utimo ngo nyanok de: Ewilo kura pare, ekabu thier mi vupo cen, man emiyo amora i kum dhanu nitimo thier ni Yehova. (Som 2 Lemkei 33:15, 16.) Pi nitimo lembuno, ugam ukwayu nia Manase ubed ku tegocwiny man yiyoyic, pilembe i wang’ niloko cwinye, pi oro ma dupa ebino lapor ma rac mandha ni juruot pare, ni judongo man ni dhanu m’ebebimo wigi. Re saa maeno ma dong’ etii, eii niyiko lembe m’egam enyolo ku timo pare ma reco. Ecicopere nia ebino kud atelatela ma cuu iwi nyakware ma Yosiya, ma i ng’eye udoko ni ubimo ma ber mandha.—2 Ub. 22:1, 2.
12 Wacopo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Manase? Egam ejwigere gire, man etimo lembe mange de m’usagu maeno. Erwo, ekwayu kisa, man eloko timo pare. Eii lee niyiko lembe m’enyayu, etimo kero pare zoo niworo Yehova man ekonyo jumange de niworo Yehova. Lapor pa Manase copo miyo genogen kadok ni ju ma gitimo dubo ma rac magwei. Lembe m’ekadhu kud i iye ubenyutho kamaleng’ nia Yehova tie Mungu ma ‘ber, man ebedo ayika mi weko dubo.’ (Zab. 86:5) Eyo, Yehova timo kisa andha, re etime ni ju m’uloko cwinygi i andha.
YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 6
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | 2 LEMKEI 34-36
“Nyo ibenwang’u bero cuu i Lembe pa Mungu?”
it-1-F mba. 1152 udu. 4
Hulda
Saa ma Yosia uwinjo lembe ma jubesomo i “kitabu mi cik” ma Hilkia unwang’u kinde ma jubeyiko hekalu, e eoro dhanu ucidh upenj Yehova. Gicidho i bang’ Hulda, m’uyokutuco igi lembe pa Yehova man eyero igi nia lembe ceke ma rac ma jugoro pire pi tegowic i “kitabu” maeno, binwang’u thek m’ujai maeni. Hulda umedo nia pilembe Yosia ujwigere gire i wang’ Yehova, ebineno ngo lembe ma rac maeno ento jubicoke ku kwaru pare man jubicoke ba liel pare ma cwinye kwio.—2Ub 22:8-20; 2Ke 34:14-28.
w09-F 15/6 mba. 10 udu. 20
Bed kud amora pi ot pa Yehova!
20 I saa mi tic mi yiko hekalu m’ubimo Yosia upangu, “Hilkia ma jalam unwang’u kitabu mi cik pa Yehova m’umire ni kum Musa.” E emiye ba Cafan ma jagor p’ubimo, man Cafan ukwong’o somo lembe mi kitabune ni ubimo Yosia. (Som 2 Lemkei 34:14-18.) Lembene bedo kud adwogi ma kani? Kinde m’ubimo winjo lembe mi cik, nia eyeco kendi pare man eng’olo ya jupenj pire i ba Yehova. Nikadhu kud i bang’ Hulda ma jabila ma dhaku, Mungu umiyo rwong lembe mi pokolembe i kum kit timo moko mi dini ma dhanu mi Yuda umondo i iye. Eyo, Yehova uneno tego ma lee ma Yosia utimo pi nikabu ayi gin m’acwiya cen, man enwang’u bero i wang’e kadok nang’ dhanu mi thekne zoo ubecinwang’iri ku lembe ma rac ma judaru twong’o pire. (2 Kei. 34:19-28) Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Andha, wan de watie kud ava ma rom mi timo ni Yehova calu Yosia. Wamito nilubo telowic pa Yehova cuu mandha, ma nang’ cwinywa ubedieng’ ko i kum lapor mi cimowang’ i kum lembe ma copo wok tek waweko jai i kum yiyoyic man timo ma reco unyotho thier mwa. M’umedo maeno, cwinya romo doko tek nia Yehova bineno amora mwa ma wabetimo pi thier mandha, calu m’eneno ko pa Yosia.
Wagol lonyo mi tipo
w17.03-F mba. 27 udu. 15-17
Nyo ibiketho adundeni i kum lembe m’ugorere?
15 Dong’ wacopo nwang’u cimowang’ ma kani i kum lembe m’unwang’u ubimo Yosia? Wakewanenu gin m’uketho lwiny uloye man m’utere i tho. (Som 2 Lemkei 35:20-22.) Yosia ‘wok i kum’ ubimo Neko mi Misiri, kadok nang’ ubimone yero ire nia embe ku lwiny kude de. Biblia uyero nia wec p’ubimo Neko “uai dhu Mungu.” Pirang’o ke dong’ Yosia ucidho nikiedo? Biblia uyero ngo thelembene.
16 Kadok kumeno, nang’u Yosia romo ng’eyo nenedi nia wec p’ubimo Neko uai i bang’ Yehova? Eyo, nang’u ukwayu ek’epenj jabila Yeremia ma tie acel m’i kind jubila mandha. (2 Kei. 35:23, 25) Re gin moko mbe m’unyutho nia etimo kumeno. M’umedo maeno, Neko bino cidho pare i kum adhura mi Karkemic nikiedo ‘i kum ot ma ali ni i kindgi gikugi,’ ento ngo i kum Yeruzalem. Bende, lembene umulo de ngo kum nying’ Mungu nyanok de, kum Neko ucayu ngo Yehova kadi enywaru de ngo dhanu pare. Pieno ebino rikini ma rac ma Yosia utimo pi nikiedo ku Neko. Nyo wacopo nwang’u ponji moko i lembuno ma waromo tiyo ko? Ka wabenwang’ara i wang’ lembe moko ma tek, ukwayu watim tego ma wasay ko nia yeny pa Yehova tie ang’o i kum lembene.
17 Ka lembe moko wok, ukwayu wanen cik mir ukungu m’umulo kum lembene man watii kude i ayi moko ma ber. I lembene moko, ecopo bedo ber nikenyang’ i bang’ judong cokiri. Copere nia wadaru nyamu i lembe i wiye nimakere ku gin ma wadaru ng’eyo con, man kadok nyo wadaru timo sayusac de iwi lembene i buku mwa. Re asu, jadit cokiri copo ketho waneno kud i cik moko mir ukungu ma romo konyowa. Ku lapor, nyamego ung’eyo nia etie ku rwom mi rweyo lembanyong’a. (Tic. 4:20) Ento kepar nia, epangu niwok i lembanyong’a nindo moko, ento won ot pare ma jayic ungo ubemito nia ebed i pacu. Eyero nia nindo daru ton lee ma ginwang’u ko ngo saa mi bedo karacelo, man ebemito nia nang’u gikegitim lembe karacelo calu won ot ku min ot. Nyamego maeno copo paru pi giragora moko mi Biblia, ma calu ve niworo Mungu man niketho dhanu udok julub. (Mat. 28:19, 20; Tic. 5:29) Re ukwayu epar bende iwi kite ma dhaku ucikere nibedo ko wor ni cware man nibedo ng’atu ma rido ngo lembe. (Efe. 5:22-24; Filip. 4:5) Nyo cware ukwero ire ndhu ma gwey nia kud ecidh i tic mi lembanyong’a, kunoke nyo ekwaye kende kende nia gitim lembe moko cing’ nica? Ukwayu wabed ku nen m’uporere nitimo yeny pa Mungu man nitimo tego nibedo ku pidocwiny ma ber.
YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 6–NINDO 2, DWI MIR 7
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | EZRA 1-3
“Wek Yehova utii kudi”
Nyo ibeneno gin ma Zekaria uneno?
ANYONG’A unego Juyahudi lee mandha. Yehova Mungu “ting’o cwiny Kuro m’ubimo mir Ajemi (mi Perse),” kara egony nyithindho mir Israel ma dong’ udaru timo oro dupa i ng’om mi Babeli. Ubimo Kuro utwong’o nia Juyahudi gicopo dok i ng’om ma thugi ‘man nigomo ot pa Yehova Mungu mir Israel.’ (Ezr. 1:1, 3) Ebino lembe mir anyong’a mi tuko ngo! Eno ubenyutho nia Juyahudi gibidok woro Mungu mandha kendo i ng’om migi.
w17.10-F mba. 26 udu. 2
Magali ku jamker mi wic ubegwoki
2 Zekaria ung’eyo nia juyahudi m’ubino dok i Yeruzalem ubino co ku mon ma weg yiyoyic. Gibino dhanu “ma Mungu ting’o cwinygi” niweko udi migi ku kuloka migi i ng’eygi. (Ezra 1:2, 3, 5) Giweko ng’om ma ging’iyo i iye pi nidok i ng’om ma dupa mi kindgi fodi uneno de ngo. Ka nang’ pi giero hekalu pa Yehova ubino tek ungo i igi, kunodi giwotho ngo woth ma bor mi kilometre eluf’acel ku dakabusiel (1600) kumeno man nikadhu kud i kind ng’om m’ariti ni iye.
Wagol lonyo mi tipo
w06-F 15/1 mba .19 udu. 1
Lembe ma dongo mi Buku pa Ezra
1:3-6. Calu Juisrael moko m’udong i Babeli, Jumulembe pa Yehova ma pol giromo ting’o ngo tic mi saa ceke kunoke nicidho timo kaka ma yeny tie lee i iye. Re asu, kara tic umedere i wang’e gidiko cinggi, gimiyo amora i kum umego ku nyimego ma giromo timo ticne man gimiyo giramiya ma ku berocwiny pi nicwalu tic mi Ker man tic mi ketho dhanu udok julub.