KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr23 Dwi mir 9 mba. 1-12
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2023
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 4-​10, DWI MIR 9
  • YENGA MI NINDO 11-​17,DWI MIR 9
  • YENGA MI NINDO 18-​24,DWI MIR 9
  • YENGA MI NINDO 25, DWI MIR 9–NINDO 1, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 2-⁠8, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 9-​15,DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 16-​22, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 23-​29, DWI MIR 10
  • YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 10–NINDO 5, DWI MIR 11
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2023
mwbr23 Dwi mir 9 mba. 1-12

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

YENGA MI NINDO 4-​10, DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ESTER 1-⁠2

“Ii nibedo mol calu Ester”

w17.01 mba. 25 udu. 11

Icopo bedo mol kadok kud i kind amulaic

11 Ka jubeyungowa akeca, eno romo ketho bedomol mwa i amulaic. Wakenen lembe ma Ester utimo kinde m’alokaloka moko ma mbwang’ uwok i kwo pare. Ebino leng’ akeca man jugam juyiko kume ku mo mi bei ma dongo pi oro acel zoo. Kubang’ ceng’ ebed edikere ku jumamon m’uai kud i theng’ bimobim mi Persi ceke man m’ubed utimo kwaya i kindgi pi nitelo nen p’ubimo. Re emedere asu nibedo wor man mol. Kadok i ng’ey m’ubimo ung’iye nibedo min ot pare de, eting’ere ngo.​—⁠Ester 2:​9, 12, 15, 17.

ia mba. 130 udu. 15

Ecungo pi dhanu pa Mungu

15 Kinde ma saa pa Ester uromo mi mondo i bang’ ubimo, jumio ire bed’agonya mi ng’iyo piny ceke m’ecopo bedo ku yenyne, saa moko nyo pi nidoko leng’ nisagu. Ento ku jwigiri, epenjo kende kende gin ma Hegai uweco pire. (Ester 2:​15) Copere enyang’ nia leng’o kende ngo re ma copo ketho ubimo mare; ento jwigiri man molo re ma pigi tie tek i lela p’ubimo. Nyo enyang’ cuu?

w17.01 mba. 25 udu. 12

Icopo bedo mol kadok kinde m’etie tek

12 Molo konyowa niketho kendi mwa, ayi ma wanen ko man timo mwa ubed cuu man mi woro. Gin ma ketho dhanu maruwa utie ngo kuhaya kunoke nitelo nen migi i wiwa nikadhu mukero, ento utie ninyutho “cwiny mi bedoyo man mi molo.” (Som 1 Pethro 3:​3, 4; Yer. 9:​23, 24) Tek pidoic mi ting’iri nuti i adundewa, ebinen i timo mwa. Ku lapor, wacopo bedo ku timo moko nyamuru muru ma ketho dhanu gipar nia watie ku rwom moko ma segi, wang’eyo amung’ moko kunoke watie ku winjiri ma ceng’ini kud umego ma gitie ku rwom. Kunoke wacopo koro lembe moko i ayi ma ketho yung ceke dwogo iwa ma kunke nwang’u etie paru kunoke lembe ma jumange de gidiko cing’gi i kume. Yesu uweko lapor ma ber i lembuno. I wec pare ma pol ebed edok i kum Lembagora mi Juebrania. Ebed eweco ku molo i ayi maeno kara juwinj pare ging’ey nia lembe m’ebeyero uai i bang’ Yehova; ento eyerogi ngo ku rieko kunoke ng’eyong’ec pare gire.​—⁠Yohana 8:​28.

Wagol lonyo mi tipo

w22.11 mba. 31 udu. 3-⁠6

Nyo Ing’eyo?

Jutim sayusac ginwang’u giragora moko mi Perse ma jukiewo ku gor mi cunéiforme, ma i iye jukiewo pi jadit moko ma nyinge Marduka (ku dhug Alur Mordekai). Ebedo jaratic p’ubimo, copere ebed eneno wi lembe mi sente i adhura mi Cucan. Arthur Ungnad ma tie jararieko m’ukoro pi kpawa mi theng ng’om ma yo nyangu, uwacu nia eni utie wang’ ma kwong’a ma nying’ Mor­dekai unwang’ere i buku mange m’uweko Biblia.

Niai i kum rapor ma Ungnad umiyo, jururieko mange de udok uloko giragora ulufu swa mi Perse ma jukiewo ku gor mi cunéifor­me. Moko m’i kindgi ubedo ban kidi ma junwang’u i uvuru mir adhura mi Persepolis. Junwang’e i kakanpiny moko ceng’ini ku gang’kidi mir adhura. Ban kidine ubino nuti niai i oro mi bimobim pa Artacasta I. Gitie i dhok mir Elam man nying’ dupa ma nwang’ere i igi, nwang’ere bende i buku pa Ester.

I Ban ma dupa mi Persepolis, jukiewo nying’ Marduka ma tie ng’atu m’ubedo jagor cik i kal p’ubimo i Cucan, i the bimobim pa Artacasta I. Ban ne acel ukoro nia Marduka ubino jalok dhok. Lembe maeno urombo ku gin ma Biblia ukoro pi Mordekai. Ebino jaratic m’ubed utimo i lelagang’ p’ubimo Ahasuerus (Artacasta I) man ebed eweco dhok ma tung’ tung’ ma kadhu ario. Mordekai ubed ubedo wang’ ma pol i dhugang’ mi kal p’ubimo i Cucan. (Est. 2:​19, 21; 3:⁠3) Dhugang’ maeno ubino ma dit ­yangara, man ebedo kaka ma jurutic mi kal gibed gitimo iye tic.

Lembe utie dupa m’urombo i kind Marduka ma juweco pire i ban kidi, ku Mordekai ma juweco pire i Biblia. Gin ceke gikwo i rundi ma rom, i kabedo ma rom, gibino ku dito ma rom i tic, man i kaka tic de ma rom. Ubenen nia lembe maeno ceke ubenyutho nia Marduka man Mordekai utie ng’atu ma rom ma juweco pire i buku pa Ester.

YENGA MI NINDO 11-​17,DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ESTER 3-⁠5

“Kony jumange gitim ku copo migi ceke”

it-2-F mba. 345 udu. 5

Mordekai

Mordekai ukwero nirum ni Haman. Ubimo Ahasuerus uketho Haman ni ng’atu mir ario mi ker, man eng’olo ni dhanu ceke mi lela pare nia girum i wang’ Haman pi kabedo mi yung m’eai enwang’u. Mordekai ukwero ku ng’ol nia erum ungo man eyero igi nia ebetimo kumeno pilembe etie Jayahudi. (Es 3:​1-4) Calu ma Mordekai ukwero nirum pi thelembe maeno, ubenyutho nia rumne umulo kum winjiri pare ku Mungu; kum ebino Jayahudi m’uthierere ni Mungu pare Yehova. Eng’eyo nia nikulo kore i wang’ Haman ukoc ku ma Juisrael gibed gitimo pi niyungo ng’atu ma tie ku dito, kum gin gibed gitimo kumeno kende kende pi niworo dito pa ng’atune. (2Sm 14:⁠4; 18:​28; 1Ub 1:​16) Mordekai ubino ku thelembe mandha m’uketho ekwero nikulo kore i wang’ Haman. Copere nia Haman ubino Jaamalek, Yehova ke ugam uyero nia ebikiedo kud Amalek “ugambre kum dhanum’utuk cil kum dhanum’utuk.” (Ai 17:​16; nen HAMAN.) Pieno, ebino lembe m’umulo kum bedopwe pa Mordekai ni Mungu pare, ento gambaker re ngo.

it-2-F 345 udu. 7

Mordekai

Gin m’etimo pi nibodho Juisrael. Kinde m’ubimo uwodho cik mi nyotho Juyahudi ceke ma gin’i the bimobim pare, Mordekai ubino ku yiyoyic nia Ester umondo i ker tap i saa maeno pi nibodho Juyahudi. Enyutho ni Ester nwom ma dit ma Ester utie ko man eyero ire nia ecidh ekway ubimo unyuth igi bero man ukonygi timba. Kadok nwang’u lembene uketho kwo pa Ester i ariti de, re eyiyo nicidho.​—⁠Es 4:7–​5:⁠2.

ia-F mba. 132 udu. 22-​23

Ecungo pi dhanu pa Mungu

22 Copere nia cwiny Ester udhongo kinde m’ewinjo rwonglembe maeno. Lembene uketho yiyoyic pare i amulaic ma lee. Eyero ngbeng’ ni Mordekai nia lworo ubenege. Epoyo wi Mordekai i kum cik p’ubimo. Ng’atu m’ucidho i wang’ ubimo ma jukulwong’e ngo, junege. Ndhu kende kende ng’atu m’ubimo uting’o ire uluth mi ker mi mola ma kwar re ma both. Nyo andha Ester copo bedo ku genogen ma nia ubimo biwok timo ire lembuno? Eng’eyo ma ber mandha lembe m’utimo Vacti kinde m’ejai i kum cik p’ubimo. Ester uyero ni Mordekai nia udoko nindo 30 niai ma fodi julwong’e ngo pi nimondo i bang’ ubimo! Kite ma juwenje kone umedo ameda thelembe mi penjere ka nyo andha ebiwok nwang’u bero kunoke ngo i wang’ ubimo maeno ma kitew n’i wiye.​—⁠Ester 4:​9-​11.

23 Mordekai udwoko wang’ lembe ku tegocwiny ni Ester pi nitielo yiyoyic pare. Eyero ire nia tek ekwero nitimo lembe moko, e both mi Juyahudi biwok ku yo kamange. Re ecopo geno nenedi nia ebiboth tek lak ragedo bidoko kwiny? Ku wec maeno, Mor­dekai unyutho yiyoyic ma lee i Yehova ma tie Mungu ma copo weko ngo junyoth dhanu pare kunoke nia lembakeca pare kud upong’. (Yoc. 23:​14) I ng’eye Mordekai upenjo Ester kumae: “Ng’a m’ung’eyo tek iwok i ker pi wagi nindo ma kumeni?” (Ester 4:​12-​14) Nyo eromo ngo nia walub lapor pa Mordekai? Eketho genogen pare zoo iwi Mungu pare, Yehova. Ka wan ke?​—⁠Rie. 3:​5, 6.

Wagol lonyo mi tipo

kr-F mba. 160 udu. 14

Wabenyego pi bed’agonya mi timo thier

14 Calu Ester giku Mordekai, tin de dhanu pa Mungu gibenyego pi bed’agonya mi timo thier ni Yehova i ayi m’ebekwayu. (Ester 4:​13-​16) Nyo in de icopo diko cingi? Eyo. Bed irwo areri pir umego ku nyimego mwa ma gibekadhu kud i peko nikum cik m’ubeturo twero migi. Rwo ma kumeno copo bedo ni kony ma lee dit ni umego ku nyimego ma gibekadhu kud i lembe ma tek kunoke ragedo. (Som Yakobo 5:​16.) Nyo Yehova dwoko wang’ rwo ma kumeno? Aloci ma wabenwang’u i kesi ma tung’ tung’ ubenyutho nia andha ebedwoko!​—⁠Ebr. 13:​18, 19.

YENGA MI NINDO 18-​24,DWI MIR 9

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ESTER 6-⁠8

“Nwang’ ponji iwi ayi ma ber mi weco i kindjo”

ia-F mba. 140 udu. 15-​16

Etimo ku rieko, ku tegocwiny, man edieng’ pi jumange

15 Cirocir pa Ester m’ekuro ko nindo mange pi nipenjo ubimo, umiyo kaka ma Haman ulund utimo ko lembe m’ukelo nyoth i wiye gire. Man copere nia Yehova Mungu re m’uketho nindo ukeng’ i wang’ ubimo. (Rie. 21:⁠1) Etie lembe ma winjere ka lembe pa Mungu ubetielo cwinywa nia wabed ku pidoic mi “kuro” niwacu mi cirocir! (Som Mika 7:⁠7.) Ka wabekuro Mungu, waromo nwang’u nia gin m’etimo pi nidaru peko mwa ukadhu bor dit lembe ma nwang’u waparu.

Eweco ku tegocwiny

16 Ester umito ngo eketh ubimo ukur asu asu; kinde ma gibino i dhu cemo wang’ mir arionde, eca kan efokoro lembe zoo. Re lembene timere nenedi? Kinde ma kaka umiyere ire mi weco, ubimo upenje kendo iwi gin m’emito kwayu. (Ester 7:⁠2) E ‘saa mi weco’ uromo ni Ester.

ia-F mba. 140 udu. 17

Etimo ku rieko, ku tegocwiny, man edieng’ pi jumange

17 Wakepar kite ma Ester urwo ko ni Mungu pare nyaling’ ling’ i wang’ niyero wec ma e: “Tek anwang’u bero i weng’i, E ubimo, man tek emaku i ubimo, dong’ kwo para mire ira kum penji para, man mi juthuwa kum kwac para.” (Ester 7:⁠3) Nen nia enyutho ni ubimo nia ebeworo pokolembe pare iwi gin m’ubedo ber i wang’e. Ester ukoc bor dit ku Vacti m’ubino dhaku p’ubimo man m’ugam unyayu lewic iwi cware akakaka! (Ester 1:​10-​12) M’umedo maeno, Ester ucayu ngo ubimo pi genogen m’eketho i Haman m’umbe niluro i lembe. Ento, ekwayu ubimo ugwok kwo pare kud i ariti.

ia-F mba. 141 udu. 18-⁠19

Etimo ku rieko, ku tegocwiny, man edieng’ pi jumange

18 M’umbe jiji, penji maeno ucwalu ubimo i timo man uwang’u iye lii. Ng’a dhe m’ubemito nyayu ariti i kum min ot p’ubimo? Ester umedo ku wec ma e: “Kum jung’iewowa, an ku juthuwa, kara junyothwa, junegwa, man jurwinywa. Ento tek jung’iewowa wabed jumiru ma co man bong’, kuno di aling’, kadok jadegi copo culo ngo pi nyoth p’ubimo.” (Ester 7:⁠4) Ester uweco thwolo thwolo pi peko pare, man emedo nia ka nwang’u jubedwokogi kende kende ni ng’eca, nwang’u eciweco ngo iwi lembene. Ka jubedo ling’ iwi nek ma lee maeno, nwang’u lembene ubecikelo peko ma lee iwi ubimo.

19 Lapor pa Ester ubeponjowa lee iwi bodho mi ketho ng’atini uyii lembe ma wabeyero. Tek nyo ibemito ikor lembe moko ma pire tek ngbeng’ ngbeng’ ni ng’atu moko m’imaru kunoke m’utie ku dito, nyutho cirocir, woro man niweco thwolo thwolo copo konyi lee.​—⁠Rie. 16:​21, 23.

Wagol lonyo mi tipo

w06-F 1/3 mba. 11 udu. 1

Lembe ma dongo ma nwang’ere i buku pa Ester

7:4​—⁠Ka nwang’u judaru the thek mi Juyahudi, nwang’u ecibedo “nyoth [ni] ubimo” nenedi? Kinde ma Ester ukoro ku bodho nia jucopo lworo Juyahudi ni ng’eca, eketho unen kamaleng’ nia nidaru the thek migi adara copo kelo nyoth ni ubimo. Talanto elufu apar (10 000) mi mola ma tar ma Haman ung’olo nimiyo i kakanpiny p’ubimo, tije copo bedo nok dit ka jupore ku wend sente ma copo jokere ka nwang’u Haman upangu nilworo Juyahudi alwora ni ng’eca. M’umedo maeno, nwang’u min ot p’ubimo de ubecitho i lemnek m’epangune.

YENGA MI NINDO 25, DWI MIR 9–NINDO 1, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ESTER 9-​10

“Etiyo ku dito pare pi bero mi juthugi”

it-2-F mba. 346 udu. 1

Mordekai

Mordekai udoko en ng’atu mir ario mi ker kaka Haman man ubimo umiyo ire lagith pare pi niketho ayi i kum dokima ma tung’ tung’ mi ng’ombe. Ubimo umiyo ot pa Haman ni Ester man Ester uketho Mor­dekai unen wi otne. I ng’eye Mordekai utiyo ku rusa m’ubimo umiyo ire pi nimiyo ni Juyahudi twero ma gicer ko bang’gi. Ni Juyahudi ebino lembanyong’a man gony. Dhanu dupa mi bimobim mi Persi gidikiri ku Juyahudi, man kinde ma nindo 13 mi dwi mir Adar ma tie nindo ma nwang’u jubenego iye Juyahudi uromo, nwang’u dong’ giyikiri. Judongo ceke mi bimobim ucungo i kum Juyahudi nikum dito pa Mordekai. Jumedo nindo mange iwi lwinyne i adhura mi Cucan. Juyahudi ginego judegi migi ma kadhu elufu pier abiro wi abic (75 000) i bimobim mi Persi, uketho i iye wot Haman apar. (Es 8:1–​9:​18) Ester uyiyo ni Mordekai nia eng’ol jubed jutim foc nja kubang’ oro i nindo 14 kud 15 mi dwi mir Adar ma gitie ‘ceng’ mi Purim;’ i nindone anyong’a uneggi, giyik foc mi cemo, gimii giramiya i kindgi man ni jucan. Juyahudi giyiyo man giketho focne ubed ni cik ni nyikwaygi ku ni ju m’ubedikiri kugi. Calu ma Mordekai utie ng’atu mir ario i ker, Juyahudi ma giworo Mungu giwore lee man emedere nidieng’ pi bedomoth migi.​—⁠Es 9:​19-​22, 27-​32; 10:​2, 3.

it-2-F mba. 628 udu. 4

Purim

Lembakecane. Kadok nwang’u jukor thelembe giyero nia foc mi Purim ma Juyahudi gibed gitimo i nindo ma tin umbe ku lembe pa dini i iye man nia saa moko gikadhu mukero de, re lembe ubino ungo kumeno kinde ma fodi jucaku the focne acaka. Mordekai giku Ester zoo gibino jutic pa Mungu mandha Yehova, man jucaku the focne de pi niyungo en. Both mi Juyahudi uai i bang’ Yehova Mungu, kum lembe m’uwok i kumgi ubino pi bedopwe pa Mordekai m’emoko ko kikiki i kum thier pa Yehova. Copere nia Haman ubino jaamalek, ma tie thek ma Yehova ulamu man m’ekeco ninyotho kot. Mordekai uworo lembang’ola pa Mungu man ekwero nirum i wang’ Haman. (Es 3:​2, 5; Ai 17:​14-​16) Bende, wec ma Mor­dekai uyero ni Ester (Es 4:​14) unyutho kamaleng’ nia ebino ku genogen iwi tego pa Mungu pi both mi Juyahudi; man cam ma Ester ukwiro i wang’ nimondo i bang’ ubimo, kwac m’etimo i ayi ma segi m’elwong’o ko ubimo i dhu cam m’eyiko, unyutho nia ebino ku genogen iwi kony pa Mungu.​—⁠Es 4:​16.

cl-F mba. 101-​102 udu. 12-⁠13

“Wukwany koth Mungu” i kite mi tiyo ku dito

12 Yehova uketho judong cokiri pi nitelo wi cokiri mi Jukristu. (Juebrania 13:​17) Jumaco maeno m’uromo gibetiyo ku dito ma Mungu umiyo igi pi nikonyo rombe man niketho gibed museme. Nyo rwom ma gitie kone ketho girwodho arwodha iwi juyic wagi? Ungo nyanok de! Ukwayu judong cokiri gibed ku nen ma cuu man mi molo iwi rwom ma gitie ko i cokiri. (1 Pethro 5:​2, 3) Biblia ubeyero ni judong cokiri kumae: “Wugwok cokiri pa Mungu m’eng’iewo ku rimb Wode gire.” (Tic 20:​28) Eno re ma tie thelembe ma dit m’ukwayu gitii ko ku rombeman ku mer.

13 Wacopo poro lembuno ku lembe ma e: Jarimbi moko ma ceng’ini ukweyi nia igwok piny pare moko ma pire tek. Ing’eyo nia eng’iewo pinyne ku welpiny ma lee. Nyo icopo ngo nigwoke cuu? Rom rom kumeno, Mungu umiyo ni judong cokiri rwom mi gwoko piny moko ma pire tek lee mandha: Cokiri mi Jukristu, ma dhanu m’i iye juporo ku rombe. (Yohana 21:​16, 17) Pi rombe pa Yehova utie tek lee i iye, eno re m’uketho eng’iewogi ku rimo ma pire tek lee pa Wode ma kulong’, Yesu Kristu. Nwang’u Yehova copo culo ngo welpiny ma lee kumeno pi rombe pare. Judong cokiri ma jwigiri gigwoko lembuno i wigi man gitiyo ku rombe i ayi m’umaku piny.

Wagol lonyo mi tipo

w06-F 1/3 mba. 11 udu. 4

Lembe ma dongo ma nwang’ere i buku pa Ester

9:​10, 15, 16​—⁠Kadok nwang’u cik ma jumiyo ni Juyahudi ugam uyiyo igi nicoko jambayeki, re pirang’o gigam gitimo ngo kumeno? Jambayeki ma gicoko ngo unyutho m’umbe jiji nia lembakeca migi ubino kende kende nigwoko kwo migi ento ungo nisayu lonyo.

YENGA MI NINDO 2-⁠8, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 1-⁠3

“Mediri ninyutho mer ma thuc ni Yehova”

w18.02 mba. 6 udu. 16-​17

Lub lapor mi yioyic man mi woro pa Noa, Daniel, man Yob

16 Yob unwang’ere ku peko moko ma kani? Yob ukadhu kud i peko ma yawe mbe i kwo pare. Ku kwong’a, Yob ubino “dit m’usagu nyithindho ma yo nyangu ceke.” (Yob 1:⁠3) Elony akeca man pire de yik, jubed juwore de lee. (Yob 29:​7-16) Re kadok kumeno de, Yob ubed uparu ngo nia pire tek lee nisagu jumange, kunoke nia embe ku yeny pa Mungu i kwo pare. Wayero kumeno pilembe Yehova ulwong’e nia “jatic para” man eyero nia Yob utie “ng’atu ma ndhu cu man atira, ng’atu ma lworo Mungu, man ma lokre cen ni dubo.”​—⁠Yob 1:⁠8.

17 Re rek kumeni ci, kwo pa Yob ugam ulokere. Piny pare zoo unyothere, ava kwo uai i kume man emito etho cen. Tin eni, wang’eyo nia Sitani re m’unyayu peko i kum Yob. Eyero nia Yob ubetimo ni Yehova, pilembe Mungu umio ire piny dupa. (Som Yob 1:​9, 10.) Yehova unwang’u nia adote maeno ma rac tie lembe ma lee. Dong’ Yehova utimo ang’o pi ninyutho nia Sitani utie jandra ma rac? Emio kaka ma Yob unyutho ko gwoko bedoleng’ pare ire, man m’enyutho ko nia ebetimo ni Mungu nikum mer.

w19.02 mba. 5 udu. 10

Gwok bedocu peri!

10 Adote ma Sitani ukelo iwi Yob umulo kumi nenedi? I andha, Sitani uwacu nia imaru ngo Yehova Mungu kud adundeni ceke, nia tek inweng’iri i amulaic ibiweko Yehova, man nia ibiweko bedocu peri! (Yob 2:​4, 5; Nyu. 12:​10) Adote maeno romo ketho iwinjiri nenedi? Ma jiji mbe, ecopo timi rac mandha. Re kepar lembe mae: Ka Yehova uweko Sitani uketh bedocu peri i amulaic, eno nyutho nia egeni lee mandha uketho eweko iri kaka m’igwok ko bedocu peri kara itund ninyutho nia Sitani utie javupo. Etie ku genogen nia ibimoko i kum bedocu peri, man eng’olo nia ebikonyi kara itim kumeno. (Ebr. 13:⁠6) Etie rwom ma lee dit nia Ubimo ma malu Ngbir ngi uketho genogen pare i wiwa! Nyo ibenyang’ i kum thelembe m’uketho pire tie tek nigwoko bedocu mwa? Bedocu konyowa nituco wi vupo pa Sitani, nicero ba nying’ Mungu man nitielo Bimobim pare. Dong’ waromo timang’o kara wagwok bedocu mwa?

Wagol lonyo mi tipo

w21.04 mba. 11 udu. 9

Nwang’ ponji i kum wec ma tokcen ma Yesu yero

9 Yesu yero lembang’o? Kinde m’ebecitho, Yesu kok kumae: “Munguna, Munguna, ikuna nedi?” (Mat. 27:​46) Biblia unyutho ngo thelembe m’uketho Yesu yero wec maeno. Ento wakenen ponji ma wacopo nwang’u kud i wecne. Ponji mi kwong’o ma wanwang’u utie nia, wec maeno ma Yesu uyero, upong’o lembila ma nwang’ere i Zaburi 22:⁠1. Bende, wec maeno ubenyutho kamaleng’ nia Yehova utwodo ngo “arara i kum” Wode. (Yob 1:​10) Yesu ng’eyo nia Won uweke i cing’ judegine, kara giketh yioyic pare i amulaic nitundo i tho. M’umedo maeno, wecne ubenyutho nia etimo ngo lembe moko acel de ma rac m’eromo ko ku tho.

YENGA MI NINDO 9-​15,DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 4-⁠5

“Bed ku weng’i i kum lembang’eya mandha ngo”

it-1-F mba. 725 udu. 17

Elifaz

2. Etie acel m’i kind jurimb Yob. (Yob 2:​11) Ebino Jatemani m’uai kud i the kwaru pa Elifaz ma lundo utie wod Esau. Pieno waromo yero nia etie nyakwar Abraham man wat ma bor pa Yob. En ku nyikwaye gibed giyungiri pi rieko migi. (Yr 49:⁠7) Kud i kind dhanu adek ma ‘gijuko’ Yob, Elifaz re m’ubino ng’atu ma pire ung’eyere man ma wec pare ubino ku tego i iye; eno uketho waromo paru nia en re ma wang’e uteng’ini i kindgi. Kud i kind wec ma giweco ku Yobgi, ebed elar emaku wec man eweco lee nisagu juwagi.

w05-F 15/9 mba. 26 udu. 2

Ceriri i kum paru ma reco!

Elifaz uparu pi lembe mir udu m’uwok i wang’e, eyero kumae: “E tipo moko lund ukadhu i nyim wang’a; yukkuma dinyo. Ecungo ling’, ento acopo ng’iyo nenne ngo; Ayi ni i nyim wang’a: Piny uling’ ti, man awinjo dwal.” (Yob 4:​15, 16) Kit tipo ma nenedi m’utelo wi paru pa Elifaz? Wec mir acaye m’edok eyero ubenyutho nia tipo maeno ubino ngo acel m’i kind malaika pa Mungu ma gigwoko bedoleng’ migi. (Yob 4:​17, 18) Ebino giracwiya ma rac mi tipo. Tek etie ngo giracwiya ma rac mi tipo, dong’ pirang’o Yehova udok ujuko Elifaz ku juwodhe ario nia giweco ndra? (Yob 42:⁠7) I andha, pajogi re m’utelo wi Elifaz. Wec pare ubino mbe ku paru pa Mungu i iye.

w10-F 15/2 mba. 19 udu. 5-⁠6

Ceriri i kum ndra pa Sitani

Sitani utiyo kud Elifaz, m’ubino acel m’i kind jurimb Yob adek ma gicidh giliewe, pi niyero nia tij dhanu mbe zoo de. Pi nidok iwi wec pare m’eyero pi dhanu nia gitie “ju m’ubedo i udi mir ulobo,” eyero ni Yob kumae: “Thepiny migi ni i utur, Ma junyonogi calu abirbir. I kind kugweno kud uthieno ginyothri: Girwinyo i rwiny mi nja ma ng’atu moko mbe m’unene.”​—⁠Yob 4:​19, 20.

Kaka mange i Biblia, juporowa kud “agulu mir ulobo,” niwacu jamtic ma ng’eny ma jucwiyo ku ng’om. (2 Kor. 4:⁠7) Wang’ic nikum dubo ma walagu man koso bedoleng’. (Rum. 5:​12) Ka ku copo mwa giwa, wacopo cero ngo bang’wa i wang’ masendi pa Sitani. Re calu watie Jukristu, watie ngo kendwa. Kadok nwang’u wang’ic, re piwa tie tek i Mungu. (Isa. 43:⁠4) M’umedo maeno, Yehova miyo tipo pare ma leng’ ni ju m’ubekwaye. (Luka 11:​13) Tipo pare copo miyo iwa “tego m’usagu ceke,” ma konyowa ninyego ku peko ma tung’ tung’ ma Sitani ubekelo i kumwa. (2 Kor. 4:⁠7; Filip. 4:​13) Ka wajai ni Wonabali ma ‘wacungo ko nging’ nging’ i yiyoyic,’ Mungu bidwokowa tek. (1 Pet. 5:​8-​10) Pieno, ukwayu ngo walwor Sitani Wonabali.

mrt-F mba. 32 udu. 13-​17

Bed ku weng’i i kum lembang’eya mandha ngo

● Ng’ii cuu kaka m’eai i iye man lembe m’i iye

Biblia uyero kumae: “Wung’ii cuu i lembe ceke.”​—⁠1 Juthesaloniki 5:​21.

I wang’ niyiyo kunoke nimoyo lembang’eya moko, kadok enyai i kind dhanu kunoke jubeweco i wiye wang’ ma pol, lar ikeng’i kanyo etie lemandha. Icopo timo nenedi?

Keng’ii lembe ma copo ketho jugeno kaka m’eai i iye. Dhanu man dilo ma wodho lembang’eya gicopo ketho lembang’eya moko kara uyaw pi kuloka migi kunoke lem­gamba. Pieno por lembe m’ineno i kawodho lembang’eya moko ku m’ucelo. Saa moko, jurimo gicopo oro lembang’eya moko ma cuu ngo ku yore mi mesaj kunoke iwi yamu m’umbe ning’eyo. Pieno ukwayu ngo wagen lembang’eya moko i wang’ ninyang’ cuu i kaka m’eai i iye.

Kenyang’ ka nyo lembe m’i iye utie ma fodi ugalu ngo man ma tap. Say cuu nindo m’ewok i iye, andha mi lembene man lembe ma tap m’ucwake. Bed ku weng’i asagane tek ubeyenyo nen nia juroyo sosi i lembang’eya moko ma zoo kunoke juyike i ayi m’ecwal kowa nitimo lembe moko.

Wagol lonyo mi tipo

w03-F 15/5 mba. 22 udu. 5-⁠6

Cung nging’ nging’, man loy kwaya mi ng’wec mi kwo

Nibedo acel m’i kind dhanu mi dilo m’ubetimo thier mandha i wang’ ng’om zoo copo konyowa nicungo ma tek. Etie mugisa ma lee dit nidikara kud umego m’i wang’ ng’om zoo ma gitie ku mer! (1 Pethro 2:​17) Man waromo tielogi.

Wakewec iwi timo ma ber pa won bedopwe ma Yob. Kadok jajuk ma rac ma Elifaz de utegere niyero pire kumae: “Lembe peri jengo ng’atu m’ubepodho, man idwoko cong’ ma ng’ic tek.” (Yob 4:⁠4) Wan ke watimo nenedi? Ng’atuman m’i kindwa utie ku rwom mi konyo umego ku nyimego mwa mi tipo kara gicir i tic pa Mungu. Kite ma wabekwo ko kugi ucikere nirombo ku wec ma e: “Wumi tego ni cing’ ma ng’ic, man wudwok cong’ ma lebelebe tek.” (Isaya 35:⁠3) Dong’ nyo icopo ketho ngo lembakeca mi tielo Jukristu wedu man mi miyo amora i kumgi saa ceke m’irombo kugi? (Juebrania 10:​24, 25) Nibeyero igi wec mi foyofoc m’uai kud i adunde man nibefoyogi pi kero ma gibetimo pi ninyayu mutoro i Yehova copo konyogi nicungo ma tek, ma gitie ku lembakeca mi loyo kwaya mi ng’wec pi kwo.

YENGA MI NINDO 16-​22, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 6-⁠7

“Kan ibenwang’u nia kwo udoko kec iri”

w06-F 15/3 mba. 14 udu. 10

Lembe ma dongo ma nwang’ere i buku pa Yob

7:⁠1; 14:14​—⁠‘Tic ma tek’ thelembene tie ang’o? Can pa Yob ubino lee dit uketho eparu nia kwo utie tek akeca, man epore ku tic ma tek. (Yob 10:​17) Yob uporo nindo ma jutimo i kabuli ku tic ma tek; kum ka jukunyo ng’atini ebedo mbe ku copo iwi nindo m’ebitimo i kabuli nitundo m’ebicer.

w20.12 mba. 16 udu. 1

‘Yehova . . . bodho ju ma cwinygi tur’

Saa moko ka waparu, wanwang’u nia kwo tie cek, man “epong’ ku can.” (Yob 14:⁠1) Eno ketho saa moko cwinywa tur. Jurutic ma con pa Yehova dupa de giwinjiri kumeno. Ju moko ugam umito nia timba githo cen. (1 Ub. 19:​2-⁠4; Yob 3:​1-⁠3, 11; 7:​15, 16) Ento Mungu migi ma gigeno ubed ujuko cwinygi man ebed emio igi tego wang’ dupa. Jukiewo pi lembe ma ginwang’iri ko kara ujuk cwinywa man uponjwa.​—⁠Rum. 15:⁠4.

g-F 1/12 mba. 16 udu. 2-⁠4

Kan ibenwang’u nia ibevoc

Kadok ubenen nia genogen umbe i lembe peri de, re poy nia ini kendi ngo man dhanu ceke ubenyego ku kit peko moko kokoro tin eni. Biblia uyero kumae: “Giracwiya ceke ubecur acura man gibesendiri karacelo.” (Jurumi 8:​22) Kadok pi kare moko ecopo nen ve nia peko peri ubethum ungo de, re lembe beyikere kubang’ nindo m’ubekadhu. Dong’ pi kawoni, ang’o ma copo konyi?

Kor kite m’ibewinjiri ko ni jarimbi moko m’igeno man m’uteng’ini. Biblia uyero kumae: “Jarimo bedo ku mer i nindo ceke, man junyolo umego [pi nindo] mi can.” (Lembrieko 17:​17) Won bedopwe ma Yob ma juweco pire i Biblia de kinde m’ebino nwang’ere ku peko, ekoro pekone ni jumange. Kinde m’ewinjere nia ve ‘ng’eyong’ec pare ol ku kwo pare,’ eyero kumae: “Abicera ngo ni cur para; Abiweco i ulecu mi ng’eyong’ec para!” (Yob 10:⁠1) Nikoro peko peri ni dhanu mange copo jwigo wi pekone man ecopo ketho ibedo ku nen ma ber i wiye.

Kor lembe mir adundeni ni Mungu i rwo. Jumoko beparu nia rwo utie kende kende lembe ma yiko paru pa ng’atini, ento Biblia uyero lembe m’ukoc. Zaburi 65:2 ulwong’o Yehova Mungu ni ‘Jawinj rwo,’ man 1 Pethro 5:7 uyero kumae: “Ebedieng’ piwu.” Biblia udwogo wang’ dupa iwi paru ma nia pire tie tek nijengiri iwi Mungu. Ku lapor:

“Gen Yehova kud adundeni ceke, man kud ijengri kum ng’eyothelembe peri giri. Ng’eye i yo peri ceke, Man ebinyutho yo peri.”​—⁠LEMBRIEKO 3:​5, 6.

“[Yehova] biketho yeny ma jum’ulwore yenyo timbre kakare; Ebiwinjo ywak migi bende, man ebibodhogi.”​—⁠ZABURI 145:⁠19.

“Man cwinywa tek i wiye i lembe ma e: Nia gin moko ci ma tek wabekwayu i bang’e nimakere ku yeny pare, ewinjowa.”​—⁠1 YOHANA 5:​14.

“Yehova ni bor ku judubo, Ento ewinjo rwo pa ng’atu ma pwe.”​—⁠LEMBRIEKO 15:⁠29.

Kan ibed inyutho pi peko m’ebenweng’iri ko ni Mungu, ebikonyi. Etie lembe ma winjere ka Biblia ubemiyo amora i kumwa nia ‘wagene i nindo ceke . . . Wakonj adundewa woko i wang’e.’​—⁠Zaburi 62:⁠8.

Wagol lonyo mi tipo

w20.04 mba. 16 udu. 10

Lub lapor pa Yehova i kite m’ibekwo ko kud umego ku nyimego

10 Waromo lubo lapor pa Yehova nwang’u wabeii ninyang’ kud umego ku nyimego mwa. Tim tego ing’ei umego ku nyimego peri cuu. Wec kugi i wang’ coko man i ng’ei coko, rwei lembanyong’a karacelo kugi, man kan ecopere, lwong’gi wucam kugi. Kan itimo kumeno, ibinwang’u nia nyamego m’ibed ineno nia kadhu dhanu ling’ ling’ karaman utie dhanu ma lwor, umego m’ibed iparu nia umaru giki mi kum lee karaman utie dhanu ma jajol, kunoke nyamego ma tundo nja kud awiya pare nwang’u dong’ coko ucaku, karaman ubeciro ragedo ma lake tek i pacu. (Yak. 4:​12) I andha, wacikara ngo “nimondo i lembe mi dhanu.” (1 Tim. 5:​13, NWT) Ento kara wanyang’ ma ber kud umego ku nyimego mwa, etie ber ning’eyo lembe moko i wigi, man ning’eyo lembe ma gigam gikadhu kud i iye i kwo migi.

YENGA MI NINDO 23-​29, DWI MIR 10

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 8-​10

“Mer ma lokere ngo pa Mungu gwokowa i kum ndra pa Sitani”

w15-F 1/7 mba. 12 udu. 3

Nyo andha wacopo nyayu anyong’a i Mungu?

Yob usendere ku kit peko ma tung’ tung’ ma jubenyayu i kume mananu. Paru ma rac re m’utundo i wiye, m’etuc niparu ko nia Mungu dieng’ ungo kadok egwok bedoleng’ pare ire kunoke ngo. (Yob 9:​20-​22) Kite ma Yob ung’eyo ko cuu nia etie won bedopwe uketho jumange uparu nia ebetwong’ere gire pwe ma sagu Mungu.​—⁠Yob 32:​1, 2; 35:​1, 2.

w21.11 mba. 6 udu. 14

Mer ma lokere ngo pa Yehova utie ku thelembe ang’o iri?

14 Mer ma lokere ngo pa Mungu miyo iwa gwok i thenge mi tipo. Kinde ma Daudi ubino rwo i bang’ Yehova, eyero kumae: “In i kapondo para; ibigwoka ni can; ibitieka ku wer mi both. . . . Ng’atu m’ugeno Yehova, mer mi bero bitieke gbur.” (Zab. 32:​7, 10) Calu ma con gang’ kidi m’utieko adhura ubed ugwoko dhanu m’i iye, mer ma lokere ngo pa Yehova de gwokowa kumeno i kum lembe ma copo nyotho winjiri mwa kude. M’usagu maeno, mer ma lokere ngo pa Yehova ketho ecorowa ceng’ini i kume.​—⁠Yer. 31:⁠3.

Wagol lonyo mi tipo

w10-F 15/10 mba. 6-⁠7 udu. 19-​20

“Ng’a m’utuc ning’eyo paru pa Yehova?”

19 Wanwang’u ponji ma kani iwi “paru pa Yehova”? Ukwayu wawek lembe pa Mungu ubiny paru mwa iwi nyang’ mwa i kum paru pa Yehova. Wacikara ngo niketho ng’ico mwa ubed iwa ni thelembe mi diyo Yehova man ukwayu ngo wapok lembe i wiye nimakere ku cik kunoke paru mwa giwa. Yob uyero kumae: “[Mungu] en e dhanu ngo, calu an, ma nia alok ire lembe, Ma nia wabin karacelo ba pokolembe.” (Yob 9:​32) Tap calu Yob, ka watuc ning’eyo paru pa Yehova, lembe ma wacopo timo tie ndhu nikok kumae: “Nen, maeni ng’et yo pare kende: Man wawinjo lembamung’a i bang’e nyanok mire! Ento ng’a ma copo ng’eyo morpolo mi tego pare?”​—⁠Yob 26:⁠14.

20 Kinde ma ka wabesomo lembagora, wacopo timo ang’o ka watundo iwi verse moko ma nyang’ i iye utie tek, asagane kan eweco iwi paru pa Yehova? Tekene i ng’ey timo sayusac de wanwang’u ngo dwokowang’ lembe ma cuu, waromo neno lembene ni gin m’unyuth ka nyo wageno Yehova kunoke ngo. Poy nia, kubang’ nindo m’ukadhu lembe moko bedo nuti ma miyo iwa kare mi nyutho genogen mwa i kite ma tung’ tung’ pa Yehova. Dong’ wayii ku molo nia wacopo nyang’ ungo zoo wi zoo i lembe ceke ma Yehova timo. (Ekl. 11:⁠5) E wabiyiyo andha wec ma e ma Jakwenda Paulo uyero: “Ei! Berocwiny pa Mungu, rieko pare man ng’eyong’ec pare lee mire ma! Ninyang’ i pokolembe pare man i yo pare utie lembe ma tek mire ma! Kum ‘ng’a m’utuc ning’eyo paru pa Yehova, man ng’a m’udoko jamii juk pare?’ Kunoke ‘ng’a m’ular umiyo piny moko ni Mungu kara ecul ire kawang’e?’ Kum ecwiyo piny ceke man ginuti ni kume man pire. Dwong’ ubed ire rondo ku rondo. Amen.”​—⁠Rum. 11:​33-​36.

YENGA MI NINDO 30, DWI MIR 10–NINDO 5, DWI MIR 11

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 11-​12

“Yore adek mi nwang’u rieko man kite mi nwang’u bero i kume”

w09-F 15/4 mba. 6 udu. 17

Yob umiyo yung ni nying’ Yehova

17 Ang’o m’ukonyo Yob nigwoko bedo cuu pare? M’umbe jiji, ma fodi peko utundo ngo i wiye, nwang’u dong’ etie ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. Kadok nwang’u wambe ku gin m’ubenyutho nia Yob ung’eyo nia Sitani ucwayu vupo iwi Yehova de, re Yob ukeco nigwoko bedoleng’ pare. Eyero kumae: “Abicoro bedocu para cen ungo kud i kuma maram abitho ko!” (Yob 27:⁠5) Yob utimo ang’o pi nibedo ku winjiri ma ceng’ini eno? M’umbe jiji, lembe m’ewinjo iwi kite ma Mungu utiyo ko kud Abraham, Isak, man Yakobo ma gibino wedi pare ma bor, unyang’e lee mandha. Man neno giracwiya de ukonyo Yob ning’iyo kite dupa ma Yehova utie ko.​—⁠Som Yob 12:​7-⁠9, 13, 16.

w21.06 mba. 10 udu. 10-​12

In ikendi ngo, Yehova ni kudi

10 They mer kud umego ku nyimego. Say jurimo m’iromo nwang’u ponji i bang’gi i cokiri kadok nwang’u oro migi kunoke suru migi ukoc ku peri de. Biblia ubepoyo wiwa nia rieko nuti “ku judongo.” (Yob 12:​12) Ju m’uteng’ini de giromo nwang’u ponji i bang’ aradu. Daudi ubino nyathin lee ni Yonathan, re lembuno ucerogi ngo nibedo jurimo ma ceng’ini i kindgi. (1 Sam. 18:⁠1) Daudi giku Yonathan gikonyiri i kindgi kara gitim ni Yehova kadok kud i kind peko dupa de. (1 Sam. 23:​16-18) Nyamego Irina ma tie Jamulembe pa Yehova en kende i kind jupagi uyero kumae: “Umego ku nyimego mwa giromo doko iwa calu junyodo mwa kunoke awiya mwa. Yehova copo tiyo kugi pi nipong’o yeny mwa.”

11 Nitheyo mer tie lembe ma yot ungo, asagane kan itie jalewic. Nyamego Ratna ma tie jalewic ung’eyo lemandha kud i kind ragedo, eyero kumae: “Anwang’u nia andha abino ku yeny mi kony mir umego ku nyimego mi cokiri.” Ecopo bedo lembe ma tek ninyutho kite m’ibewinjiri ko ni ng’atu mange, ento kan ibekoro paru peri ngbeng’ ngbeng’ ire, eno copo ketho kindwu doko ceng’ini ku ng’atune. Jurimbi gibemito gitiel cwinyi man gikonyi; ento kara gitim lembuno, ukwayu ikor igi kite m’ibewinjiri ko.

12 Yo mange ma ber akeca ma watheyo ko mer utie nirweyo lembanyong’a ku jumange. Carol ma waweco pire uyero kumae: “Anwang’u jurimo dupa ma beco kinde m’aberweyo lembanyong’a karacelo ku nyimego man kinde ma wabetimo tic mange mi theokrasi. Pi oro ma dupa Yehova ukonya nikadhu kud i bang’ jurimo maeno.” Nitheyo mer ku Jukristu wadwa tie lembe ma miyo kony saa ceke. Yehova copo tiyo kugi pi nikonyi inyeg i dhu pidoic mi turcwiny ma calu ve bedo liyo kendjo.​—⁠Rie. 17:⁠17.

it-2-F mba. 851 udu. 7

Rieko

Rieko pa Mungu. Yehova tie ku rieko ma porere ngo, man “en kende re m’e riek” i ayi maeno. (Rm 16:​27; Ny 7:​12) Ng’eyong’ec bemedere nimakere ku lembe ma jubeng’eyo, man calu Yehova tie Mungu m’unuti “ugambre rondo ku rondo” (Zb 90:​1, 2), eng’eyo lembe ceke iwi ng’om ku polo, piny ma juyiko kogi, piny ceke ma nwang’ere i igi man kpawa migi niai ma jucwiyogi cil tin. Yehova re m’uketho cik ma telo wi giracwiya, piny ma tung’ tung’ ma lwokere gire, man cik ma dhanu gijengiri i wigi pi nitimo sayusac man niyiko piny; m’umbe gin maeno ceke nwang’u gin ma dhanu ucitimo umbe. (Yb 38:​34-​38; Zb 104:​24; Rie 3:​19; Yr 10:​12, 13) Cik pare mi kurajo bende pire tie tek lee, kum etielowa, ekonyowa nibedo ku pokolembe ma cuu man edwoko kwo mwa ber. (Pc 32:​4-⁠6; nen YEHOVA [Mungu mi cik mi kurajo].) Gin moko mbe ma Yehova nyang’ i iye ngo. (Is 40:​13, 14) Kadok saa moko eweko lembe moko m’ukoc ku cik pare ma pwe utimere pi kare moko de, en re m’ewon anyim man lembe ceke mir anyim­ne bitimere nimakere ku yeny pare, bende lembe ceke m’eyero “bibedo miero.”​—⁠Is 55:​8-​11; 46:​9-​11.

Wagol lonyo mi tipo

w08-F 1/8 mba. 11 udu. 5

Ayi mi weco kud aradu

▪ ‘Nyo abed aneno de lembe m’upondo i wec moko ma juyero?’ Yob 12:11 uyero kumae: “Ith mulo lembe ngo, Cil calu dhok bilo cemo pare?” Pieno, pire tie tek iri “nimulo,” niwacu ning’iyo i lembe ma wodi kunoke nyathin peri ma nyaku ubeyero. Wang’ ma pol aradu gibed gibolo wec abola. Ku lapor, wodi kunoke nyathin peri ma nyaku romo yero kumae: “Saa ceke ibed inena ve nyathin!” kunoke “Inyang’ kuda ngo zoo de!” Kakare niketho wii i kum wec ma nia “Saa ceke” man “ungo zoo de,” nyang’ nia copere nyo nyathin peri ubemito yero lembe m’ukoc ku m’iwinjo. Ku lapor, wec ma nia “Saa ceke ibed inena ve nyathin,” thelembene copo bedo “abenwang’u ve igena ngo,” man wec ma nia “Inyang’ kuda ngo zoo de,” copo nyutho “amito akor iri kite m’abewinjara ko.” Tim tego nineno lembe m’upondo i wec moko ma juyero.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini