KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • mwbr23 Dwi mir 11 mba. 1-10
  • Cindi “Buku mi coko mi Kwo man tic”

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Cindi “Buku mi coko mi Kwo man tic”
  • Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2023
  • Nyithithiwiwec
  • YENGA MI NINDO 6-12, DWI MIR 11
  • YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 11
  • YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 11
  • YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 11–NINDO 3, DWI MIR 12
  • YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 12
  • YENGA MI NINDO 11-17, DWI MIR 12
  • YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 12
  • YENGA MI NINDO 25-31, DWI MIR 12
Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic—2023
mwbr23 Dwi mir 11 mba. 1-10

Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

YENGA MI NINDO 6-12, DWI MIR 11

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 13-14

“Tek dhanu tho, ebikwo kendo?”

w99-F 15/10 mba. 3 udu. 1-3

Dhanu sayu nimedo nindo mi kwo

Jukiewo paru ma nia dhanu kwo pi nindo ma nyanok kende oro daru doko elufu adek ku dak abic (3500), man tin dhanu ma nok kende re ma copo bedo ku paru m’ukoc iwi lembene. Niai con dhanu nwang’u nia etie lembe ma winjere ngo nikwo pi kare ma nok kende e i ng’eye ke jutii man jutho. Pieno, bodho ma tung’ tung’ mi sayu medo nindo mi kwo unyay lee dit i kind oro m’ubed ukadhu.

I rundi ma Yob ukwo i iye, Jumisiri gibed gicamu mand lei ma giparu ko nia ebidwokogi kendo ni aradu. I ng’eye, jururieko moko gicaku sayu yore mi loko cuma udok ni mola, man Lembakeca migi ma dit ubino niyiko piny moko ma nyapii pii i ayi mir udu ma giparu nia copo ketho jukwo awena. Dupa m’i kindgi ubino ku yiyoyic ma nia piny mange ma juloko udoko ni mola copo ketho ng’atini tho ngo man nia nicamu i atangala mi mola romo medo nindo mi kwo pa ng’atini. Jurudini ma con mi taoïsme i ng’om mi Chine gibed giparu nia gicopo loko ayi ma kumgi tiyo ko nikadhu kud i nyamu i lembe, timo ng’iyo mi gamu yuyo man cam; gibed giparu bende nia nitimo lembuno copo ketho githo ngo.

Pi Jasay lembe Juan Ponce de León m’ubino dhanu mi ng’om mir Espagne ugam uyik lee nikum ava ma dit m’ebino ko mi sayu gin ma copo ketho jubedo nja aradu. Dokter acel m’ukwo i kind rundi dage mir 18 uyero i buku pare moko (Hermippus Redivivus) nia ka jucoko dhu jumanyir ma sumba i nyathi kusika moko i saa pa koyo man jupiko yamu ma gibeyuyo i cupa, jucopo dok tiyo ku yamune ni gin ma romo medo kwo. Ento kud i kind bodho maeno zoo acel de mbe m’urombo.

w15-F 15/4 mba. 32 udu. 1-2

Nyo cudho yen copo loth kendo?

Ka juneno yend tido ma leng’ mi Lebanon, jucopo pore ngo ku yend oliv [Olea europaea] m’uteng’ini man ma kore uminere. Ento yend oliv utie ku copo ma wang’u ijo m’emedere ko nikwo kadok i saa pa ceng’ ma tek. Junwang’u nia jumoko m’i kindgi kwo pi oro ma tundo elufu acel (1000). Ulaggi ma nyang’ lee re ma ketho gidog giloth kendo kadok nwang’u cudhogi udaru top. Tek fodi ulaggi utie kwo ci, giloth migi kwa.

Yob ubino ku genogen ma nia kadok etho athoa ngi, ebidog kwo kendo. (Yob 14:13-15) Etiyo ku lapor pa yen, copere nyo yend oliv pi niweco iwi genogen m’etie ko iwi copo ma Mungu utie ko mi cere. Eyero kumae: “Kum genogen mi yen nuti, Tek jung’ole piny, nia ebiloth kendo.” Ka koth ucwii yong’ey ceng’ m’uthwoyo piny pi kare ma lee, cudho yend oliv ma nwang’u uthwo dog caku nyunyo man eng’iero ‘jange ma yom.’—Yob 14:7-9.

w11-F 1/3 mba. 22 udu. 5

‘Ibibedo kud ava’

Wec pa Yob ubemiyo iwa ponji ma ber ma e iwi Yehova: Edieng’ i ayi ma segi pi dhanu ma gimiyiri i cinge tap calu Yob, kara ebinygi man edwokgi ni dhanu ma pigi tek i wang’e. (Isaya 64:8) Yehova neno jutic pare ma weg bedopwe ni dhanu ma pigi tek i iye. Etie kud “ava” mi cero jutic pare m’utho ma gigwoko bedoleng’ migi. Jararieko moko uwacu nia wec mi dhu Juebrania ma juloko eno “ubenyutho m’umbe jiji wec ma ku tego i iye ma juyero pi ninyutho ava ma lee ma jutie ko.” Eyo, Yehova poy ungo apoya kende pi jutic pare ma gidaru tho, ento bende etie kud ava mi dwokogi kwo kendo.

Wagol lonyo mi tipo

it-1-F mba. 412 udu. 8

Vuru

Jubed jutiyo ku wec ma nia vuru pi ninyutho gin ma tije mbe kunoke ma pire tek ungo. Ku lapor, Abraham de ugam unwang’ere i wang’ Yehova kumeno uketho uyero wec ma e: “An utur ku vuru.” (Th 18:27; nen bende Is 44:20; Yob 30:19.) Yob de uporo wec mi jumii juk pare ma rac ku “lembrieko mi vuru.”—Yob 13:12.

YENGA MI NINDO 13-19, DWI MIR 11

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 15-17

“Kud ilub lapor pa Elifaz kinde m’ibejuko cwiny dhanu”

w05-F 15/9 mba. 26 udu. 4-5

Uriri i kum paru ma reco!

I wec ceke ma Elifaz uyero, ewodho paru ma nia Mungu kwayu lembe lee i bang’wa uketho gin moko ci ma jutic pare timo romo wang’e ngo. Elifaz uyero ni Yob kumae: “Nen, eketho genogen ungo kum jutic pare; Man eketho lembe wi malaika pare.” (Yob 4:18) I ng’eye eyero lembe ma e iwi Mungu: “Eketho genogen ungo kum jumaleng’ pare; Eyo, polo de leng’ ungo i wang’e.” (Yob 15:15) Man edog epenjo kumae: “En e mutoro ni Jategokpo, nia in i pwe?” (Yob 22:3) Bildad de ucwaku paru maeno, eyero kumae: ‘Cil dwi rienyne mbe, Man cero de leng’ ungo i wang’ [Mungu].’—Yob 25:5.

Ukwayu wabed ku wang’wa i kum paru ma kumeno. Ecopo ketho wanwang’u nia Mungu ubekwayu lembe m’ukadhu kero mwa. Paru ma kumeno bedo kud atelatela iwi winjiri mwa ku Yehova. Ecopo ketho bende wabedo ku nen ma nenedi kinde ma jubemiyo iwa juki? Kakare nijolo juk ma jumiyo iwa, adundewa copo caku bedo ku ‘ng’eicwiny i kum Yehova,’ man wacopo bedo kud akece i kume. (Lembrieko 19:3) Lembuno copo kelo iwa peko ma lee i thenge mi tipo.

w15-F 15/2 mba. 9 udu. 16

Lub lapor mi jwigiri man mer pa Yesu

16 Wec mwa ma ku mer. Mer cwaluwa niweco “i ayi ma juko cwiny ni ju ma cwinygi tur.” (1 Thes. 5:14) Wacopo yero ang’o pi nitielo cwinygi? Wacopo yero igi wec mi tielocwiny nwang’u wabekonyogi man wabedieng’ pigi i andha. Wafoygi niai kud i adundewa kara ginen kite migi ma beco man copo migi. Wapoy wigi nia Yehova utelogi i bang’ Wode man nia pigi tie tek i iye. (Yohana 6:44) Watiel cwinygi nia Yehova dieng’ lee mandha pi jutic pare “ma adundegi tur” kunoke “ma cwinygi dieng’.” (Zab. 34:18) Wec mwa romo keyo adunde ju m’utie ku yeny mi jukocwiny.—Rie. 16:24.

Wagol lonyo mi tipo

w06-F 15/3 mba. 14 udu. 10

Lembe ma dongo ma nwang’ere i buku pa Yob

7:9, 10; 10:21; 16:22—Nyo wec maeni ubenyutho nia Yob ubino mbe ku genogen i cer? Wec maeno umulo kum nindo m’ulubo ndhundhu i ng’ey tho pa Yob. Emito yero ang’o i andha? Lembene moko ubino nia tek ebitho, ng’atu moko acel de mbe ma bineno kume. Ebidwogo de ngo i ot pare, kadok ng’eyong’ec de ebibedo ko ngo nituc i nindo ma Mungu uketho. Copere nia Yob umito yero bende nia ng’atu moko mbe ma romo cer kud i kabuli ku copo pare gire. I Yob 14:13-15, eweco terere iwi genogen m’etie ko i cer mi nindo m’ubino.

YENGA MI NINDO 20-26, DWI MIR 11

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 18-19

“Kud iwenj juyic wedu”

w22.01 mba. 16 udu. 9

Ponji ma wacopo nwang’u i kum wak pa Yesu

9 Kony ju ma can ubenego cwinygi. Yesu uwak ungo awaka kende ku Martha man Maria, ento ewinjogi man eyero igi wec mi jukocwiny. Wan de wacopo timo lembe ma rom ni ju ma can ubenego cwinygi. Dan ma tie jadit cokiri ma kwo i ng’om mi Australie uwacu kumae: “Kinde ma min ot para utho, abino ku yeny mi kony. Umego dupa ku mon migi gibino ayika dieceng’ ku diewor pi niwinja. Gibed giweko awak pi can m’i cwinya man gibed gineno lembene rac ungo. Gibed gikonya bende ku nyithi tic ma thindho thindho, calu ve lwoko mutukari para, ng’iewo cam i soko, man tedo cam tek anwang’ara nia timogi tie tek ira. Gibed girwo karacelo kuda wang’ ma pol. Ginyutho nia gitie jurimo man umego ma ‘junyolo [pi nindo] mi can.’”—Rie. 17:17.

w21.09 mba. 30 udu. 16

Ka ng’atu ma wamaru uweko Yehova

16 Mediri nitielo juruot peri ma gigwoko bedoleng’ migi. I saa maeno gitie ku yeny mi mer man mi tielocwiny peri nisagu m’i wang’e zoo. (Ebr. 10:24, 25) Saa moko, juruot pa ng’atu ma jukoyo gineno nia jumoko mi cokiri ujigo niweco i bang’gi, ve nia gin de jukoyogi. Wabemito ngo lembe ma kumeno utimere! Asagane ukwayu wabed wafoy aradu ma junyodo migi uweko lemandha, man watiel cwinygi. Nyamego Maria ma jukoyo won ot pare man won otne uwekogi ukoro kumae: “Jurimba moko gigam gibino yo para, gitedo cam man waponjo kud awiya para wakugi. Gineno can para man wawak kugi. Gicero bang’a kinde ma jubeyero nyinga ma rac. Gitielo cwinya andhandha!”—Rum. 12:13, 15.

w90-F 1/9 mba. 22 udu. 20

Nyo ibeii?

20 Guriri mi judong cokiri ucikere ning’eyo nia ka jujwigo rwom pa jadit cokiri kunoke pa jakony tic moko, lembene romo ng’abu cwinye; kadok nwang’u eweko rwomne gire de. Tekene jukoyo ngo umegone akoya kud i cokiri man judong cokiri gineno nia cwinye utur, gicikiri nimiyo ire kony i thenge mi tipo ku mer. (1 Juthesaloniki 5:14) Ukwayu gikonye enen nia pire utie tek i cokiri. Ecopo ting’o ngo kare ma lee ni ng’atu ma mol man ma won foyofoc ninwang’u kendo rwom mi timo tic moko i cokiri kadok nwang’u elar enwang’u juk de.

Wagol lonyo mi tipo

w94-F 1/10 mba. 32 udu. 3, 4

Tego mi wec ma ber

Kinde ma Yob ubino ku yeny mi tielocwiny, Elifaz giku juwodhe giweco ngo ire i ayi ma ber. Gidhaw iwi Yob; giyero ire nia copere ebeneno can pilembe eumo wi kosa moko. (Yob 4:8) Buku moko ma koro lembe iwi Biblia uyero kumae: “I andha Yob ubino ku yeny ma junyuth ko ire ngisi. Ento lembe ma julund juyero ire ubino kwa lembe m’ukoc ku ‘lemandha’ man ma reco.” Kinde ma Yob uwinjo wec pa Elifaz ku jurimbe, cwinye tur man wiye jebere uketho ekok ku wec ma e: “Wubinyayu can i ng’eyong’ec para rokani, Man wubitura nziki nziki ku lembe?”—Yob 19:2.

Kinde ma jayic wadwa ubekadhu kud i peko, ukwayu ngo waketh ewaki nikum wec mwa ma wanyamu iye ngo. (Nen bende Poi mi Cik 24:15.) Lembabola moko mi Biblia umiyo cimowang’ ma e: “Lembe m’ibeyero copo bodho kwo kunoke nyothe anyotha; pieno cung thir ka jolo adwogi ma wec peri romo kelo.”—Lembrieko 18:21.

YENGA MI NINDO 27, DWI MIR 11–NINDO 3, DWI MIR 12

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 20-21

“Lonyo ngo re ma nyutho nia watie weg bedopwe”

w07-F 1/8 mba. 29 udu. 12

Nyo itie ‘jalonyo i wang’ Mungu’?

12 I wec pa Yesu, nilony i wang’ Mungu ukoc ku nilony ku giki mi kum. Pieno ebino yero nia nicoko giki mi kum kunoke ke ninyayu anyong’a i iwa ku giki ma watie ko ucikere ngo nibedo ni adieng’a ma hai i kwo mwa. Ento watii ku giki ma watie ko pi nidwoko winjiri m’i kindwa ku Yehova udok tek. Tek watimo kumeno re ma wabilony i wang’ Mungu. Nenedi? Pilembe wabinwang’u mugisa dupa m’uai i bang’e. Biblia uyero kumae: “Mugisa pa Yehova, elonyo jo; man emedo can moko ngo i kume.”—Lembrieko 10:22.

Wagol lonyo mi tipo

w95-F 1/1 mba. 9 udu. 19

Ninwang’u aloci iwi Sitani man iwi tic pare

19 Yob ma jatic pa Mungu ubino cur kud ‘ang’abacwiny’ mi lembe ma Sitani ulutho en i Elifaz giku Zofar. (Yob 4:13-18; 21:6) ‘Lembe ma Yob uyero nyavur vur’ ni kum “ndiri” m’ubino sendo paru pare uketho enwang’ere ku “can.” (Yob 6:2-4; 30:15, 16) Elihu uwinjo Yob kilili man ekonye ninyang’ i nen pa Yehova iwi lembe m’ebekadhu kud i iye. Tin bende, judong cokiri ma ginyang’ ginyutho nia gibedieng’ ku ju ma can n’i cwinygi nwang’u gibemedo ngo “peko” ameda i kumgi. Ento calu Elihu, giwinjogi ku cirocir man giwirogi ku mo mi lembe pa Mungu. (Yob 33:1-3, 7; Yakobo 5:13-15) Kumeno re ma tap calu Yob, ju ma pidoic, ‘ndiri, lek, kunoke ginmawokiwang’’ ubesendogi, gicopo nwang’u jukocwiny mi Lembagora i cokiri.—Yob 7:14; Yakobo 4:7.

YENGA MI NINDO 4-10, DWI MIR 12

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 22-24

“Dhanu copo bedo ku kuloka ang’o ni Mungu?”

w05-F 15/9 mba. 27 udu. 1-3

Uriri i kum paru ma reco!

Paru ma nia gin moko ci ma jutic pa Mungu timo romo wang’e ngo copo ketho junwang’u nia tij dhanu mbe i wang’e. Wec ma Elifaz uweco wang’ mir adege ubino i iye ku penji ma e: “Dhanu copo bedo kuloka ni Mungu? Andha ng’atu ma riek en e kuloka ire gire.” (Yob 22:2) Elifaz umito yero nia tij dhanu mbe i wang’ Mungu. Bildad de uweco ku dwal ma rom eno m’eyero ko kumae: “Dhanu copo bedo pwe i wang’ Mungu nenedi? Kadi ng’atu ma dhaku nyolo copo bedo leng’ nenedi?” (Yob 25:4) Nimakere ku paru maeno, Yob ma tie dhanu ma dhanu e copo ketho nenedi nia etie pwe m’ecung ko i wang’ Mungu ngi?

Dhanu moko tin eni gibenur ku paru ma cuu ngo ma gitie ko i wigi gigi. Gin ma kelo paru maeno saa moko bedo koo koo mi gwoko juruot, peko mi kwo, man akoyakoya mi rangi kunoke mi thek. Ento Sitani ku pajogi pare anyong’a negogi ka gibenyayu peko i kum ng’atini. Ka giketho ng’atini uwinjere nia gin moko ci m’ebetimo uberomo ngo wang’ Mungu ma Jategokpo, ng’atune copo bayu genogen. Ng’atu ma kumeno copo mwony man ekoyere bor ku Mungu ma kwo.—Juebrania 2:1; 3:12.

Oro m’ubecidho man peko mi yotkum bedo iwa ni mupaka. Gin ma wabetimo i tic mi Ker copo nen nyanok tek wapore ku gin ma wabed watimo kinde ma nwang’u fodi wan aradu, ma wabino ku yotkum ma ber man ku tego. Pire utie tek lee ning’eyo nia Sitani ku pajogi pare gibemito wanwang’ nia gin ceke ma wabetimo romo ngo wang’ Mungu. Wacikara niuro paru maeno.

w95-F 15/2 mba. 27 udu. 6

Ponji iwi gin ma juromo timo i saa mi peko

Juwodh Yob gicobo cwinye ku wec migi ma giyero nimakere ku paru migi gigi ento ungo ku rieko pa Mungu. Elifaz ucoro wec i mukero m’eyero ko nia ‘Mungu ketho genogen ungo kum jutic pare’ man nia ka Yob ugwoko bedoleng’ pare kunoke ngo de, Yehova dieng’ ungo. (Yob 4:18; 22:2, 3) Etie tek magwei ninwang’u kit juk ma kumeno ma turo cwinyjo man mandha ngo! Etie lembe ma kakare ka i ng’eye Yehova udog ujuko Elifaz giku juwodhe pi lembacidi ma giyero i kume. Eyero kumae: “Wuyero gin m’atira ngo pira.” (Yob 42:7) Ento gikelo adote mange ma reco dupa iwi Yob.

w03-F 15/4 mba. 14-15 udu. 10-12

Aradu ma gibenyayu mutoro i Yehova

10 Calu ma kpawa mi Biblia unyutho, Sitani ubino ku jiji iwi gwokobedoleng’ pa Yob kende ngo, ento bende mi jutic pa Mungu ceke; uketho i iye in de. Sitani ubino weco pi kodhi dhanu ceke kinde m’eyero ni Yehova kumae: “Gin ceke ma dhanu [Yob kende ngo ento dhanu ceke] bedo ko ebimio pi kwo pare.” (Yob 2:4) Nyo ibeneno de gin m’ukwayu itim i thwon lembe maeno? Calu ma Lembrieko 27:11 unyutho, Yehova uyero nia icopo timo gin moko m’edwoko ko lembe ni Sitani ma tie ng’atu m’ubecaye. Kepar nia Ubimo ma malu ngbir mi ng’om ubelwong’i nidiko cingi i kum lembe ma dit m’umulo kum gwoko bedoleng’ mwa ire. Eno tie rwom mi tuko ngo m’umiyere iri! Nyo icopo timo lembe maeno ma Yehova ubekwayu i beng’i? Yob re timo. (Yob 2:9, 10) Yesu ku dhanu mange ma wendgi kwanere ngo uketho i iye aradu dupa de gitimo kumeno. (Jufilipi 2:8; Lembanyutha 6:9) In de icopo timo ve gin. Kud inen lembe maeno ku tuko, kum etie lembe m’umulo kum dhanu ceke. Nikadhu kud i timo peri ibinyutho kamaleng’ ka nyo ibediko cingi i kum acaye pa Sitani kunoke i kum dwoko nying’ Yehova leng’. Dong’ in ibing’iyo nidiko cingi i ng’ete ma kani?

Yehova ubedieng’ piri!

11 Nyo pi ng’iyong’ic m’ibetimo utie tek i Yehova? Dhanu dupa gidaru gwoko bedoleng’ migi ire, eno unyutho nia Sitani utie javupo. I andha, Sitani ukelo adote ma nia ng’atu moko mbe m’ubetimo ni Mungu ku mer, ento udaru nen kamaleng’ nia adote maeno utie ndra. Re asu, Yehova ubemito idik cingi i ng’ete pare iwi lembe maeno m’umulo kum dito pare ma malu ngbir pilembe ebedieng’ piri athothi. Yesu uyero kumae: “Etie ngo mito pa Vwa m’i polo nia kadok acel m’i kind ju ma thindho maeni urwiny.”—Matayo 18:14.

12 Ubenen kamaleng’ nia Yehova dieng’ i kum ng’iyong’ic peri. M’umedo maeno, ng’iyong’icne bedo kud atelatela i wiye. Biblia unyutho kamaleng’ nia Yehova dieng’ i kum lembe ma watimo kadok ebed ma ber kunoke ma rac. Ku lapor, ‘can unyay’ i Yehova kinde ma nyithindho mir Israel gijai ire wang’ udul. (Zaburi 78:40, 41) I wang’ ma Noa ugier avur, ‘can unego adunde Yehova’ kinde ma ‘dubo mi dhanu udoko dit i ng’om.’ (Thangambere 6:5, 6) Lembuno ubemito nyutho ang’o? Tek ing’iyo nikwo kit kwo ma rac, icopo nyayu can i Jacwic peri. Eno ubenyutho ngo nia Mungu tie ng’ic kunoke nyo kite m’ewinjere ko re ma telo wiye. Emeri man ebedieng’ pi bedomoth peri. Yo ng’ete kurucel, tek ibetimo lembe ma ber, anyong’a nego adunde Yehova. Anyong’a nege ngo kende kende pilembe enwang’u wec m’edwoki ni Sitani, ento pilembe edoko Jamii sukulia iri. Eno tie gin m’emaru nitimo iri. (Juebrania 11:6) Yehova Mungu tie Wego ma juporo ngo ku mange!

Wagol lonyo mi tipo

w04 15/7 mba. 21-22

Tii ku lembakeca mi tipo pi niyungo Jacwic peri

Wakewec iwi kite ma Yehova upong’o ko lembakeca pare mi cwiyo ng’om. Wec ma nia, “uthieno nuti kugweno de nuti” ubenyutho nia Yehova upangu kite ma nindo mi tic pare mi cwiyo piny ubed ulwobere ko. (Thangambere 1:5, 8, 13, 19, 23, 31) I wang’ nicaku nindoman mi cwic, Yehova ubed ung’eyo lembakeca pare pi nindone. Man epong’o lembakeca pare mi cwiyo piny. (Lembanyutha 4:11) Yob uyero kumae: ‘[Yehova] timo gin ma ng’eyong’ec pare yenyo.’ (Yob 23:13) Yehova ubino kud anyong’a ma lee kinde m’eneno “gin ceke m’etimo” man ewacu nia “eber dit.”—Thangambere 1:31.

Kara lembakeca mwa de ubin upong’, wan de wacikara nibedo kud ava ma lee mi tundo i kumgi. Ang’o ma bikonyowa nibedo kud ava ma lee maeno? Kadok kinde ma nwang’u fodi ng’om ubino mbe kud ayi man mananu de, Yehova ular uneno kite m’ebibedo leng’ ko kan ecwiye, man kite m’ebimiyo ko ire yung ku dwong’. Rom rom kumeno, ava ma watie ko i kum lembakeca moko ma waketho copo medere nwang’u wabeparu pir adwogi ma beco man bero ma wabinwang’u tek watundo i kume. Eno tie lembe ma Tony ma oro pare 19 ukadhu kud i iye. Wiye uwil ungo i kum gin m’uwok utelo nen pare wang’ ma kwong’a kinde ma gicidh giliewo Bethel mir Europe ma yo reto. Niai eca ci Tony jigo ngo nipenjere kumae: ‘Kwo i kabedo ma kumeca copo bedo ber rukani?’ Tony ujigo ngo niparu pi gin ma en bende ecopo timo pi nikwo kuca, man emedere nitiyo iwi lembakeca pare pi lembene. Anyong’a unege lee dit kinde ma yong’ey oro ma dupa julwong’e pi nicitimo i Bethelne.

YENGA MI NINDO 11-17, DWI MIR 12

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 25-27

“Bedo cuu yenyo ngo nia wabed m’umbe dub’alaga”

it-1-F mba. 1194 udu. 5

Bedo cuu

Yob. Yob ma copere nia ukwo i nindo m’ucaku niai i ng’ey tho pa Yosefu, nitundo i kum nindo ma Musa ukwo i iye, ubino ng’atu ma “bedo ndhu cu man atira, en e ng’atu ma lworo Mungu de, man elokre cen ni dubo.” (Yob 1:1; nen bende YOB.) Gwoko bedoleng’ mi dhanu ubino acel m’i kind lembe m’umulo kum jai ma Sitani ukelo i kum Yehova, uketho i coko moko m’utimere i kind jamalaika i polo, epenjo dhu Sitani ma tie jadhoge pi bedo cuu pa Yob. Sitani uloko nia Yob ubetimo ngo ni Mungu nikum miyiri pare gire ento pi bero ma tung’ tung’ m’ebenwang’u. Kumeno re ma Sitani ukelo jiji iwi bedo cuu pa Yob. Yehova uweko Sitani unyoth jamcing Yob man eneg kadok awiya pare, ento Sitani utuc ungo ninyotho bedo cuu pa Yob. (Yob 1:6–2:3) Edog eloko nia Yob ubino ayika niciro jamcinge m’unyothere man tho p’awiya pare pilembe fod asu etie ku yotkum ma ber. (Yob 2:4, 5) I ng’eye, Sitani ugoyo Yob ku twoyo ma pek man ma lith, min ot pare ulund ulokere i kume ku wec mi cac, man jurimbe ke gitiyo ku cik mir ukungu pa Mungu man lembakeca pare i ayi ma rac kinde ma gibeweco kude. (Yob 2:6-13; 22:1, 5-11) Re asu Yob unyutho nia gin moko mbe ma copo cere ku gwoko bedo cuu pare; eyero kumae: “Abicoro bedocu para cen ungo kud i kuma maram abitho ko. Amaku bedopwe para ki, man abiweko ecidho ngo: Adundena bicaya ngo ma fodi abedo kwo.” (Yob 27:5, 6) Cungo nging’ nging’ pare unyutho nia jadhu Mungu utie jandra ma hoy.

w19.02 mba. 3 udu. 3-5

Gwok bedocu peri!

3 Wa jurutic pa Yehova wanyutho bedocu nenedi? Wanyutho bedocu nwang’u wamaru Yehova kud adundewa ceke, man nwang’u saa ceke wabeii nitimo yeny pare. Wakenen nia i Biblia, jubed jutio ku wec ma nia “bedocu” pi ninyutho ang’o. I Biblia, wec ma juloko nia “bedocu” nyutho gin “ma boo,” kunoke “ma zoo.” Ku lapor, nyithindho mir Israel gibed githiero lei ni lam ni Yehova, man Cik ugam ung’olo nia gibed githier lei ma cuu. (Law. 22:21, 22) Mungu ukwero igi nia kud githier ire lei ma tiende acel, ma ithe acel, ma wang’e acel, kunoke ma tho ni kume. Ento egam ekwayu nia lei ma jubethiero ire ubed ma cuu kunoke ma boo. (Mal. 1:6-9) Kara wanyang’ ma ber i thelembe m’uketho Yehova bekwayu piny ma boo kunoke ma zoo, wakemak lapor moko: ka wabeng’iewo piny moko, dok ebed nying yen, buku, kunoke jamtic moko, wang’iewo ngo ma thenge moko mbe. Ento wang’iewo ma cuu man ma boo. Kumeno bende, Yehova bemito nia wamare man wagwok bedoleng’ mwa ire kud adundewa zoo. Ubekwayu mer ma wamare ko ubed ma boo.

4 Nyo eno ubenyutho nia wacikara nibedo leng’ m’umbe dubo alaga pi nigwoko bedocu mwa? I andha, saa moko wacopo paru nia wabed watimo kosa wang’ ma pol. Dong’ wakenen nia pirang’o wacikara ngo niparu nia ukwayu wabed m’umbe dubo alaga pi nigwoko bedoleng’ mwa. Mi kwong’o, Yehova beneno ngo kwa kosa ma watimo. Lembe pare uwacu kumae: “Dok in, Yehova, ineno kier, e Rwoth, ng’a ma copo cungo?” (Zab. 130:3) Eng’eyo nia waleng’ ungo, watie dhanu ma dubo, pieno eweko kier mwa yot yot. (Zab. 86:5) Mir ario, Yehova ung’eyo mupaka mwa, man ekwayu ngo nia watim lembe m’ukadhu kero mwa. (Som Zaburi 103:12-14.) Dong’ wacopo bedo dhanu ma boo i wang’e i ayi ma kani?

5 Gin ma konyowa wa jurutic pa Yehova nigwoko bedocu mwa utie mer ma wamare ko. Saa ceke wacikara ninyutho mer ma boo ni Wegwa mi polo, man niwodhara zoo ire. Kinde ma wabenyutho mer ma kumeno kadok i saa mir amulaic, nwang’u wabegwoko bedocu mwa. (1 Kei. 28:9; Mat. 22:37) Wakedok kendo iwi lapor mi Jumulembe adek ma waweco pigi i acaki. Ang’o m’ucwalugi nigwoko bedocu migi? Nyo nwang’u nyamegwa umaru ngo ninambu ku juwagi i dharaza? Nyo umegwa ugam umito nia kume uwok ucak miel ceng’ini ku yo pagi aradu wadi? Nyo umegwa ma won ot ugam umaru nia tic uweke? Kumeno ngo. Ento ging’eyo nia cik pa Yehova tie pwe, man giketho wigi zoo i kum lembe ma copo nyayu mutoro i Weggi mi polo. Mer ma gimaru ko Yehova uketho gilar giparu pire ma kwong’a i wang’ nimaku yub. Kumeno re ma ginyutho bedocu migi.

Wagol lonyo mi tipo

w16.11-F mba. 9 udu. 3

Cwic upangere nimakere ku Lembe pa Mungu

3 Cwic ubenyutho nia Mungu utie Japanglembe ma porere ngo. Biblia uyero nia, “Yehova timo ng’om ni kum rieko; Eketho polo cungo ni kum ng’eyothelembe.” (Rie. 3:19) Wang’eyo kende kende ‘ng’et yo pa [Mungu] man wawinjo lembamung’a i bang’e nyanok mire.’ (Yob 26:14) Nyathi lembe ma wang’eyo iwi planet man nyikaluku ketho wang’eyo nia jupangu giracwiya maeno m’i kor polo ku bang’e ku bang’e. (Zab. 8:3, 4) I galaksi ma tung’ tung’ junwang’u nyikaluku milioni swa ma nwang’u gibedhokiri i ayi m’upangere ma ber. Planet m’udhoko ceng’ gilubo tap tap yo ma juketho giwoth i iye. M’umbe jiji, lembe maeno m’upangere i ayi ma wang’u ijo iwi giracwiya, ketho waneno nia Yehova ‘m’utimo polo [ku ng’om] ni kum ng’eyothelembe’ uromo ku pak, ku gwoko bedoleng’ mwa man thier.—Zab. 136:1, 5-9.

YENGA MI NINDO 18-24, DWI MIR 12

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 28-29

“Nyo in de rwongi ber calu Yob?”

w02-F 15/5 mba. 22 udu. 19

Nyuth mer ma lokere ngo ni ju ma gin’i yeny

19 Kpawa ma tung’ tung’ mi Biblia ma waai waweco pigi bende unyutho nia pire tie tek ninyutho mer ma lokere ngo ni ju ma gin’i yeny ma pong’o gigi tie tek. Abraham ubino ku yeny ma giwinjiri ko ku Bethuel kara leni mi nyikwayu pare umedere. Yakobo ubino ku yeny pa Yosefu kara judog jukuny avuje i Kanan. Man Naomi ubino ku yeny mi kony pa Rutha pi ninwang’u nyathin ma copo dolagu piny. Abraham, Yakobo, man kadok Naomi, ceke gibino ku yeny mi kony kara gipong’ yeny migi. Rom rom tin bende, wacikara ninyutho mer ma lokere ngo asagane ni ju ma gin’i yeny. (Lembrieko 19:17) Ukwayu walub lapor pa Yob m’udieng’ pi ‘jucan m’uywak man kic ma ng’atu moko mbe m’ukonyo,’ uketho i iye bende ‘ng’atu m’udhingo tho.’ M’umedo maeno, Yob ‘uketho cwiny dhaku ma cware tho’ man edoko ‘wang’ ni abinga man tielo ni won abala.’—Yob 29:12-15.

it-2-F mba. 1144 udu. 10

Kendi

Verse ma dupa mi Biblia uweco pi kendi i ayi mi lapor. Tap calu ma kendi ma segi nyutho nia ng’atini n’i dilo moko kunoke i ungu moko, kumeno bende kendi ma Biblia utiyo ko i ayi mi lapor de ketho jung’iyo thenge ma ng’atini ucungo i iye man gin m’etimo. I lapor ma Yesu umiyo, eweco pi bongu mi nyom de i ayi maeno. (Mt 22:11, 12; nen JAMRUKO MI WIC; WARA.) I lembanyutha 16:14, 15, Rwoth Yesu umiyo cimowang’ ni ju ma gibenindo i thenge mi tipo man ju ma gibenyutho ku yo woko nia gitie jumulembe pa Mungu mandha. Lembene copo bedo igi ni peko ma lee kinde ma “lwiny mi ceng’ ma dit pa Mungu ma Jategokpo” bitundo.

w09-F 1/2 mba. 15 udu. 3-4

Nying’ uketho i iye ang’o?

Kinde ma junyolowa, wang’iyo ngo wan nia jucak nying’ ma nenedi i kumwa. Ento, wan re ma wacopo timo lembe ma ketho wabedo ku rwongwa ma ber. (Lembrieko 20:11) Pieno pire tie tek nikepenjiri kumae: ‘Ka nwang’u Yesu ku Jukwenda pare gibedo ku kaka mi miyo ira nying’, nwang’u giromo miyo ira nying’ ma nenedi? Nying’ ma kani dhe ma nwang’u ucirombo ku rwonga kunoke ku kite m’ubimo wi kwo para?’

Eno utie penji m’ukwayu wiwa uregi i kume. Pirang’o? Suleman m’ubimo ma riek ugoro kumae: “Foyo nying’ ma ber e ber ma sagu lonyo ma dit.” (Lembrieko 22:1) Andha de, ka watie ku nying’ ma ber niwacu rwongwa tie ma ber i kind dhanu, nwang’u watie ku gin ma pire tek nisagu. M’usagu zoo, tek watie ku nying’ ma ber i wang’ Mungu, wabinwang’u lonyo ma thum ungo. I ayi ma nenedi? Mungu ung’olo nia ebigoro nying’ ju m’ubelwore i “kitabu mi poi,” man nia ebimiyo igi kwo ma rondo ku rondo.—Malaki 3:16; Lembanyutha 3:5; 20:12-15.

Wagol lonyo mi tipo

g00-F 8/7 mba. 11 udu. 3

Vonjo utie ku bero iri!

Nyo vonjo copo yiko lembe moko? Nyo ibepoy de kinde ma vonjo pa ng’atu moko udwoko tego i kumi man uketho iwinjiri ma beri? Kunoke ibepoy de kinde ma lworo umondo i ii man iwinijiri rac pilembe jubevonjo ngo i beng’i? Eyo, vonjo copo yiko lembe. Ebedo kud adwogi ma ber iwi ng’atu m’ubevonjo man ma jubevonjo i bang’e. Yob uyero ni Judhoge kumae: “Avonjo i bang’gi, kinde ma genogen migi mbe; Man gibayu der mi wang’a piny ungo.” (Yob 29:24) “Der” m’i wang’ Yob ubino nyutho nia wang’e gony man etie kud anyong’a.

YENGA MI NINDO 25-31, DWI MIR 12

LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 30-31

“Kite ma Yob ugwoko ko kurajo ma leng’”

w10-F 15/4 mba. 21 udu. 8

Bay weng’i cen kud i kum gin ma tijgi mbe!

8 Ava mi kum man mi wang’ ukoyo ngo Jukristu mandha. Pieno, Lembe pa Mungu ubetielo cwinywa nia wabed ku kweriri gijo pi gin ma wabeneno man ma watie kud avane. (1 Kor. 9:25, 27; som 1 Yohana 2:15-17.) Won bedopwe ma Yob ugam ung’eyo nia winjiri ma lee unuti i kind gin ma jubeneno man ma jutie kud avane. Eyero kumae: “Atimo lembariba ku wang’a; Ka kumeno acopo neno nyaku ma sumba nenedi?” (Yob 31:1) Yob ukwero ngo akwera kende nimulo kum ng’atu ma dhaku pi nitimo kude tarwang’ ento eweko ngo wiye upar pi lembene kadok apara de. Yesu uketho nwoc nia wacikara nigwokara i kum paru ma reco mi tarwang’, eyero kumae: “Ng’atu m’ubemedere nineno ng’atu ma dhaku i ayi ma ketho ava timo kude ribiri mondo i iye, nwang’u edaru timo abor kude i adundene.”—Mat. 5:28.

w08-F 1/9 mba. 11 udu. 4

Lar ipar pi “matoke”

I wang’ nimaku yub moko, ke penjiri kumae: ‘Yub maeni bibedo kud adwogi ma kani i wiya?’ Nikelar cungo man niparu pi “matoke” mi yubne copo ketho icoriri ngo nitimo lembe ma bibedo kud adwogi ma lee i wii. Ju ma gikwero niwinjo telowic mi Biblia ginwang’iri ku SIDA, twoyo mange ma dak nikadhu kud i timo ribiri, ic ma jumito ngo, wodho ic, lalu mer, man pidocwiny ma sendojo. Jakwenda Paulo unyutho kamaleng’ matoke ma dhanu ma gibetimo tarwang’ gibinwang’u. Eyero kumae: “Gibimondo ki ngo i Ker pa Mungu.”—1 Jukorintho 6:9, 10.

w10-F 15/11 mba. 5-6 udu. 15-16

Aradu, wuwek Lembe pa Mungu utel wiwu

15 Iparu nia gwokobedoleng’ peri copo nwang’ere i amulaic asagane i saa ma kani? Nyo kinde m’ibedo ku dhanu mange kunoke kinde m’itie kendi? Kan ini somo kunoke i tic, copere nia inyego ma tek pi nigwoko thenge peri mi tipo. Ibedo ku weng’i i kum ariti ma copo nyothe. Ento kinde m’ibedo ma kumi kwiyo man ibekiyo ngo re m’icopo bayu tego mi ceriri i kum lembe ma romo ketho ituro cik mi kurajo.

16 Pirang’o icikiri niworo Yehova kadok kinde m’itie kendi? Poy nia, icopo nyayu can i Yehova kunoke inyayu anyong’a i adundene. (Tha. 6:5, 6; Rie. 27:11) I Yehova pido pi timo mwa pilembe ‘ebedieng’ piwa.’ (1 Pet. 5:7) Ebemito iwinje pi bero peri. (Isa. 48:17, 18) Jutic pa Yehova mi rundi ma con ginyayu can i iye kinde ma gijai i kum juk pare. (Zab. 78:40, 41) I ng’ete m’ucelo, Yehova umaru jabila Daniel, kum malaika pare ulwong’e nia, “ng’atu ma jumaru dit.” (Dan. 10:11) Pirang’o? Pilembe Daniel ugwoko bedoleng’ pare saa m’etie i kind dhanu man saa m’etie kende bende.—Som Daniel 6:10.

Wagol lonyo mi tipo

w05-F 15/11 mba. 11 udu. 3

Bodho mi winjo lembe ku mer

Jurimb Yob giwinjo wec ceke m’eyero. Re Yob ulund uyero kumae: “Kayo! Ka nwang’u ng’atu moko copo winja ba!” (Yob 31:35, B. L. L.) Pirang’o eweco kumeno? Pilembe giwinje i ayi m’ujuko ngo cwinye. Gidieng’ ungo ku Yob man gimito ngo ginyang’ i kite m’ebewinjere ko. M’umbe jiji, gibino juwinj ma kethiri ngo kaka ng’atini. Ento jakwenda Pethro umiyo juk ma e: “Wun ceke wubed ma paru mwu urombo acel, wubed ku ngisi, ku mer mir umego, ku kisa man jwigiri.” (1 Pethro 3:8) Wacopo nyutho ngisi ni jumange nenedi? Nwang’u wabenyutho nia wadieng’ ku kite ma ng’atune ubewinjere ko man wabenyang’ kude. Wacopo nyutho dieng’ mwa ku wec mi kisa calu ve, “yoyo; ebino lembe ma turo cwinyjo andha” kunoke “ebino lembe ma tek andha.” I ayi m’ucelo, pi ninyutho nia wanyang’ i lembe ma ng’atune uyero, wacopo ke nwoyo lembene i wec mwa. Niwinjo lembe ku mer utie ngo kende kende niketho wijo i kum wec ma jubeyero, ento utie bende ninyang’ i kite ma ng’atu m’ubewecone ubewinjere ko.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini