Cindi Buku mi coko mi Kwo man tic
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
YENGA MI NINDO 1-7, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 32-33
Juk cwiny ju ma gitie kud adieng’acwiny
it-1-F mba. 724 udu. 18
Elihu
Elihu ubino mbe kud akoyakoya man emiyo ngo nying mi yung ma tije mbe ni ng’atu moko ci. Eng’eyo nia calu Yob, en de jucwiye niai kud i utur man nia Jacopo ceke re m’utie Jacwic pare. Elihu ubino mbe ku paru mi nyayu lworo i Yob, ento tung’ ku Elifaz, Bildad man Zofar, eweco i bang’ Yob calu jarimo man elwong’e ku nyinge.—Yob 32:21, 22; 33:1, 6.
w14-F 15/6 mba. 25 udu. 8-10
Nyo itie ku nen ma rom ku pa Yehova iwi ng’ico mi dhanu?
8 Wacopo kethara yot yot kakar umego ku nyimego mwa ka wabepoy pi peko ma tung’ tung’ m’udwokogi ng’ic; calu ve remokum, pokiri mi juruot, kunoke turcwiny. Wan de nindo moko nyo wabinwang’ara i wang’ lembe ma rom eno. I wang’ nimondo i ng’om mi lembang’ola, jupoyo wi Juisrael ma gin gigi de gigam gibino jucan i Misiri nia ‘kud gidwok adundegi nwang’’ ni umego migi ma jucan. Yehova ukwayugi nia gikony jucan.—Poi. 15:7, 11; Law. 25:35-38.
9 Kakare nipoko lembe kunoke nibedo ku jiji iwi ju ma gibenwang’iri ku peko ma giyenyo ngo gin, wacikara nijuko cwinygi ajuka i thenge mi tipo. (Yob 33:6, 7; Mat. 7:1) Wakemak lapor moko: Ka jaring piki piki moko ulimo ret man eringo nyapio pio i odiyath, nyo ba munganga wok caku penje ekekor thelembe m’uketho elimo retne? Ungo, gimiyo ire ndhundhu yath m’etie ku yenyne. Kumeno bende, ka Jayic wadwa moko udoko ng’ic ni kum peko m’ebenwang’ere ko, gin m’ukwayu wadieng’ ko utie nimiyo ire kony i thenge mi tipo.—Som 1 Juthesaloniki 5:14.
10 Tek wating’o saa mi keparu lembe m’umego mwa gibekadhu kud i iye, wacopo neno ng’ico migi i ayi m’ukoc. Kepar pi nyimego ma gidaru ciro jai mi wedi migi pi oro ma dupa. Jumoko romo nen ni dhanu ma yoo man ma ng’ic, ento i andha nwang’u gitek man gitie ku yiyoyic ma wang’u ijo. Kan ineno mego moko m’ubetungo awiya pare kende becokogi njaa pi nibino kugi i coko, nyo yiyoyic man cungo nging’ nging’ pare wang’u ngo ii? Man nyo ii wang’ ungo kan ibeneno aradu ma gimoko kikiki i kum lemandha kadok gibenwang’iri i wang’ atelatela ma reco i somo de? Ku molo ma lee, wang’ey nia ju maeno ma wabeneno ve nia ging’ic, gicopo bedo “julonyo i yiyoyic” rom ku ju ma wacuku neno nia lembe migi tie ber.—Yak. 2:5.
Saa ma kani m’ukwayu niweco?
17 I kind ju ang’wen m’ucidh uneno Yob, ng’atu acel ubino Elihu ma tie wat p’Abraham. Kinde ma Yob ku jumange gibeweco, eciko ithe kilili. Ewinjo cuu lembe ma gibeyero, eno ukonye nimiyo juk ma ngbeng’ ni Yob, ento emiyo jukne ku mer. Juk maeno ukonyo Yob nitiro paru pare. (Yob 33:1, 6, 17) Gin ma pire bino tek ni Elihu ubino niyungo Yehova; esayu ngo eyungere en gire kadi jumange. (Yob 32:21, 22; 37:23, 24) Lapor pa Elihu ubeponjowa nia saa moko ukwayu nibedo ling’ man niwinjo ng’atini awinja kende. (Yak. 1:19) Bende, laporne ubeponjowa nia kinde ma wabemiyo juk ni ng’atini, gin ma pire ucikere nibedo tek akeca i iwa utie niyungo Yehova, ento nisayu yung mwa giwa ngo.
18 Wanyutho nia wamaru giramia mi wec ma Mungu umiyo iwa nwang’u wabetio ku juk mi Biblia m’unyutho ayi ma wacikara niweco ko, man saa m’ukwayu wawec i iye. Tipo maleng’ utelo wi Suleman m’ubino Ubimo ma riek uketho ekiewo kumae: “Lembe ma juyero kakare e calu nyingulam mi mola ma kwar i tic mi voi mi mola ma tar.” (Rie. 25:11) Ka walar waciko ithwa cuu niwinjo jumange i wang’ niweco, wec mwa bibedo ve “nyingulam maeno,” niwacu gibibedo wec ma beco man ma bimiyo kony lee. Pieno, kadok wawec nyanok kunoke lee de, wec mwa biteng’o jumange, man wabinyayu anyong’a lee i Yehova. (Rie. 23:15; Efe. 4:29) Eno tie ayi ma ber mandha ma wacopo nyutho ko foyofoc mwa pi giramia ma tie wec ma Mungu umiyo iwa!
Wagol lonyo mi tipo
w13-F 15/1 mba. 19 udu. 10
Mediri nicoro ceng’ini i vut Yehova
10 Etie rac ungo ni dieng’ pi kite ma wabenen ko. Ento ukwayu ngo wabed wadieng’ nikadhu mukero pi nidaru lanyuth ceke ma teng’ini ubekelo i kumwa. Lanyuth maeno romo nyutho nia wateng’ini, watie dhanu m’uromo man watie ku lembe ma beco i iwa. Ku lapor, Biblia uyero kumae: “Wic ma ju lwar en e jamkermiwic mi dwong’; Tek junwang’e i yo mi bedopwe.” (Rie. 16:31) Eno tie kite ma Yehova neno kowa, man ukwayu wan de wabed waii ninenara kumeno. (Som 1 Pethro 3:3, 4.) Pieno nyo pire tie tek ndhu andha niroyara i ariti mi ketho jutim operasio i kumwa kunoke jumii iwa yath ma romo ketho delkumwa unen nyen ve watie aradu? “Anyong’a pa Yehova” re ma ketho wabedo ku leng’o ma riang’ini i iwa, kadok nwang’u watii kunoke yotkum mwa tie cuu ngo de. (Neh. 8:10) Ndhu i ng’om ma nyen kende re ma wabinwang’u yotkum mwa zoo wi zoo man wabidok i leng’o mir aradu mwa. (Yob 33:25; Isa. 33:24) Re ma fodi wabekuro, nyutho rieko ma ber man yiyoyic bikonyowa nicoro ceng’ini ku Yehova ma nwang’u wabetiyo ko cuu ku hali mwa ma kawoni.—1 Tim. 4:8.
YENGA MI NINDO 8-14, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 34-35
Kinde ma wabenwang’ara ku peko
wp19.1-F mba. 8 udu. 1
Mungu tie Ng’atu ma nenedi?
Saa ceke Mungu timo gin m’atira. Biblia uwacu nia “ebed bor ni Mungu, nia etim dubo, man ni Jategokpo nia etim kier.” (Yob 34:10) Pokolembe pare tie atira kwa, tap calu ma jagor Zaburi moko uyero ni Yehova kumae: “Ibipoko lembe mi kodhidhanu atira.” (Zaburi 67:4) Calu ma “Yehova neno yo i adunde,” umbili ma ng’atini ubetimo wondo ngo wang’e, ento saa ceke eneno lemandha man epoko lembe i atira. (1 Samwil 16:7) M’usagu zoo, Mungu neno lembe ceke ma reco man m’uturo cik ma dhanu ubetimo iwi ng’om, man eng’olo nia ceng’ini eni ‘ebikabu judubo woko kud i ng’om.’—Lembrieko 2:22.
w17.04-F mba. 10 udu. 5
Lembang’o ma bibedo mbe kinde ma Ker pa Mungu bitundo?
5 Yehova bitimo ang’o? Pi kawoni fodi Yehova ubemiyo kare ni jutimrac ma gitim ko alokaloka. (Isa. 55:7) Fodi jukelo ngo pokolembe ma tokcen iwi ng’atuman acel acel m’i kindgi. Ento ng’om maeni re ma judaru poko lembe i wiye. E ka ju ma bikwero nitimo alokaloka man ma bimediri migi asu nicwaku ng’om maeni nitundo i masendi ma dit ke lembang’o ma biwok i kumgi? Yehova ung’olo nia ebikabu jutimrac ceke kud iwi ng’om mi njaa. (Som Zaburi 37:10.) Jutimrac romo paru nia pokolembe maeno bimulo ngo kumgi. Judupa gitie ku ng’iyo mi kanu wang’ lembe ma gibetimo, man wang’ ma pol i ng’om maeni benen nia ve giuro pokolembe man matokene. (Yob 21:7, 9) Ento, Biblia ubepoyowa nia, “Wang’ [Mungu] ni wi yo mi dhanu, Man eneno yo pare ceke. Mudho mbe, kadi tipo mi tho, Ka ma jutim kier copo pondo i ie” (Yob 34:21, 22) Gin m’upondo umbe i wang’ Yehova Mungu. Jandra acel de mbe ma copo wondo wang’e; mudho moko mbe ma col hai ma romo cero wang’ Mungu nineno lembe m’ubetimere. I ng’ey Armagedon, wabiparu pi kaka judubo, ento wabinenogi ngo. Gibirwinyo mi magwei!—Zab. 37:12-15.
Nyo ibikier pi Yesu?
19 Nyo lembuno ubetimere tin de? Eyo. Dhanu dupa tin gikier piwa pilembe wabedikara ngo i lembgamba. Gimito nia nwang’u wacikara nibolo kwir. Ento wan wang’eyo nia ka wang’iyo dhanu re m’ubed jabim mwa, eca nwang’u wakwero Yehova. (1 Sam. 8:4-7) Dhanu dupa giparu nia nwang’u ukwayu wagier ot somo, odiyath, man wabed wakony lwak dhanu. Gikier piwa kunoke gikwero lembe ma wabeyero igi pilembe nia waketho wiwa zoo i kum tic mi rweyo lembanyong’a, ento ungo i kum daru peko ma pio pio mi ng’om maeni.
20 Wacopo timo ang’o kara kud wakier? (Som Matayo 7:21-23.) Tic ma pire tek ma wacikara niketho wiwa i kume utie tic ma Yesu ung’olo nia watim. (Mat. 28:19, 20) Wacikara ngo niweko lemgamba man daru peko mi lwak dhanu mi ng’om maeni uwing wiwa. Wamaru lwak dhanu man wadieng’ bende pi peko migi, ento wang’eyo nia yo ma ber akeca ma wacopo konyo kogi utie niponjogi ging’ey pi Ker pa Mungu, man nikonyogi gibed ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova.
Wagol lonyo mi tipo
w17.04-F mba. 29 udu. 3
Wek miyiri peri umii yung ni Yehova!
3 Yehova umiyo ngo juk ni Elihu kinde m’Elihu upenjo kumae: “Tek ibedo pwe, imio ang’o [ni Mungu]? Kadi ejolo ang’o kud i cingi?” (Yob 35:7) Nyo Elihu umito yero nia tego ceke ma watimo i tic pa Mungu tijgi mbe? Ungo. Emito yero nia Yehova jengere ngo iwi thier mwa. Gin m’urem ni Yehova umbe. Wacopo medo ngo lonyo pare kunoke tego pare. Ento bero ceke, bodho ku tego ma watie ko uai i bang’e, man eneno cuu kite ma wabetiyo ko kugi.
YENGA MI NINDO 15-21, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 36-37
Pirang’o ukwayu igen kwo ma rondo ku rondo ma Mungu ung’olo?
w15-F 1/10 mba. 13 udu. 1-2
Nyo andha waromo ng’eyo Mungu?
MUNGU BEDO RONDO KU RONDO: Biblia ubeponjo nia Mungu nuti “ugambre rondo ku rondo.” (Zaburi 90:2) Niwacu, Mungu umbe kud acaki man ebijik de ngo. I nen mi dhanu, “wel rundi pare [kwanere] ngo.”—Yob 36:26.
Lembuno ubemiyo iri bero ma kani: Mungu ung’olo iri kwo ma rondo ku rondo tek ituc ning’eye i andha. (Yohana 17:3) Juromo geno ngo lembang’ola maeno ka nwang’u Mungu en gire de ekwo ngo rondo ku rondo. Ndhu “Ubimo ma rondo ku rondo” kende re ma copo pong’o lembang’ola maeno.—1 Timoteo 1:17.
Nyo ibed ifoyo Mungu pi giramia m’emio iri?
6 Calu ma Mungu ukalu kind ng’om ku ceng’ tap i kadhiri m’ukwayere, eno uketho pii tal ungo ve pei. Ka nwang’u ng’om ucoro nyanok i kum ceng’, nwang’u pii ubeduny kpo man ng’om ubedo lieth nisagu, e nwang’u giracwia ma kwo n’i igi ubetho pet. Ka nwang’u ng’om ulund ucoro bor nyanok ku ceng’ ke, nwang’u pii ubedoko ng’ic magwei man emakere edoko ni pei, e nwang’u ng’om zoo ubepong’ ku lungu pei ma dongo dongo. Ento calu Yehova uketho ng’om tap kaka m’ukwayere, eno ketho pii belokere i ayi ma giracwia ma kwo n’i igi gicopo kwo ko ma ber. Ceng’ kilo i pii mi nam man pii m’uliwere kaka ma tung’ tung’ iwi ng’om, man eduny ecidh edoko ni afuru. Kubang’ oro, pii ma ceng’ dunyo kadhu pii mi nam mi ng’om zoo. I ng’ei ma pige udoko ni afuru, etimo nindo ma romo apar i kor polo, kan ebin ecwii ni koth kunoke ni pei. Kan ecwii, emol edok kendo i nam kunoke eliwere kaka ma tung’ tung’ iwi ng’om, i ng’eye ceng’ kilo iye, man eduny kendo. Yehova uketho pii belokere kumeno kara kwo ubed iwi ng’om. Eno ubenyutho nia eriek lee man etie won tego ma yawe mbe.—Yob 36:27, 28; Ekl. 1:7.
Gwok genogen peri ubed ma tek
16 Genogen mwa mi kwo ma rondo ku rondo utie giramiya ma pire tek lee m’uai i bang’ Mungu. Wabekuro kud ava lembe ma ber ma bitimere i nindo m’ubino, kum cwinywa tek nia ebitimere andha. Genogen ubedo iwa ve nanga, ebeketho waciro peko, wacungo ma tek i wang’ ragedo, man kadok i wang’ tho bende. Ebedo iwa ve sabu, ebegwoko paru mwa kara wakoc ku gin ma rac, man wamok i kum gin ma ber. Genogen mwa m’ujengere iwi Biblia ketho wacoro ceng’ini ku Mungu, man enyutho mer ma dit ma Mungu umaru kowa. Wanwang’u bero lee dit ka wabegwoko genogen mwa ubed ma tek.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 503 udu. 5
Mewo lembe
I ng’om mi rundi ma con, jubed julalu lembang’eya man paru ma tung’ tung’ i kind dhanu i ayi dupa. Lembang’eya mi the dero ku mi ng’om mange ubed umew nitundo i kabedo ma bor nikadhu kud i wec ma jubed jukoko dhok ku dhok. (2Sm 3:17, 19; Yb 37:20) Ka juruwoth giwok gicungo i adhura moko kunoke i dhu yo pi nicamu, nimadhu pii man pi ning’iewo cam ma gibicamu i woth migi, giwotho koro lembang’eya mi kabedo ma bor ni dhanu. Calu ma dhanu mir Azia, Afrika man mir Europe gicopo mondo yot yot i ng’om mi Palestine, eno uketho juruwoth m’uloko kunoke m’ubecidho i kabedo ma bor gibed gikadhu kud i iye. Pi thelembe maeno re m’uketho ebino yot ni dhanu m’i Palestine niwinjo lembang’eya iwi lembe ma dongo m’utimere i kabedo ma bor. Wang’ ma pol, dhanu ubed uwinjo lembang’eya mi ng’om migi man mi ng’om mange i die soko mir adhura.
YENGA MI NINDO 22-28, DWI MI 1
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 38-39
Nyo ibed inwang’u saa mi neno giracwiya de?
Nyo itie ayika nikuro Yehova?
7 Kinde ma Biblia uweco iwi cwic pa ng’om, ekoro nia Yehova uketho “porne,” etwiyo “there,” man eketho “kidi mi gunde.” (Yob 38:5, 6) Eting’o kadok saa mi neno tic m’etimo. (Tha. 1:10, 12) Kepar kite ma jumalaika giwinjiri ko kinde ma gibeneno ayi ma Yehova ubecwiyo ko piny ma nyen nok nok! M’umbe jiji, lembuno unyayu anyong’a lee i igi! E gicaku “woi ni mutoro.” (Yob 38:7) Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Yehova uting’o oro elufu ma lee dit pi nicwiyo ng’om, nyikaluku, man giracwiya ceke ma kwo, man kinde m’eting’o wang’e eneno kilili gin ceke m’ecwiyo, enwang’u nia gi “ber dit.”—Tha. 1:31.
Cer ubenyutho mer, rieko, man cirocir pa Yehova
2 Ku kwong’a Yehova ular ucwio Yesu. I ng’eye, nikadhu kud i bang’ Wode maeno ma kayu, “gin ceke cwire,” uketho i iye udul jumalaika. (Kol. 1:16) Yesu ubino kud anyong’a lee nitimo tic karacelo ku Won. (Rie. 8:30) Jumalaika bende anyong’a negogi lee, kum kinde ma Yehova ku Yesu gibino cwiyo polo ku ng’om, gin de gibino nuti. Ginyutho anyong’ane nenedi? Biblia wacu nia ‘giwoi ku mutoro’ kinde ma gineno ng’om uwok, man gimediri nipaku Yehova pi gin ceke m’ecwiyo, asagane kinde m’ecwiyo dhanu. (Yob 38:7; Rie. 8:31) Cwic maeno ceke ubenyutho mer man rieko pa Yehova.—Zab. 104:24; Rum. 1:20.
Ponj lembe lee iwi Yehova nikadhu kud i piny m’ecwiyo
8 Yehova uromo andha nia wagene. Yehova ukonyo Yob kara emedere nigene. (Yob 32:2; 40:6-8) I wec ma Mungu uweco ku Yob, eweco pi giracwiya ma tung’ tung’ calu ve nyikaluku, afuru, man lukoth. Bende, Yehova uweco pi yedi ma calu ve jobi man kana. (Yob 38:32-35; 39:9, 19, 20) Piny maeno ceke ubenyutho ngo kende kende tego pa Mungu ma wang’u ijo ento bende mer man rieko pare ma dit. Yob ufoyo Yehova pi wec maeno man etuc nigene nisagu m’i wang’e zoo. (Yob 42:1-6) Rom rom kumeno, ka wabeponjo lembe iwi giracwiya, wapoy nia Yehova utie ku rieko m’ajikine mbe, man tego pare usagu mwa swa. Ecopo daru bende peko mwa man ebidarugi ceke. Lembuno romo konyowa nidwoko genogen mwa tek i wiye.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 122 udu. 6
Jamii cik
Yehova tie Jamii cik. Yehova kende re ma tie Jamii cik mandha i polo ku ng’om zoo. En re m’emiyo cik ma telo wi giracwiya ma kwo mbe i igi (Yob 38:4-38; Zb 104:5-19), man ma telo wi lei. (Yob 39:1-30) Calu dhanu bende tie giracwiya pa Yehova, en de en’i the cik ma telo wi giracwiya ma Yehova uketho; man calu eng’eyo gin ma ber ku gin ma rac, etie ku copo mi maku yub, mi paru i lembe man mi timo thier, pi thelembe maeno re m’etie bende i the cik ma Mungu uketho iwi kurajo. (Rm 12:1; 1Ko 2:14-16) M’umedo maeno, cik pa Yehova telo wi jumalaika ma gitie giracwiya mi tipo.—Zb 103:20; 2Pe 2:4, 11.
Jucopo turo ngo cik ma Yehova uketho pi nitelo wi giracwiya. (Yr 33:20, 21) Cik parene telo wi giracwiya ma kumgi nen i kor polo m’umbe nilokere man i ayi ma jugeno; uketho kaka ma jururieko ging’eyo cuu pi cikne, giromo diko tap tap wend saa ma dwi, planet man giracwiya mange m’i kor polo gitimo kinde ma gibewiriri. Ng’atu m’utimo lembe m’ukoc ku cik ma telo wi giracwiya, nwang’u matirane ndhundhu. Rom rom kumeno, cik ma Mungu uketho iwi kurajo de wilere ngo man ka juture junwang’u matirane kwa. Calu cik ma telo wi giracwiya, cik mi kurajo de lokere ngo; kadok nwang’u saa moko ng’atu m’uture copo nwang’u ngo matira ndhundhu de. “Jucopo cayu Mungu ngo. Kum gin ma tek ng’atu moko ubecoyo, gica re m’ebikayu bende.”—Ga 6:7; 1Tm 5:24.
YENGA MI NINDO 29, DWI MI 1–NINDO 4, DWI MIR 2
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | YOB 40-42
Ponji ma waromo nwang’u niai kud i lembe ma Yob ukadhu kud i iye
w10-F 15/10 mba. 3 udu. 4-6
“Ng’a m’utuc ning’eyo paru pa Yehova?”
4 Ka wabenyamu lembe iwi tic pa Yehova, ukwayu waur nibedo ku paru mi pokolembe i wiye nimakere ku cik mi dhanu. Paru maeno nwang’ere i wec pa Yehova ma jukiewo i Zaburi 50:21 m’uyero kumae: “Iwacu nyo a calu wadi in nini.” Erombo ku wec ma jararieko moko m’uponjo lembe iwi Biblia uyero oro udaru kadhu 175; eyero kumae: “Dhanu bepoko lembe iwi Mungu yot yot nimakere ku paru migi, man giparu nia nwang’u ukwayu Mungu de uwor cik ma rom ma gibeworo.”
5 Ukwayu wabed ku wang’wa kara kud waketh Yehova udok ni kit ng’atu ma wabeparu wan nimakere ku cik mwa giwa kunoke lembe ma watie ku yenyne. Pirang’o pire tie teki? Saa moko ka wabeponjo Lembagora, paru mwa m’ujwik man mi kosobedoleng’ copo ketho waneno nia lembe moko ma Yehova utimo ubino ngo atira. Juisrael de gigam gipodho i uwic ma rom eno man giparu nia Yehova ubetiyo kugi rac. Kenen lembe ma Yehova uyero igi: “Ento wuwacu kumae, Yo pa Rwoth en e atira ngo. Wuwinj kawono, E ot mir Israel: Yo para atira ngo? yo mu e m’atira ngo ngo?”—Eze. 18:25.
6 Gin ma copo konyowa niuro uwic mi poko lembe iwi Yehova nimakere ku cik mwa giwa utie niyiyo nia paru mwa ujwik man saa moko waparu lembe vii magwei. Yob de ubino ku yeny mi ng’eyo lembe maeno. Kinde m’ebino sendere, cwinye tur man ecaku jengere zoo i wiye gire. Wiye wil i kum lembe ma pire tek. Ento ku mer, Yehova uyabu wi Yob. Yehova uketho Yob unyang’ nia rieko pare ujik kinde m’epenje ku penji ma romo 70 ma dwoko wang’gi uvoye. Yob unyutho molo man etiro paru pare.—Som Yob 42:1-6.
w17.06-F mba. 25 udu. 12
Keth wii i kum lembe ma pire tek
12 Nyo kisa ubino mbe ambea i Yehova kinde m’ejuko Yob atira atira ma ke nwang’u eai eciro peko ma lee e? Ungo, man Yob de uparu ngo kumeno. Kadok Yob unwang’ere ku lembe ma tek de, re i ng’eye ecaku weco lembe ma beco. Etuc niyero kadok kumae: “[Ayew magwey], Man aloko cwinya i utur man vuru.” Eno ubino adwogi mi juk ma Yehova umiyo ire ngbeng’ man i ayi ma tiro paru (Yob 42:1-6) I wang’e, Elihu m’utie aradu de umiyo juk ni Yob. (Yob 32:5-10) I ng’ey ma Yob ujolo twiny pa Mungu man eyiko paru pare, Yehova unyutho ni ju mange nia ejolo Yob pilembe egwoko bedoleng’ pare kud i kind peko.—Yob 42:7, 8.
Gen Yehova
17 Yob utie acel m’i kind jurutic pa Yehova dupa ma gibedo ku tegocwiny man gicungo ma tek i wang’ amulaic. I barua ma Paulo ukiewo ni Juebrania, eweco pi dhanu mange dupa, elwong’ogi nia “afuru ma dit . . . mi jumulembe.” (Ebr. 12:1) Gin ceke gikadhu kud i peko ma dongo; re asu gigwoko bedoleng’ migi ni Yehova. (Ebr. 11:36-40) Nyo cirocir ma ginyutho man tic ma tek ma gitimo ubedo mi mananu? Ungo nyanok de! Kadok nwang’u i nindo mi kwo migi gineno ngo pong’o mi lembang’ola pa Mungu ceke de, re gimediri nigeno Yehova. Bende, calu ma ging’eyo nia ginwang’u bero i wang’ Yehova, cwinygi bedo tek nia lembe ceke m’eng’olo bitimere. (Ebr. 11:4, 5) Lapor migi copo miyo tego i kumwa kara wamedara nigeno Yehova.
18 Tin wabekwo i ng’om m’ubemedere ameda nidoko rac. (2 Tim. 3:13) Sitani fodi ujigo ngo niketho dhanu pa Mungu i amulaic. Kadok wabinwang’ara kud amulaic ma nenedi i wang’wa de, wek wabed ku lembakeca ma watim ko ni Yehova ku tego mwa ceke man wabed ku tegocwiny nia “waketho genogen mwa i Mungu ma kwo.” (1 Tim. 4:10) Poy nia mugisa ma Mungu umiyo ni Yob ubenyutho “nia Yehova utie jamer lee man e jakisa.” (Yak. 5:11) Dong’ wan de wamedara nigwoko bedoleng’ mwa ni Yehova man wabed ma cwinywa tek nia ebimiyo sukulia “ni dhanu m’ubeyenye ku cwinygi ceke.”—Som Juebrania 11:6.
Wagol lonyo mi tipo
it-2-F mba. 344 udu. 2
Cac
Yob ubino ng’atu m’umoko kikiki i kum bedocu pare kadok kud i kind cac ma lee. Ento ecaku bedo ku paru ma rac man etimo kosa m’i ng’eye judok jujuke pire. Elihu uyero pi Yob kumae: “Ng’atu ma kani ma calu Yob, M’umadhu cac calu pi?” (Yob 34:7) Yob ucaku dieng’ lee pi bedopwe pare nisagu bedopwe pa Mungu, man ecaku yungo bedopwe parene nisagu pa Mungu. (Yob 35:2; 36:24) Kinde ma “jurimbe” adek gicaye lee, Yob uting’o cacne ire gire kakare nineno nia jubecayu Mungu. I lembe maeni Yob ubedo ve ng’atu moko m’uwenjere nia jucaye, jung’iere, man m’ubemadhu cacne kud anyong’a calu pii. I ng’eye, Mungu udog ukoro ni Yob nia i andha weg cac maeno gibino weco lemandha ngo i kume en e Mungu. (Yob 42:7) Rom rom kumeno, Yehova uyero kumae ni jabila Samwel kinde ma Juisrael gikwayu juketh ubimo i wigi: “Gikweri ngo, ento gikwera, kara kud abed ni ubimo i wigi.” (1Sm 8:7) Yesu bende uyero ni julub pare kumae: “Thek ceke de bidaguwu [pi nyingwu giwu ngo, ento] pi nyinga.” (Mt 24:9) Nigwoko lembe maeno bikonyo Jakristu niciro cac ma jubecaye ko man biketho edok ni ng’atu m’uromo ninwang’u sukulia mi cirocir pare.—Lk 6:22, 23.
YENGA MI NINDO 5-11, DWI MIR 2
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 1-4
Mok kii i kum Ker pa Mungu
“Abiyengo thek ceke”
8 Dhanu gijolo rwonglembe maeno nenedi? Ju ma pol gigam gikwero. (Som Zaburi 2:1-3.) Thek unyayu yakini. Gikwero Jabim ma Yehova ung’iyo. Gibeneno ngo rwonglembe mi Ker ma warweyo ni “lembanyong’a.” Gavmenti moko gikwero bir tic mwa mi rweyo lembanyong’a de! Kadok nwang’u jubim ma pol mi thek giyero nia gibetimo ni Mungu de, re gimoko kikiki i kum dito migi. Tap calu ma jubim mi rundi pa Yesu gitimo, tin de jubim gibejai ni Ng’atu ma Yehova uwiro, ma gibesendo ko jutic pa Yehova ma gigwoko bedoleng’ migi ire.—Tic. 4:25-28.
w16.04-F mba. 29 udu. 11
Kud imond i lemgamba m’i ng’om maeni m’upokere
11 Giki mi kum. Ka wamoko hai i kum giki mwa mi kum, wacopo mondo yot yot i lemgamba tek judhuro mac i kumwa. Ruth ma kwo i ng’om mi Malawi, uneno Jumulembe moko m’utimo kumeno kinde ma junyayu ragedo i kumgi i oro 1970. Eyero kumae: “Ebino igi lembe ma tek niweko kwo migi ma yot. Jumoko waringo kugi i ng’om mange ento i ng’eye giwok gimondo i lemgamba kara gidok i pacu migi, pilembe gicopo ciro ngo kwo mi can i kambi mir uring ng’wec.” Ento judupa m’i kind dhanu pa Mungu gimondo ngo i lemgamba kadok nwang’u ginwang’iri ku peko pa sente man gibayu piny ceke ma gibino ko de.—Ebr. 10:34.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 261 udu. 2-4
Cungpiny
Apoka piny ma gwoko kum nyingcam ma calu ve ngano kunoke nyingcam m’urombo kude. Kadok nwang’u Biblia uweco pi cung’ piny i ayi mi lapor de, re eketho juparu pi tic mi fwodo cam ma jubed jutimo i rundi ma con. I ng’ey kayu cam, jubed juneno cunge ni gin ma tije mbe, ma yot, m’ukwayu jukoy cen kud i kum nyinge ma beco man juwang’.
Mi kwong’o, fodo nyingcam ketho poke ng’eny man eweko nyinge re ma dong’. I ng’eye kinde ma jubekwore, yamu koto ku ng’ili poke cen calu utur. (Nen VANNAGE.) Eno ubenyutho kamaleng’ ayi ma Yehova kabu ko jujai cen kud i kind dhanu pare man kite m’enyotho ko dhanu ma reco man thek m’ujai. (Yb 21:18; Zb 1:4; 35:5; Is 17:13; 29:5; 41:15; Hs 13:3) Ker pa Mungu de birungo i judegine nziki nziki mandha kumeno. Ebibedo yot nikabugi tap calu ma yamu koto ko ku cungcam ma jufodo.—Dn 2:35.
Wang’ ma pol jubed jucoko dhu cungcam ma tijgi mbe man juwang’ugi kara yamu kud udok udwokgi kendo man kara kud gidok ginyoth nyingcam ma jucoko dhoge. Kumeno bende, Yohana Jababutisi ular uewo pi bino mi nyoth ma juporo ku mac, ma jubinyotho ko jutim rac mi dini mi vupo, niwacu Yesu kristu ma Jafodcam, bicoko nganu karacelo, “ento cunge ebiwang’u i mac ma negere ngo.”—Mt 3:7-12; Lk 3:17; nen BATTAGE.
YENGA MI NINDO 12-18, DWI MIR 2
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 5-7
Kud iwek timo mi jumange uceri ku gwoko bedoleng’ peri
Somo Biblia copo konyi niciro peko
7 Nyo jarimbi kunoke wedi peri moko utimi raci? Ka eyo, gin ma romo konyi utie niponjo lembe iwi gin ma Daudi utimo kinde ma wode ma Absalom utime rac man emito edok ni ubimo kakare.—2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14.
8 (1) Rwo. Nyuth ni Yehova i rwo kite m’ibewinjiri ko pi lembe ma rac ma jutimo iri. (Zab. 6:6-9) Kud imung’ ire wang’ lembe. I ng’eye, kwaye ekonyi inwang’ cik mir ukungu ma romo konyi ning’eyo gin m’umito itim.
Ng’ei nia itie i lemandha
3 Yioyic mwa ucikere ngo nijengere kende kende iwi mer m’utie i kind dhanu pa Mungu. Pirango? Pilembe ka yioyic mwa ujengere kende kende iwi mer maeno, yioyicne copo kwio yot yot mandha. Ku lapor, wacopo weko nitimo ni Yehova kan umego, nyamego, jayab yo, kunoke nyo jadit cokiri ngi de utimo dubo ma pek. Wacopo weko bende nitimo ni Yehova kan umego kunoke nyamego moko utimo lembe m’unyayu ng’ecwiny i iwa, kadi ke nyo ejai i kum yioyic man ecaku beyero nia lembe ma wayiyo utie ndra. Pieno ka wabemito yioyic mwa ubed tek, ukwayu waketh ejengere iwi mer ma ceng’ini ma watie ko i kindwa ku Yehova. Eno ubemiyo iwa ponji ma kani? Kan iketho yioyic peri ucungo kende kende iwi timo mi dhanu pa Mungu kakare niketho ecung iwi mer mwu ku Yehova, yiyoyic perine bibedo ngo ma tek. Lembe m’iwinjo iwi Yehova ku lembe m’ineno ibang’ dhanu pare copo ketho ibedo ku yioyic i kadhiri moko. Re pire tie tek bende nia iponj Biblia akethacwinyi, inyang’ i lembe m’ibeponjone, man itim sayusac pi ning’eyo ka nyo lembe m’ibeponjo iwi Yehova tie lemandha. Ukwayu iyeny ning’eyo in giri nia lembe ma Biblia ubeponjo iwi Yehova tie lemandha.—Rum. 12:2.
4 Yesu yero nia dhanu moko gibijolo lemandha ku “mutoro,” re ka peko wok, yioyic migi bikwiyo. (Som Matayo 13:3-6, 20, 21.) Saa moko nyo gilar ginyang’ ungo nia ju ma gibelubo tok Yesu gibinwang’iri ku peko ma tung’ tung’. (Mat. 16:24) Kunoke nyo giparu nia ka ng’atini udoko Jakristu ci nwang’u eboth pare. Egwaku pare cinge ci, Mungu bidaru lembe zoo en. Ento i ng’om ma wabekwo i iye tin e, peko copo koso ngo. Lembe copo lokere mbwang’ i kwo mwa, man mutoro mwa copo thum.—Zab. 6:6; Ekl. 9:11.
Wagol lonyo mi tipo
it-1-F mba. 776 udu. 3
Liel
I Jurumi 3:13, jakwenda Paulo ukiewo lembe ma nwang’ere i Zaburi 5:9 m’uporo dwand jutimrac man jundra ku “liel ma dhoge thwolo.” Calu ma i liel ma iye thwolo juketho dhanu m’utho man piny ma dong’ unyothere, wec ma wok kud i dwand jutimrac bende bedo wec m’utop man m’unyothere.—Nen bende Mt 15:18-20.
YENGA MI NINDO 19-25, DWI MIR 2
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 8-10
“[Abipaku] Yehova”!
Mar kabedo m’itie ko i kind juruot pa Yehova
6 Yehovah uyiko iwa kabedo ma segi. Oro dupa i wang’ ma fodi Yehova ucwiyo ngo nico ma kwong’a, elar eyiko ng’om ma dhanu gibikwo i iye. (Yob 38:4-6; Yer. 10:12) Calu ma Yehova dieng’ piwa man e jabero, ecwiyo iwa piny dupa kara unyay anyong’a i iwa. (Zab. 104:14, 15, 24) I ng’eye, kinde m’eting’o saa pi niparu kilili iwi piny m’ecwiyo, ‘eneno nia e ber.’ (Tha. 1:10, 12, 31) Mungu uketho dhanu ‘ubim wi’ piny ceke ma beco m’ecwiyo, i ayi maeno re m’emiyo yung igi. (Zab. 8:6) Lembakeca pa Mungu utie nia dhanu ma gimbe ku dubo gigwok giracwiya pare ma beco kud anyong’a rondo ku rondo. Nyo ibed idwoko foyofoc ni Yehova nja pi lembang’ola maeno ma yawe be?
Nyo ibed ifoyo Mungu pi giramia m’emio iri?
10 Waromo dwoko foyofoc ni Mungu pi copo mi wec m’emiyo iwa nwang’u wabekoro thelembe m’uketho wayiyo nia enuti ni ju m’uyiyo nia embe. (Zab. 9:1; 1 Pet. 3:15) Ju ma giyiyo nia Mungu mbe gicopo maru wan de wayii nia ng’om ku piny ceke m’i iye uwok mbwang’ kumeni. Dong’ waromo konyogi nenedi? Wacopo tiyo ku Biblia man lembe moko ma waneno i thiwiwec maeni pi nicero bang’ Wegwa mi polo, man nikoro ni ju ma gitie ayika niwinjowa, thelembe m’uketho wayiyo nia Yehova re m’ucwiyo polo ku ng’om.—Zab. 102:25; Isa. 40:25, 26.
Nyo itie “lapor” ma ber i wec peri?
13 Wer ku cwinyi zoo. Ka wabewero wer mwa mi Ker, gin ma kwong’a ma mito waketh wiwa i kume utie nipaku Yehova. Nyamego moko ma nyinge Sara, bekethere ngo nia en re m’etie jarawer ma ber nisagu. Re emaru nipaku Yehova ku wer. Pieno kan ebeyiko coko i pacu, eyiko bende wer. Eponjo wang’ werne man eii nineno winjiri m’utie i kind wec mi werne ku lembe ma jubiponjo i coko. Ewacu kumae: “Lembuno konya niketho wiya i kum wec mi wer, kakare niketho paru para iwi ayi m’abewer ko cuu kunoke ngo.’’
Wagol lonyo mi tipo
Ponj lembe lee iwi Yehova nikadhu kud i piny m’ecwiyo
Daudi ubed uparu lembe kilili mandha iwi giracwiya pa Mungu. Eyero ni Yehova kumae: “Kinde m’apido pi polo peri ma tic m’i cingi, dwi ku cero, m’iketho; dhanu en e ang’o, ma nia ipido pire?” (Zab. 8:3, 4) Eyo, kinde ma Daudi ubed ung’ayu wang’e malu i kor polo kud uthieno, anyong’a ubed unege ngo nineno nyikaluku anena kende, ento ebed enyamu bende i lembe iwi gin ma nyikalukune ubeponje ko iwi Mungu. Eponjo nia Yehova tie dwong’ lee. Saa mange, Daudi ubed uparu pi kite ma wath kume ucwiyere ko i min. Kinde m’enyamu i lembe iwi kite ma kume ucwiyere ko i ayi ma wang’u ijo, foyofoc pare pi rieko pa Yehova umedere ameda.—Zab. 139:14-17.
YENGA MI NINDO 26, DWI MIR 2–NINDO 3, DWI MIR 3
LONYO MA NWANG’ERE I LEMBE PA MUNGU | ZABURI 11-15
Kepar nia in’i ng’om ma nyen pa Mungu, kaka ma kwiyocwiny n’i iye
w06-F 15/5 mba. 18 udu. 3
Lembe ma dongo dongo mi buku mi Zaburi
11:3—The piny (kunoke kathere) ma kani ma junyotho? Eno gitie kathere ma kodhidhanu gijengiri i wiye, niwacu cik, ketho lembe uwoth ku bang’e ku bang’e, man tito kesi. Ka lembe adek maeno ginyothiri, yakini ku lembe ma reco nyai man cik bedo mbe. I lembe ma kumeno, “weg bedopwe” gicikiri niketho genogen migi zoo iwi Mungu.—Zab. 11:4-7.
wp16.4-F mba. 11 udu. 6-7
Nyo ecopere nikwo nindo moko i ng’om ma rop umbe i iye?
Biblia ung’olo nia ceng’ini eni, Mungu bidaru rop cen kud iwi ng’om. Kago eni Mungu bikelo “ceng’ mi pokolembe man mi nyoth [iwi] dhanu ma woro ngo Mungu.” (2 Pethro 3:5-7) Jurop bibedo mbe acel de ma bisendo dhanu mange. Ang’o m’ubetego cwinywa nia Mungu ubemito edar rop ceni?
Biblia uyero nia Mungu udagu “ju m’umaru rop.” (Zaburi 11:5) Jacwic mwa umaru kwiyocwiny man bedopwe. (Zaburi 33:5; 37:28) Pi thelembe maeno re m’ebiweko ngo weg rop ubed nja ku nja.
w17.08-F mba. 6 udu. 15
Nyo itie ayika nikuro ku cirocir?
15 Pirang’o Daudi ubino ayika nikuro ku cirociri? Enyutho thelembene i Zaburi, ma i iye epenjere wang’ ang’wen kumae: “Rokani?” Edok eyero: “Ageno mer mi bero peri; anyong’a binego adundena ni kum both peri. Abiwero ni Yehova, kum etimo ku berocwiny i kuma.” (Zab. 13:5, 6) Daudi ubedo ku genogen i mer mi bero pa Yehova, niwacu mer pare ma lokere ngo. Ebino kuro nindo mi both kud anyong’a man eparu pir ayi ma Yehova ubed umiyo ko ire mugisa. Eyo, Daudi ung’eyo nia kuro nindo mi both bimiyo ire bero.
kr-F mba. 236 udu. 16
Ker ubetimo yeny pa Mungu iwi ng’om
16 Bedomoth. Lembe ma nyayu anyong’a ma jukiewo pire i Isaya 11:6-9, bifoy timere dong’ i andha. Jumaco, jumamon man awiya, gibibedo museme kaka ceke ma gibenwang’iri i iye iwi ng’om. Giracwiya moko mbe, kadok dhanu kadi yedi ma bitimo wadi rac. Kepar pi nindo maeno, m’iromo bedo iye kaka moko ci iwi ng’om, m’icopo kwang’ i kulo man i nam; m’iromo wotho i iye iwi gudi man i thim ma lworo mbe. Man kadok piny unyutho iwi de, lworo copo negi ngo. Wec ma nwang’ere i Ezekiel 34:25 bitimere kakare: Dhanu pa Mungu “bibedo museme i langa, man gibinindo i luli.”
Wagol lonyo mi tipo
w13-F 15/9 mba. 19 udu. 12
Nyo idaru loko kiti?
12 Ku lembe ma rac, wabekwo i ng’om ma dhanu m’i iye kura migi urombo tap ku mi dhanu ma Paulo uweco pigi. Copere gibeparu nia woro cik mi kurajo man cik mir ukungu, utie lembe ma dong’ kakare ukadhu. Juponji ku junyodo dupa, gidieng’ ungo i kum miyo juk ni awiya. Gicwaku nia nyathinman utie ku bed’agonya mi timo lembe m’emaru. Kadok judupa ma giwacu nia gi jurudini de, giparu nia gitie agonya nitimo gin ma ginwang’u nia tie cuu i wang’gi, m’umbe niparu nia gicikiri niworo Mungu man cik pare. (Zab. 14:1) Pidoic maeno copo bedo lembe mir ariti kadok ni Jukristu mandha bende. Ju m’ubedo ngo ku wang’gi, copo royo paru maeno i wigi kadok i kum yub mi lembe mi theokrasi. Gicopo kwero niworo telowic mi dilo pa Mungu man kadok nicaku ng’ur i kum lembe moko ci ma gimaru ngo. Kunoke gicopo bedo ku jiji iwi juk m’ujengere iwi Biblia m’uweco pi galuwang’, iwi tiyo kud Internet, man i kum somo somo ma malu mi iniversite.