-
Yakobo unwang’u giralagaNwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
-
-
PONJI MIR 12
Yakobo unwang’u giralaga
Kinde ma Isak ubino ku oro 40, egamu Rebeka. Emare lee dit. I ng’eye, ginyolo awiya ma co ario ma rut.
Nying’ nyathinne ma kayu ubino Esau, m’ulube ke nyinge ubino Yakobo. Esau ubed ubedo ngo i pacu, kum ebino jadwar lei, ento Yakobo ubed umaru nibedo i pacu.
I rundi ma con eca, ka wego utho, jubed jumiyo podho man sente ni nyathin ma kayu nikadhu mir awiya mange. Jubed julwong’o piny maeno nia giralaga. Ni juruot pa Isak, giralagane ubino bende lembang’ola ma Yehova utimo ni Abraham. Esau ubed uneno lembang’ola maeno ni gin ma tije mbe, ento Yakobo ubed uneno lembang’olane ni gin ma pire tek lee.
Nindo moko, Esau ucidh udwaru lei man edwogo m’eol yere yere. I saa maeno, Yakobo ubino tedo cam moko ma mit. Kinde ma ng’wic camne ugoyo Esau, eyero ni Yakobo kumae: ‘Abecitho ku kec! Mii ira cwe ma kwar m’ibetedo no moko!’ Yakobo udwoko ire kumae: ‘Abimiyo, re kelar ikwong’ ira nia giralaga peri bidong’ ira!’ Esau uyero kumae: ‘Lemoko mbe, ebidong’ iri; mii ira cam kende!’ Nyo iparu nia eno Esau utimo lembe ma cuu? Ungo. Esau ubayu gin moko ma pire tek lee dit, ndhu pi cwej munguk kende.
Kinde ma Isak utii kobokobo, saa mi miyo mugisa ni wode ma kayu ugam uromo. Ento Rebeka ukonyo Yakobo ma tie wode ma cogo kara en re m’enwang’ mugisane. Kinde m’Esau unyang’ i lembe maeno, ng’eicwiny umake lee, man epangu nia ebinego umin cen. Isak giku Rebeka gimito gibodh Yakobo, e giyero ire kumae: ‘Cidh i bang’ nerumiri ma Laban, man bed i bang’e nitundo ma ng’eicwiny pa Esau bithum.’ Yakobo uwinjo juk mi junyodo pare, man eringo pi nibodho kwo pare.
“Ng’atini binwang’u bero ma kani ka ng’om e zoo udoko pare, ma re elund erwinyo kwo pare? I andha ng’atini copo miyo ang’o pi niwilo kwo pare?”—Marko 8:36, 37
-
-
Yakobo gikud Esau giripo kindgiNwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
-
-
PONJI MIR 13
Yakobo gikud Esau giripo kindgi
Yehova ung’olo ni Yakobo nia ebigwoke tap calu m’egam egwoko ko Abraham gikud Isak. Yakobo ubino kwo i kabedo ma julwong’o Haran; kuca ewok egamu mon, enyolo awiya lee, man elony.
I ng’eye, Yehova uyero ni Yakobo kumae: ‘Dok i ng’om ma thu.’ E Yakobo ku juruot pare gicaku woth ma bor pi nidok i ng’om ma thugi. Kinde ma gin’i gengi, jutic pa Yakobo moko gibin giyero ire kumae: ‘Esau m’umeru ubebino, ewotho ku dhanu 400!’ Lworo ugam umaku Yakobo pilembe egeno nia Esau biwok time rac ku juruot pare. E ekwayu Yehova kumae: ‘Akweyi, bodha kud i cing umira.’ Urwonde, Yakobo uoro giramiya dupa ni Esau: eoro rombe, diegi, dhieng’, ngamia man kana.
I diewor nica, saa ma Yakobo ubino kende, eneno malaika moko! E Yakobo umake kikiki, ento malaikane ubino timo kero kara evudhere. Ginyego kumeno nitundo dhu kugweno. Kadok Yakobo unwang’u ret de, re evoc ungo. Malaikane uyero ire kumae: ‘Wek acidhi.’ Yakobo udwoko ire kumae: ‘Aweki ngo ka fodi imiyo ngo ira mugisa.’
E malaikane umiyo mugisa ni Yakobo. Eno uketho Yakobo ung’eyo nia Yehova biweko ngo Esau utime rac.
Kinde ma piny uruu, Yakobo uneno Esau ku dhanu 400 gibebino. Yakobo ular ukadhu i wang’ juruot pare, ecidh erum i wang’ umin wang’ abiro. Esau de uring’ini i bang’e man egwake. E umego ario maeno giwak, man i ng’eye giripo kindgi. Lembe ma Yakobo utimo pi niripo kindgi kud umin unyayu anyong’a lee i Yehova, kumeno ngo nia?
I ng’eye, Esau udok yo pare man Yakobo de gimediri ku woth migi. Yakobo ubino kud awiya ma co 12. Nying’gi ubino Ruben, Simeon, Lawi, Yuda, Dan, Nafthali, Gad, Acer, Isakar, Zebulon, Yozefu man Benjamin. Yehova utiyo ku ng’atu acel m’i kindgi ma nyinge Yozefu pi nibodho dhanu pare. Nyo ing’eyo nia etiyo kude nenedi? Wabineno.
“Wumeduru nimaru judegi mwu man wurwo pi ju m’ubenyayu ragedo i kumwu, kara wunyuthuru giwu nia wutie wot Wegwu m’i polo.”—Matayo 5:44, 45
-