-
Julib apar arioNwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
-
-
PONJI MI 26
Julib apar ario
Nyithindho mir Israel gigam givaru kud i kum got Sinai man gicidh gigonjo i kabedo moko ma julwong’o Kadec i langa mi Paran. Ku keca Yehova uyero ni Musa kumae: ‘Or dhanu 12, ng’atu acel acel kud i kind suru ceke mir Israel, kara gicidh gilib ng’om mi Kanan m’abimiyo ni nyithindho mir Israel.’ E Musa ung’iyo dhanu 12 man eyero igi kumae: ‘Wucidhi i Kanan, wunen ka nyo ng’ombe cego cam. Wunen bende ka nyo dhanu m’i ng’ombe gi tek kunoke nyo kero migi mbe, wunen ka nyo gikwo i the hema kunoke i udi ma tek.’ E julib 12, uketho i iye Yocuwa giku Kaleb, gigam gimondo i Kanan.
I ng’ey nindo 40, julib maeno gidwogo ku jang ulok ma nyinge n’i kume, ku nying ulemo, man nying ubolo. Kinde ma gidwogo, gikoro kumae: ‘Etie ng’om ma ber mandha, re dhanu m’i iye gi tek man gitwodo adhura migi ku gang’ ma wiw.’ Kaleb ugam uyero kumae: ‘Wek waidhu i kumgi kawoni! Kum waromo voyogi.’ Nyo ing’eyo nia pirang’o Kaleb uyero lembuno? Eyero lembuno pilembe en giku Yocuwa gigeno Yehova. Ento julib apar mange gidwoko kumae: ‘Wacopo idho malu ngo! Kum dhanu ma kuca gi lazangara! Wadok wabedo ve usene i wang’gi.’
Lembuno uturo cwiny nyithindho mir Israel. Gicaku wagiri man giyero i kindgi kumae: ‘Wakethu jutelwic i wiwa man wadoku i Misiri. Pirang’o wacidh i ng’ombe man junegwa ku palamularu?’ Yocuwa giku Kaleb giyero kumae: ‘Kud wujai ni Yehova man lworo kud unegwu. Yehova bigwokowa.’ Ento nyithindho mir Israel giwinjo ngo. Gimito gineg Yocuwa giku Kaleb cen!
Yehova ugam utimo ang’o? Eyero ni Musa kumae: ‘I ng’ey lembe ceke m’atimo ni nyithindho mir Israel e zoo de fodi asu gibewora ngo. Pieno dong’ gibitimo oro 40 i langa man gibitho kuca. Yocuwa giku Kaleb kendgi man awiya migi re ma gibikwo i ng’om mi lembang’ola.’
“Pirang’o lworo ubenegowu akeca, wun ma yiyoyic mwu noki?”—Matayo 8:26
-
-
Gijai ni YehovaNwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
-
-
PONJI MI 27
Gijai ni Yehova
Nindo moko kinde ma nyithindho mir Israel gibino i langa, Kora, Dathan, Abiram, man dhanu 250 gigam gijai ni Musa gikud Arun. Giyero ni Musa gikud Arun kumae: ‘Wudaru sagu wiwa! Pirang’o ibekethiri ni jatelwic mwa man Arun ke ni jalam ma dit? Yehova tie Mungu mwa ceke, etie ngo mwu wukud Arun kende.’ Lembe maeno ma gitimo ufoyo ngo i Yehova. I wang’ Yehova, ubino ve gijai ire en!
Musa uyero ni Kora man ni dhanu ma gibino cwake kumae: ‘Urwo wubin i wang’ hema mi cokiri ku tabu mwu mi mac, wuketh mac i igi man udok ma ng’wice ng’ar i wiye. Yehova binyutho iwa ng’atu m’eng’iyo.’
Urwonde, Kora man dhanu 250 gicidh girombo ku Musa i wang’ hema mi cokiri. Kinde ma gitundo kuca, giwok gicaku wang’u udok ma ng’wice ng’ar i wang’ Yehova calu ve gin de gibino julam. Yehova uyero ni Musa gikud Arun kumae: ‘Wukoyuru cen ku Kora man dhanu pare.’
Kadok nwang’u Kora uyiyo nicidho i bang’ Musa kaka ma hema mi cokiri ni iye de, re Dathan man Abiram ku juruot migi gikwero nicidho. Yehova uyero ni nyithindho mir Israel nia giai cen kud i kum hema pa Kora, pa Dathan man p’Abiram. E ndhu ndhu nica, nyithindho mir Israel gikoyiri cen. Ento Dathan man Abiram ku juruot migi gicungo i kum hema migi. Mbwang’ kumeni, ng’om ugam ukak dra man umwonyogi cen! I wang’ hema mi cokiri lundo, mac uai i polo man uwang’u Kora ku dhanu 250 m’ubino cwake.
Yehova uyero ni Musa kumae: ‘Gam uluth pa jatelwic mi suruman mir Israel, man kiew nying’ jatelwicman i kum uluth pare. Ento i kum uluth mi suru pa Lawi, kiew nying Arun. Keth uluthne zoo i hema mi cokiri, man uluth pa ng’atu m’ang’iyo bithiwo.’
Urwonde, Musa ugam uwodho uluthne ceke woko man enyuthogi ni jutelwic mir Israel. Uluth p’Arun uthiwo man ecego akpalakpala (pensi) m’ubogere ngbo i kume. I ayi maeno re ma Yehova unyutho nia eng’iyo Arun ubed jalam ma dit.
“Wubed wor ni dhanu ma gibetelo wiwu man wujwiguru igi.”—Juebrania 13:17
-