-
Jatelwic ma nyen man mon ario ma weg tegocwinyNwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
-
-
PONJI MI 32
Jatelwic ma nyen man mon ario ma weg tegocwiny
I ng’ey ma Yocuwa utelo wi dhanu pa Mungu pi oro ma dupa, egam etho nwang’u etie ku oro 110. Saa ma fodi Yocuwa kwo, nyithindho mir Israel gibed giworo kwa Yehova. Ento i ng’ey tho pa Yocuwa, nyithindho mir Israel gicaku woro ayi gin m’acwiya, tap calu Jukanan. E Yehova uweko jabim moko mi Kanan ma nyinge Yabin usendgi, pilembe giweko niwore. I ng’eye, nyithindho mir Israel gikwayu Yehova ukonygi. Yehova umiyo igi jatelwic ma nyen; nyinge ubino Barak. En re ma bikwayu ekony dhanu kara gicak timo ni Yehova.
Debora ma jabila ma dhaku uoro jucidh julwong’o Barak. Enyutho ire wec m’uai i bang’ Yehova, eyero kumae: ‘Ting’ dhanu elufu apar (10000) man cidh iromb ku juaskari pa Yabin i kulo mi Kicon. Kuca, ibiloyo Sisera ma tie jadit mi juaskari pa Yabin.’ Barak uyero ni Debora kumae: ‘Abicidho ndhu tekene iyiyo nia wacidh wakudi.’ Debora udwoko ire kumae: ‘Wabicidho wakudi. Re ng’ey nia ibinego Sisera in ungo. Yehova yero nia dhaku moko re ma binego Sisera.’
Debora ucidho karacelo ku Barak man juaskari pare iwi got Tabor pi niyikiri pi lwiny. Kinde ma Sisera uwinjo lembuno, ecoko dhu magali pare man udul askari pare i poga. Debora uyero ni Barak kumae: ‘Tin Yehova bimiyo iri aloci.’ Barak ku dhanu 10000 giloro i the got Tabor pi nikiedo ku juaskari pa Sisera.
Yehova uketho kulo mi Kicon upong’. E magali pa Sisera umoko i usabu. Sisera uweko magali pare man eringo. Barak ku juaskari pare ginego juaskari pa Sisera ceke, ento Sisera uringo! Ecidh epondo i ot pa dhaku moko ma nyinge Yael. Yael umiyo ire cak man eume ku balangiti. Olo uketho jaramony maeno upodho iwi nindo. E Yael ubino nyayoo yoo i ng’ete man eguro pike mi giero hema i wiye man etho.
Barak utuc yo pa Yael m’ebesayu Sisera. Yael uwok woko man eyero ire kumae: ‘Mond i ot. Abinyutho iri ng’atu m’ibesayu.’ Kinde ma Barak umondo, enwang’u avuj Sisera re m’uvuto i ot. I ng’eye, Barak giku Debora gipaku Yehova ku wer pilembe eketho Juisrael giloyo judegi migi. Pi oro 40 m’ulubo, nyithindho mir Israel gikwo ku kwiyocwiny.
“Jumamon ma giberweyo lembanyong’a gin udul ma dit.”—Zaburi 68:11
-
-
Rutha giku NaomiNwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
-
-
PONJI MI 33
Rutha giku Naomi
Saa ma kec upodho i ng’om mir Israel, dhaku moko mir Israel ma nyinge Naomi ucidho i Moab karacelo ku won ot pare man awiya migi ma co ario. I ng’eye, won ot pa Naomi utho. Wodgi acel ugamu Rutha, ma kucelo ke ugamu Orpa; gin zoo gibino jumanyir mi Moab. Re ku lembe ma rac, wot Naomi arione zoo de githo.
Saa ma Naomi uwinjo nia kec uthum i Israel, eneno nia kwayu edok kuca. Kinde m’ecoko woth, Rutha giku Orpa de gicaku lubo toke, re saa ma giwok i gengi, Naomi uwacu igi kumae: ‘Wubedo ber dit kud awiya para, man wakwo ma ber wakudwu. Kawoni dong’ kwayu wugier co mange. Wudok thugiwu i Moab.’ Rutha giku Orpa giyero ire kumae: ‘Wameri lee dit! Wabemito ngo waweki.’ Naomi urerogi nia giloki. E Orpa uloko, ento Rutha udong’. Naomi uwacu ire kumae: ‘Kenen, Orpa ubedok i bang’ dhanu ma thuggi man i bang’ mungu pare. Wudok wukude, man in de idok i bang’ meru.’ Ento Rutha udwoko ire kumae: ‘Abiweki ngo. Jupewu bibedo jufwa, man Mungu peri bibedo Mungu para.’ M’umbe jiji, wec maeno utielo cwiny Naomi lee.
Rutha giku Naomi gitundo i ng’om mir Israel i acaki mi kayu nganu. Nindo acel, Rutha ucidho nibeko kund nganu i podho pa jadit moko ma nyinge Boaz m’ubino wod Rahab. Boaz uwinjo nia Rutha tie nyaku moko m’uai i Moab man emoko kikiki i kum Naomi. Ewacu ni jutic pare nia giwek dong nganu moko i ng’eygi kara Rutha ubeki.
Cing’ nica ku dhug uthieno saa ma Rutha udok i pacu, Naomi upenje kumae: ‘Tin ibeko kund cam i podho pa ng’a?’ Rutha udwoko ire kumae: ‘Abeko i podho pa jadit moko ma nyinge Boaz.’ Naomi uwacu ire kumae: ‘Boaz utie wat pa won ot para. Mediri nibeko kund cam i podho pare karacelo ku mon mange. Keca lembe ma bisendi mbe.’
Rutha umedere nibeko kund cam i podho pa Boaz nitundo judaru kayu cam. Boaz uneno nia Rutha timo tic ku tego man nia etie dhaku ma ber mandha. Con eca, ka cwar dhaku moko utho ma fodi enyolo ngo awiya, wat pare moko dok game. E Boaz ugamu Rutha. Ginyolo nyathin ma nyinge Obed. Obed udoko kwarumir Daudi. Saa ma Obed unyolere, anyong’a unego jurimb Naomi mi tuko ngo, uketho giwacu kumae: ‘Yehova ular umiyo iri Rutha m’ukonyi lee, man kawoni eketho iting’o nyakweri. Yehova unwang’ dwong’.’
“Jarimo moko nuti ma moko kii nisagu umego.”—Lembrieko 18:24, Biblia—Lok mi ng’om ma nyen
-