KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • Yonathan ubino jarimo mandha man won tegocwiny
    Nwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
    • Yonathan giku jayey jamlwiny pare

      PONJI MI 42

      Yonathan ubino jarimo mandha man won tegocwiny

      Yonathan ubino wod Saul ma kayu, man ebino jaaskari ma won tegocwiny. Daudi uwacu nia kum Yonathan ubino rep nisagu acur, man ebino tek nisagu umvor. Ceng’ acel, Yonathan uneno juaskari mi Jufilisti iwi got moko. Ewacu ni jayey jamlwiny pare kumae: ‘Wabicaku lwiny i dhoggi ka Yehova umiyo iwa giranyutha moko. Tek Jufilisti giyero nia wacidh i bang’gi, e wabing’eyo nia saa mi caku lwiny i dhoggi uromo.’ Jufilisti gigam gikok kumae: ‘Wuidh i bang’wa kuni kara wakied kudwu lwiny!’ E Yonathan giku jayey jamlwiny pare giidho iwi got man ginego juaskari 20.

      Yonathan ubemiyo piny pare moko ni Daudi

      Calu ma Yonathan ubino wod Saul ma kayu, nwang’u en re m’eromo doko ubimo kaka won. Re Yehova ung’iyo Daudi re m’ubed ubimo mir Israel. Yonathan ung’eyo lembe maeno cuu, ento kumira unege ngo. Yonathan giku Daudi gidoko jurimo ma ceng’ini mandha. Ng’atuman ung’olo nia ebigwoko wadi man ebicero bang’ wadi. Yonathan uting’o bongu, palamularu, atum man mukaba pare zoo emiyo ni Daudi.

      Kinde ma Daudi ubino ringo Saul, Yonathan ucidho i bang’e man eyero ire kumae: ‘Bed tek man bed ku tegocwiny. In re ma Yehova ung’ii nibedo ubimo. Baba de ung’eyo lembe maeni cuu.’ Nyo in de imaru ibed ku jarimo ma ve Yonathan?

      Wang’ dupa, Yonathan uboth ku tho pi nikonyo jarimbe. Eng’eyo nia won ma Saul ubemito nego Daudi, e ewacu ire kumae: ‘Daudi ukoso ngo; kan inege, nwang’u itimo dubo.’ Kwinyo umaku Saul lee mandha i kum Yonathan. Oro moko i ng’eye, Saul giku Yonathan zoo githo i lwiny karacelo.

      I ng’ey tho pa Yonathan, Daudi uyenyo kaka Mefiboceth ma wod Yonathan. Kinde ma Daudi unwang’u Mefiboceth, ewacu ire kumae: ‘Wuru ubino jarimba ma ceng’ini mandha; dong’ abigwoki i kwo peri zoo. Ibibedo i pacu para man ibibecamu i dhu meza para.’ Wi Daudi uwil ungo nyanok de pi Yonathan.

      “Wumeruru i kindwu tap calu ma an de amaruwu. Ng’atu moko mbe ma tie ku mer ma dit m’usagu pa ng’atu m’ubemiyo kwo pare pi jurimbe.”​—Yohana 15:12, 13

      Penji: Yonathan utimo ang’o m’unyutho nia etie won tegocwiny? Yonathan unyutho nenedi nia etie jarimo mandha?

      1 Samwel 14:1-23; 18:1-4; 19:1-6; 20:32-42; 23:16-18; 31:1-7; 2 Samwel 1:23; 9:1-13

  • Ubimo Daudi utimo dubo
    Nwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
    • Jabila Nathan ubemiyo juk ni ubimo Daudi

      PONJI MI 43

      Ubimo Daudi utimo dubo

      Kinde ma Saul utho, Daudi udoko ubimo. Oro pare ubino 30. I ng’ey m’ecamu ker pi oro moko, etimo lembe ma rac mandha. Uthieno moko, saa m’ebino wotho i the ot pare ma yo malu, eneno dhaku moko ma leng’ ubejom. Daudi umito eng’ey dhakune cuu. E junyutho ire nia nying’ dhakune utie Bath-ceba man won ot pare ke utie jaaskari ma nyinge Uria. Daudi uketho jukelo Bath-ceba i bang’e. Ewok etimo ribiri ku Bath-ceba man Bath-ceba ugam unwang’u mugisa. Daudi ukeukanu dubo m’etimo. Ewacu nia jadit mi juaskari pare uketh Uria kaka ma lwiny ubogere i iye man giweke kende. E junego Uria i lwiny, man Daudi ugamu Bath-ceba ire ni dhaku.

      Ubimo Daudi ubekwayu kisa i bang’ Mungu

      Ento Yehova uneno lembe ma reco ceke ma Daudi utimo. Yehova utimo ang’o? Eoro jabila Nathan i bang’ Daudi. Nathan uwok umaku lapor ma e: ‘Jalonyo moko ubino ku rombe dupa. Jacan moko ke ubino kud urombo acel kende ma nyanok, man emare lee akeca. Ento jalonyo maeno ucidh umayu urombo pa jacan ma nying acel.’ Kwinyo umaku Daudi man ewacu kumae: ‘Jalonyo maeno uromo ku tho!’ Nathan uyero ni Daudi kumae: ‘Jalonyo maeno utie tap in!’ E can umondo i adunde Daudi man eyiyo kosa pare; ewacu ni Nathan kumae: ‘Adubo ni Yehova.’ Dubo maeno uketho Daudi ku juruot pare ginwang’iri ku peko dupa. Yehova umiyo matira ni Daudi ento eweko Daudi umedere asu nikwo pilembe ejwigere man eyiyo dubo pare.

      I ng’eye, Daudi umito egier hekalu ni Yehova, ento Yehova uyero ni Daudi nia wode ma Suleman re ma bigiero ire hekalu. E Daudi ucaku coko dhu jamtic ceke ni Suleman man eyero yor i iye kumae: ‘Ukwayu hekalu pa Yehova ubed leng’ lee. Suleman ma woda ke fodi tie nyathin; abikonye ku coko dhu jamtic m’ebitiyo ko.’ Daudi uwodho sente pare ma lee kara ukony tic mi giedone. Esayu bafundi ma beco mi giedo. Ecoko dhu mola ma tar ku mola ma kwar man eketho jukelo yen musonge kud i ng’om mi Turo man Sidon. Kinde ma Daudi udhingo tho, enyutho ayi ma Suleman bigiero ko hekalu. Ewacu ire kumae: ‘Yehova uketho akiewo ayi mi giedo maeni iri. Yehova bikonyi. Lworo kud unegi. Bed tek man tim tic.’

      Daudi ubenyutho ni wode ma Suleman ayi m’ebigiero ko hekalu

      “Ng’atu m’ubeumo wi kier pare lembe birombo ngo ire, ento jubitimo kisa ni ng’atu m’utucogi man m’uwekogi.”​—Lembrieko 28:13, Biblia​—Lok mi ng’om ma nyen

      Penji: Daudi utimo dubo ma kani? Daudi utimo ang’o pi nikonyo Suleman ma wode?

      2 Samwel 5:3, 4, 10; 7:1-16; 8:1-14; 11:1–12:14; 1 Lemkei 22:1-19; 28:11-21; Zaburi 51:1-19

Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
Woki
Mondi
  • Alur
  • Ore ni ng'atini
  • Lembe m'imaru
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Cik mi tio kude
  • Cik mi Gwoko Lembamung'a
  • Paramètres de confidentialité
  • JW.ORG
  • Mondi
Ore ni ng'atini