-
Jugiero hekalu pa YehovaNwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
-
-
PONJI MI 44
Jugiero hekalu pa Yehova
I ng’ey ma Suleman udoko ubimo mir Israel, Yehova upenje kumae: ‘Imaru amii iri ang’o?’ Suleman udwoko ire kumae: ‘Fodi atie nyathin man ang’eyo ngo gin m’ukwayu atim. Kan ecopere, mii ira rieko kara atel wi dhanu peri cuu.’ Yehova uyero ire kumae: ‘Calu ikwayu amii iri rieko, abiketho ibibedo riek nisagu dhanu ceke m’iwi ng’om. Abiketho bende ibilony lee mandha. Man kan iworo lembe m’ayero, ibikwo pi nindo dupa.’
E Suleman ucaku giero hekalu. Etiyo ku mola ma kwar, mola ma tar, yen man kidi ma pigi tek pi giedone. Jumaco ku jumamon dupa ma jubodho gidiko cing’gi i kum giedo mir hekalu. I ng’ey oro abiro, giedo mir hekalune uthum, man saa mi thiere ni Yehova ugam uromo. E juketho lam ma jubithiero iwi pemlam mir hekalune. Suleman urum i wang’ pemlam man erwo kumae: ‘E Yehova, kadok hekalu maeni dwong’ man etie leng’ de, re eromo kudi ngo, ento akweyi, jol thier mwa man winj rwo mwa.’ Nyo Yehova uyiyo hekalu man ewinjo rwo pa Suleman? Kinde ma Suleman udaru rwo pare tap ci, mac uloro kud i polo man uwang’u lam m’ubino iwi pemlam. I ayi maeno re ma Yehova unyutho nia eyiyo hekalune. Saa ma Juisrael gineno lembe maeno, anyong’a unegogi magwei.
Dhanu mir Israel ceke ku mi kabedo ma bor de gigam ging’eyo pi rieko p’ubimo Suleman. Ju ma dupa gibed gibino i bang’e kara ekonygi ku yiko lembe migi. Kadok ubimo ma dhaku mi Ceba de ubin upenjo Suleman ku penji dupa ma tek. Kinde m’ewinjo kite ma Suleman udwoko ko wang’ penji pare, eyero kumae: ‘Saa ma jukoro piri ira, ayiyo ngo. Ento kawoni abeneno nia rieko peri tie lee nisagu ma jukoro. Yehova Mungu peri umiyo iri mugisa andha.’ Juisrael ceke gibino kwo ma ber man ku mutoro. Ento lembe udog ulokere.
“Ento nen! Ng’atu moko ma dit nisagu Suleman ni keni.”—Matayo 12:42
-
-
Ker upokereNwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
-
-
PONJI MI 45
Ker upokere
I kind nindo ceke ma Suleman uworo iye Yehova, Juisrael gikwo ku kwiyocwiny. Ento i ng’eye, Suleman ugamu mon dupa mi ng’om mange, man monne ceke gibed giworo ayi gin m’acwiya. Nok nok, mon maeno giloko adunde Suleman, man en de ecaku woro ayi gin m’acwiya. Lembene uton lee i Yehova, uketho ewacu ni Suleman kumae: ‘Abimayu ker kud i ot peri, man abipoko iye ni ario. Abimiyo ng’et kerne ma lee ni ng’atu acel m’i kind jutic peri, man dhanu mi ot peri ke gibibimo wi ng’et kerne ma nok kende.’
Yehova unyutho lembe maeno i ayi mange bende. Nindo moko, kinde ma Yeroboam ma jatic pa Suleman ubewotho i yo, ewok erombo ku jabila Ahiya. Ahiya uting’o bongu pare man ekilo iye uwok apar ario man ewacu ni Yeroboam kumae: ‘Yehova bimayu ker mir Israel cen kud i cing’ Suleman, man ebipoko iye ni ario. Gam theng bongu apar ma e, pilembe in re m’ibidoko ubimo iwi suru apar.’ Kinde m’ubimo Suleman uwinjo lembe maeno, emito eneg Yeroboam cen! Yeroboam ugam uringo i Misiri. Oro moko i ng’eye, Suleman utho man wode ma Rehoboam udoko ubimo kakare. E Yeroboam udok i ng’om mir Israel.
Judongo mir Israel giyero ni Rehoboam kumae: ‘Kan ibitimo bero ni udul dhanu, e gibimeri.’ Ento awobi wadi Rehoboam ma gitie jurimbe giwacu ire kumae: ‘Sendgi lee! Keth gitim tic ma tek!’ Rehoboam utimo lembe ma jurimbe giyero. Ecaku sendo dhanu lee, e gijai ire. Dhanu mi suru apar giketho Yeroboam ni ubimo migi; julwong’o suru aparne nia ker mir Israel. Ento dhanu mi suru ario gimediri nilubo tok Rehoboam; julwong’o suru arione nia ker mi Yuda. Kumeno re ma i suru 12 mir Israel ugam upokere.
Yeroboam ukwero nia dhanu m’ebebimo wigi kud gicidh gitim thier i adhura mi Yeruzalem, pilembe adhurane ubino i thenge ma Rehoboam re m’ubebimo wiye. Nyo ing’eyo nia pirang’o Yeroboam ukwero? Pilembe eparu nia udul dhanu gibiweke man gibidok i bang’ Rehoboam. E Yeroboam uyiko dhieng’ ario mi mola ma kwar man ewacu ni dhanu kumae: ‘Wubed wutim thier kakeni. Yeruzalem ni bor dit.’ Dhanu gicaku woro dhieng’ mi mola ma kwar, man giweko nitimo ni Yehova.
“Kud wuriburu karacelo ku ju ma gi juyic ungo. Kum winjiri ma kani m’utie i kind bedopwe ku turocik? . . . Kadi winjiri ma kani m’utie i kind jayic ku jayic ungo?”—2 Jukorintho 6:14, 15
-