KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • Ker ma bicungo pi nja
    Nwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
    • Ubimo Nebukadnezar uleko lek moko iwi ayi gin m’acwiya ma dit ma kidi urungo

      PONJI MI 60

      Ker ma bicungo pi nja

      Diewor acel, ubimo Nebukadnezar uleko lek moko mi zungo. Lekne ung’abu cwinye lee dit ma dong’ eromo nindo de ngo. Elwong’o ajoga pare ceke man eyero igi kumae: ‘Wutuc ira the lek para.’ Gidwoko ire kumae: ‘Yer iwa lek peri, E ubimo.’ Ento Nebukadnezar uyero igi kumae: ‘Ungo! Wun re m’uyer ira gin m’aleko. Kan ungo, abinegowu.’ Giwacu ni ubimo kendo kumae: ‘Yer iwa gin m’ileko, e wabikoro there iri.’ Ubimo udwoko igi kumae: ‘Wun zoo wubeyenyo wuwonda awonda. Wuyer ira kende kende gin m’aleko!’ Giwacu ni ubimo kumae: ‘Ng’atu moko mbe iwi ng’om ma romo timo lembuno. Ibekwayu lembe ma copere ngo.’

      Ng’eicwiny umaku Nebukadnezar uketho eng’olo nia juneg jururieko ceke kud i ng’om pare. Daniel, Cadrak, Mecak man Abed-nego bende gibino i kind jururiekone. Daniel ukwayu ubimo ukeukur nyanok. I ng’eye en karacelo ku jurimbe girwo i bang’ Yehova man gikwaye kara ekonygi. Yehova utimo ang’o?

      Yehova unyutho lek pa Nebukadnezar ni Daniel i gin ma wok i wang’, man enyutho thelembene de. Urwonde, Daniel ucidho i bang’ jatic p’ubimo man ewacu ire kumae: ‘Kud ineg ng’atu moko acel de kud i kind jururieko. Acopo koro the lek p’ubimo.’ E jatic p’ubimo utero Daniel i bang’ Nebukadnezar. Daniel uwok uyero ni ubimo kumae: ‘Mungu unyutho iri gin ma bitimere i nindo m’ubino. Lek peri ni e: Ineno ayi gin m’acwiya ma dit ma wiye tie mi mola ma kwar, kore ku bote tie mi mola ma tar, iye ku bambe tie mi mola, funde tie mi nyunyu (cuma), tiende ke tie mi nyunyu m’ujebere kud ulobo. I ng’eye, kidi utong’ere kud i got man ugoyo tiend ayi gin m’acwiyane. Ayi gin m’acwiyane urungere udoko ni utur man eduny i yamu. Kidine ke udoko ni got ma dit man eromo ng’om zoo.’

      I ng’eye, Daniel udok uyero kumae: ‘Thelembe mi lek peri ni e: Wiye mi mola ma kwar en e ker peri. Mola ma tar ke utie ker ma biwok yor i ng’eyi. Ker mange biwok ma bibedo mi mola man ebibimo wi ng’om ceke. Ker m’ulubo bibedo tek calu nyunyu. Ma tokcenne bibedo ker m’upokere ma ng’ete moko tek calu nyunyu, ng’ete ma kucelo ke ng’ic calu ulobo. Kidi m’udoko ni got utie Ker pa Mungu. Ebirungo ker maeni ceke man ebicungo pi nja.’

      Nebukadnezar upodho arieba wang’e i wang’ Daniel. Ewacu kumae: ‘Mungu peri unyutho lek maeni iri. Mungu moko mbe ma calu en.’ Pieno, kakare ninego Daniel, Nebukadnezar ukethe ni jadit iwi jururieko ceke man ni jabim i Babeli. Nyo ineno kite ma Yehova udwoko ko wang’ rwo pa Daniel?

      “Gicokogi karacelo i kaka ma julwong’o ku dhu Juebrania Armagedon.”—Lembanyutha 16:16

      Penji: Pirang’o Daniel utuc nikoro the lek pa Nebukadnezar? Thelembe mi lekne ubino ang’o?

      Daniel 2:1-49

  • Gikwero nirum i ng’om
    Nwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
    • Cadrak, Mecak man Abed-nego gibekwero nirum i wang’ ayi gin m’acwiya mi mola ma kwar

      PONJI MI 61

      Gikwero nirum i ng’om

      Nindo moko i ng’ey m’ubimo Nebukadnezar uleko lek mir ayi gin m’acwiya, eyiko ayi gin m’acwiya ma dit mi mola ma kwar. Ekethe ecungo i pambu mi Dura man elwong’o dhanu dupa ma pigi tek mi ng’om pare, uketho i iye Cadrak, Mecak man Abed-nego, man ecokogi karacelo i wang’ ayi gin m’acwiyane. E ubimo ung’olo kumae: ‘Tek wubiwinjo dwand agwara kud adungu man usegu, wupodh piny i wang’ ayi gin m’acwiya! Ng’atu ma tek bipodho ngo piny, jubibole i maj uka m’ubogere.’ Nyo Juyahudi adek maeno de gibirum i wang’ ayi gin m’acwiyane, kunoke nyo gibiworo migi Yehova kende?

      I ng’eye, ubimo ung’olo nia jugoy mizik. Dhanu ceke ugam upodho piny man girwo ni ayi gin m’acwiya, ento Cadrak, Mecak man Abed-nego gikwero nirum. Jumoko m’i kind dhanu unenogi man gidwoko ni ubimo kumae: ‘Juyahudi adek maeni gikwero nirwo ni ayi gin m’acwiya peri.’ Nebukadnezar uoro jucidh jugamugi man ewacu igi kumae: ‘Abemiyo iwu kendo kaka mange mi rwo ni ayi gin m’acwiya. Ka wukwero, abibolowu i maj uka. E mungu moko mbe ma bibodhowu kud i cinga.’ Gidwoko ire kumae: ‘Wabemito ngo imii iwa kaka mange. Mungu mwa copo bodhowa. Ento kadok nwang’u ebodhowa ngo de, E ubimo, wabirwo ngo ni ayi gin m’acwiya peri.’

      Kwinyo umaku Nebukadnezar ma rac mandha. E eyero ni dhanu pare kumae: ‘Wuketh maj uka ubogere ma lieth wang’ abiro nisagu ma naka!’ I ng’eye, eng’olo ni juaskari pare kumae: ‘Wutwii dhanu maeni man wubolgi i mac!’ Maj uka maeno ubino lieth akeca uketho kinde ma juaskari gicoro ceng’ini i kume, githo wang’ acel. Juyahudi adek maeno gipodho i die mac. Ento kinde ma Nebukadnezar ucidh ukemogi, eneno dhanu udoko ang’wen m’ubewotho i die mac m’ubogere. E ndiri ugam ung’oy i iye uketho epenjo jutic pare kumae: ‘Ve wabolo dhanu adek i mac do? Re abeneno dhanu ang’wen, man acel m’i kindgi ubenen ve malaika!’

      Nebukadnezar ucoro ceng’ini i kum odi mac man ekok kumae: ‘Wuwok woko, wu jutic pa Mungu ma Malu ngbir!’ Pieno dhanu ceke igi uwang’ lii nineno nia Cadrak, Mecak man Abed-nego gibewok kud i mac ma gin m’utimogi mbe acel de. Kumgi, yukwigi man bongu migi de uwang’ ungo, kadok ng’wic mac de ung’wii ngo i kumgi.

      Nebukadnezar uyero kumae: ‘Mungu pa Cadrak, pa Mecak man p’Abed-nego utie Mungu ma dwong’. Eoro malaika pare ubin ubodhogi man mungu moko mbe ma calu Mungu migi.’

      Calu awobi adek mi Yuda, nyo in de ikeco nigwoko bedoleng’ peri ni Yehova kadok nwang’u lembang’o ngi m’uwok?

      Ndiri ung’oy i Nebukadnezar kinde m’ebeneno nia Cadrak, Mecak man Abed-nego gibewok kud i mac ma gin m’utimogi mbe acel de

      “Yehova Mungu peri re m’icikiri nirwo ire, man en kende re m’icikiri nitimo ire tic ma leng’.”—Matayo 4:10

      Penji: Cadrak, Mecak man Abed-nego gikwero nitimo lembang’o? Yehova ubodhogi nenedi?

      Daniel 3:1-30

Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
Woki
Mondi
  • Alur
  • Ore ni ng'atini
  • Lembe m'imaru
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Cik mi tio kude
  • Cik mi Gwoko Lembamung'a
  • Paramètres de confidentialité
  • JW.ORG
  • Mondi
Ore ni ng'atini