-
Daniel i odumvorNwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
-
-
PONJI MI 64
Daniel i odumvor
Ubimo mange mi Babeli ubino Dario ma Jamedi. Dario unwang’u nia Daniel ubino ku rieko m’usagu mi jumange. Pieno edodo Daniel iwi dhanu ma pigi tek mi ng’om pare. Dhanu maeno gibino ku kumira i kum Daniel man gimito ginege cen. Ging’eyo nia Daniel berwo i bang’ Yehova wang’ adek kubang’ ceng’, uketho giyero ni Dario kumae: ‘E ubimo, ukwayu juwodh cik moko m’ung’ol nia dhanu ceke urwo iri kende. Ng’atu ma tek bituro cikne ke, jucikiri nibole i vur m’umvor upong’ i iye.’ Dario uyiyo paru maeno man eketho cinge i the cikne.
Kinde ma Daniel uwinjo pi cik ma nyen ma juwodho, edok ndhu i ot pare. Ewok erumo conge man erwo i bang’ Yehova yor i wang’ madhirisa m’utie thwolo. Jukumira maeno gitundo yo pa Daniel man girube eberwo. E gikonjo ng’wec giringo i bang’ Dario man giwok giyero ire kumae: ‘Daniel ubewori ngo. Erwo i bang’ Mungu pare wang’ adek kubang’ ceng’.’ Dario ugam umaru Daniel man emito ngo nia etho. Dieceng’ duu, esayu ayi moko ci m’eromo bodho ko Daniel. Ento en ubimo ngi de ebino mbe ku copo mi wilo cik m’edaru ketho cinge i there. Ukwayu ndhu eng’ol ni dhanu pare nia gibol Daniel i vur m’utie kud umvor ma kwiny i iye.
I diewor nica, cwiny Dario upido traka pi Daniel uketho nindo ulal i wang’e. Urwonde pir kugweno, eringo i dhu odumvor man ekok i bang’ Daniel kumae: ‘Nyo Mungu peri ubodhi?’
Dario uwinjo dwal moko. Ubino dwand Daniel! Ekok i bang’ Dario kumae: ‘Yehova uoro malaika pare umiyo dhug umvor. Gitimo ngo gin moko i kuma nyanok de.’ Anyong’a unego Dario lee dit! Eng’olo nia juwodh Daniel woko kud i odumvor. Piny moko mbe acel de m’ugwaru kum Daniel. I ng’eye, ubimo ung’olo kumae: ‘Wubol dhanu ma gidoto Daniel i odumvor.’ Kinde ma jubolo dhanu maeno i odumvor, umvor uramugi wang’ acel.
Dario ugam ung’olo ni dhanu pare kumae: ‘Dhanu ceke gicikiri niworo Mungu pa Daniel. Kum ebodho Daniel kud i dhug umvor.’
Nyo in de ibed irwo i bang’ Yehova kubang’ ceng’ tap calu Daniel?
“Yehova ung’eyo ayi mi bodho kud i amulaic ju ma gimoko kikiki i kume.”—2 Pethro 2:9
-
-
Esther ubodho thek pagiNwang’ ponji niai kud i kpawa mi Biblia
-
-
PONJI MI 65
Esther ubodho thek pagi
Esther ubino Nyayahudi m’ubed ukwo i Cucan i ng’om mi Persi. Oro ma dupa i wang’e, Nebukadnezar ugam ucoko jupagi kud i Yeruzalem. Mordekai ma jatic p’Ahasuero m’ubimo mi Persi re m’utunge. Esther ubino nyaku p’umin won Mordekai.
Ubimo Ahasuero umito egam dhaker mange. E jutic pare gikelo jumamon ma beco mi ng’om pare i bang’e; Esther bende ubino i kindgi. I kind jumamon maeno zoo, ubimo ung’iyo Esther re m’ubed dhaker. Mordekai uwacu ni Esther nia kud etuci nia etie Nyayahudi.
Jakuhaya moko ma nyinge Haman re m’ubino jatelwic mi judongo ceke. Ebed emito dhanu ceke urum i wang’e. Mordekai ukwero nirum i wang’e, e kwinyo umaku Haman uketho emito enege. Kinde m’Haman unyang’ nia Mordekai utie Jayahudi, epangu lembe kara juneg Juyahudi ceke kud i ng’ombuca. E eyero ni ubimo kumae: ‘Juyahudi gitie dhanu ma reco; kwayu ineggi cen.’ Ahasuero uyero ire kumae: ‘Tim gin m’ibemito timo,’ man emiyo ire copo mi wodho cik. Haman uwodho cik m’ukwayu nia dhanu gineg Juyahudi ceke i nindo 13 mi dwi mir Adar. Yehova ubino neno lembuno.
Esther ung’eyo ngo pi cik maeno. E Mordekai uoro ire cikne man ewacu ire kumae: ‘Cidh inyuth lembene ni ubimo.’ Esther udwoko kumae: ‘Tek ng’atu moko umondo i bang’ ubimo ma julwong’e ngo, junege cen. Ubimo ulwong’a ngo udoko ceng’ 30! Ento abicidho. Tek eting’o uluthker pare, jubinega ngo. Ento tek eting’o ngo, jubinega.
Esther ugam ucidho i lelagang’ p’ubimo. Kinde m’ubimo unene, eting’o uluthker pare ire. Esther ubino i bang’ ubimo man epenjo Esther kumae: ‘Esther, iyenyo atim iri ang’o?’ Edwoko ire kumae: ‘Amito alwong’wu wukud Haman i cemo moko.’ Kinde ma gin’i dhu cam, Esther ulwong’ogi i cemo wang’ mir arionde. Kinde ma gibino i dhu cemo mir arionde, ubimo upenje kendo kumae: ‘Iyenyo atim iri ang’o?’ Edwoko ire kumae: ‘Ng’atu moko umito eneg an ku thek mwa zoo. Timba bodhwa.’ Ubimo upenje kumae: ‘Ng’a m’umito enegi?’ Edwoko kumae: ‘Ng’atu maeni ma rac ma Haman.’ Kwinyo umaku ubimo lee dit man eketho junego Haman cen.
Ento ng’atu moko mbe ma copo loko cik m’Haman uwodho, kadok ebed ubimo. Pieno, ubimo uketho Mordekai udoko jatelwic mi judongo man emiyo ire copo mi wodho cik mange ma nyen. E Mordekai uwodho cik m’ukonyo Juyahudi nicero bang’gi tekene jubemito negogi. I nindo 13 mi dwi mir Adar, Juyahudi givoyo judegi migi. Niai i nindo maeca, gibed gitimo foc mir alocine kubang’ oro.
“Jubiterowu i wang’ jutela ku jubim pira, kara ubed ni lembatuca igi man ni dhanu mi thek mange.”—Matayo 10:18
-