Con Juisrael gibed gikiedo lwiny, dong’ pirang’o wan ke wakiedo ngo?
“TEK wukwero nikiedo lwiny i dhu France kunoke Angleterre, wun ceke wutho!” Eno wec ma jadit mir askari mi Nazi ukok ko iwi ungu moko mi Jumulembe pa Yehova i saa mi lwiny mir ario mi ng’om zoo. Kadok nwang’u juaskari mi Nazi gibino ceng’ini i ng’etgi keca de, re ng’atu acel de mbe i kind umego mwa m’umaku atum. Eno ubino lembe mi tegocwiny ma lee! Lapor maeno ubenyutho nen ma wa Jumulembe pa Yehova watie ko iwi lwiny: Wakwero nikiedo lwiny mi ng’om maeni. Wamondo ngo i iye kadok nwang’u jubesendowa i dhu tho de.
Re eno tie ngo nen mi dhanu ceke ma giwacu nia gi Jukristu. Dhanu ma pol wacu nia Jakristu ucikere nicero ba ng’om ma thuggi. Gimiyo paru ma nia, ‘Juisrael ma con ubino dhanu pa Mungu man gibed gikiedo lwiny; dong’ ang’o ma copo cero Jukristu tin nikiedo lwiny ke?’ Icopo dwoko wang’ penji maeno nenedi? Icopo koro nia, lembe mi Juisrael ma con ukoc bor dit ku mi dhanu pa Mungu mi rundi ma tin. Wakewec iwi lembe abic m’ukoc i kindgi.
1. DHANU PA MUNGU CEKE UBINO DHANU MI THEK ACEL
Con Yehova ung’iyo thek mir Israel kende re m’ubedo dhanu pare. Elwong’o thek maeno ni “piny [pare] ma dhe ku kind kodhidhanu ceke.” (Ai 19:5) Mungu udok umiyo igi ng’om ma pigi gigi. Pieno, ka Mungu ung’olo ni Juisrael nia gikied lwiny i dhu thek mange, gibed gikiedo ngo i dhu thek ma thuggi kunoke ninego juyic waggi.a
Tin ju ma gibetimo ni Yehova gitie dhanu m’i “thek ceke, suru, kodhi dhanu man dhok.” (Nyu. 7:9) Pieno, tek giparu nia mito gicidh i lwiny, gicopo wok kiedo i dhu juyic waggi, niwacu ninegiri i kindgi.
2. YEHOVA UNG’OLO NI JUISRAEL NIA GIKIED LWINY
Con Yehova ubed ung’iyo en saa m’umaku Juisrael gicidh i iye i lwiny man thelembe m’umito gikied ko lwinyne. Ku lapor, Mungu ugam ung’olo ni Juisrael nia gikied i dhu Jukanan pi nitimo pokolembe pare i wigi pi dubo migi ma pire uyik, niwacu woro pajogi, lemsasa mi tarwang’ mir ayi ma rac mandha, man thiero awiya ni lam. Yehova ung’olo igi nia ginyoth dhanu m’ubetimo lembe ma reco eno cen kud i ng’om mi Lembang’ola. (Law. 18:24, 25) I ng’eye kinde ma dong’ Juisrael gibekwo i ng’om mi Lembang’ola, Yehova uyiyo igi nia gikied lwiny pi nicero bang’gi i kum judegi migi. (2 Sam. 5:17-25) Ento ebed eyiyo ngo nia ging’i gin gigi ka nyo gicopo cidho i lwiny kunoke ngo. Ka gicidho ku tego wigi, wang’ ma pol lembene ubed ukelo igi ma toke ma rac mandha.—Wel 14:41-45; 2 Kei. 35:20-24.
Tin Yehova ung’olo ngo nia dhanu ukied lwiny. Dhanu gibekiedo lwiny pi mito migi gigi ento ungo pilembe ya Mungu re m’ubemito. Gibekiedo pi ng’om migi, pi nwang’u lonyo, pi lemgamba kunoke kara pigi uyiki. Kadong’ dhanu ma giwacu nia gibekiedo i nying’ Mungu pi nigwoko juyic wagi, kunoke pi ninego judegi pa Mungu e ke? Yehova re ma bigwoko jurutic pare mandha man en re m’ebinyotho judegi pare i nindo m’ubino i lwiny mi Armagedon. (Nyu. 16:14, 16) I lwiny maeno, udul mony pa Mungu bibedo kende kende giracwiya pare mi tipo, ento ungo jurutic pare iwi ng’om.—Nyu. 19:11-15.
3. JUISRAEL UBED UBODHO JU M’UNYUTHO YIYOYIC I YEHOVA
Nyo lwiny ma tin de bebodho ju m’unyutho yiyoyic i Mungu, calu ma con lwiny pa Yehova ubodho ko Rahab ku jupagi i lwiny mi Yeriko?
Con udul mony mir Israel ubed utimo kisa ni dhanu ma ginyutho yiyoyic migi i Mungu, ento gibed ginego kende kende ju ma Yehova uneno nia giromo ku tho. Wakewec iwi lapor moko ario. Kadok nwang’u Yehova ugam ung’olo nia Juisrael ginyoth dhanu m’i Yeriko de, re gibodho Rahab ku juruot pagi pi yiyoyic m’enyutho. (Yoc. 2:9-16; 6:16, 17) I ng’eye adhura mi Gibeon zoo uboth, pilembe Jugibeon ginyutho woro ni Mungu.—Yoc. 9:3-9, 17-19.
Tin udul mony m’ubekiedo lwiny gilworo ngo ninego dhanu m’uyiyo Mungu. Pi kare moko, ginego kadok lwak dhanu ma kosa migi mbe de.
4. JUISRAEL UBED UWORO CIK MA MUNGU UMIYO PI LWINY
Con Yehova ung’olo ni juaskari mi Israel nia gikied lwiny nimakere ku cik m’emiyo igi. Ku lapor, saa moko ebed ekwayugi nia giketh adhura ma gibecimaku ukway “kwiocwiny.” (Poi. 20:10) Bende, Yehova ugam ukwayugi nia gibed leng’ i kumgi gigi, giketh kagonjo migi de ubed leng’ man giwor cik pare mi kurajo. (Poi. 23:9-14) Tek udul mony mi thek mange m’udhokogi gibed gimaku mon mi tek pi nivuto kugi, ni Juisrael lundo Yehova ukwero lembuno magwei. Tek gidwogo ku nyaku moko kud i lwiny, gicopo game ni dhaku nwang’u dwi acel uthum niai ma gimaku adhura pagi.—Poi. 21:10-13.
Tin ng’om ma pol utimo lembang’ola i kindgi pi niworo cik mi kiedo lwiny. Kadok giketho cik eno pi nigwoko lwak dhanu de, re lembe mi can utie nia wang’ ma pol giworo ngo cikne.
5. MUNGU UBED UKIEDO PI THEK PARE
Nyo tin Mungu ubekiedo pi thek moko calu yang’ ekiedo pi Juisrael i Yeriko?
Con Yehova ubed ukiedo pi Juisrael, man wang’ ma pol ebed eketho ginwang’u aloci i ayi mir udu. Ku lapor, nyo ibepoy pir ayi ma Yehova ukonyo ko Juisrael pi ninyotho adhura mi Yeriko? I the telowic pa Yehova, kinde ma Juisrael “giwoi ku dwal ma dit, e gang’kidi podho kpe i ng’om,” uketho maku adhurane ubino igi yot. (Yoc. 6:20) Giloyo Juamori ke nenedi? “Yehova bolo kidi [mi pei] ma dit piny kud i polo i wigi . . . Ju m’utho ku kidi mi pei gi dit ma sagu ju ma nyithindho mir Israel unego ku palamularu.”—Yoc. 10:6-11.
Tin Yehova ubekiedo ngo pi thek moko acel de i ng’om. Ker pare ma Jabimne utie Yesu “tie ngo [Ker] mi ng’om maeni.” (Yoh. 18:36) Tung’ ku maeno, Sitani re m’utie ku dito iwi bimobim ceke mi dhanu. Lwiny m’ubetimere tin ubenyutho kamaleng’ kite pare ma rac.—Luka 4:5, 6; 1 Yoh. 5:19.
JUKRISTU MANDHA GIKETHO KWIYOCWINY I KINDGI KU DHANU MANGE
Calu ma wadaru neno, lembe mwa tin ukoc bor mandha ku mi Juisrael ma con. Re tung’ tung’ maeno kende ngo re m’uketho wakiedo ngo lwiny. Thelembe mange de nuti. Ku lapor, Mungu ular uwacu nia i nindo mi kajik ceng’ dhanu pare ‘biponjo lwiny kendo ngo,’ kadok i iye de gibidikiri ngo. (Isa. 2:2-4) M’umedo maeno, Kristu bende uwacu nia julubne bibedo ngo thenge “mi ng’om,” man gibimondo ngo i lwiny mi ng’om maeni.—Yoh. 15:19.
Kristu ukwayu ngo kende kende nia julubne kud gimond i lwiny. Eponjogi nia gikoc ku paru ceke ma romo royogi i adegi, i ng’eicwiny, man i lwiny. (Mat. 5:21, 22) Eponjogi bende nia gibed dhanu ma “giyenyo kwiyocwiny” man gimar judegi migi.—Mat. 5:9, 44.
Ka wan ke? Copere nia wan de wambe kud ava mi cikiedo lwiny; re nyo asu fodi watie kud adegi moko i iwa i kum ng’atu moko, ma romo nyayu dhaw kunoke pokiri i cokiri? Dong’ wek wan ceke watimu tego wakebu lembe ma kumeno cen kud i adundewa.—Yak. 4:1, 11.
Kakare nimondo i lwiny m’ubetimere i kind thek, wan wadiko cingwa i kum kwiyocwiny man wanyutho mer i kindwa. (Yoh. 13:34, 35) Wek wan ceke wabed ku lembakeca ma kud wamond ko ki i thenge moko mi lemgamba kadi i lwiny, ma wakur ko nindo ma Yehova bidaru ko lwiny ceke mi magwei.—Zab. 46:9.
a Pi kare moko suru mi Israel gibed gikiedo lwiny i kindgi, re lembene ubed ufoyo ngo i Yehova. (1 Ub. 12:24) Saa moko lundo ebed eweko lwiny ma kumeno utuk i kindgi, pilembe nwang’u suru moko uloko ng’eygi ire, kunoke nwang’u gitimo ire dubo ma pek.—Pok. 20:3-35; 2 Kei. 13:3-18; 25:14-22; 28:1-8.