KAPANG BUKU YAMU Watchtower
Watchtower
KAPANG BUKU I YAMU
Alur
  • BIBLIA
  • GIRASOMA
  • COKO
  • w25 Dwi mir 9 mba. 8-13
  • Icopo timo ang’o tek jubetimo ngo lembe i atira?

Thenge maeni umbe ku video.

Tim kisa, kosa moko uwok rek.

  • Icopo timo ang’o tek jubetimo ngo lembe i atira?
  • Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
  • Nyithithiwiwec
  • Lembe mange m'urombo ku maeni
  • YEHOVA GIKU YESU GIDAGU KA JUBETIMO NGO LEMBE I ATIRA
  • GIN MA YESU UTIMO KINDE MA LEMBE UBEWOTHO NGO ATIRA
  • LUB LAPOR PA YESU
  • GIN MA WACOPO TIMO KAWONI
  • Gin m’icopo timo ka jubesendi mananu
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • Icopo timo ang’o tek jubesendi mananu?
    Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2024
  • “Ker para en e mi ng’ombuni ngo”
    Otkur ma Wiw m’Ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2018
  • Biblia ung’olo iwa kwo mir anyong’a pi nindo m’ubino
    Icopo kwo kud anyong’a rondo ku rondo!—Buku mi ponjo Biblia
Otkur ma Wiw m’ubetwong’o pi Ker pa Yehova (Mi ponji)—2025
w25 Dwi mir 9 mba. 8-13

THIWIWEC MI 37

WER 114 “Wanyuth cirocir”

Icopo timo ang’o tek jubetimo ngo lembe i atira?

“Ebino geno bedopwe, ento nen! gondiri re m’utie.”—ISA. 5:7.

I ADUNDO

Wabineno kite ma lapor pa Yesu copo konyo kowa nitimo lembe i ayi ma nyayu anyong’a i Yehova kinde ma jubetimo ngo lembe i atira.

1-2. Dhanu ma dupa gitimo ang’o ka jubetimo ngo lembe i atira, man wacopo penjara ku penji ma kani iwi lembene?

WABEKWO i ng’om ma lembe ubewotho ngo atira i iye. Dhanu ubesendo juwagi pi thelembe dupa; calu ve pi can, pi kaka ma giai i iye, kite ma ginen ko man pi thelembe mange. Dhanu mange lundo gibesendiri pilembe julonyo kunoke judongo pa gavementi ku jutela moko gibedieng’ migi kende kende pi sente. Lembe maeno ubenyayu peko i kumwa man i kum jumange bende.

2 Etie lembe mi zungo ngo nineno nia ju ma dupa ng’eicwiny negogi ka jubetimo ngo lembe i atira. Wan ceke wamito wakwo museme, man wamito lembe mwa uwoth atira. Pieno, jumoko gimondo i ungu m’ubemito nikelo alokaloka. Giwok i ngudu pi nijay i dhu gavmenti man i kum cik, kunoke gibolo kwir iwi judong gamba m’ubeyero nia gibikelo kwiyocwiny. Ento wa Jukristu, juponjowa nia kud wabed i thenge “mi ng’om” man nia Ker pa Mungu re ma bidaru kit masendi ceke. (Yoh. 17:16) Re asu ka jubetimo lembe i atira ngo, lembene timowa rac man enyayu ng’eicwiny i iwa. Eromo ketho wapenjara kumae: ‘Acopo konyo lembuni nenedi? Nyo lembe moko utie de m’acopo timo kawoni eni?’ Pi nidwoko wang’ penji maeni, wakenen kite ma Yehova giku Yesu giwinjiri ko ka dhanu gibetimo ngo lembe i atira.

YEHOVA GIKU YESU GIDAGU KA JUBETIMO NGO LEMBE I ATIRA

3. Pirang’o ng’eicwiny negowa ka jubetimo ngo lembe i atira? (Isaya 5:7)

3 Biblia ukoro thelembe m’uketho wabedo ku ng’eicwiny ka jubetimo ngo lembe i atira. Ekoro nia Yehova ucwiyowa i ayine man nia “emaru bedopwe man lembe m’atira.” (Zab. 33:5; Tha. 1:26) Etimo ngo lembe i ayi m’ugom man emaru ngo nia ng’atu moko utim gondiri! (Poy. 32:3, 4; Mik. 6:8; Zek. 7:9) Ku lapor, i rundi pa jabila Isaya, Yehova uwinjo “wak mi masendi” mi Juisrael ma dupa ma juthugi ubino sendogi. (Som Isaya 5:7.) Yehova umaku yub ndhu ndhu; emiyo matira ni ju m’ubecayu Cik pare man m’ubesendo juwagi.—Isa. 5:5, 13.

4. Kpawa mir injili ubenyutho nenedi kite ma Yesu uwinjere ko kinde ma jubino timo lembe i atira ngo? (Nen bende cal.)

4 Calu Yehova, Yesu de umaru bedopwe man edagu ka jubetimo ngo lembe i atira. Kinde m’ebino timo tic pare iwi ng’om, nindo moko eneno ng’atu moko ma cinge utal. Kisa unege i kume man ekonye, ento judong dini ma cwinygi rac giwinjiri i ayi m’ukoc. Kakare nibedo kud anyong’a nia ng’atune ukey, girido migi nia Yesu uturo Cik mi sabatu. Yesu uwinjere nenedi saa m’eneno timo migi? ‘Can ma lee unege nikum adundegi ma nwang’.’—Mark. 3:1-6.

Yesu ni sinagog, ebeweco ku judong’ dini mi Juyahudi pi jalwo ma cinge utal m’ebecikeyo. Judong’ dini mi Juyahudi gibeneno Yesu ku ng’eicwiny.

Kisa ubed unego ngo judong dini mi Juyahudi i kum dhanu ma gitie ku yeny, ento kisa ubed unego Yesu i kumgi (Nen udukuwec mir 4)


5. Wacikara nipoy i kum ang’o tek ng’eicwiny ubenegowa pi lembe ma jubetimo ngo i atira?

5 Calu ma Yehova giku Yesu ceke ng’eicwiny makugi ka dhanu ubesendo juwagi mananu, etie rac ungo nia wan de ngeicwiny unegwa. (Efe. 4:26) Re wacikara nipoy nia ka ng’eicwiny ubenegowa nik’ebed pi thelembe ma cuu de, eno bidaru ngo lembe m’ubewotho rac. I andha, ngeicwiny m’ugalu kunoke ma wabimo wiye ngo copo nyotho cwinywa man yotkum mwa. (Zab. 37:1, 8; Yak. 1:20) Dong’ waromo timo ang’o? Lapor pa Yesu copo miyo iwa ponji.

GIN MA YESU UTIMO KINDE MA LEMBE UBEWOTHO NGO ATIRA

6. Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, eneno lembang’o ma jubetimo ngo i atira? (Nen bende cal.)

6 Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, eneno nia lembe ma pol jubetimo ngo i atira. Eneno kite ma judong dini ubesendo ko dhanu ma sai. (Mat. 23:2-4) Eng’eyo cuu kite ma Juroma ma giweg dito gibed gisendo ko dhanu. Juyahudi ma dupa ubed umito dit nia giwok cen kud i the bimobim mi Roma. Jumoko, calu ve Juzeloti gibino ayika ninyego pi wokne. Re Yesu ucaku ngo ther ungu moko, man ediko ngo cinge kud ungu moko ci m’ubino timo alokaloka. Kinde m’ewinjo nia jubecamu gamba pi nikethe ubimo, emayu kume cen.​—Yoh. 6:15.

Yesu ubewotho kende i kind got. Ungu mi dhanu moko ucokiri i the got.

Yesu uuro dhanu ma gimito giroye i lemgamba (Nen udukuwec mir 6)


7-8. Kinde ma Yesu ubino i ng’om, pirang’o epimo ngo nidaru lembe m’ubewotho ngo atira? (Yohana 18:36)

7 Kinde ma Yesu ubino iwi ng’om, edikere ngo i lemgamba mi rundi maeca pi nijigo lembe m’ubewotho ngo atira. Pirang’o? Pilembe eng’eyo nia dhanu gimbe ku twero kadi copo mi bimo wigi gigi. (Zab. 146:3; Yer. 10:23) Bende, gicopo fudho ngo ulag masendi ceke. Sitani Wonabali ma tie giracwiya mi tipo ma janek re m’ubimo wi ng’om, man ebetiyo ku dito pare pi nicwalu dhanu kara kud gitim lembe m’atira. (Yoh. 8:44; Efe. 2:2) M’umedo maeno, koso bedoleng’ uketho etie tek kadok ni dhanu ma pigi ber lee de nitimo lembe ceke i atira.​—Ekl. 7:20.

8 Yesu ugam ung’eyo nia Ker pa Mungu kende re ma bikabu ulag lembe ceke m’ubewotho ngo atira man nidare. Eno re m’uketho etiyo ku saa man kero pare pi nirweyo “lembanyong’a mi Ker pa Mungu.” (Luka 8:1) Etielo cwiny “ju ma kec ku rieu ubenegogi pi bedopwe” nia turo akumu man lembe m’ubewotho ngo atira bitum. (Mat. 5:6; Luka 18:7, 8) Ento utie ngo ungu moko m’ubemito kelo alokaloka re ma bidaru lembene; bimobim pa Mungu ma nwang’ere i polo man ma “tie ngo mi ng’om maeni” re ma bidare.​—Som Yohana 18:36.

LUB LAPOR PA YESU

9. Ang’o m’uketho iyiyo nia andha Ker pa Mungu kende re ma bidaru lembe ngo m’atira?

9 Tin jubetimo lembe i atira ngo nisagu mi rundi ma Yesu ubino i iye iwi ng’om. Lembene ubemedere ameda “i kajik ceng’” maeni pilembe Sitani ku dhanu m’ebetelo wigi re m’ubenyaye. (2 Tim. 3:1-5, 13; Nyu. 12:12) Calu Yesu, wan de wang’eyo nia Ker pa Mungu kende re ma bikabu cen ulag lembe m’ubewotho ngo atira. Watielo Ker maeno dak wi dak, pieno wawok ungo i ngudu pi ninyutho cwircwinywa, jay, kadi watimo ngo kero moko ci pi nidaru lembe m’ubewotho ngo atira. Wakenenu lembe ma nyamego moko ma nyinge Stacya ukadhu kud i iye. I wang’ niponjo lemandha, Stacy ubed udikere i lembe ma dhanu gibetimo pi nikelo alokaloka. Re jiji ucaku mondo i iye. Eyero kumae: “Kinde m’abenyutho cwircwiny, abed apenjara ka nyo andha abedikara i thenge ma cuu. Kawoni ma dong’ abecwaku Ker pa Mungu, ang’eyo nia an’i thenge mandha. Ang’eyo bende nia Yehova binyego en nisaga pi dhanu ceke ma jubesendo.”—Zab. 72:1, 4.

10. Nimakere ku Matayo 5:43-48, pirang’o waii ngo nikelo alokaloka i cik man i gavmenti moko? (Nen bende cal.)

10 Tin eni, ng’eicwiny, sayu bedagonya, man turocik re m’ubecwalu dhanu ma pol nimondo i ungu m’ubemito kelo alokaloka; lembene ukoc ku ponji man lapor ma Yesu uweko iwa. (Efe. 4:31) Umego Jeffrey uyero kumae: “Ang’eyo nia cwircwiny ma junyutho ma nen ve ubetimere ku kwiyocwiny, wang’ ma pol edoko ni rop, ayeki, kwo, man ret.” Ento Yesu uponjo nia wanyuth mer ni dhanu ceke, kadok ni ju ma wawinjara ngo kugi man ma gibenyayu ragedo i kumwa. (Som Matayo 5:43-48.) Wa Jukristu waii niuro lembe moko ci m’urombo ngo ku lapor ma ber ma Yesu uweko iwa.

Nyamego moko uciko wiye atira kaka m’ebecidho i iye kinde m’ebekadhu kud i kind ungu mi dhanu m’ubenyutho cwircwiny migi i die ndaki.

Ukwayu tegocwiny ma lee kara kud wamond i lemgamba mi ng’om maeni (Nen udukuwec mir 10)


11. Pirang’o saa moko ecopo bedo iwa tek nimondo ngo i ungu m’ubenyego pir alokaloka?

11 Kadok wang’eyo nia Ker pa Mungu re ma bidaru lembe m’ubewotho ngo atira de, re saa moko ecopo bedo iwa tek nilubo lapor pa Yesu ka jubesendowa mananu. Wakewec iwi lembe m’uwok iwi nyamego Janiya m’ugam unwang’ere i wang’ akoyakoya mi rangi. Ekoro kumae: “Abino ku kwinyo ma lee dit. Awinjara ve junyayu ret i kuma, man amito acul kwor. E aparu nia amond i ungu moko m’ubenyego i dhu akoyakoya mi rangi. Ageno nia eno tie yore ma cuu mandha ma copo yiko lembe.” Ento nok nok, enwang’u nia ukwayu ewil paru pare. Eyero kumae: “Abino weko dhanu mange re m’utel wi paru para, man nicwala agen dhanu kakare nigeno Yehova. Ang’iyo nithumo cen the mer kugi.” Wacikara nibedo ku wang’wa ma kud waketh ko ng’eicwiny ucwalwa nimondo i lemgamba moko ci mi ng’om maeni.—Yoh. 15:19.

12. Pirang’o etie lembe mi rieko nia walond cuu lembang’eya ma wabelubo?

12 Ang’o ma copo konyowa nibimo wi ng’eicwiny mwa kinde ma jubetimo ngo lembe i atira? Dhanu ma pol ginwang’u nia ukwayu gibed gilond cuu gin ma gibesomo, ma gibewinjo man ma gibeneno. I kusika moko mir internet jukoro pi kite ma jubesendo ko dhanu mi thek moko man ayi ma jubejai ko ni gavmenti. Wang’ ma pol ju m’ubekoro lembene gimedo kore, ke nwang’u i andha etie ngo kumeca. Kadok nwang’u lembe ma wawinjone utie andha de, nyo niketho wiwa zoo i kume copo miyo iwa bero moko? Tek wabeting’o saa ma lee pi nilubo lembang’eya ma kumeno, ng’eicwiny bimakuwa man cwinywa bitur mananu. (Rie. 24:10) Ma rac m’usagu zoo, wiwa biwil i kum Ker pa Mungu ma bidaru lembe ma reco ceke.

13. Ng’iyo ma ber mi somo Biblia bikonyowa nenedi tek wabeneno lembe ubewotho ngo atira?

13 Ka watie ku ng’iyo ma ber mi somo Biblia man mi nyamu i lembe, eno bikonyowa nibedo ku nen m’ukwayere iwi lembe m’ubewotho ngo atira. Nyamego moko ma nyinge Alia ubino ku can lee i cwinye kinde m’eneno kite ma jubesendo ko dhanu mi thek migi mananu. Ubino nen ve ju m’ubetimo lembene gibenwang’u ngo matira. Ewacu kumae: “Ugam ukwayu abed i ng’om man akepenjara kumae: ‘Nyo andha ayiyo nia Yehova bidaru en lembe maeni?’ I saa maeno asomo buku pa Yob 34:22-29. Verse maeno upoyo wiya nia ju copo pondo ngo i wang’ Yehova. En re m’eng’eyo lembe m’atira cuu, man en re m’ebidaru lembe m’ubewotho ngo atira mi magwei.” Calu ma wabekuro Ker pa Mungu re m’ukel bedopwe mandha, ubekwayu waii asu kadok lembe ubewotho ngo atira de. Nenedi?

GIN MA WACOPO TIMO KAWONI

14. Wacopo timo ang’o kawoni kara kud wadik cingwa ku dhanu ma gibesendo jumange mananu? (Jukolosai 3:10, 11)

14 Wambe ku copo mi cero lembe ma rac ma jubetimo, ento wacopo ng’iyo nikwo ma ber ku jumange. Calu ma waneno, waromo lubo lapor pa Yesu nwang’u wabenyutho mer igi. Kit mer maeno cwaluwa ninyutho woro, kadok ni ju ma gibesendo juwagi mananu. (Mat. 7:12; Rum. 12:17) Anyong’a nego Yehova tek wabekwo ma ber ku dhanu man wabetimo igi lembe i ayi m’atira.​—Som Jukolosai 3:10, 11.

15. Ka wabeponjo lemandha mi Biblia ni dhanu, eno bikelo adwogi ma kani?

15 Yore acel ma pire tek mandha ma waromo lwinyo ko i dhu lembe m’ubewotho ngo atira utie ni ninyutho pi lemandha mi Biblia ni jumange. Pirang’o wayero kumeno? Pilembe “ng’eyong’ec pa Yehova” copo wilo kura pa ng’atu m’ubino jarop man won ali ni dhanu ma mol man ma won kwiyocwiny. (Isa. 11:6, 7, 9) Ku lapor, i wang’ niponjo lemandha, jalwo moko ma nyinge Jemal ugam umondo i ungu moko mir ulum m’ubino jai i dhu gavmenti ma giparu nia ubesendo dhanu dit. Eyero kumae: “Ecopere ngo nidiyo dhanu uwil kura migi. An de judiya ngo adiya kara awil kura para, ento lemandha m’aponjo i Biblia re m’ukonya niwilo kura para.” Lembe m’eponjo ukonye nijigo ali. Pieno, ka wabeponjo lemandha mi Biblia ni dhanu dupa, gibiwilo kura migi man wabikonyogi nijigo lembe ma reco ma gibetimo.

16. Pirang’o itie kud ava mi weco pi genogen mi Ker?

16 Tap calu Yesu, wan bende watie kud ava ma lee mi nyutho ni dhanu nia Ker pa Mungu kende re ma bidaru lembe ceke m’ubewotho ngo atira mi magwei. Genogen maeno copo tielo cwiny ju ma jubesendo mananu. (Yer. 29:11) Nyamego Stacy ma waweco pire ukoro kumae: “Niponjo lemandha ukonya niciro lembe ceke m’ubewotho ngo atira, ma moko umulo kuma de. Yehova ubetiyo ku rwonglembe m’i Biblia pi nitielo cwinywa.” Lar iyikiri ma ber kara inyuth pi tielocwiny m’i Biblia m’uyero nia lembe ceke m’ubewotho ngo atira bithum. Kan iyiyo andha nia paru mi Lembagora ma waai waneno i thiwiwec maeni utie lemandha, ibibedo ayika nikore ni jumange i kalasi man bende kaka m’itimo iye tic.b

17. Yehova konyowa nenedi niciro lembe m’ubewotho ngo atira tini?

17 Wang’eyo nia ka fodi Sitani utie “jabim mi ng’om maeni” ci, lembe biwotho ngo atira. Re ma fodi wabekuro nindo ma ‘jubibaye’ i iye, watie ku gin ma romo konyowa man genogen. (Yoh. 12:31) I Lembagora, Yehova unyutho ngo kende kende thelembe m’uketho masendi mi mananu usagu, ento enyutho bende kite m’ewinjere ko pi peko ma wanwang’u nikum masendine. (Zab. 34:17-19) Nikadhu kud i bang’ Wode, eponjowa ku nen ma wacikara nibedo ko iwi lembe m’ubewotho ngo atira, man nia ceng’ini eni Ker pare bidare mi mawic. (2 Pet. 3:13) Dong’ wamedara nirweyo lembanyong’a mi Ker maeno kud amora, ma wabekuro ko kud ava nindo ma ng’om zoo bipong’ ku “pokolembe m’atira man bedopwe.”—Isa. 9:7.

ICOPO DWOKO NENEDI?

  • Pirang’o wabedo ku can ka waneno jubetimo ngo lembe i atira?

  • Pirang’o wadiko ngo cingwa ku dhanu ma gibenyego i dhu lembe m’ubewotho ngo atira?

  • Waromo timo ang’o tek lembe ubewotho ngo atira?

WER 158 “Ebigalu ngo!”

a Juloko nying’ moko.

b Nen bende Thenge ma jumedo A, nyithi thiwiwec mi 24-27 i nyathibuku Mar dhanu—Keth gidok julub.

    Girasoma mi dhu Alur (1993-2026)
    Woki
    Mondi
    • Alur
    • Ore ni ng'atini
    • Lembe m'imaru
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Cik mi tio kude
    • Cik mi Gwoko Lembamung'a
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Mondi
    Ore ni ng'atini