Wan Kwestin
?Jisas i save stret taem blong Amageden naoia?
I luk olsem we i stret blong bilif se yes, hem i save stret taem ya.
Maet samfala oli tingting se, from wanem nao kwestin ya i stanap. Ating, from tok blong Jisas long Matyu 24:36 se: “Dei blong samting ya, mo taem blong hem, i no gat man naoia we i save. Ol enjel blong heven, mo mi tu we mi Pikinini blong God, be mifala i no save. Papa blong mi, hem nomo i save.” Makemgud we hem i talem se, ‘Pikinini blong God tu i no save.’
Vas ya i wan haf blong ansa we Jisas i givim long kwestin blong ol aposol blong hem, se: ‘?Bambae ol samting ya oli kamtru wetaem? ?Mo wanem saen we bambae i soemaot se yu yu stap finis, mo se fasin blong wol ya i kasem en blong hem?’ (Matyu 24:3) Long profet tok ya, we naoia plante man oli save long hem, Jisas i talemaot ol samting we oli mekemap “saen” ya. Hem i tokbaot ol faet, kakae i sot, graon i seksek, ol man bambae oli ronem ol trufala Kristin, mo plante narafala samting we bambae oli kamaot long wol ya blong soemaot se Jisas i stap finis. Taem ol man blong hem oli luk ol saen ya, bambae oli save se en i kolosap. Blong eksplenem samting ya, hem i yusum pijatok blong wan figtri we i stat mekem nyufala lif blong hem, ale samting ya i soemaot se hot taem i kolosap. Nao hem i gohed se: “Ale, taem ya i olsem. Taem we yufala i luk ol samting ya, bambae yufala i save we mi, mi Pikinini blong Man, kolosap mi kamtru, olsem we mi stap long doa nomo.”—Matyu 24:33.
Be Jisas i no talem stret wetaem nao en ya bambae i kam. Defren olgeta, hem i talem tok ya we yumi ridim finis long Matyu 24:36. Hemia nao tok we i stap long New World Translation of the Holy Scriptures, mo i stap long plante narafala Baebol tede tu. Be, sam olfala Baebol blong bifo oli no putum se, ‘Pikinini blong God i no save’ dei ya.
Eksampel, Katolik Douay Version i talem se: “Be, stret dei mo haoa ya i no gat man i save, ol enjel long heven oli no save, Papa nomo i save.” King James Version i talem sem mak. ?From wanem ol Baebol ya oli karemaot tok ya ‘Pikinini blong God i no save’ long vas ya be, oli putum tok ya long Mak 13:32? From we bifo, long stat blong ol yia 1600, taem oli raetem tufala Baebol ya, ol hanraet we ol man blong raetem Baebol oli yusum blong kopi long olgeta, oli no gat tok ya i stap long olgeta. Be, biaen, ol man oli faenem plante hanraet blong ol man Gris we oli olfala moa bakegen. Ol hanraet ya, we oli kolosap moa long taem ya we Matyu i raetem buk blong hem, oli putum tok ya ‘Pikinini blong God i no save’ long Matyu 24:36.
Yumi intres blong luk se i gat tok ya i stap long Katolik Jerusalem Bible, wetem wan futnot we i talem se long Vulgate Baebol long lanwis Latin, oli karemaot tok ya “ating from sam samting we oli joen wetem jyos.” !Yes, samting ya i tru tumas! Sam man we oli tanem Baebol i go long narafala lanwis no oli mekem kopi blong Baebol, oli bilif long Triniti. Maet oli traem blong karemaot tok ya from we hem i soemaot se Jisas i no gat bigfala save long evri samting olsem Papa blong hem i gat. Yes, oli luksave se sipos oli talem se Jisas i sem mak long Papa blong hem, ?from wanem nao hem i no save samting ya?
Long sem fasin, A Textual Commentary on the Greek New Testament, we B. M. Metzger i raetem, i talem se: “Tok ya ‘Pikinini blong God i no save’ i no stap long bighaf blong ol [hanraet] blong Matyu, olsem hanraet ya we oli mekem biaen, we oli kolem Byzantine. Be, hem i stap long ol beswan kopi blong hanraet blong Aleksandria, Westen, mo Sisaria. I moa stret blong ting se oli bin karemaot tok ya long Matyu from we hem i no sapotem tijing blong olgeta, i bitim we yumi ting se oli bin ademap tok ya long.”—Mak 13:32, (Mifala nomo i putum italik).
Ol “beswan kopi” ya blong ol hanraet blong bifo finis, oli sapotem ol tok ya we i soem se save long saed blong stret taem blong en i stap kam klia sloslou. Ol enjel oli no save stret haoa blong en; mo Pikinini tu i no save; Papa nomo i save. Mo samting ya i laenap wetem tok blong Jisas long Matyu 20:23, we i talem se hem i no gat raet blong givim long ol man ol haeples insaed long Kingdom, be Papa blong hem nomo i gat raet blong mekem olsem.
Taswe, ol tok ya blong Jisas oli soemaot se taem hem i stap long wol ya, hem i no save stret taem we bambae ‘en blong wol’ i mas kamtru. ?Be hem i save taem ya naoia?
Revelesen 6:2 i tokbaot Jisas se hem i stap sidaon long wan hos we i waet mo i stap go blong “faet bakegen, blong bambae i win bakegen.” Biaen long hem, i gat sam narafala hos we oli minim ol faet, kakae i sot, mo ol sik, olsem we i bin kamaot long taem blong Faswan Bigfala Faet blong Wol long 1914. Ol Wetnes blong Jeova oli bilif se long 1914, Jisas i kam King long Kingdom blong God long heven, mo hem nao bambae i lidim faet long fyuja agensem ol rabis man blong wol ya. (Revelesen 6:3-8; 19:11-16) Naoia we Jisas i kasem paoa olsem man we bambae i win long nem blong God, ating i stret blong talem se Papa blong hem i talemaot finis long hem stret taem we bambae en i kamtru. Yes, hem i save wetaem bambae hem i “go blong faet bakegen, blong bambae i win bakegen.”
Yumi long wol ya, yumi no save stret dei ya. Taswe ol tok ya blong Jisas oli stret yet long yumi: “Yufala i mas lukaot gud, oltaem yufala i mas rere, from we yufala i no save taem ya we olgeta samting ya bambae oli kam. . . . Tok ya we mi talem long yufala, mi stap talem long olgeta man, se ‘Yufala i mas lukaot gud.’ ”—Mak 13:33-37.