!Tekemaot Ol Samting We Oli Blokem Rod Blong Yu!
TINGBAOT sipos yu statem enjin blong trak finis, nao yu putum gia long namba wan, be trak i no muf. ?Maet i gat wan problem long enjin? Nogat. Wan bigfala ston i blokem wan long ol wil blong trak ya. Yu mas karemaot ston ya nomo blong mekem se trak i save go.
Sam man we oli stap stadi Baebol wetem ol Witnes blong Jeova oli olsem. I gat sam samting long laef we i save blokem olgeta blong gohed long saed blong spirit. Eksampol, Jisas i givim woning se ol samting olsem fasin blong ‘tingting tumas from laef long wol ya, mo wantem tumas blong kam rijman’ i save “blokem tok ya” we hem i trutok, nao i no karem frut long laef blong wan man.—Matiu 13:22.
Sam narafala oli gat ol slak fasin no ol fasin we oli stap mekem longtaem finis, nao ol fasin ya oli stap blokem olgeta blong gohed. Wan man Japan, we nem blong hem Yutaka, hem i laekem mesej blong Baebol, be hem i gat bigfala problem we hem i stap plelaki oltaem. Plante taem hem i traem winim nogud fasin ya, be hem i no winim. Fasin blong hem blong plelaki oltaem i mekem se hem i spenem bigfala mane, i lusum trifala haos blong hem, famle blong hem oli no moa respektem hem, mo hem i no moa holem gudnem. ?Bambae hem i save karemaot ston ya we i stap blokem hem, mo biaen i kam wan Kristin?
Mo tingbaot wan woman, we nem blong hem Keiko. Baebol i givhan long hem blong lego ol nogud fasin olsem wosip long ol aedol, mekem ol rabis fasin, mo talemaot fiuja. Be, Keiko i talem se: “Bigfala problem we i blokem mi blong gohed, hemia fasin blong smok. Mi traem plante taem blong stop, be mi no naf.”
Maet yu tu yu gat wan samting we i stap blokem yu blong gohed mo i luk olsem se yu no save tekemaot samting ya. Be nomata wanem samting i stap blokem yu, yu save sua se wetem help blong God, bambae yu naf blong tekemaot samting ya.
Tingbaot advaes we Jisas i givim long ol disaepol blong hem afta we oli no save ronemaot devel long wan man we i sik. Afta we Jisas i ronemaot devel ya we ol disaepol oli no save ronemaot, hem i talem long olgeta se: “Sipos bilif blong yufala i olsem sid ya blong nambangga we i smol tumas, bambae yufala i save talem long bigfala hil ya se, ‘Yu gowe,’ nao bambae hem i mas gowe. Bambae i no gat wan samting we yufala i no save mekem.” (Matiu 17:14-20, NTB; Mak 9:17-29) Yes, wan problem we maet yumi ting se i bigwan olsem wan bigfala hil, hem i smol nating nomo long tingting blong Man ya we i Wokem olgeta samting mo we i gat olgeta paoa.—Jenesis 18:14; Mak 10:27.
Luksave Ol Samting We Oli Blokem Yu Blong Gohed
Bifo we yu save tekemaot ol samting we oli blokem yu blong gohed, yu mas luksave ol samting ya. ?Olsem wanem blong luksave olgeta? Maet samtaem wan memba blong kongregesen, olsem wan elda no wan we i stadi Baebol wetem yu, bambae i stretem yu from wan samting. I nogud blong kam kros from advaes we oli givim wetem lav. I moagud yu gat tingting daon mo ‘lesin long ol tok we oli stap stretem yu, mo kam waes from.’ (Ol Proveb 8:33, NW ) Long sam narafala taem, maet yu luksave ol slak fasin blong yu taem yu stadi Baebol. Yes, Tok blong God i “wan samting we i laef, mo i stap wok.” (Hibrus 4:12) Taem yu ridim Baebol mo ol buk we oli stanap long Baebol, bambae yu luksave ol tingting blong yu, ol filing blong yu, mo wanem i stap pusum yu blong mekem ol samting ya we yu stap mekem. Samting ya bambae i halpem yu blong skelem laef blong yu mo luk sipos i laenap wetem ol haefala rul blong Jeova. Mo tu, fasin ya i givhan long yu blong luksave ol samting we oli save blokem yu blong gohed long saed blong spirit.—Jemes 1:23-25.
Eksampol, tingbaot sipos wan Baebol studen i gat fasin blong drim long saed blong seks oltaem. Maet hem i ting se fasin ya i oraet nomo, from we hem i no mekem wan rong. Nao taem hem i stap stadi, hem i ridim tok we i stap long Jemes 1:14, 15 se: “Taem wan man i wantem tumas ol samting nogud, ol fasin nogud oli holem hem, oli pulum hem, nao hem i foldaon long sin. Mo taem hem i wantem tumas ol samting nogud, fasin ya bambae i kam bigwan moa long hem, nao bambae man ya i stap mekem ol samting nogud from. Mo taem hem i stap mekem ol samting nogud, fasin ya tu bambae i kam bigwan moa long hem, nao bambae hem i ded from.” !Nao hem i luksave we sipos hem i no lego fasin ya, bambae hem i blokem hem wan blong gohed gud! ?Olsem wanem hem i save tekemaot samting ya we i blokem hem blong gohed?—Mak 7:21-23.
Tekemaot Ol Samting We Oli Blokem Yu
Wetem help blong wan Kristin we i strong long saed blong spirit, maet studen ya i stadi moa long Tok blong God, mo maet hem i yusum Watch Tower Publications Index.a Eksampol, aninit long tok ya “Tingting (Thoughts),” i gat lis blong plante atikol we oli bin tokbaot olsem wanem blong lego ol tingting we oli save spolem yumi. Ol atikol ya oli soemaot ol vas blong Baebol we oli save givhan long saed ya, olsem Filipae 4:8, we i talem se: “I gat ol gudfala fasin i stap we oli stret gud, mo we i stret nomo blong yumi presem ol man we oli mekem ol fasin ya. Mo yufala i mas putum tingting blong yufala i stap strong long ol fasin olsem. Ol fasin ya oli tru, mo oli hae, mo oli stret, mo oli klin gud, mo oli save mekem yumi harem gud, mo ol man oli stap ona long olgeta we oli stap mekem ol fasin ya.” !Yes, sakemaot ol rabis tingting mo tingbaot ol samting we oli klin gud, mo we oli save mekem tingting i kam gud moa!
Taem studen ya i gohed blong stadi, bambae hem i faenem sam narafala rul long Baebol we oli save halpem hem blong no mekem problem blong hem i kam mowas. Eksampol, Ol Proveb 6:27 mo Matiu 5:28 i givim woning long saed blong fasin blong lukluk ol buk mo video no narafala samting we i save pulum yumi blong tingbaot ol rabis fasin long saed blong seks. Man blong raetem Sam i prea se: “Plis yu mekem we ae blong mi i no stap luk ol samting we oli nating nomo.” (Ol Sam 119:37, NW ) Be, i no naf blong ridim nomo ol vas olsem. Wan waes man i talem se: “Oltaem, gudfala man i tingting gud fastaem.” (Ol Proveb 15:28) Sipos wan Baebol studen i tingbaot wanem God i talem yumi blong mekem, mo tu i tingbaot from wanem God i talem ol samting ya, bambae hem i kasem save moa se ol rod blong Jeova oli waes mo i stret.
Mo tu, man we i traem tekemaot ol samting we oli blokem hem blong gohed i mas askem help blong Jeova oltaem. I stret blong mekem olsem from we God i savegud yumi, mo hem i tingbaot we yumi sinman mo yumi kamaot long graon nomo. (Ol Sam 103:14) Sipos man i prea oltaem blong askem help blong God, mo long semtaem i traehad blong no letem tingting blong hem i stap oltaem long ol rabis fasin long saed blong seks, bambae hem i kasem gudfala frut from. Bambae hem i gat wan tingting we i klin mo we i no stikim hem.—Hibrus 9:14.
Gohed Blong Traehad
Nomata wanem problem we yu traem winim, yu mas luksave se maet samtaem bambae yu foldaon bakegen. Taem samting ya i hapen, yu no sapraes sipos yu kros long yu wan mo tingting i foldaon tu. Be, tingbaot toktok long Galesia 6:9: “Bambae yumi no kam slak blong mekem ol gudfala fasin, from we sipos yumi mekem olsem, bambae long stret taem blong hem, yumi save kasem kakae from ol hadwok ya blong yumi.” Ol man we oli holemstrong long wok blong God, olsem Deved mo Pita, oli bin mestem samtaem, mo oli sem from. Be oli no lego. Wetem tingting daon, oli akseptem advaes, mo oli jenisim sam samting long laef blong olgeta, nao oli soemaot we oli nambawan man blong wok blong God. (Ol Proveb 24:16) Nating se Deved i mestem samtaem, Jeova i tokbaot hem se: “Fasin blong hem i stret long tingting blong mi. Hem i wan man we bambae i mekem i stret olsem we mi mi wantem.” (Ol Wok 13:22) Pita tu i bin winim ol mastik blong hem mo i kam olsem wan pos blong Kristin kongregesen.
Tede, plante man oli bin tekemaot ol samting we i bin blokem olgeta blong gohed. Yutaka, we yumi tokbaot hem fastaem, i agri blong stadi Baebol. Hem i talem se: “Jeova i stap sapotem mo blesem mi, mo samting ya i givhan long mi blong winim fasin blong plelaki oltaem. Mi glad tumas blong luk we tok blong Jisas i tru tumas, taem hem i talem se sipos yumi gat bilif, bambae yumi save muvum ol ‘bigfala hil’.” Biaen, Yutaka i kam wan man blong givhan long kongregesen.
?Olsem wanem long Keiko, we i bin gat fasin blong smok tabak? Witnes we i stadi Baebol wetem Keiko i givim advaes se i gud sipos hem i ridim sam atikol long ol defren Wekap! we oli tokbaot fasin blong smok tabak. Keiko i raetem toktok blong 2 Korin 7:1 long wan pepa long trak blong hem, blong pulum hem blong tingbaot evri dei se hem i mas stap klin long ae blong Jeova. Be, nating se hem i mekem olsem, hem i no save lego tabak. Keiko i talem se: “Mi kros tumas long mi wan. Ale, mi skelem tingting blong mi blong luk wanem samting we mi rili wantem mekem. ?Mi wantem folem Jeova no Setan?” Taem hem i tekem disisen se hem i wantem folem Jeova, hem i prea strong blong askem help blong hem. Keiko i talem se: “Mi sapraes bigwan, from we afta long samting ya i no strong tumas blong mi lego tabak. Mi sore nomo we mi no bin tekem disisen ya bifo.”
Yu tu yu save tekemaot ol samting ya we oli blokem yu blong gohed. Sipos yu mekem tingting blong yu, ol samting we yu wantem, ol toktok, mo fasin blong yu oli laenap moa wetem Baebol, bambae yu gat respek long yu wan mo yu strong moa. Bambae yu leftemap tingting blong ol brata mo sista long saed blong spirit, wetem ol memba blong famle tu, bambae oli haremgud blong kampani wetem yu. Be samting we i impoten moa se, bambae yu kam klosap moa long Jeova. Hem i promes long ol man blong hem blong ‘tekemaot ol samting we i stap blokem rod blong olgeta,’ taem oli ronwe long paoa blong Setan. (Aesea 57:14) Mo tu, yu save sua se sipos yu traehad blong tekemaot mo winim ol samting we oli blokem yu blong gohed long saed blong spirit, bambae Jeova i blesem yu bigwan.
[Futnot]
a Wan buk we ol Witnes blong Jeova oli wokem long plante lanwis.
[Tok blong pija long pej 28]
Jisas i promes se sipos yu gat bilif, yu save winim ol problem we oli olsem ol bigfala hil
[Tok blong pija long pej 30]
Fasin blong ridim Baebol i givim paoa long yumi blong winim ol slak fasin long saed blong spirit