Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w13 2/15 pp. 13-16
  • Ol Soldia We Oli Gad Long Sisa Oli Harem Gud Nius

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Ol Soldia We Oli Gad Long Sisa Oli Harem Gud Nius
  • Wajtaoa—2013
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • POL I STAP PRIJ WE “I NO GAT MAN I SAVE BLOKEM HEM”
  • POL I PRIJ LONG OL HAEMAN MO OL MAN WE OLI NO GAT NEM
  • ‘OLI NO FRAET BLONG TALEMAOT TOK BLONG GOD’
  • Yumi Mas No Fraet Blong Talemaot Kingdom Blong Jeova
    Wajtaoa—1991
Wajtaoa—2013
w13 2/15 pp. 13-16

Ol Soldia We Oli Gad Long Sisa Oli Harem Gud Nius

Long yia 59, wan grup blong ol presina wetem ol soldia we oli gad long olgeta, oli finisim wan longfala trip. Oli kasem taon ya Rom, nao kapten blong ol soldia we nem blong hem Julias, i tekem ol presina oli pas long get ya, Porta Capena, blong go insaed. Taem oli lukluk i go antap long hil ya Palatine, oli luk bigfala haos blong Sisa, we long taem ya hemia Nero. Ol spesel soldia we oli haedem naef blong faet aninit long kot blong olgeta, oli stap gad long haos ya.a Julias i tekem ol presina oli pas long medel blong taon, nao oli klaem i go antap long hil ya we nem blong hem Viminal. Long saed blong rod, oli luk wan garen, mo oli luk plante olta we ol man Rom oli wokem blong mekem wosip long ol god blong olgeta. Mo tu, oli pas long ples we ol soldia oli stap tren long hem.

Oli ting se pija ya i stap long ston we oli stanemap long yia 51 blong ona long Klodias

Aposol Pol i wan long ol presina ya. Sam manis bifo, taem Pol i stap long wan sip we ol bigbigfala wef oli stap saksakem i go olbaot, wan enjel i kamtru long hem, i talem se: “Yu mas go stanap long fes blong Sisa.” (Wok 27:24) ?Olsem wanem? ?Taem i kam finis blong hem i stanap long fes blong Sisa? Long saed blong hil ya, Pol i tanem hem, i lukluk bigfala taon ya Rom. Nao maet hem i tingbaot ol tok we Masta Jisas i talem long hem long Taoa blong Antonia long Jerusalem, se: “Yu no fraet. Yu yu talemaot mi finis long ples ya long Jerusalem, mo bambae long Rom yu mas mekem olsem bakegen.”—Wok 23:10, 11.

Pol i stop smol blong lukluk i go antap long wan bigfala strong haos, nem blong hem Castra Praetoria. Wol blong hem oli wokem long red brikis, mo i hae we i hae. I gat wan rel i goraon long wol ya antap, mo i gat ol wajhaos tu antap long hem. Ol soldia we oli gad long Sisa, olgeta nao oli stap long strong haos ya, wetem ol polis blong taon ya tu. Strong haos ya i olsem kamp blong ol soldia. Hem i naf long plante taosen soldia, wetem ol soldia we oli ron long hos tu. Long haos ya, i gat 12 grupb blong ol soldia we oli gad long Sisa, wetem plante grup blong ol narafala soldia. Strong haos ya i olsem wan saen blong bigfala paoa blong Sisa. Ol soldia we oli gad long Sisa, oli gat wok tu blong lukaot long ol presina we oli kam long ol provins. Taswe, Julias, we i wan long ol soldia ya, hem nao i bin tekem ol presina oli go pas long get ya Porta Capena blong kam insaed long taon. Long trip ya we i tekem plante manis, oli bin kasem plante trabol. Be naoia, hem i kamtru long ples we hem i mas tekem ol presina oli go long hem.—Wok 27:1-3, 43, 44.

POL I STAP PRIJ WE “I NO GAT MAN I SAVE BLOKEM HEM”

Taem Pol i stap ron long sip, God i talem long hem long wan vison se sip bambae i rek, be bambae i no gat wan man we i lus. Mo tu, wan posen snek i kakae Pol, be hem i no ded from. Long aelan blong Molta, hem i mekem sam sikman oli gud bakegen, nao ol man oli stap talem se hem i wan god. Maet ol soldia we oli gad long Sisa oli harem nius finis blong ol samting ya we Pol i mekem.

Pol i luk finis sam brata long Rom. Oli kam mitim hem ‘long haos maket blong Apias, mo long ples ya we i gat tri hotel long hem.’ (Wok 28:15) Be hem i wantem tumas blong talemaot gud nius long Rom. ?Bambae hem i mekem samting ya olsem wanem? (Rom 1:14, 15) Sam man oli ting se Julias i tekem ol presina oli go long bos blong ol soldia we oli gad long Sisa. Sipos i olsem, ating hem i tekem Pol i go long Komanda Afranius Burrus, we maet hem i namba tu long Sisa.c Nating se i olsem wanem, soldia we i gad long Pol, hem i wan long ol soldia we oli gad long Sisa, i no wan narafala soldia. Oli letem Pol i faenem wan haos blong i stap long hem. Mo ol man oli save kam luk hem. Hem i gat janis blong prij long olgeta ya we “i no gat man i save blokem hem.”—Wok 28:16, 30, 31.

Ol Soldia We Oli Gad Long Sisa Nero

Mane ya blong bifo i soemaot kamp blong ol soldia ya

Ol soldia we oli gad long Sisa mo famle blong hem, oli mekem strong promes blong protektem olgeta. Taem oli go faet, oli karem sam spesel samting, olsem pija blong Sisa, no narafala samting olsem. Mo tu, oli karem sil, we plante taem i gat pija blong skopion long hem. Folem tingting blong ol man we oli lukluk ol sta blong talemaot fiuja, skopion i saen blong manis we Taebirias Sisa i bon long hem. Ol soldia oli folem ol tok blong ol haeman blong Rom, mo ol komanda blong olgeta. Oli meksua se trabol i no kamaot, taem ol man oli joen wanples blong mekem spot no blong lukluk sinema. Mo oli givhan long ol man we wok blong olgeta i blong kilim faea. Ol narafala soldia oli ritae afta we oli wok blong 25 yia, be ol soldia we oli gad long Sisa oli ritae afta we oli wok blong 16 yia nomo. Pei blong olgeta i tri taem antap long pei blong ol narafala soldia, mo Sisa i givim moa mane long olgeta olsem presen. Taem oli ritae, oli kasem bigfala mane. Wan narafala wok blong ol soldia ya, i blong mekem ol presina oli harem nogud tumas long bodi blong olgeta, mo blong kilim olgeta oli ded. Long nambatu taem we Pol i kalabus, ol soldia ya we hem i bin traehad blong sevem laef blong olgeta, maet olgeta nao oli kilim hem i ded.—2 Tim. 4:16, 17.

Courtesy Classical Numismatic Group, Inc./​cngcoins.com

POL I PRIJ LONG OL HAEMAN MO OL MAN WE OLI NO GAT NEM

Wol blong haos ya Castra Praetoria naoia

Taem Burrus i stap mekem wok blong hem long haos blong Sisa mo long kamp blong ol soldia, maet hem i kwestinim Pol. Nao biaen, hem i talemaot ol samting ya long Nero. Yumi save se Pol i no mestem janis ya blong prij, from we hem i stap talemaot gud nius long “ol haeman mo ol man we oli no gat nem.” (Wok 26:19-23) Yumi no save wanem tingting we Burrus i gat long Pol. Be hem i no sakem Pol i go long kalabus long kamp blong ol soldia we oli gad long Sisa.d

Haos we Pol i rentem i bigwan lelebet. Yumi save samting ya from we “ol haeman blong ol laen blong Isrel” mo ‘plante narafala man oli kam luk hem long haos blong hem,’ nao hem i prij long olgeta. I gat ol soldia tu we oli gad long hem. Olgeta oli stap taem Pol i talemaot Jisas mo Kingdom blong God long ol man Isrel, “i stat long eli moning, gogo kasem san i godaon.”—Wok 28:17, 23.

Plante soldia oli harem ol tok we Pol i talem long ol man we oli raetemdaon ol leta blong hem

Evri dei, long tu klok long aftenun, grup blong ol soldia we i gad long Sisa i jenis. Soldia we i gad long Pol tu i jenis. Taswe, long tufala yia we Pol i stap kalabus, plante soldia oli harem ol tok we hem i talem long ol man we oli raetemdaon ol leta blong hem. Hem i sanem ol leta ya oli go long ol Kristin long Efesas, mo Filipae, mo Kolosi, mo long ol Hibru Kristin. Mo ol soldia oli luk we Pol hem wan i raetem leta i go long Kristin man ya Filimon. Taem Pol i stap kalabus, hem i givhan bigwan long wan slef we i ronwe long masta blong hem, nem blong slef ya, Onesimas. Pol i ‘kam olsem papa blong Onesimas,’ mo hem i sanem hem i gobak long masta blong hem. (Flm. 10) Yumi save se Pol i mas storian plante wetem ol soldia we oli gad long hem. (1 Kor. 9:22) Ating hem i askem kwestin long olgeta, se ol defdefren klos blong faet we oli werem oli blong mekem wanem wok. Nao hem i yusum ol save ya olsem wan nambawan pijatok long leta blong hem.—Efes. 6:13-17.

‘OLI NO FRAET BLONG TALEMAOT TOK BLONG GOD’

Taem Pol i stap kalabus, hem i “givhan long wok blong gud nius blong Kraes.” Hem i prij long ol soldia we oli gad long hem, mo long plante narafala. (Fil. 1:12, 13) Ol soldia ya oli save plante man long olgeta ples we Rom i rul long hem, mo maet oli storian wetem olgeta long ol samting we Pol i talem. Mo oli save Sisa wetem olgeta we oli stap long haos blong hem tu. Long haos blong hem, i gat ol famle blong hem, ol man blong wok, mo ol slef. Sam long olgeta ya oli kam Kristin. (Fil. 4:22) Strong tingting blong Pol blong prij, i givhan long ol brata long Rom blong ‘oli no fraet blong talemaot tok blong God.’—Fil. 1:14.

Nating se yumi stap wea, be oltaem yumi save prij long olgeta we oli kam luk yumi

Strong tingting blong Pol blong prij i givhan long yumi tu, taem ‘yumi talemaot ol tok blong God long ol man we oli wantem harem, mo long olgeta we oli no wantem harem.’ (2 Tim. 4:2) Sam long yumi oli sik, oli no save aot long haos, no oli stap long hospital, mo sam oli stap long kalabus from bilif blong olgeta. Nating se i olsem, oltaem i gat samfala we oli kam luk yumi, maet blong storian nomo no blong givhan long yumi. Ale yumi save prij long olgeta. Taem yumi gat strong tingting blong tekem evri janis blong prij, yumi luksave se i no gat wan samting we i save fasem tok blong God.—2 Tim. 2:8, 9.

Sextus Afranius Burrus

Hanraet we i talemaot nem blong Sextus Afranius Burrus

Long yia 1884, oli faenem wan hanraet long ples ya Vaison-la-Romaine, we naoia i stap long saot blong Franis. Nem blong Burrus i stap long hanraet ya. From samting ya, i luk olsem se Burrus i bon long ples ya. Long yia 51, woman blong Klodias Sisa, nem blong hem Agrippina, i putumap Burrus i kam nambawan bos blong ol soldia we oli gad long Sisa. Burrus i wan long tufala man we Agrippina i pem tufala, blong tufala i tijim boe blong hem Nero. Hem i wantem se boe blong hem i kam naf blong mekem wok blong Sisa. Ale Burrus i tijim Nero blong i kam wan gudfala soldia. Narafala man ya, Seneca, i tijim Nero long ol waes blong man. Biaen, Agrippina i posenem man blong hem. Nius ya i no kasem ol man yet, be Burrus i tekem Nero i go long haos blong ol soldia, nao olgeta ya oli putumap hem i kam Sisa. Ol haeman blong gavman oli no save talem wan samting, oli agri nomo. Long yia 59, Nero i mekem plan blong sam man oli kilim mama blong hem i ded, mo Burrus i givhan long hem blong haedem plan ya. Tufala man ya we tufala i raetemdaon histri blong Rom, Suetonius mo Cassius Dio, tufala i talem se, long yia 62, Nero i posenem Burrus.

Musée Calvet Avignon

a Lukluk bokis ya “Ol Soldia We Oli Gad Long Sisa Nero.”

b Wan grup i save gat 1,000 soldia long hem.

c Lukluk bokis ya “Sextus Afranius Burrus.”

d Long yia 36/37, Taebirias Sisa i sakem Herod Agripa i go kalabus long kamp ya. Hemia from we Agripa i talemaot se hem i wantem we Caligula i kam Sisa. Taem Caligula i kasem haenem ya, hem i mekem Herod i kam king blong talem tangkiu long hem.—Wok 12:1.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem