Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g96 Februari pp. 4-7
  • ?Bambae Mi Trastem Narafala No Mi No Trastem Hem?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Bambae Mi Trastem Narafala No Mi No Trastem Hem?
  • Wekap!—1996
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • I Wan Denja Blong Trastem Narafala
  • I Wan Denja Blong No Trastem Narafala
  • Luklukgud Long Rod Blong Yu
  • Gat Stret Tingting Mo Skelemgud Ol Samting
  • Tras i Wan Impoten Samting Blong Gat Wan Hapi Laef
    Wajtaoa—2003
  • Yu Save Trastem Ol Brata Mo Sista
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova (Stadi)—2022
  • Trastem Jeova Wetem Olgeta Hat Blong Yu
    Wajtaoa—2003
  • ?I Stret Blong Trastem Baebol No Nogat?
    Wekap!—2008
Luk Moa Samting
Wekap!—1996
g96 Februari pp. 4-7

?Bambae Mi Trastem Narafala No Mi No Trastem Hem?

SAMTAEM i hadwok blong save sipos yumi mas trastem narafala no no gat. Tufala rod i gat denja i stap, antap moa long wan wol we fasin gyaman mo fasin blong trikim narafala oli kam antap tumas. Be yumi evriwan i nidim ol fren we oli sapotem yumi taem yumi kasem trabol. (Proveb 17:17) Samwe long tu taosen yia bifo, man Rom ya, Phaedrus, we i stap raetem ol buk, i tokbaot problem ya olsem: “I wan denja blong trastem narafala mo i wan denja blong no trastem narafala.”

I Wan Denja Blong Trastem Narafala

?From wanem i wan denja blong trastem narafala? Tingbaot woning we magasin ya Psychology Today i givim. Hem i tokbaot ol man we oli spolem ol narafala we oli trastem olgeta, i kolem olgeta se “ol wael anamol we oli stap lukaot kakae.” Oli “yusum swit tok mo ol gyaman fasin blong trikim mo kontrolem ol man raonabaot long olgeta mo blong spolem laef blong olgeta.” I klia se, ol man blong gyaman olsem we oli stap raonabaot long yumi, oli mekem se i wan denja blong trastem narafala tumas.

Wan we i trastem narafala tumas, maet hem i no wekapgud long ol trik blong narafala. From samting ya, i isi nomo blong narafala i gyaman long hem mo lidim hem. Wan bigfala eksampel blong fasin ya blong no wekapgud long ol trik blong narafala, hemia Sir Arthur Conan Doyle, man we i mekemap store ya blong nambawan polis we i tingtinggud mo i faenemaot ol man nogud, nem blong hem, Sherlock Holmes. Long yia 1917, tu yangfala gel, Elsie Wright mo kasen blong hem, Frances Griffiths, oli talem se oli bin pleplei wetem ol smosmol man long garen blong haos blong olgeta long Kotingli, Engglan. Oli soem ol foto blong ol smosmol man ya tu blong traem pruvum store ya.

Conan Doyle, we hem i intres bigwan long wok blong ol speret man afta we boe blong hem i ded, i trastem tufala gel ya mo hem i bilivim store ya long saed blong ol smosmol man​—mo plante man long taem ya oli bilivim. Samwe long 55 yia i pas bifo we tufala gel ya oli talemaot se hemia i wan gyaman store nomo, mo se oli bin katemaot pija blong ol “smosmol man ya” long wan buk mo tekem foto blong olgeta. Frances Griffiths i sapraes se i gat sam man we oli bilivim store blong tufala. Hem i talem se: “I narakaen long tingting blong mi olsem wanem wan man i no wekapgud long tingting blong hem, mo i bilivim se store ya i tru.”​—Hoaxers and Their Victims.

?Yu luksave trap ya we Conan Doyle i foldaon long hem? I olsem we hem i blaen, hem i trastem store ya from we hem i wantem se store ya i tru. Man blong raetem buk, Norman Moss, i talem se: “Narafala i save trikim yumi from we yumi gat fasin blong no luksave klia, i olsem we ae blong yumi i sat smol, taem yumi lukluk ol samting. . . . Samtaem, yumi bilif se wan samting i tru from we yumi wantem se samting ya i tru.” (The Pleasures of Deception) Tok ya i sem mak long wan woning we i kamaot samwe long 350 yia bifo Kristin Taem. Man Gris ya, Demosthenes, we ol man oli save hem from i mekem plante toktok, i givim woning ya se: “I isi nomo blong gyaman long yu wan bakegen, from we samting we wan man i wantem, hem i bilif se i tru.” I wan denja blong trastem ol filing blong yumi nomo.

Be, maet yu ting se eksampel ya i bitim mak, mo se Conan Doyle i mekem fasin we i krangke nomo, we yu yu no save mekem. Be ol man we oli no wekapgud long tingting blong olgeta, i no olgeta ya nomo we ol narafala oli save gyaman long olgeta. Plante man we oli lukaotgud mo oli wekapgud, oli foldaon long wan trik no gyaman fasin blong narafala we oli trastem hem.

I Wan Denja Blong No Trastem Narafala

Be, i gat denja i stap tu, taem yumi no trastem ol narafala mo ol samting. Fasin blong no trastem narafala i olsem rosta we i stap kakae aean. Fasin ya i save spolem wan fasin fren we i hapi mo i gud tumas. Tingting ya se narafala i mekem evri samting blong kasem samting blong hem wan nomo, mo fasin blong no trastem narafala nating, oli save mekem se yu kam we yu no moa hapi, mo yu no gat fren. Hem i save spolem bigwan fasin fren wetem ol narafala. Taswe, man Engglan we i stap raetem ol buk, Samuel Johnson, i talem se, “samtaem yu hapi moa taem narafala i trikim yu bitim we yu no trastem narafala nating.”

Fasin blong no trastem narafala i save spolem helt blong yu tu. Ating yu save finis se ol strong filing olsem kros, oli save mekem se yu kasem hat atak. Be sam man blong stadi long bisnes ya oli faenemaot se sipos yu no trastem narafala, samting ya i save mekem se yu kasem hat atak tu. Buk ya Chatelaine i talem se: “I no ol man we oli faerap long kros nomo we oli gat moa jans blong kasem sik blong hat from fasin blong olgeta. Ol nyufala save i soemaot se ol fasin kros we oli haed, olsem fasin blong ting se narafala i mekem evri samting blong kasem samting blong hem wan nomo mo fasin blong no trastem narafala, oli save mekem denja long yu.”

Luklukgud Long Rod Blong Yu

?Yu save mekem wanem? Baebol i givim sam gudfala advaes long bisnes ya. Proveb 14:15 i talem se: “Man we i no gat save, i bilif long evri tok.” Vas ya i no stap pulum yumi blong no trastem narafala, no gat. Hem i wan woning blong mekem yumi tingbaot se yumi mas lukaotgud. Wan man we i no wekapgud long tingting blong hem mo i no gat save, hem nomo i trastem fulwan evri tok we hem i harem, nating se i no gat pruf. Taswe, i gat gudfala risen blong proveb ya blong Baebol i gohed olsem se: “Be hemia we i waes i luklukgud long ol rod blong hem.” Man Engglan we i stap raetem ol plei, William Shakespeare, i raetem se: “Yu no mas trastem ol plang we oli rotin finis.” Wan man we i ting se ol plang oli rotin long wan brij we i krosem wan dip reva, hem i krangke sipos hem i wokbaot long ol plang ya. Oraet, ?olsem wanem yu save ‘luklukgud long rod blong yu’ blong mekem se yu no trastem wan man we i stap gyaman?

Baebol i pulum yumi blong testem ol tok blong ol narafala bitim we yumi bilif nomo long evri samting we yumi harem. Hem i talem se: “Sora i save testem ol tok, olsem we maot i testem ol kakae.” (Job 34:3) ?Samting ya i tru, no? ?I tru se yumi testem ol kakae blong yumi bifo we yumi solemdaon, no? Ale, yumi mas testem tu ol tok mo fasin blong ol narafala bifo we yumi agri long olgeta. Wan gudfala man i no save kros long yumi from we yumi jekemap hem se i olsem wanem. Wan waes tok blong Skotlan i sapotem poen ya se yumi mas jekem sipos wan samting i tru no no gat, hem i se: “Hemia we i gyaman long mi wan taem, bambae hem i mas sem. Sipos hem i gyaman long mi namba tu taem, bambae mi mi mas sem.”

Aposol Pol i givim advaes ya se: “Testem evri samting.” (1 Tesalonaeka 5:​21, Today’s English Version) Tok ya we aposol Pol i yusum blong talem “testem,” ol man long taem blong hem oli yusum blong tokbaot fasin blong testem ol sas ston blong luk sipos oli tru no no gat. Wan man we i waes bambae i jekem evritaem blong luk sipos ston we hem i stap pem i tru. Sipos no, maet hem i pem samting we oli kolem gol blong ol krangke man​—samting we i luk olsem gol be i no sas nating.

Gat Stret Tingting Mo Skelemgud Ol Samting

I tru, yumi wantem gat stret tingting long bisnes ya mo no bitim mak long fasin ya we yumi tingting oltaem se narafala i stap gyaman long yumi. (Filipae 4:5) Yu no mas kwik blong ting se narafala i no gat stret tingting long evri samting we hem i mekem. Fasin ya blong ting se narafala i gat nogud tingting oltaem, hemia rod we i kwik moa bitim ol narafala rod blong spolem ol gudfala fasin fren we yumi gat wetem olgeta we yumi kolosap long olgeta. I moagud blong bilif se ol fren blong yu oli wantem mekem samting we i gud tumas long yu, bitim we yu ting se oli gat wan nogud tingting taem ol problem oli kamaot.

Yu no mas lukluk tumas long ol slak fasin mo mastik blong ol narafala. Wan woman blong raetem buk, Kristin von Kreisler i talem se: “Taem wan fren i gyaman long yu, hem i brekem tras we yu yu gat long hem.” Be, maet hem i no minim blong gyaman long yu. Maet samting ya i bin kamaot from we tingting blong hem i slak long taem ya, mo maet hem i sore tumas biaen. Taswe, woman ya i gohed se: “Yu no mas tingting tumas long hemia we i bin gyaman long yu​—yu no mas letem samting ya i blokem yu blong no trastem narafala.” Yu no mas letem ol trabol mo ol nogud ekspiryens i karemaot glad we yu save kasem taem yu wokem ol fasin fren wetem ol narafala we yu trastem olgeta fulwan.

Yu mas gat stret tingting. Yu no mas blokem ae blong yu taem yu skelem ol narafala. Wan man we i waes, i stap lukaotgud. Be tu, Dokta Redford Williams i talem se yumi mas traem bilif se ol narafala oli stap traehad blong mekem i gud, yumi mas traem kasem save long tingting blong olgeta, mo “lanem blong trastem ol narafala” taem i gat rod blong mekem olsem. Maet i moa gud blong trastem narafala tumas, bitim we yumi neva trastem wan man nating.

Man we i raetem buk blong Proveb long Baebol i talem se: “I gat sam man we oli gat fasin blong spolem ol fren blong olgeta”​—hemia ol man we oli traem yusum fasin ya we yu trastem olgeta blong oli gyaman long yu. Wol ya i fulap long ol man olsem. Be yu mas givim taem mo jans long ol narafala blong soem se yu save trastem olgeta, mo bambae yu faenem ol fren we oli ‘fasgud long yu bitim we wan stret brata i mekem.’​—Proveb 18:24.

Oraet, ?i gat wan man no wan samting we yu save trastem hem fulwan, mo yu no fraet se bambae hem i gyaman long yu mo spolem yu? Yes, i gat. Nekiswan haf bambae i tokbaot smol, hu nao we yu save trastem hem fulwan.

[Tok Blong makem poen pej 6]

“Man we i no gat save i bilif long evri tok, be hemia we i waes i luklukgud long ol rod blong hem.”​—Proveb 14:15

[Tok Blong Pija Long Pej 7]

No lukluk tumas long ol slak fasin mo mastik blong ol narafala

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem