Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g98 Februari pp. 15-16
  • Sikis Rod Blong Protektem Helt Blong Yu

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Sikis Rod Blong Protektem Helt Blong Yu
  • Wekap!—1998
  • Sem Samting
  • Sikis Rod Blong Lukaotgud Long Helt Blong Yu
    Wekap!—2004
  • Seven Rod Blong Lukaot Gud Long Kakae Mo Kakae Helti
    Sam Moa Topik
  • Ol Rod Blong Givhan Long Helt Blong Yu
    Wekap!—2015
  • ?Wol Ya i Sot Long Wota?
    Wekap!—2002
Luk Moa Samting
Wekap!—1998
g98 Februari pp. 15-16

Sikis Rod Blong Protektem Helt Blong Yu

MAN BLONG WEKAP! LONG NAEJERIA I RAETEM STORE YA

WOL Helt Ogenaesesen (WHO), i talem se 25 pesen long ol man we oli stap long ol pua kantri oli no gat klin wora. Mo tu, bitim 66 pesen, i minim kolosap 2.5 bilyan man, oli no gat gudfala toelet mo ol paep blong karem ol doti i go longwe. From samting ya, oli kasem plante sik mo oli save ded tu.

Long ples olsem, i had blong stap klin. Be sipos yu mekem fasin blong stap klingud i wan fasin long laef blong yu oltaem, bambae yu no kasem plante sik. Hemia sikis samting we oli save protektem yu mo famle blong yu long ol jem we oli save go insaed long bodi, mo givim sik.

1. Wasem han blong yu wetem sop mo wora afta we yu tajem sitsit mo bifo we yu tajem kakae.

Blong mekem se sik i no kasem yu, i impoten blong gat sop mo wora oltaem long haos blong yu. Olsemia, wanwan long famle blong yu oli save wasem han blong olgeta. Sop mo wora oli karemaot ol smol bebet long han blong yu, from we sipos ol jem ya oli stap, oli save go insaed long kakae no long maot blong yu. Taswe, from we bebi i stap putum fingga blong hem long maot blong hem oltaem, i impoten blong wasem han blong hem plante taem, antap moa, bifo we hem i kakae.

Hem i rili impoten blong wasem han blong yu wetem sop, afta we yu go long toelet, bifo we yu tajem kakae, mo afta we yu waepem baksaed blong wan bebi no wan pikinini we i sitsit.

2. Yusum Toelet.

Sipos yu wantem blokem ol jem blong oli no kasem narafala man, i impoten blong yusum toelet mo blong beremgud ol sitsit. Plante sik oli kamaot long ol jem we oli stap long sitsit blong man, antap moa, sik ya we bel i ron. Ol jem ya oli save go insaed long wora blong dring no insaed long kakae blong yu, taem oli fas long han blong yu mo long ol tul blong kijin, mo long ol ples we yu mekemrere mo tekem kakae. Afta, wan man i save solemdaon ol jem ya, ale i kasem sik.

Samting ya i no save hapen sipos yu yusum toelet. Sitsit blong ol anamol i mas stap longwe long haos blong yu mo longwe long wora we yu stap dring. Maet yu sapraes blong save se sitsit blong pikinini i denja moa i bitim sitsit blong bigman. Taswe, ol yangfala tu oli mas lanem blong yusum toelet. Sipos wan pikinini i sitsit long wan narafala ples, yu mas karemaot sitsit ya kwiktaem, mo putum long toelet no berem.

Toelet i mas stap klin mo yu mas kavremap hem.

3. Yusum klin wora.

Ol famle we oli stap yusum wora saplae we i klin nomo, oli no kasem plante sik olsem olgeta we oli no gat wora saplae. Olgeta we oli no gat wora saplae, oli save protektem helt blong olgeta taem oli kavremap wel. Mo ol doti wora i no mas stap kolosap long wora blong dring, blong swim, no blong wasem klos. Mo tu, i impoten blong no letem ol anamol oli kam insaed long haos blong yu, no go kolosap long wora blong dring.

Wan narafala rod blong protektem yu, hem i blong klinimgud ol baket, ol rop, mo ol botel, we yu stap yusum blong karem mo kipim wora. Olsem wan eksampel, i moa gud blong hangem wan baket i bitim we yu livim hem i stap daon long graon nomo.

Wora we yu stap dring long haos blong yu i mas stap long wan dram we i klin mo we yu kavremap hem. Tekemaot wora long dram ya wetem wan bigfala spun blong lasup we i klin, no wetem wan kap we i klin. No letem ol man oli putum han blong olgeta long dram ya, mo tu, no dring stret long dram no long wan botel.

4. Boelem wora we yu stap dring sipos i no kamaot long wan gudfala wora saplae.

Plante taem, wora we i moa klin hem i wora saplae. Wora we i kamaot long narafala ples i save gat ol jem long hem, nating se i luk olsem we wora ya i klin.

Taem yu boelem wora, samting ya i kilim ol jem. Sipos yu karem wora long wan lek, reva, no long wan tank, i waes blong boelem, mo letem i kam kolkol bifo we yu dring. Wora blong dring we i no gat ol jem long hem i impoten moa long ol bebi mo smol pikinini, from we bodi blong olgeta i no strong naf blong blokem ol jem olsem bodi blong bigman i save mekem.

Sipos yu no save boelem wora blong dring, yu save putum i stap long wan botel blong glas no plastik. Nao letem botel ya i stap long san blong tu dei bifo we yu yusum wora ya.

5. Lukaot se kakae blong yu i stap klin.

Ol kakae we yu no stap kukum yu mas wasem gud. Ol narafala kakae, yu mas kukum gud, antap moa, ol mit mo faol.

Afta we yu kukum kakae, i gud blong kakae kwiktaem nomo, olsemia kakae ya i no save sting. Sipos yu mas livim kakae we i dan i stap blong bitim faef haoa, i gud sipos i stap hot oltaem no yu putum hem i stap long aesbokis. Be, bifo we yu kakae hemia, yu mas hotem bakegen.

Mit we i no dan i gat ol jem long hem, taswe hem i no mas tajem narafala kakae we i dan finis. Afta we yu mekemrere wan mit we i no dan, klinim ol tul blong kijin mo ples we yu rerem mit ya.

Ples we yu stap mekemrere kakae, i mas klin oltaem. Kavremap kakae blong yu mo no letem flae, rat, no narafala anamol i tajem kakae ya.

6. Bonem no berem ol doti blong haos.

Ol flae we oli save karem ol jem i go long narafala, oli laekem blong mekem pikinini blong olgeta long kakae we i stap long ol hif blong doti. From samting ya, ol doti oli no mas stap olbaot long graon nomo. Evri dei yu mas berem, bonem, no yusum narafala rod blong sakem ol doti ya.

Yes, sipos yu folem ol advaes ya, yu save protektem yu mo famle blong yu long ol sik olsem, bel i ron, kolera, taefoid, wom, nogud kakae we i save posenem bodi, mo plante narafala sik.

[Credit Line]

Source: Facts for Life, jointly published by United Nations Children’s Fund, United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization, and WHO.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem